Analiza Odiseje

Odiseja (12,110 heksametara) nosi ime po glavnom junaku Odiseju i govori o Odisejevom povratku na Itaku. Nakon desetogodinjeg ratovanja pod Trojom Odisej luta deset godina po raznim morima i doivljava mnogo opasnih pustolovina. Izgubivi u brojnim opasnostima sve prijatelje, vraa se na Itaku, gdje se uz pomo sina Telemaha osveuje proscima koji su maltretirali njegovu vjernu enu Penelopu i na gozbama rasparavali njegovu imovinu. Okosnicu ovoga epa ine Odisejev povratak i osveta proscima, ali su ti motivi obogaeni prikazom prethodnih junakovih desetogodinjih lutanja, a pripovijeda ih sam junak na dvoru feakoga kralja Alkinoja (912. pjevanja). Osim toga, u ep je umetnut i motiv o sinu koji kree u potragu za ocem (14. pjevanje). Prema tome, kompozicija Odiseje je perpletena, za razliku od kompozicije Ilijade, koja je jednostavna, a to je primjetio jo Aristotel, koji u Poetici 1459b kae: "Svaka mu je naime od pjesama sastavljena: Ilijada jednostavna i puna trpnje, a Odiseja prepletena i mirna". Ovaj ep se tematikom, ali i stilom, dosta razlikuje od Ilijade, pa mnogi znanstvenici tvrde da ga je oblikovao drugi pjesnik. Mnogi nagaaju da je to bila ena, pjesnikinja. U nastavku emo se upoznati sa pojedinim razlikama. Odiseja ne slavi rat, nego opisuje pustolovine Odiseja nakon Trojanskog rata. Uvod Odiseje ima zajednikih momenata sa uvodom Ilijade, ali na to nas upuuje samo prvi dio epa, ali ne i zavretak prie. Posebnost Odiseje je u tome sto autor u prvi plan stavlja ovjeka koji je mnogo lutao, mknog vidio, mnogo pretrpio, i koji se uz sva nastojanja da spasi drugove, sam vratio u domovinu. U poetku radnje glavni junak stie na pretposljednju stanicu njegovih putovanja, na otok zavodljive nimfe Kalipse. Zatim dolazi na posljednju stanicu otok Feaana, a odatle na Itaku. Mnogi smatraju da je ovo genijalna zamisao pjesnika, jer je na samom zavretku putovanja Odiseja i njegovu eznju za domovinom podvrgnuo najteem iskuenju nudei mu arobnu prirodu, privlane ene, ivot u izobilju, pa ak besmrtnost i vjenu mladost. Zanimljiva je injenica da je Odisej svjesno i namjerno odbio besmrtnost koju je Gilgame nepanjom izgubio. Kao u Ilijadi, i u Odiseji je na poetku kao motiv radnje postavljen boanski gnjev, koji zapravo i pokree radnju. Meutim, u Ilijadi Apolonova srdba zaista pokree radnju, dok u Odiseji Posidonov bijes poinje djelovati tek u 9. pjevanju. Djelovanje Olimpijaca u Odiseji, mnogo je slabije, jednostavnije i saetije nego u Ilijadi. Pjesnik se zadovoljava samo jednom skupinom bogova, koju stavlja na poetak 1. i 5. pjevanja. Zato Atena u ljudskom obliku ivo sudjeluje u radnji, ali samo u poslovima na Itaci, dok Odisej na svojim lutanjima dobiva boansku pomo vie od Herma i Leukoteje. I u Odiseji se, kao i u brojnim mitovima, spominje podzemni svijet Had. Motiv silaska u podzemni svijet je vrlo star i internacionalan (Heraklo, Orfej, Odisej, Dante) (Kirka alje Odiseja u Had da pita duu vraa Tirezije o svome povratku.) U drugom dijelu Odiseje, tj. od povratka na Itaku, radnja se odvija u postepenoj gradaciji. napetost dostie vrhunac u ubijanju prosaca i Penelopinom prepoznavanju Odiseja. ....

Ovako vjeto prepletanje radnje ne nalazi se u Ilijadi. Zavretak Odiseje slian je zavretku Ilijade. Zajedniko je to to u oba epa zadnju rije ima duh ovjenosti i pomirljivosti. Radnja Odiseje po nekima traje 40, a po drugima 41 dan. to se tie opisa u Odiseji, pjesnik daje samo okvirnu sliku pa se ne moe pouzdano zakljuiti da li se ona podudara sa stvarnou, ali to je, kako se ini, za pjesnika sasvim sporedna stvar. Iako se Odiseja po tehnici kompozicije uveliko podudara sa Ilijadom, pjesnik Odiseje ipak mirom i sigurnou nadvisuje pjesnika Ilijade. Pjesnik Odiseje mnogo ee upotrebljava sentencije (mudre izreke) nego pjesnik Ilijade. One mu najee slue za karakterizaciju likova, a posebno Penelope i Eumeja. Meutim sentencije u Odiseji imaju vie ilustrativni nego etiki karakter. Najvea razlika izmeu Ilijade i Odiseje je u religijskom shvatanju. U Odiseji su bogovi zatitnici pravnih i moralnih odnosa meu ljudima. Tu se istie Atena ako zatitnica. Srdba neprijateljskih bogova Posidona i Helija je opravdana zbog toga to su Odisej i njegovi drugovi prekoraili dozvoljenu mjeru. U Ilijadi i Odiseji pored razliitosti nailazimo na isti jezik i stil. Prianje se odlikuje mirnoom, jasnoom i jednostavnou izraza. Mnoge elemente Homerovog epskog stila nailazimo i u naoj narodnoj pjesmi kao npr. epsku opirnost, stalne formule, ukrasne pridjeve... Moemo rei da oba epa na pragu nae civilizacije stoje kao trajni spomenici ivota i poezije, jer sazre univerzalnost i ivotnu stvarnost. Zanimljivost: Telegonija se naslanjala na sadraj Odiseje i zapoinjala opisom sahrane Penelopinih prosaca, a nazvana je po Telegonu, sinu Odiseja i Kirke, koji u potrazi za ocem dolazi na Itaku i u neznanju ubija Odiseja, uzima Penelopu za enu, a Telemahm Kirku. Literatura: Odiseja - Homer, Povijest svjetske knjievnosti Milovoj Solar

VII Zatim Odisej odlazi u feaki grad. Tu se u obliku djevojice sa njim sastaje Atena, obavija ga mrakom i pokazuje mu dvore kralja Alkinoja. Kada se susreo sa kraljem i kraljicom, Odisej moli za lau kojom bi se vratio kui. Za veerom koja je prireena za njega, Odisej pria o svojim avanturama koje je doivio od Kalipsinog otoka pa do feakog. VIII Alkinoje saziva skuptinu koja se dogovara kako vratiti Odiseja kui. Nakon prireene gozbe, mladii se hrvaju. Meu njima je i Odisej koji zavrava kao pobjednik. Pjeva Demodok pjeva o ljubavnom dogaaju izmeu Aresa i Afrodite. Feaka gospoda daruje Odiseja, a Demadok sada pjeva o trojanskom konju. Odisej se rasplakao jer je u pjesmi pjeva pomenuo i njega. IX Odisej pripovjeda o odlaslu sa Troje. Navodi dogodovtine sa Kiklopskog otoka, gdje je kiklop Polifem, sin Posidona, u est dana pojeo estoricu Odisejevih drugova. Odisej je vinom opio kiklopa, a dok je spavao, izbio mu je oko i tako uspio pobjei sa otoka. Kiklop je za njim bacio veliki kamen, ali ga nije uspio pogoditi. X Zatim Odisej sa drugovima pristie do otoka kralja vjetra, Eola. Eol se smilovao Odiseju, te mu je dao svezane vjetrove kako bi nesmetano plovio, ali vjetar Zefir nije bio svezan i otjerao je lau prema Itaci. Nakon okraja sa Lestrigoncima, Odiseju ostaje samo jedna laa i 44 druga. Stigli su do Eeje, gdje je ivjela Kirka, koja je polovinu drutva retvorila u svinje. Uz pomo boga Hermija Odisej pobjeuje Kirku, a drugovi se vraaju u ljudski oblik. Prema njenom savjetu, odlazi u Had da pita proroka Tiresiju o svojoj budunosti. Na Kirkinim dvorima umire Elpenor, jedan od drugova. XI Odisej na ulazu u podzemni svijet rtvuje rtvu iju krv piju due umrlih. Sree druga Elpenora i majku Antikliju, a zatim Tiresiju koji mu je kazivao o budunosti. Krv rtve piju mnogi nekadanji junaci: Agamemnon, Ahilej, Patroklo, Heraklo... XII Kada se vratio do Kirke, Odisej sahranjuje tijelo Elpenora. Slua njezine savjete koji e mu mnogo pomoi u nastavku putovanja. Drugovi su stigli na otok boga Helija, gdje su zaklali nekoliko njegovih goveda, iako im je Odisej rekao da to nipoto ne ine. Helije se zbog toga ali Zeusu, koji ih na moru kanjava smru. Svi se podave u vodi. Samo Odisej uspijeva doploviti do Kalipsinog otoka.