AGROKLIMATOLOGIJA

1. 2. 3. 4. '. ). ,. /. 1. 12. 11. 12. 13. 14. 1'. 1). 1,.

1/. 11. 22. 21. 22. 23. 24.

2'. 2). 2,. 2/.

21.

Koji su osnovni uvjeti za ivot i stvaranje organske tvari? Koji su najvaniji meteoroloki imbenici za biljku? Kako geomorfoloki imbenici utjeu na biljke? E afski se imbenici o nose na utjecaj ivi! organizama na rast bilja. " #$ % &E (bjasnite utjecaje biotiki! imbenika. Kako *rema o nosima klime i ominantne vegetacije moemo *o ijeliti *riro no raslinstvo na +emlji? Koje ne*ovoljne vremenske *ojave- kao i blai vremenski *oreme.aji- utjeu na *oljo*rivre u? 0remenske *rilike ne utjeu na irenje biljni! bolesti. " #$ % &E 0rijeme je uku*nost atmosferski! *ojava i stanja atmosfere u bilo kojem trenutku na bilo kojem mjestu. " #$ % &E Kratkotrajna atmosferska stanja ine vrijeme a sku* svi! vremenski! stanja klimu nekog kraja. &ave ite atmosferska stanja i *ojave koje se mjere na meteorolokim *ostajama. 3rouavanjem vremena- klime i fiziki! *riro ni! *ojava u atmosferi bavi se fizika atmosfere ili meteorologija. 4kratko o*iite razvoj meteorologije u 5rvatskoj. Klimu *rizemnog sloja zraka izna karakteristini! oblika *o loge *rouava mikrometeorologija i mikrolkimatologija. 6ime se bavi agrometeorologija? 7to je atmosfera? $tmosferski tlak je rezultat8 a. solarne ra ijacije b. gibanja zrani! masa c. magnetskog *olja +emlje . rotacije +emlje e. mase zraka +bog jelovanja sile tee *rizemni je io atmosfere najgu.i i gusto.a joj se *ove.ava s visinom. " #$ % &E 9 obzirom na tem*eraturu- na koja etiri osnovna sloja ijelimo atmosferu? 4 tro*osferi su meteoroloke *rilike vrlo *romjenjive i u njoj se uglavnom zbiva ono to nazivamo vremenom. " #$ % &E Koje slojeve razlikujemo unutar atmosfere? 4 kojem sloju atmosfere olazi o tem*eraturne inverzije? 3rosjena je tem*eratura zraka na gornjoj granici tro*osfere u naim geografskim irinama %/2 o:. " #$ % &E 3orastom visine u slobo noj tro*osferi tem*eratura se svaki! 122m smanji za8 a. 2.1 % 2.2o: b. 2.' % 2.)o: c. 2.1 % 1.1o: . 2.3o: e. nita o nave enog &acrtaj graf *o jele atmosfere i vertikalne ras*o jele tem*erature zraka. ;sl.2- str./< 3rijelazni sloj o tro*osfere u stratosferu naziva se strato*auza. " #$ % &E &a vr!u stratosfere tem*eratura je visoka kao *ri tlu ili je jo via. " #$ % &E =ezosfera see ot*rilike na visinu8 a. 22 % 2' km b. o '2 km c. '2 % /2 km . 12 % /22 km e. nita o nave enog >em*eratura atmosfere znatno se *ovisuje u stratosferi- iz razloga to uik jako u*ija ultraljubiasto zraenje. " #$ % &E

AGROKLIMATOLOGIJA

32. ?ako zastu*ljen u vrlo malom *ostotku- ugljikov ;?0< oksi zaje no s vo enom *arom ima velik utjecaj na zagrijavanje atmosfere. a. boju b. gibanje c. zagrijavanje . gusto.u e. ebljinu 31. 4nutar stratosfere- na visini o 22 o 32 km nalazi se sloj najve.e gusto.e ozona. a. tro*osfere b. stratosfere c. mezosfere . termosfere e. ionosfere 32. Koja su va *lina najzastu*ljenija u atmosferi8 a. uik i vo ena *ara b. kisik i ugljikov ioksi c. kisik i uik . nita o nave enog 33. +rak nije nika a *ot*uno su!- a volumni u io vo ene *are u atmosferi moe iznositi o8 a. 2.4@ b. 4@ c. 14@ . 42@ 34. =ikrosko*ski sitne vrste i teku.e estice kao to su si.une ka*ljice vo e- kristali.i le a- *raineestice lave- *elu - s*ore- bakterije i virusi koji leb e i noene su zranim strujanjima nazivamo aerosol. 3'. 7to je efekt staklenika? Koje staklenike *linove *oznaje? 3). &ajzastu*ljeniji *linovi koji onei.uju atmosferu antro*ogenog *orijekla su 9( 2 i &(A. &ave ite glavne izvore nave eni! *linova. 3,. Koje vrste smoga *oznaje? (bjasni razliku. 3/. Koje su kiseline glavni sastojci kisele oborine8 a. nitratne b. fosforna c. sulfatna . karbonatne 31. +akiseljavanje tla izaziva vije *ojave8 is*iranje !ranjivi! sastojaka i ota*anje- tj. oslobaBanje tetni! sastojaka. 42. +ato su kisela jezera izrazito bistra i mo ra? 41. Kako na biljku jeluje onei.enje zraka? 42. Kako na lju ski ili ivotinjski organizam jeluje onei.enje iz zraka? 43. (zonska ru*a je razrjeBenje ozonskog sloja u8 a. tro*osferi b. stratosferi c. mezosferi . termosferi 44. 9unce je zvijez a sfernog oblika s *olumjerom 1.4 A 12) km i tem*erature *ovrine ili fotosfere o *riblino )222 K. 4'. Koji je najvaniji termonuklearni *roces koji se ogaBa u sunevoj unutranjosti? 4). 7to je zraenje i koja va 9uneva zraenja razlikujemo?

AGROKLIMATOLOGIJA

4,. Cranicom izmeBu kratkovalnog i ugovalnog zraenja smatra se valna uljina o 8 a. 2.4 m b. 1 m c. 4 m . 24 m 4/. 9unce zrai 11.1@ uku*ne energije u intervalu o 2.2 o 24 m. 41. Koja vana tri fizikalna zakona o*isuje zraenje crnog tijela- a *rimjenjuju se i na 9unevo zraenje? '2. #efinirajte 9tefanDEoltzmannov zakon. '1. >oka na +emljinoj eli*tinoj stazi najblia 9uncu zove se afel. " #$ % &E '2. +emlja se u *eri!elu nalazi svake go ine *oetkom sijenja. '3. Kako efiniramo 9unevo zraenje i kojim se je inicama iskazuje? '4. Koja su tri ijela 9unevog s*ektra? ''. 0i ljivi io s*ektra ili svjetlost obu!va.a valne uljine o 2.4 o 2.,) m. '). 9unevo ozraenje na *lo!i okomitoj na smjer elektromagnetnog zraenja 9unca- na gornjoj granici atmosfere *ri sre njoj u aljenosti +emlje o 9unca koja iznosi 141.)F12) km naziva se sunana ili solarna konstanta. ',. 9unevo ozraje iz vi ljivog ijela s*ektra lju sko oko vi i kao svjetlost razliiti! boja. &ajve.u valnu uljinu vi ljivog ijela s*ektra vi imo kao8 a.ljubiastu b. *lavu c.crvenu . naranastu e.zelenu boju '/. Koja su va oblika 9uneva ozraenja u atmosferi- s obzirom na smjer njegova olaska? '1. Energija zraenja kra.i! valni! uljina jae se ras*ruje. " #$ % &E )2. (blaci- kao vo ena *ara i :(2- izrazito u*ijaju infracrveno ozraenje. " #$ % &E )1. Energija 9uneva zraenja koja o*ire o tla *ri*a a kratkovalnom *o ruju s*ektra. )2. 7to je albe o? Koje *o loge imaju najve.i albe o- a koje najmanji? )3. ?zravno ozraenje 9unca uvijek o*ire o tla. " #$ % &E )4. +a biljke je najvanije uku*no ili globalno ozraenje. )'. +emlja *rosjeno o bija8 a. 4'@ b. 3'@ c. 32@ . 2'@ energije koju *rima o 9unca. )). (bjasnite *ojam solarne klime. ),. &a albe o cijele +emlje i na 9unevo ozraenje *ri tlu najvie utjeu oblaci. )/. ( emu ovisi stvarno trajanje insolacije? )1. Ge inica za osvjetljenje je8 a. lumen b. luks c. sat . kan ela ,2. Helativno trajanje insolacije kre.e se u 5rvatskoj o oko )'@ na vanjskim otocima o oko 42@ u sjeveroza*a nom ijelu unutranjosti. ,1. 3riro na nevna svjetlost *otjee o energije zraenja u vi ljivom ijelu s*ektra. ,2. Has*reno ozraje 9unca mjeri se *omo.u ifuzometra- izravno *ir!eliometrom- ozraje o bijeno o tla- vo e i biljni! *okrova albe ometrom. ,3. ?nstrumenti za mjerenje trajanja insolacije zovu se !eliografi. ,4. Kako se koriste solarne stanice za obivanje elektrine energije? ,'. +emljina *ovrina zrai u infracrvenom ili ugovalnom ijelu s*ektra- o 3 o /2 m. 3

AGROKLIMATOLOGIJA

,). Kako efiniramo iaravanje tla? ,,. >ok energije elektromagnetnog zraenja atmosfere koji olazi na je ininu *ovrinu *o loge naziva se atmosfersko *rotuzraenje. ,/. >ro*osfera se grije o za rane energije ugovalnog zraenja. " #$ % &E ,1. Co inji gubitak energije elektromagnetnog zraenja emisijom iz atmosfere i iznosi oko 2'222 kGmD2. /2. Ka a ne bi bilo atmosfere- *rosjena bi tem*eratura na +emlji bila nia za ot*rilike 42o. /1. +a ivot su najo*asnije valne uljine o 2.2'' o 2.32' m. /2. 0alne uljine o 2.4 % 2.,) m sve zaje no ine svjetlost. " #$ % &E /3. Krizantema je biljka ugog ana. " #$ % &E /4. 4 rastu biljke- o nosno *rocesu fotosinteze- su jeluju valne uljine o 8 a.2.)1 % 2.,1 m b. 2.'1 % 2.)1 m c.2.4 % 2.'1 m . 2.,1 % 1 m /'. +ato biljke vi imo u razliitim zelenim nijansama? /). Koje valne uljine *otiu razvoj generativni! organa biljke? /,. +ato na tlo iz atmosfere olazi vie energije zraenja nego to ulazi u atmosferu na njegovoj gornjoj granici? //. (bjasnite *ojam aktivni sloj *o loge. /1. >o*lina je8 a. gusto.a toka energije b. oblik energije c. stu*anj zagrijanosti nekog tijela. 12. 9u!o tlo i ra!li snijeg bolje *rovo e to*linu o vlanog tla i vo e. " #$ % &E 11. Kako olazi o *ojave koju nazivamo srije? 12. #nevne *romjene tem*erature oituju se u sloju tla ebljine )2 ili ,2 cm. 13. +ato se vo a s*orije grije i s*orije !la i o ko*na? 14. +ato se more teko smrzava? 1'. 9mrznuto tlo je obar vo i to*line. " #$ % &E 1). +ato je zimi u ubini jezera vo a to*lija nego na *ovrini? 1,. 3lo!a koja u ubljim jezerima i moru u to*lom ijelu go ine razgraniuje to*liju gornju vo u i !la niju u ubini- naziva se termoklimom. 1/. &o.u snijeg zrai vie energije o bilo kakve ruge *o loge na je nakoj tem*eraturi. " #$ % &E 11. =ora i oceani su ve.i akumulatori to*line o ko*neni! vo a. " #$ % &E 122. #nevna i go inja kolebanja tem*erature ve.a su u morima nego u *litkim vo ama. " #$ % &E 121. 6ista vo a ima najve.u gusto.u *ri 4o:. 122. 9 *ove.anjem ubine tla smanjuje se razlika izmeBu tem*eraturnog maksimuma i minimuma. " #$ % &E 123. 7to je termalna konvekcija? 124. +ato su jugoza*a ni obronci to*liji o jugoistoni!? 12'. Has*oni tem*erature ve.i su na *ovrini tla *o biljnim *okrovom. " #$ % &E 12). tem*eratura tla mjeri se *omo.u8 a. termografa b. geotermometra c. *rizemnog termometra 12,. +ato su *ovrinski nevni ras*oni tem*erature ve.i na obraBenom nego na neobraBenom tlu? 12/. +ato maritimna klima ima blage zime i ne *reto*la ljeta u us*ore bi s kontinentalnom- u kojoj su zime otre- a ljeta vru.a? 121. 7to je vertikalni tem*eraturni gra ijent i koliko iznosi u slobo noj atmosferi? 112. Ka a olazi o tem*eraturne inverzije- a koja *ojava s*reava njen razvoj? 111. (bjasnite *ojavu izotermije. 4

AGROKLIMATOLOGIJA

112. 113. 114. 11'. 11). 11,. 11/. 111. 122. 121. 122. 123. 124. 12'. 12). 12,. 12/. 121.

&e*ravilan nevni !o tem*erature uzrokuju naoblaka i vjetar. #nevna mjerenja tem*erature vre se u klimatolokim terminima u ,- 14 i 21 sat. Kako efiniramo a*solutni ras*on tem*erature zraka? $*solutno najvia tem*eratura zraka na visini 2 m izna tla izmjerena je u El $zizu u Iibiji- a iznosila je ',./o:- ok je najnia tem*eratura izmjerena na $ntartiku i iznosila je %/1.'o:. Hazlika izmeBu sre nje tem*erature najto*lijeg i naj!la nijeg mjeseca *re stavlja go inji ras*on tem*erature zraka. 2o: je nako je 2,3.' K. 5la ni ani *re stavljaju vrijeme ka je najnia nevna tem*eratura 2o:- ok vru.i ani imaju najviu nevnu tem*eraturu 32o:. Co inji ras*on tem*eratura na moru i u *laninama nii je nego u nizinama. " #$ % &E Kako reljef utjee na tem*eraturu i s time u vezi objasnite *ojavu ra ijacijske inverzije. &ave ite etiri tem*eraturna *raga vana za ivot svake biljke. Kako razlikujemo biljke s obzirom na tem*erature *ogo ne za *oje inu biljnu vrstu? Kratko o*iite. Kako efiniramo bioloki minimum tem*erature za o reBenu razvojnu fazu biljke? Koja je glavna korist efiniranja aktivni! i efektivni! tem*eratura? +ato je zimi biljka ot*ornija na niske tem*erature nego u oba vegetacije? Eiljke koje trebaju mnogo svjetlosti zovemo !eliofitima- a one kojima je ovoljno malo svjetlosti skiofitima. &a fotosintezu se *rosjeno troi o /@ uku*nog 9uneva ozraenja koje *rima vegetacijski *okrov. Kako se o vija res*iracija? Kako tem*eratura i intenzitet ozraenja utjeu na asimilaciju :(2 u biljci?

132. Kako efiniramo eva*oraciju? 131. Eva*oracija se ubrzava ako se *ovisi tem*eratura zraka- *ojaa vjetar i *ove.a relativna vlanost zraka. " #$ % &E 132. >rans*iracija se o vija kroz vanjski sloj biljke ili ivotinjsku kou ka je zrak u okoliu zasi.en vo enom *arom. " #$ % &E 133. &a trans*iraciju kroz *ui ot*a a ,2@ uku*ne koliine is*arene vo e. 134. 3ui se zatvaraju anju ka biljka osku ijeva vo om i tem*eratura nije *revisoka. " #$ % &E 13'. Kako efiniramo *o nevni eficit vo e za trans*iraciju i kako ta *ojava jeluje na biljke? 13). Eva*otrans*iraciju osobito ubrzava to*ao vjetar. 13,. &ajve.i utjecaj na eva*oraciju ima8 a. relativna vlanost zraka b. netoDozraenje c. tem*eratura zraka . brzina vjetra 13/. &ajve.a mogu.a eva*otrans*iracija koja nije ograniena ne ostatnom koliinom vo e zove se *otencijalna eva*otrans*iracija. 131. Eva*oracija s otvoreni! vo eni! *ovrina ili iz tla *re ouje eva*orimetar- ok trans*iraciju *reko bilja simulira atmometar. 142. Iizimetri su instrumenti za mjerenje koliine vo e is*arene eva*otrans*iracijom. " #$ % &E 141. 0o a u tlu- kao visina sloja koja koji bi se obio a je u teku.em stanju i na ravnoj *o lozi- obino se iskazuje u milimetrima. 142. $ko nema osta oborine- na eva*otrans*iraciju se troi vo a iz tla. 143. &ajve.i mogu.i tlak vo ene *are *ri o reBenoj tem*eraturi zraka naziva se ravnoteni tlak ili tlak *ri zasi.enju. 144. +rak je najvlaniji u onjim ijelovima tro*osfere. " #$ % &E 14'. >lak *are mjeri se *omo.u *si!rometra. 14). 7to *okazuje relativna vlanost zraka? 14,. 7to znai ka je relativna vlanost zraka '2@? 14/. $ko je rosite nie o 2o:- e*ozicijom se na biljkama stvara mraz. '

AGROKLIMATOLOGIJA

141. 1'2. 1'1. 1'2. 1'3. 1'4. 1''. 1'). 1',. 1'/.

1'1.

1)2. 1)1. 1)2. 1)3. 1)4. 1)'. 1)). 1),. 1)/. 1)1. 1,2.

1,1.

1,2. 1,3. 1,4. 1,'. 1,). 1,,. 1,/. 1,1.

>em*eratura *ri kojoj se vo ena *ara *oinje kon enzirati zove se rosite. &ave ite meto e aktivne zatite o mraza. Elizu ve.i! vo eni! *ovrina manja je o*asnost o *ojave mraza. " #$ % &E >lo *rekriveno korovom- su!im li.em ili slamom jeluje kao s*ore ni izvor !la nog zraka. " #$ % &E Ka a nastaju le eni kristali? Kon enzacija za*oinje na mikrosko*ski sitnim leb e.im esticama- tzv. Kon enzacijskim jezgrama. 3retvorbom vo ene *are u sitne vo ene ka*ljice i le ene kristali.e- u slobo noj atmosferi stvaraju se oblaci- ok istim *rocesom uz tlo nastaje magla. &ave ite osnovne oblike oblaka. &ave ite ro ove oblaka. &iski oblaci *ojavljuju se8 a. o ' km b. o , km c. o 2 km . izmeBu 2 i ' km o tla. 4 niske oblake *ri*a a slje e.i ro 8 a. :umulus b. 9tratus c. &imbostratus . 9tartocumulus (blacima vertikalnog razvoja ili konvekcijskim oblacima nazivamo ro ove cumulusa i cumulonimbusa. 4 visoke oblake *ri*a aju ro ovi cirrus- cirrocumulus i cirrostratus. 9tratus na samom tlu zovemo maglom- a rosulju koja ta a *a a ili leb i zovemo izmaglicom. &ave ite genetsku klasifikaciju oblaka. Kako se zrak o!laBuje izobariki? &a granici viju zrani! masa nastaju frontalni oblaci. Ka se uzlazna zrana struja razvija anju izna ne!omogene *o loge- nastaju oblaci termike turbulencije ili termike konvekcije. Ka to*ao i vlaan zrak struji izna !la ne *o loge- stvara se ra ijacijska magla. " #$ % &E (blane tvorevine ve.e o 122 m nazivamo oborinskim elementima. Eijelim i ne*rozirnim tvorevinama snjene graBe *ri*a aju oborine snijeg- solika i zrnati snijeg. 4 *rozirne ili *olu*rozirne tvorevine s le enom korom ne *ri*a a8 a. sugra ica b. solika c. tua . le ena zrna. >ua *a a samo iz8 a. &imbostratusa b. :umulonimbusa c. :umulusa Kako ijelimo mraz *rema *ostanku? Kako nastaje inje? ?nstrumenti koji biljee koliinu i vrijeme *a anja oborine zovu se ombrografi. &iz o 12 mjeseni! koliina oborine aje go inji !o koliine oborine. +a rast bilja- uvjeti su *ovoljni uz relativnu vlanost zraka o '2 % 12@. Hazvoj tetnika i bolesti *otie kombinacija visoke relativne vlanosti i niske tem*erature zraka. " #$ % &E &a strmom terenu kia velikog intenziteta moe uzrokovati *rocese *ovrinske ili ubinske vo ne erozije. (bjasnite tetno jelovanje le ene kore na usjeve.

AGROKLIMATOLOGIJA

1/2. +a mirnog vremena- no.nog o!laBivanja i slijeganja !la nog zraka niz obronke nastaju u kotlinama i uvalama sumaglica- magla i stratus. 1/1. 1/2. 1/3. 1/4. 1/'. 1/). 1/,. 1//. 1/1. 112. 111. 112. 113. 114. 11'. 11). 11,. 11/. 111. 222. 221. 222. 223. 224. 22'. 22). 22,. 22/. 221. 212. 211. 212. 213. 4 meteorologiji tlak se iskazuje u !ekto*askalima ili milibarima. (snovna je inica je *askal ;kgmD1sD2<. >lak se bre smanjuje s visinom to je zrak rjeBi. " #$ % &E 4 !la nom zraku tlak se s *ove.anjem visine jae smanjuje. " #$ % &E ?nstrument za mjerenje tlaka zove se barometar. 7to je *rizemno *olje tlaka? Iinije koje s*ajaju mjesta je nog tlaka nazivaju se izobare. Koji su karakteristini oblici izobara? +atvoreni sustavi strujanja zovu se cirkulacija ili kruenje- a strujanje us*ore no s *ovrinom +emlje zovemo vjetar. 7to je osnovni uzrok vjetra? Kako jeluje gra ijentalna sila? Kako na gibanje zraka jeluje sila trenja? 3rivi na sila koja mijenja smjer gibanja vjetra zove se :oriolisova sila. 4 zatvorenom *o ruju niskog tlaka !orizontalno strujanje ivergira o sre ita. " #$ % &E 4 anticikloni zrak se s*uta iz visine. " #$ % &E 7to su ciklone? &a sjevernoj *olutci u anticikloni zrak struji u smjeru su*rotnom o gibanja kazaljki na satu. " #$ % &E 7to je termiki ekvator? 3asati s obiju *olutki sastaju se u tro*skom *ojasu konvergencije. 4 kojim smjerovima *uu *asati? :iklone i anticiklone svojstvene su tro*skim- umjerenim i *re jelima visoki! geografski! irina. " #$ % &E Kako *uu monsuni? #efinirajte *olarnu frontu. &ave ite nazive zrani! masa. Kontinentalna *olarna zrana masa ljeti je !la nija o maritimne *olarne. " #$ % &E Crijanjem !la nog zraka o oz o- izna to*lije *o loge stvaraju se (blaci cumulus i cumulonimbus. to je frontalna *lo!a? Jrontalna *lo!a nagnuta je *rema to*lom zraku. .. #$ % &E 7to je fronta? (bjasnite o umiranje ciklone. &a*re ovanje to*le zrane mase u *o ruju !la nog zraka nazivamo to*lom frontom. (blani *ojas uz to*lu frontu ui je o *ojasa uz !la nu frontu. " #$ % &E (bjasnite jelovanje !la ne fronte. 4z frontalnu *lo!u u !la nijoj fronti razvijaju se oblaci8 a. cirrus i cirrostratus b. altostratus i nimbostratus c. cumulus i cumulonimbus 4 cikloni naj*rije olazi !la na fronta- a zatim to*la. " #$ % &E 7to se ogaBa ka ciklona *rolazi *reko nekog mjesta? :iklona traje esetak ili vie ana. Koje su najvanije *utanje ciklone za vrijeme i klimu u naim krajevima? Kako jeluje torna o? >ro*ski cikloni nastaju na oceanima izmeBu ' i 1'o zemljo*isne irine. Hazvijena ciklona ima *romjer oko 1222 km. 4 sre itu tro*skog ciklona *uu estoki vjetrovi i tlak je vrlo nizak. " #$ % &E Kako se tro*ski cikloni nazivaju u razliitim ijelovima svijeta? Erzina vjetra izraava se u metrima u sekun i ;msD1< ili vorovima. ,

214. 21'. 21). 21,. 21/. 211. 222. 221. 222. 223.

AGROKLIMATOLOGIJA

224. 22'. 22). 22,. 22/. 221. 232. 231. 232. 233. 234. 23'. 23). 23,. 23/. 231. 242. 241. 242. 243. 244. 24'. 24). 24,. 24/. 241. 2'2. 2'1. 2'2. 2'3. 2'4. 2''. 2').

&aziv za brzinu o je ne morske milje na sat je vor ili uzao. =orska milja iznosi 1/'2 m- a vor 2.'14 msD1. 7to je vjetar i ime je o reBen? >amo g je je razlika tlaka na maloj u aljenosti velika- *uu jaki vjetrovi. " #$ % &E 7to je mlazna struja u i zato je vana? 9mjer vjetra o reBuje se *omo.u vjetrulje- ok se brzina vjetra o reBuje *omo.u anemometra. 7to *rikazuju rue vjetrova? $ko je !orizontalni gra ijent tlaka malen- *rizemni vjetar *ue o to*log *rema !la nijem *o ruju. " #$ % &E 0jetar je o*.enito usmjeren *rema niem tlaku. Gaina vjetra ocjenjuje se *rema Eeaufortovoj ljestvici- u ras*onu o 2 % 12 stu*njeva. (*iite ukratko jelovanje in ijskog monsuna. 4 9$#Du to*li silazni vjetar *laninskog *o ruja naziva se c!inook. Koje su karakteristike fena? Kako nastaje *osolica? C je *ue bura i koji joj je smjer? Koje su karakteristike juga? 9mjer vjetra oznaava se onom stranom svijeta *rema kojoj vjetar *ue. " #$ % &E Kako nastaje anticiklonalna bura? Kako nastaje jugo? (goljevanje tla koje *roizvo i vjetar o nose.i estice tla zove se vjetrena i eolska erozija. +ato su vjetar i mijeanje zraka vani za biljke? 4 kojim situacijama je korisna jaka eva*otrans*iracija? >urbulantna razmjena to*line u zraku jaa je uz slabije mijeanje zraka. " #$ % &E Koje su naj*oznatije nevne *erio ine cirkulacije zraka? 4 obalnom kruenju zraka- anju *ue vjetar u smjeru vo a % ko*no- a no.u u smjeru ko*no % vo a. Kako zrak krui na obronku? =e!aniku turbulenciju i vertikalno mijeanje zraka *ojaava !ra*avost *o loge. Kratkorone *rognoze temelje se na sino*tikim kartama. 7to su fenoloke *rognoze i kako se raunaju? 3rognoze rokova sjetve- uro a- zali!a vlage u tlu *ri*a aju meBu tzv. agrometeoroloke *rognoze. Eerba .e u jesen biti slabija ako je u oba cvatnje vo.aka tem*eratura nia o 12o:. 3elu se moe iriti o /2 km o izvorita- ovisno o smjeru i brzini vjetra. Kako se o reBuje *rognoza no.ne minimalne tem*erature?