Poetak procesa unitenja cionizma

Jedan poznati zapadnjaki novinar izjavio je u debati, koja se vodila u britanskom Centru za strateka istraivanja, da je pred nama poetak kraja cionistike izraelske vlasti. Alen Hart, koji je nekada bio direktor BBC-a, na ovom skupu koje je promoviralo nekoliko ameriki! internet stranica, objasnio je razlo e i posljedice ove tvrdnje. "n je kazao# $%red nama su sada dvije situacije. Jedna je stvaranje palestinske drave za stizanje do istinsko mira i stabilnosti, a dru a je katastro&a za sve. Ali naravno, ovo - za sve, ne mislim samo na izraelske Jevreje i Arape iz re iona ne o mislim na sve'( Hart je potom dodao# $)ada sam pisao tekst za ovo izla anje mislio sam da sam ja prva osoba koja otvoreno izjavljuje da je *zrael zadnje sjemenke vlastito unitenja posijao u +ibanu. Ali dok sam upotpunjavao ovaj ovor, naiao sam na intervju ,bi njeva Beinsko , sekretara za nacionalnu si urnost -imija )artera. "n je u svojoj izjavi rekao . na kraju, ako se nastavi politika neokonzervativaca u re ionu, Amerika /e biti iskljuena sa Blisko istoka, a to bi bio poetak kraja *zraela.( Hart, koji je poetak izraelsko bombardiranja +ibana nazvao $javnim pokazateljem terorizma( cionistiki! vlasti, rekao je# $%ostoje mno i beznaajni tekstovi pisani i iz ovoreni od strane podanika i politiara u pa anskom i ne!ri/anskom svijetu. 0aravno da lavnina ti! beznaajni! sadraja ovori da je Hizbulla! uzronik rata i da je *zrael samo pribje ao odbrani. 1oje miljenje je da najistinitiji sadraj do koje moemo do/i o
1

ulozi Hizbulla!a na poetku ovo rata je taj da je sukob Hizbulla!a sa izraelskim sna ama i nji!ovo zarobljavanje dva izraelska vojnika, dao *zraelcima iz ovor koji im je trebao za poetak rata.( "vaj zapadnjaki novinar je podsjetio da je u estodnevnom ratu 2345. odine pravio izvjetaj u *zraelu, i naveo# $-ru o dana ovo rata izvor moji! in&ormacija bio je eneral 6aim Herco . "n je bio jedan od osnivaa vojno-in&ormacione uprave *zraela, to mi je potvrdio u jednom privatnom raz ovoru, dodaju/i . da 0aser nije bio ovakva budala da nam da potreban iz ovor za poetak rata, mi bi a za odinu do 27 mjeseci sami pronali.( Hart je rekao# $Cilj Hizbulla!a preko uzimanja talaca je bio da pokua osloboditi trojicu +ibanaca koji su bili zatoeni u izraelskim zatvorima, posebno to je Hizbulla! znao da i! bez talaca *zrael nikada ne/e pustiti. *zrael 28. jula 8994. odine nije imao elje za razmjenom zarobljenika, pa ak nije ni jedan moment odvojio za diplomatiju niti raz ovor o razmjeni svoji! zatvorenika. "sim to a, *zrael se nije o raniio na napad na odre:eno podruje Juno +ibana, ve/ je odma! uao u cjeloviti rat, tako da je izraelski premijer %erez rekao kako oni odma! uskau u riskantnu zonu i prelaze u akciju.( "vaj u ledni zapadni novinar u nastavku je naznaio# $Jo jedna od osobenosti izraelske reakcije na tra ediju 28. jula je ta da su se od vremena izlaska *zraela iz +ibana, od 8999. odine, Hizbulla! i *zrael vie puta sukobili, ali ovom prilikom je *zrael po prvi put odluio da direktno novoizabranu vlast +ibana pozove na od ovornost, iako je ;el
2

Aviv dobro znao da ta nova vlast nije sposobna da kontrolira Hizbulla!. <z to, *zrael je znao da se libanska vlada nalazi u pre ovorima sa Hizbulla!om, kako bi bejrutska vlast dobila dozvolu da uspostavi kontrolu nad dravnom teritorijom. ;ada je *zrael pretpostavio da /e preko optubi protiv libanske vlade imati dobar iz ovor za poetak jedno ire napada na +iban.( Hart je izjavio kako on u biti nije znao da li je ili nije cilj izraelski! provokatora rata bio u tome da destabiliraju libanske vlasti i stvore situaciju za unutranje sukobe u ovoj zemlji te da tako dobiju priliku za instaliranje !ri/anske podanike vlasti na elu +ibana= 1e:utim, on je znao, kada je 6aron 2378. odine napao +iban i napredovao do Bejruta, da je nje ov tadanji cilj upravo bio da instalira marionetsku !ri/ansku vlast koja bi se tada pomirila sa *zraelom. A o Hizbulla!ovim raketama, koje se ne mo u ni porediti sa supermodernim izraelskim, ne moe se kazati da su bile uzronici prvo izraelsko bombardiranja +ibana. "vaj zapadni novinar je rekao# $%retpostavke da je Hizbulla! zaetnik ovo rata samo su beznaajne cionistike parole, a takve parole od strane *zraela nisu nita novo. 0ova stvar je ta da je bivi britanski premijer ;oni Bler bez ijedne provjere ozbiljnosti ti! tvrdnji, besramno nastavio da iri tu propa andu. Ja ne vjerujem da je Bler Bueva dlakava pudlica ne o mislim da Bler, jednako kao i svaki ameriki neokonzervativac, kao svaki !ri/anski konzervativac i cionista vjeruje u svoju apsolutnu pravednost i ispravnost.( Hart je dopunio# $,a sve one koji doista ele da s!vate zato je cionistika izraelska vlast, jedna teroristika uprava, ja samo mo u da preporuim da proitaju moju knji u Cionizam,
3

istinski neprijatelj Jevreja, posebno stranicu >7? prvo izdanja. 0a toj stranici sam citirao bive vojno zapovjednika i izraelsko strunjaka za prevrate 1oe -ajana, koji u maju 23??. odine navodi da je vlada Ajzen!auera stavila *zrael pod pritisak ne bi li se okanio napadake i osvetnike politike. 0a sastanku iza zatvoreni! vrata sa izraelskim predstavnicima u @as!in tonu, +ondonu i %arizu on sam je zapoeo analitiki iznositi razlo e protivljenja zapadnim nastojanjima za odustajanje od te politike. < to vrijeme Ajzen!auer je znao da -amal Abdul 0aser nije imao elju za ratovanjem sa *zraelom, s kojim je bio spreman sklopiti mirovni sporazum. "n je, tako:er, bio svjestan to a da osvetniki napadi *zraela onemo u/avaju atmos&eru uspostave mira sa *zraelom. -akle, -ajan je izraelskim ambasadorima o napadima rekao# $"vi osvetniki napadi su poput ivotni! lijekova, zato to ti napadi izraelskoj vladi dozvoljavaju da u dravi sauva veliku koncentraciju napetosti i vojne sile.( Hart je akcentirao da je izraelska vojska sa 8A.999 vojnika imala relativno male vojne sna e, dok se u izraelskoj rezervi nalazi 8?9.999 mukaraca i ena koji se u sluaju potrebe moraju aktivirati za >7 sati. ;a rezerva je sainjena od svi! komponenti izraelsko civilno drutva. 0ji!ova lavna spoznaja bila je da *zrael bez osvetniki! napada me:u vlastitim narodom nije mo ao probuditi osje/aj po kojem se izraelska zemlja u svakom momentu nalazi pred opasno/u od unitenja. -a se ta strate ija nije primjenjivala, onda bi postojala mo u/nost da rezervne sna e otkau svoje ue/e u ratu.
4

Hart je istakao# $1oemo re/i da su -ajanove bojazni bile istinite jer je on, kao i dru e izraelske vo:e, znao da se samo postojanje *zraela ne nalazi pod prijetnjom bilo koje arapske zemlje, pa ak ni dijela nijedne od ti! zemalja. ;o je bila istina koju izraelski narod nije smio nikako saznati. -ajan se plaio da bi, ukoliko bi to spoznali izraelski Jevreji, mo lo do/i do pomirenja sa Arapima, a cionisti takvo to nisu pri!vatali.( %o rijeima Harta# $"vim sastancima na kojima je -ajan ovorio u vanosti osvetniki! napada protiv *zraela, prisustvovao je i izraelski ministar vanjski! poslova Bideon Ca&ael. "n je -ajanova izvje/a prenosio 1oeu 6aretu, tadanjem premijeru *zraela, koji je po mom miljenju bio jedini realistini premijer koje je *zrael ikada imao. 0a temelju knji e aretove uspomene, Ca&ael mu je o ovim skupovima rekao . ovako je nastajao &aizam u 0jemakoj i *taliji'( Hart pak konstatuje# $"vako je &aizam nastao u vladi cionistiko *zraela' *deja pravljenja *zraela kao jedne potpuno demokratske zemlje je startno besmislena, iskvarena. *ako je istina da Jevreji iz *zraela imaju slobodu izraavanja, no istina je i to, po otovo od vremena odbrojavanja za rat 2345. odine, da su izraelski enerali bili ti koji su odluivali o lavnini izraelske politike, premda nijedan od nji! nije bio premijer.( %o narednim iskazima Harta# $< junu 2345. odine +evi Dkol, tadanji premijer *zraela, nije elio ovu zemlju uvesti u rat. "vaj rat je or aniziran od strane enerala kojima je u to vrijeme upravljao 1oe -ajan. )ao to sam u dru om izdanju svoje knji e objasnio, do a:aj koji se zbio u zadnjim
5

trenucima odbrojavanja do rata, bio je skoro realni vojni udar, koji je bez ispaljeno metka uinjen iza zatvoreni! vrata. 1i i u sadanjoj situaciji imamo priliku vidjeti da enerali u priskrbljivanju zadovoljstva neokonzervativaca odluuju u ime *zraela.( "vaj istaknuti zapadnjaki novinar je u nastavku analizirao lavni cilj izraelski! enerala pred poetak rata u +ibanu, tvrde/i# $,asi urno je nji!ov cilj bio iznad puko kanjavanja libansko stanovnitva i kanjavanja Hizbulla!a. Ematram da su izraelski enerali imali dva cilja. %rvi nji!ov cilj je koordinirao sa uvjerenjem da mo u i moraju preporoditi zatrauju/e vojne sna e *zraela. "ni su razlono vjerovali da je otpor Hizbulla!a protiv izraelski! napada 2378. odine, kao i nji!ovo kasnije primoravanje da se povuku sa libansko tla, doveo do poraza i ponienja *zraela. Eto a su izraelski enerali tokom protekli! est odina bili u potrazi za prilikom otpoinjanja rata protiv +ibana, istovremeno tee/i da poprave narueni u led i obnove zastrauju/i vojni arsenal *zraela. Ali uz to je, po miljenju izraelski! enerala, dolo vrijeme da *zrael, ne samo Hizbulla!u ne o i svim arapskim zemljama, da lekciju o tome ko je jai u politikom i vojnom smislu'( " dru om razlo u istrajavanja izraelski! enerala na opciji da je rat jedini od ovor na djelovanje Hizbulla!a, Hart je rekao# $"ni su mislili da mo u iskoristiti situaciju za plemensko i/enje +ibana do rijeke +itani. "kupiranjem ovi! podruja oni bi izveli to etniko i/enje. ;ako bi *zrael mo ao da ispuni san -avida Ben-Buriona, svo utemeljitelja, o stvaranju cionistike vlasti izme:u prirodni! ranica . od rijeke Jordan na istoku do rijeke +itani u +ibanu na sjeveru. )oliko od da
6

je *zrael u ratu 2345. odine uspostavio kontrolu nad rijekom Jordan, on je od poetka rata protiv +ibana 28. jula unitio sve napore za preuzimanje kontrole nad rijekom +itani'( Bovore/i o porastu mo/i Hizbulla!a od 2378. do najnovije razdoblja, Hart je ustvrdio# $Broj nanijeti! udaraca i po inuli! u izraelskim sna ama bio je ve/i od izraelski! oekivanja'( Bivi direktor BBC-a je zakljuio da rat protiv +ibana nije bio nita vie od jedne predstave te rekao# $*zraelski enerali su za svo vrijeme uveliko teili da unite Hamas. < istim do a:ajima koje smo mi svjedoili desilo se daleko vie od vi:eno . *mao sam utisak da je lavna izraelska i ra u pojasu Baze i ba!tarskom podruju rijeke Jordan ta da se %alestincima toliko za ora ivot kako bi morali sjesti za pre ovaraki sto sa cionistima ili da se konano sami odlue na naputanje to re iona. %o rijeima oni! koji jo uvijek kreiraju politike F enerala, izraelski! politiara, neokonzervativaca, osoba bliski! Buovoj vlasti i nji!ovi! saradnika u BritanijiG, ime ove nove i re je - %ravljenje novo Blisko istoka.( Hart je o tome rekao# $0aravno, 0ovi Bliski istok je u &azi oblikovanja od strane Amerike, Britanije i cionistiko terorizma koji uiva nji!ovu podrku. Ali, kakav /e se to novi Bliski istok napraviti= %o mom miljenju, u ovom novom Bliskom istoku, izraelska vlast, koja je u prolim odinama propustila velike prilike za mir sa Arapima je najranjivija' %o prvi put u svojoj kratkoj !istoriji *zrael /e se na/i pred mo u/no/u poraza. Ematram da je klica unitenja *zraela zasijana u +ibanu. *stina je ta da se na najnovije izraelske
7

vojne avanture od ovorilo doista e&ektno. 0ije se desilo samo ispaljivanje raketa na sjever *zraela ne o se desilo i to da je Hizbulla! bio po!valjen od strane Arapa i islamsko svijeta' 0ije li zaista zau:uju/e da Arapi i muslimani svijeta pomisle . ako je A.999 vojnika Hizbulla!a uspjelo da se sedmicama odupire izraelskoj vojnoj sili i da joj ozbiljno nakode, ta /e se desiti ukoliko se svi zajedno podi nemo=( Hart je naveo# $Ja mislim da ak i pomisao na poraz *zraela, koji bi se desio jedno dana, donosi sre/u u svim arapskim i islamskim zemljama. 0aalost, vode/i rauna o toj injenici, a u pronalaenju rjeenja za uspostavu %alestine i *zraela, kao susjeda, i u povratku *zraela na ranice od prije 2345. odine, ja mislim da bi se za okonanje cijele ove tra edije tema %alestine morala rijeiti preko pravljenja jedne samostalne drave, zajednike za sve. Ali na taj nain /e kolonijalistike or anizacije cionizma i sam cionizam prestati da &unkcioniraju'( Hart je u zavrnici rekao# $Ja na kraju moram re/i da sam posramljen, obzirom da sam dravljanin zemlje ija je vlada, kao i vlada Bua, sura:ivala na strani *zraela u muenju libansko i palestinsko naroda' ,ato to je masovno kanjavanje ratni zloin' * zato mo u i moram re/i da su Amerika i Britanija umijeene u ratne zloine izraelski! enerala i politiara, jer one ispunjavaju nji!ove za!tjeve i sauestvuju u svemu. Ja znam da sam ovakvim iznoenjem realnosti prekrio prvi zakon javno istupanja, tj. eliminirao sam &iniiranje ovora koje vodi do aplauza. 0o, ja ne elim aplauz. 0isam politiar, a vie ne radim ni kao novinar da bi
8

morao priati i pisati metodama s kojima ne/u uvrijediti vladaju/e strukture. Ja sam svjesna osoba, koja moe paljivo i samostalno razmiljati. 1islim da je to jako jednostavna jednaina. Eve dok %alestincima pravda ne bude dodijeljena, niko od nas ne/e imati mira.(