Sveuilite u Zadru Kolegij: Psihologija uenja Mentor: prof.dr.sc.

Lozena Ivanov Studentice: Tea Sokolov i Maja Mami

ANALIZA PRIMJERA OPERANTNOG UVJETOVANJA

Operantno ili instrumentalno uvjetovanje najede veemo uz amerike psihologe Burrhus Frederic Skinnera i Ewdard Lee Thorndikea. Sam naziv instrumentalno uvjetovanje zapravo znai uenje na posljedicama to objanjava to da neko ponaanje trebamo povezati sa njegovim posljedicama. Primjerice, neku ivotinju ili osobu treba na neki nain nav esti na neku reakciju ili ponaanje i potom ih nagraditi pri emu de se ta reakcija ili to ponaanje povezati s posljedicom koja je uslijedila nakon te reakcije. Ameriki psiholog E. Thorndike svojim je istraivanjima pokazao da podraaj koji se javio poslije ponaanja utjee na budude ponaanje. Poznat je po svojim eksperimentima sa ivotinjama zatoenim u kavezu pri emu na neki nain mogu otvoriti vrata i dodi do hrane. Primjerice, ukoliko je gladna maka smjetena u kavez, a hrana se nalazi izvan kaveza ona de u nizu pokuaja da otvori kavez sluajno povudi uzicu koja otvara vrata. Nakon nekoliko sluajeva takvih izlazaka, maka de nauiti da povlaenjem uzice dolazi do hrane. Stoga u sljededim pokuajima gladna ivotinja de sve bre dolaziti do cilja. U ovom sluaju maka ne djeluje prema nainu klasinog uvjetovanja ved je njezino ponaanje instrument za postizanje nekog cilja. Na temelju svojih istraivanja, Thorndike je postavio dva zakona uenja: zakon vjebe i zakon efekta. Prvi zakon govori da de ponavljanje uvjetovanog odgovora uvrstiti vezu izmeu podraaja i odgovora, dok drugi o tome da de se vjerojatnost pojavljivanja ponaanja pradenog nagradom povedati. U suprotnom, ponaanje pradeno kaznom de oslabiti. Mnogo vedi doprinos u istraivanju operantnog uvjetovanja dao je F. Skinner. Za razliku od Thorndikea koji je otkrivao naine uenja ivotinja, Skinner je prouavao naine mijenjanja njihova ponaanja. Za svoja istraivanja Skinner je koristio kaveze poznate pod nazivom Skinnerove kutije. U kutiji nema niega osim poluge ispod koje se nalazi zdjelica za hranu. Kako bi se mia nauilo da na neki znak prie polugici u kavezu, i da je apicom pritisne (nakon ega mu iz jednog ureaja u kavez ispade u kavez komadid hrane), treba nagraivati svaki njegov pokret prema polugici, i tako postupno oblikovati ponaanje koje elimo postidi. Nakon nekog vremena mi de shvatiti da pritiskom na polugu dobiva hranu te de to raditi svaki put kada poeli jesti. Kasnije se njega moe nauiti da dobiva hranu tek kada dobije neki znak, primjerice zeleno svijetlo i tada pritisne polugicu.
1

Na takve se naine mogu oblikovati sloenije vrste operantnog uvjetovanja kao to su oblikovanje (potkrepljivanje onih varijacija u reakcijama koje se kredu u eljenom smjeru) i ulanavanje (ponaanje se dijeli u sekvence odgovora koji se ue prema odreenom redoslijedu). Posljedicu koja povedava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja nazivamo potkrepljenjem. Razlikujemo primarna i sekundarna te pozitivna i negativna potkrepljenja. Primarna zadovoljavaju nae osnovne potrebe, a to su glad, e, potreba za snom,... Sekundarna najede uimo uparivanjem s primarnim, a ona su novac, ocjene, osmijeh, zagrljaj,... Zadavanjem pozitivnih potkrepljivaa povedava se vjerojatnost pojave odreenog operantnog uvjetovanja. Na primjer, kad uenikovo uenje uitelj odobri, odnosno pohvali, uenik poinje uiti jo vie. Dok kod uklanjanja negativnih potkrepljivaa dobivamo uestalost nauene reakcije. Na primjer, uiteljevo neodobravanje djeluje kao negativni potkrepljiva jer kad ono izostaje povedava se estina uenja. Negativno potkrepljenje i kazna su pojmovi koji se mogu lako pobrkati. Meutim kazna, za razliku od negativnog potkrepljenja, smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponaanja. Kod kazne zadavanjem neugodnih podraaja elimo ukloniti odreeno ponaanje. Primjerice, kad roditelji jednogodinjaka poviu: Ne! kada dijete prui ruku prema glaalu, ak i kad je ono hladno, dijete de se uplaiti i nauit de da ne smije dirati taj pr edmet. Drugi oblik kazne je uskradivanje ugodnih posljedica ime se takoer eli sprijeiti ponovno nepoeljno ponaanje. Primjerice, kada roditelji kazne djecu zbog nepospremanja stvari time to im ne daju da pogledaju crtani film. Vano je napomenuti da kazna smanjuje nepoeljno ponaanje, ali da nede dovesti do novih poeljnih oblika ponaanja. To se postie samo potkrepljivanjem.

Kod rasporeda potkrepljivanja u pravilnim vremenskim intervalima dolazi do povedanja broja reakcija uoi potkrepljivanja i do opadanja reakcija neposredno nakon toga. Kad je rije o ispitima na kraju semestra, testovima na kraju polugodita ili manjim testovima svakog etvrtka, govori se o potkrepljivanju u pravilnim vremenskim intervalima. Ukoliko se potkrepljivanja zadaju u nepravilnom vremenskom intervalu nakon sluajnog broja reakcija, ponaanje de biti relativno stabilno u vremenu, bez pada nakon potkrepljivanja i otporno na gaenje. Primjer iz kole su este i sluajne provjere znanja to tjera uenika da stalno ui. Kod operantnog uvjetovanja, gaenje je proces tijekom kojeg podraaji gube sposobnost izazivanja nauenih reakcija jer se dogaaji koji su uslijedili nakon podraaja vie ne dogaaju. Dakle, ono to slijedi je potkrepljiva, pa stoga do gaenja nauenih reakcija dolazi kad operantno ponaanje ponovljeno nije pradeno potkrepljenjem. Nakon nekoliko takvih ponavljanja, operantno ponaanje prestaje. No, kada organizam doe u situaciju u kojoj je operantno ponaanje bilo potkrepljivano, ono de pon ovo reagirati operantnim ponaanjem. Tu se radi o spontanom oporavku ugaenih operantnih ponaanja prije kojeg su reakcije bile zatomljene procesom gaenja, ali ne i izgubljene.

Literatura:
Rathus, A. Spencer, Temelji psihologije, Zagreb: Naknada Slap, 2001. Miljkovid D., Rijavec M., Vlahovid tetid V., Vizek Vidovid V., Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-VERN, 2003. Petz B., Uvod u psihologiju, Zagreb: Naklada Slap, 2001. Atkinson H., Uvod u psihologiju, 14. izdanje, Zagreb: Naknada Slap, 2007.

Dodaci:
http://www.youtube.com/watch?v=y-g2OmRXb0g