Você está na página 1de 4

ANALIZA:

Prednosti uvoenja redovnog Meunarodnog testiranja trendova u matematici i prirodnim naukama (TIMSS) u bosanskohercegovaki obrazovni sistem
Analizu izradio Centar za politike i upravljanje juli 2013. godine

Uvod

svrhu poboljanja kvaliteta obrazovanja, veina drava (u 2011. godini vie od 60 zemalja) provodi testiranje uenika etvrtih i osmih razreda iz razliitih relevantnih oblasti. Testovi PIRLS (Progress in International Reading Literacy Study) i TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) meunarodni su i standardizovani testovi, a njima se provjerava sposobnost uenika da razumiju i primijene usvojene zadatke iz predmetnih oblasti. TIMSS indirektno prati metode izvoenje nastave, njen kvalitet, kvalitet sadraja udbenika, kao i naine dodatnog strunog usavravanja nastavnika. Sveobuhvatna analiza informacija koja proizlazi iz ovog testiranja omoguava zemljama da uoe mnoge relevantne slabosti i donesu odgovarajue odluke o potrebnim promjenama u obrazovnom sistemu. Ovaj rad e ispitati i analizirati mogunosti koritenja TIMSS-a za podizanje kvaliteta i standarda obrazovanja, te znaaj uvoenja meunarodnog testiranja u bosanskohercegovaki kolski sistem, odnosno osnovno i srednje obrazovanje. Do sada, Bosna i Hercegovina je samo jednom uestvovala u TIMSS testiranju, i to 2007. godine. Za organizaciju i provedbu bila je zaduena Meuentitetska agencija za standarde

i ocjenjivanje u obrazovanju u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (dananja Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje APOSO). U testiranju 2007. godine u BiH uestvovalo je 4.300 uenika iz 150 kola, to je po podacima Agencije za statistiku BiH oko 10 posto od ukupnog broja osnovnih kola na cjelokupnoj teritoriji drave. Testiranjem je takoer indirektno ocijenjeno 150 direktora kola, kao i 724 nastavnika. Testirano je znanje iz matematike i prirodnih nauka. Rezultati su pokazali da je BiH zauzela 27. mjesto od ukupno 50 zemalja, to nam ukazuje na to da je meu zemljama nieg i srednjeg meunarodnog kvaliteta, tj. prosjean ostvareni broj bodova je 465,5 to je manje od meunarodnog prosjeka, koji iznosi 500 bodova. Nai rezultati pokazuju da samo 10% testiranih uenika ima sposobnost da primijeni znanja i vjetine iz matematike na rjeavanje konkretnih problema, dok je taj procenat neto vei iz prirodnih nauka (14%). Rezultati pokazuju da 32% uenika posjeduje zadovoljavajui nivo znanja iz oblasti matematike i 46% uenika iz prirodnih nauka za snalaenje u osnovnim situacijama iz ovih oblasti, to nije dovoljno i otvara mogunosti za poboljanje. To nas dovodi do zakljuka da ovi rezultati ne trebaju ostati samo statistiki podatak ve da trebaju posluiti kao osnova i podstrek za poboljanje kompletnog obrazovnog sistema.

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

Priprema i izvoenje cjelokupnog procesa testiranja traje oko dvije godine, s tim da se u godini prije testiranja radi pilot-testiranje na razliitom uzorku od onog koji e biti ukljuen u zvanino testiranje. kole/uenici se biraju u statistikom centru u Kanadi po statistikom modelu, s tim da kriterije po kojima se vri selekcija bira APOSO. Kriteriji ukljuuju uzorke iz oba entiteta, svih kantona i Brko Distrikta BiH, i to u omjeru 2:1 (Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska). Broj uzoraka je isti u svakoj testiranoj dravi. Nacionalni koordinator za testiranje iz Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje zaduen je za cijeli proces, s tim da ministarstva na niim nivoima pomau u administrativnim poslovima i imaju funkciju partnera Agencije u realizaciji testiranja.

Prema informacijama iz Agencije, trokovi ovog procesa se dijele na trokove lanarine, te na interne, odnosno lokalne trokove provedbe testiranja na terenu. Godinja lanarina koju svaka zemlja plaa iznosi 22.500 eura i 22.500 dolara (prema zvaninim podacima International Association for the Evaluation of Educational Achievement IEA za 2011. godinu), to je oko 52.000 dolara. Lokalni trokovi ukljuuju trokove distribucije, pakovanja, uvezivanja, plaanja testera, bodovatelja, dodatne edukacija i sl. Agencija bi mogla pomoi na nain da isprogramira svoj budet kako bi djelomino uestvovala u lanarini; meutim, potrebno je izraditi trajni i odrivi model finansiranja cjelokupnog procesa. Projekcija Agencije za 2011. godinu ukljuivala je uestvovanje i u TIMSS-u i u PIRLS-u i za 4. i za 8. razrede, a za takav poduhvat, prema Agenciji, potrebno je oko 60.000 dolara. Zbog ve obavljenog testiranja, TIMSS bi bilo lake provesti nego neki drugi standardizovani test. To bi omoguilo praenje i evaluaciju promjena i trendova u dostignuima nastavnika i uenika. Time bismo pratili efektivnost obrazovanja, provedenih odluka i reformi, te promjena nastavnog plana i programa izmeu dva istraivanja, u periodu od etiri godine. Postoji mogunost da se prevodi dobiju od Hrvatske ili Srbije, kao to je Bosna i Hercegovina Srbiji 2007. proslijedila svoje prevode, koje su oni samo prilagodili svojim potrebama. Bilo bi ak mogue i da se izbjegne pilot testiranje za TIMSS 2015. godine. Iz Agencije se navodi da ne bi bilo kasno ako bi se BiH ukljuila u proces sredinom 2014. godine. Redovno provoenje ovog testiranja nije troak nego investicija koja e doprinijeti veem prosperitetu, razvoju i rastu drave. Globalni rezultati TIMSS-a ukazuju na to da su zemlje iji uenici ostvaruju najbolje rezultate upravo one koje ostvaruju najvei ekonomski rast i napredak. Preporuke Evropske unije o uvoenju standardizovanog obrazovnog sistema datiraju jo od Lisabonske strategije, gdje je navedeno da sistemi edukacije trebaju omoguiti postizanje to boljih rezultata u matematici, itanju i nauci kod to veeg broja uenika (Explaining Student Performances, 2005). Dalje slijedi da

Postavlja se pitanje koja poboljanja po pitanju kvaliteta moemo postii na osnovu rezultata testiranja i koje koristi moemo imati od TIMSS-a?

akon obavljenog testiranja 2007. godine APOSO je uradio Sekundarnu analizu, koja ministarstvima obrazovanja slui za reviziju Nastavnog plana i programa, uvoenje sistemskih promjena, provoenje reformi itd. Veliki dio kola dobio je sekundarnu analizu zajedno sa ispitnim zadacima (ne svim, jer se kompletni testovi nikada ne objavljuju) tako da su nastavnici imali mogunost da u svom daljem radu koriste ove zadatke i vjebaju s uenicima. Iako je Agencija imala namjeru ponoviti testiranje, te je definisala prevode i uzorke testova, TIMSS testiranje nije provedeno 2011. godine zbog manjka finansijskih sredstava. Prema informacijama iz APOSO-a, u toj godini prijanji i potencijalni donatori nisu bili u mogunosti da prue potpunu finansijsku podrku provedbi testiranja, ve su ponudili pokrivanje 80% sredstava, dok domai donosioci odluka nisu bili spremni da participiraju u trokovima u iznosu od oko 20% ukupnih trokova.

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

prosjena postignua loijih grupa uenika treba poboljati, a TIMSS bi omoguio mjerenje ovih poboljanja. Bitnost provoenja TIMSS-a naglaava i Evropska komisija kroz Strategiju Evrope 2020. U dokumentu Kljuni podaci o nastavnicima i direktorima kola u Europi (Key Data on Teachers and School Leaders in Europe, 2010) navodi se da je TIMSS jedan od vanih parametara za kvantifikovanje kvaliteta obrazovanja, kako u Evropskoj uniji tako i u buduim lanicama ove zajednice. Uestvovanjem u TIMSS-u BiH bi napravila korak blie ispunjavanju evropskih standarda. Redovno provoenje ovog testiranja utie i na mobilnost budue radne snage. Naime, TIMSS-om mjerimo kvalitet obrazovnog sistema, iz ega proizlaze preporuke za poboljanje nastavnog plana i programa, kao i nastavnih procesa. Tim procesom se podiu standardi obrazovnog sistema u cilju izjednaavanja sa EU standardima. Na svom putu ka EU integracijama, kroz ovaj proces prole su nekadanje zemlje u tranziciji, npr. eka, Maarska, Rumunija i Slovenija. Usklaivanjem nivoa i kvaliteta obrazovnog sistema sa EU standardima ove zemlje omoguile su svojim uenicima da kolovanje nastave u bilo kojoj dravi i obrazovnom sistemu Unije. Nadalje, dugorono gledano, TIMSS bi rezultirao omoguavanjem jednakih prilika za sve, odnosno jednak pristup znanju za sve uenike u BiH. Meutim, sistemsko poboljanje i harmonizacija kvalitete, kao i nastavnog programa, zahtijevaju redovno uee u meunarodnim testovima kako bi se pratili svjetski obrazovni trendovi, a rezultati revidirali i unijeli u sistem.

Iako Bosna i Hercegovina u prolom testiranju nije zabiljeila visoke rezultate, ovo istraivanje je pokazalo da bh. kolstvo posjeduje velike potencijale. Potrebno je uvoenjem redovnog meunarodnog testiranja poboljati metodologiju rada i kurikulum, jer nedostaci koji se javljaju u ova dva aspekta direktno utiu na rezultate testiranja. Potrebno je TIMSS istraivanje redovno provoditi, jer nam ovaj vid meunarodnog testiranja omoguava da kontinuirano pratimo ta se deava u obrazovnom sistemu, da obrazovni sistem usporedimo sa drugim, i daje nam jasnu sliku ta moramo uiniti. Takoer, ovo testiranje daje jasnu sliku o tome idemo li naprijed ili nazad, kao i gdje zaostajemo, a istovrememo provodimo i nacionalna istraivanja, u kojima detaljno pratimo ta se deava u obrazovnom sistemu, te koje sektore treba poboljati.

Preporuke

Zakljuci

obzirom na to da Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu MCP) kroz Sektor za obrazovanje provodi aktivnosti sa svjetskim asocijacijama iz oblasti obrazovanja, njegova uloga u planiranju i implementaciji ovog projekta je kljuna. Prije svega, MCP bi trebalo da to prije pokrene inicijativu za provoenje procesa pripreme za uee u TIMSS-u 2015. godine, sa jasnim instrukcijama kako podrati kompletan proces u saradnji s relevantnim entitetskim i kantonalnim ministarstvima, imajui u vidu vremenski okvir za sve neophodne pripreme. Nadalje, kako bi se uspostavili temelji za izvodivost i odrivost ovog testiranja, Ministarstvo bi trebalo alocirati sredstva za trokove participacije i provedbe testiranja. Time se stvaraju preduslovi za uee BiH u TIMSS-u 2015. godine. Nakon to se BiH zvanino registruje za uee, Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje imenuje nacionalnog koordinatora TIMSS-a, koji predstavlja sponu izmeu IEA i drave iji zadatak, izmeu ostalog, ukljuuje prisustvovanje sastancima koje organizuje IEA (okvirno, dva sastanka prije testiranja i dva

rovoenje TIMSS istraivanja doprinosi i socio-ekonomskim istraivanjima jer daje sliku o tome koji faktori utiu na postignua uenika u svakoj zemlji (ukljuivanje u obrazovanje u ranoj dobi pohaanje vrtia, potpora uenju u porodici i u koli, lokacija kole, pozitivan odnos uenika prema uenju i uitelja prema uenicima).

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

sastanka nakon slanja rezultata). Nacionalni koordinator je duan da se educira u IEA prije nego to ponu pripreme kako bi to znanje mogao prenijeti svim ostalim pojedincima ukljuenim u testiranje. U skladu sa preporukama, oformila bi se radna grupa sa lanovima iz APOSO-a i Ministarstva civilnih poslova (Sektor za obrazovanje), na elu s nacionalnim koordinatorom, iji bi primarni zadatak bio organizacija aktivnosti koje se tiu pripreme, monitoringa, kontrole i upravljanja cijelim procesom. Po primanju originalnih testova, radna grupa bi realizovala prevoenje, printanje, umnoavanje i distribuciju upakovanih testova kolama dan prije testiranja, gdje se testovi odlau u sef. Prije odravanja testiranja nacionalni koordinator odrava trening za moderatore i bodovatelje u trajanju od 3 dana kako bi maksimalno efikasno pristupili svojim zadacima. Radi smanjenja trokova, moderatori testiranja su nastavnici iz kola koje uestvuju u testiranju. Samo testiranje traje dva radna dana u jednoj radnoj sedmici. Po zavretku testiranja, bodovatelji nezavisno dva puta ocjenjuju jednu treinu testova, dok se dvije treine ocjenjuju jednom. Ocijenjeni testovi se alju u IEA na analizu, a IEA nakon deset mjeseci dostavlja rezultate. Nakon toga radna grupa treba pristupiti analiziranju rezultata i kreiranju preporuka za poboljanje svih relevantnih segmenata bosanskohercegovakog obrazovnog sistema. Osim testiranja namijenjenog uenicima osnovnih kola, postoji i takozvano napredno testiranje TIMSS Advanced. Ovo testiranje ispituje znanje i kompetencije, nastavni plan i program, kao i nastavni proces u srednjim kolama. Ukoliko bi se, osim TIMSS-a za osnovne kole, uvelo i napredno testiranje, bh. obrazovni sistem bi dobio kompletan pregled stanja, odnosno sliku napretka srednjokolaca u oblastima matematike i prirodnih nauka i njihove spremnosti za polaganje mature, upis na fakultete i pronalaenje vlastitog mjesta na tritu rada.

Ovu analizu sa preporukama izradio je Centar za politike i upravljanje u periodu juni juli, 2013.godine, unutar svog projekta Put ka oporavku koji finansira National Endowment for Democracy (Nacionalni fond za demokratiju).

Metodologija istraivanja prikupljanje podataka i intervju Izvori (koriteni materijali): Kvalitet i trokovi obrazovanja u BiH, Fond otvoreno drutvo BiH, utorica Lejla Dragni, izdanje mart 2013.godine Key Data on Teachers and School Leaders in Europe, European Commission 2013 (pristupljeno 4.juli, 2013.) http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/ documents/key_data_series/151EN.pdf Explaining Student Performance, Evidence from the international PISA, TIMSS and PIRLS surveys, Danish Technological Institute, 2005 (pristupljeno 6.juli, 2013) http://ec.europa.eu/education/ more-information/doc/basic_en.pdf Intervju sa anetom Dumhur, nacionalna koordinatorica TIMSS 2007 i voditeljica Odjela za analizu i statistiku, APOSO Intervju odran 2.jula, 2013.godine

Pehlivanua 1, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina . +387 33 83 84 19 . info@cpu.org.ba . www.cpu.org.ba

Você também pode gostar