SEMINARSKI RAD Tema: Prijem ginekoloke bolesnice,zadaci medicinskog e!

ni"ara #ri $anma eri"noj r%dno&i i abor %s%

Radili:Mihael Gelji IV7 Milan ori IV7

-PRIJEM GINEKOLOKE BOLESNICE
Odamh pri prijemu bolesnice u ginekoloku ordinaciju kreemo sa uzimanjem osnovnih podataka odnostno generalija: a) b) c) d) e) Prezime,ime,oevo ime Mjesto opina) i datum ro!enja "animanje uz tonu naznaku posla koji obavlja #rano stanje i ime supruga ako je udata ) $atum pregleda uz naznaku termina

%ko bolesnica iz bilo kojeg razloga nije u stanju dati podatke o sebi,trebamo ih uzeti od njegnog pratioca,a ako istog nema,kada smjestimo bolesnicu,zatra&iti pomo socijalnog radnika i odgovarajuih slu&bi'$oba &ivota i vrsta posla koju obavlja bolesnica mo&e imati veliki znaaj za odre!enja oboljenja u ginekologiji,a doba &ivota je posebno znaajno za (oreazu' Posle ovoga se uzima anamneza a u njoj uzimamo sljedee: )'%namneza sadanjeg oboljenja: kada je poelo,i kako se do danas razvijalo,koje su tegobe najjae izra&ene,da li se do danas lijeila od istog oboljenja gdje i kako'$a li ima promjene u osnovnim (iziolokim (unkcijama potreba za jelom,disanje,mokrenje,stolica itd* ) +' ,ina: poinjemo uzimanjem podataka o prele&anim djeijm oboljenjima,zatim o svim ostalim obuhvatajui i eventualne operativne zahvate' -' Porodina : u prvom redu vodimo rauna o oboljenjima koja se nasle!uju,koja su kontagiozna,koja stvaraju odnosno koja mogu stvoriti odre!enu predispoziciju' .' %namneza menstruacije: kada je nasupila prva menarha) sa ili bez smetnji,da li je i do kada bilo kakvih prekida'"atim urednost sadanjih mensturacija,koliko traje mensturalno krvarenje,da li su mensturacije bolne,kakva im je obilnost i kada je bila zadnja menstruacija' /' %namneza dosadanjih ginekolokih oboljenja,sa ili bez operativnih zahvata' 0' %namneza trudnoe: a) anamneza poro!aja: koliko,kada,kako su protekli,ima li &ive zdrave) djece i koliko'%ko je neko izgubila,kada i zbog ega' b) anamneza pobaaja : koliko ih je imala i od toga koliko spontanih i u kojoj starosti trudnoe1kada i koliko namjernih i kakvih,odnosno legalnih ili ilegalnih kriminalnih)

2akon uzimanja anamneze slijedi objektivni pregled' #olesnici radimo inspekciju prednjeg trbunog zida'3reba opisati konkretno i svojim rijeima ono to se stvarno uoava'4zvriti duboku i povrnu palpaciju a po potrebi perkusiju i askultaciju'

S!"!#S G$NECOLOGIC#M -4nspeckija spoljanjih genitalnih organa,obuhvatajui sve njihove dijelove ne zaboravljajui kod nerotkinja i djevica h5men,kod rodilja introitus vagine sa himenalnim karunkulom uz ostale promjene koje se uoavaju'6od djevica se pregleda dalje nastavlja rektalnim pregledom7digitalno,a kod ostalih nastavljamo pregled inspekciju vagine i grlia maternice pomou vaginalnog ogledala7 8P96:,:M%'8pekulum se nama&e odre!enim sredstvom radi lakpeg glizanja kroz vaginu,ali prije svega spekulum mora biti sterilisan prije upotrebe'

- "BOR!#S
%bortus abortus arti(itialis) je umjetan nain prekida trudnoe do vremena dok plod jo nije sposoban za &ivot i predstavlja slu&beno dozvoljeno sredstvo prekidanja trudnoe' ;azlikujemo ga od spontanog abortusa koji je uzrokovan ozljedom, zarazom, nepravilnou maternice ili nekim drugim zdravstvenim problemima' 2ajvie abortusa, oko <=>, izvri se tijekom prvog tromjeseja do dvanaestog tjedna trudnoe), a u istom periodu doga!a se oko ?=> spontanih' 4nteresantan je podatak da se ak <-> pobaaja izvri zbog nespremnosti majke za materinstvo premlada, koluje se i sl') i pritiska partnera' 8 medicinskog stanovita, abortus je prilino jednostavan zahvat koji ne oduzima mnogo vremena, a nije potrebna ni hospitalizacija' %ko nema nikakvih komplikacija, pacijentica e bolnicu napustiti ve istog dana'

ME!O%E "BOR!#S" Postoji niz metoda abortusa a na koji nain e se izvesti najee ovisi o tome u kojoj je (azi trudnoa' Medicinski abor %s 'do () jedna r%dno&e*

: razdoblju od petog do sedmog tjedna trudnoe uinkovite su abortivne tablete' ;ani medicinski pobaaj ukljuuje uzimanje dvaju razliitih lijekova u razmaku od .? sati' :inak lijeka e biti slian ranom prirodnom pobaaju' $oktor e vam dati tabletu koja blokira hormon koji ini sluznicu maternice pogodnom za oplo!eno jajace' $va dana poslije prve tablete dobit ete drugi lijek, prostaglandin' : roku od . do 0 sati od uzimanja prostaglandina, sluznice maternice se razgra!uje zajedno sa embrijem, kroz krvarenje iz vagine' Ovaj dio procesa mo&e biti bolan' ,ijekovi koji se koriste tijekom ranog medicinskog pobaaja mogu izazvati povraanje ili proljev a krvarenje mo&e trajati u periodu od nekoliko pa do mjesec dana' +ak%mska as#iracija , kire a-a 'od .) do /0) jedna r%dno&e* @akumska aspiracija aspiracija sukcijom) je postupak koji ukljuuje uklanjanje (etusa iz utrobe usisavanjem pomou male, plastine cijevi kroz dilatiran otvoren) grli maternice' Airenje kanala vrata maternice obavlja se pomou tzv' Begarovih dilatatora, do neophodne irine dovoljne za nesmetano uvo!enje aspiratora u upljinu maternice' Plastina usisna cijev aspirator) koja je spojena na pumpu, umetne se u maternicu, te se koristi za uklanjanje (etusa i okolnog tkiva' Postupak obino traje izme!u pet i deset minuta, a mo&e se obavljati pod lokalnom ili opom anestezijom' 2akon zahvata pacijentica obino ide kui isti dan' Preporuuje se mirovanje i izbjegavanje te&ih (izikih poslova minimalno +. h' 6irurka dilatacija od )/' tjedna trudnoe) 6irurka dilatacija je postupak koji se provodi pod opom anestezijom' @rat maternice se lagano dilatira otvara), a klijeta i usisna cijev se koriste za uklanjanje (etusa' 6ireta je specijalni instrument kojim se lagano postru&e sluznica stijenke maternice' Postupak obino traje izme!u )= do += minuta, i ako nema nikakvih komplikacija, vraate se kui isti dan' 6ao i kod vakumske aspiracije neophodno je bar minimalno mirovanje da bi se izbjeglo krvarenje i komplikacije' Kasni abor %s '12) do 13) jedna* 6od ove metode prostaglandin se ubrizgava u maternicu, uzrokujui da se sna&no otvori kao kod poro!aja' 3o mo&e trajati izme!u est i )+ sati i neophodno je prenoiti u bolnici'

PO8,C9$4D9 4 6OMP,46%D4C9 8vaki hiruki zahvat, ukljuujui i abortus, i kada se obavlja u najsavremenijim medicinskim uslovima, nosi sa sobom rizik i mogunost komplikacija ije se posljedice mogu odraziti i na (izikom i na psihikom zdravlju &ene' 8vjetska zdravstvena organizacije EBO) podijelila je komplikacije namjernog prekida ne&eljene trudnoe prema vremenu javljanja, na rane i kasne komplikacije' 7Rane kom#likacije s%: 7 uterina per(oracija oteenje maternice F proboj zida maternice), 7 atonija s krvarenjem oputanje miia maternice sa krvarenjem)'

7Kasne kom#likacije s%: 7 amenoreja izostanak menstruacije), 7 senzibilizacija ;h negativne &ene, 7 neplodnost ili problemi sa zaeem'
&a'a(i )e'i(in*+o, -ehni.ara +o' a/or-0*a %bortus ili prekid trudnoe podrazumjeva odstranjenje zaetka,odnosno ploda iz materice do +? nedelje njenog intrauterinog &ivota'3akav prekid mo&e biti spontan ali i namjeran,i u jednom i u drugom sluaju radi se kireta&a'Prekid trudnoe se vri u bolnikoj operacionoj sali u optoj,obino intravenskoj kratkotrajnoj anesteziji' 4nstrumenti i materijal stave se na pokretan stoi prekriven sterilnom kompresom,zatim sterilni tu(eri,pincete,prednji i zadnji vaginalni ekarter,materina sonda,zupasta klijeta i metalni dilatator,potom abortna klijeta' 2eposredno prije operacija bolesnica na potkoljenice navuce iroke platnene izme,legne na ginekoloki stol razmaknutih koljena i potkoljenica oslonjenih na podupirae'Predhodno oprana i obrijana ko&a stidnice prema&e se nekim dezin(ekcionim sredstvom povidon,asepsol) pa se operativno polje zatiti pomou etiri sterilne komprese'Poslije toga anesteziolog uvede pacijentkinju u optu anesteziju'Posle toga pristupa vrenju operativne intervencije'Po zavrenoj intervenciji pacijentkinju treba probuditi i provjeravati nekoliko sati da li krvari iz materice'3reba da le&i tri dana u postelji i da uzima antibiotike irokog spektra djelovanja'Polne odnose ne bi trebala imati sve dok ne dobije prvu menstruaciju' V"NM"!ERI1N" !R#%NO2" Van)a-eri.na -r0'noa je komplikacija kod trudnoe kada se oplo!enajajna elija razvija van materice' Mo&e da se razvije na jajniku, jajovodu ili utrbunoj duplji' Prema mjestu gdje je dolo do usa!ivanja oplo!ene jajne elije razlikujemo:

3ubarnu trudnou %bdominalnu trudnou Ovarijalnu trudnou

2a )== do +== ostvarenih poroda javlja se jedna vanmaterina trudnoa'Od ove tri nabrojane vrste vanmaterine trudnoe najea je tubarna trudnoa' 2a nju otpada </> od svih vanmaterinih trudnoa, a na ovarijalnu i abdominalnu trudnou />' $anas su vanmaterine trudnoe sve uestaliji problem zbog slobodnijeg seksualnog &ivota &ena, estih promjena partnera, i naravno upala koje dovode do su&enja lumena jajovoda' 3ako!er, koritenje intrauterinih ulo&aka odnosno spirala kao vida kontracepcije poveava rizik od vanmaterine trudnoe' ;azliite studije su dokazale da i puenje ima direktnu povezanost sa nastankom vanmaterine trudnoe 3ubarna trudnoa: "avisno od lokacije trudnoe u jajovodu ishod tubarne trudnoe mo&e biti razliit' %mpularne trudnoe, koje su ujedno i najee obino zavravaju tubarnim pobaajem bez ruptura, dok trudnoe u istminom dijelu jajovoda ili u intersticijskom dijelu obino dovode do ruptura' "avisno od dijela tube u kojem se jajna elija smjestila, trudnoa mo&e naprdovati i 0 do ?, a ponekad i )+ sedmica' %bdominalna trudnoa: Prema nainu nastajanja mo&e biti primarna i sekundarna' 6od primarne se oplo!enje i usa!ivanje jajne elije od poetka deava u trbunoj upljini, a kod sekundarne se oplodnja desila u jajovodu, ali je pri kontrahovanju jajovoda odbaena u trbunu duplju gdje se naknadno i usadila' : biti, ovo je veoma rijetka pojava' "a razliku od tubarne trudnoe abdominalna trudnoa mo&e se nastaviti i du&e zbog povoljnijih uslova u trbunoj duplji u odnosu na jajovod' : literaturi su opisani sluajevi da se trudnoa razvijala do samog termina za porod i uspjeno je zavravana carskim rezom' Ovarijalna trudnoa:

Ovarijalna trudnoa nastaje zbog poremeene peristaltike jajovoda' 6linika slika je uveliko slina tubarnoj trudnoi, ali sa br&im razvojem'