Eutanazija

Pojam eutanazija potjee iz antike i opisana je kao lagana, bezbolna smrt. Sam pojam znai dobra smrt (eu = dobro, thenesus = smrt)

 Pri spomenu rijei eutanazija u svakodnevnoj komunikaciji pomisli se na oduzimanje ivota na smrti bolesnih i neizljeivih bolesnika, ali i na kriminalnu radnju kada netko eli ostvariti neku dobit te eli ubrzati smrt oboljelih i nemonih.

Teko bolesni, nepokretni i dugotrajnom patnjom i boli zahvaeni ljudi, nekada mole da im se olakaju muke i da im se pomogne umrijeti mole da im bude izvrena eutanazija.

 Gledajui sa pravnog odnosno zakonskog aspekta, eutanazija se smatra lienjem ivota druge osobe.

Eutanazija je po zakonu krivino djelo i kao takvo ono podlijee krivinoj odgovornosti i kanjavanju.
Eutanazija se shvaa kao oblik pomoi, kao skraivanje muka i patnji, te se razlikuje od klasinih ubojstava, te se javljaju problemi u tretiranju eutanazije.

 Hrvatski Kazneni zakon ne poznaje eutanaziju po imenu. Ipak, govori o njoj u lanku 94. pod nazivom Usmrenje na zahtjev: Tko drugoga usmrti na njegov izriit i ozbiljan zahtjev, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina Eutanazija kao pomo pri umiranju ili pospjeivanje umiranja na zahtjev, u hrvatskom se zakonodavstvu, dakle, smatra ubojstvom ovjeka, te je ubrojena u poglavlje o kaznenim djelima protiv ivota i tijela.

 U Francuskoj, Belgiji i Velikoj Britaniji eutanaziju se ne klasificira kao krivino djelo, ve ju se kanjava propisima o lienju ivota. Njemakoj, Italiji i Nizozemskoj eutanazija se klasificira kao krivino djelo te ju se kanjava neto blaim oblicima kazne od onih za klasino motivirano ubojstvo. U SAD-u je u veini saveznih drava donijetzakon o pravu na smrt koji terminalno bolesnom osobama daje pravo odluivanja o ivotu, i time odbijanja lijenike pomoi u cilju smrti.

Podjela eutanazije:
Aktivna eutanazija izravno skraivanje ivota aktivnom pomoi pri umiranju. Gotovo bez izuzetka je kanjiva i zabranjena u svim zemljama, a najee se izvrava upotrebom smrtonosne injekcije Pasivna eutanazija (ortotanazija) znai pomo umiruem na nain, da mu se uskrati primjena terapije i sredstava kojima mu se odrava ivot, tj. prestanak medicinskog tretmana.

Dobrovoljna eutanazija pomaganje u umiranju na zahtjev bolesnika.

 Oporuna eutanazija- u sluaju posjedovanja prethodne izjave bolesnika kojom se on odrie tehnike i zahvata ako dospije u situaciju bez nade u ozdravljenje.

Prinudna eutanazija usmrivanje ili ubrzavanje umiranja protiv volje bolesnika. Pravo na smrt znai pravo ovjeka da sam odlui o smrti i da ju eventualno izabere. ovjek nije duan niti se od njega smije zahtijevati podnoenje nepotrebnih patnji uslijed produene i poniavajue bespomonosti uma i tijela, kada vie nema mogunosti oporavka.

 Modana smrt stanje nakon prestanka funkcije sredinjeg ivanog sistema. Vitalne tjelesne funkcije se odravaju aparatima, i rije je o tehnikom postupku. Teratotanazija eugeniko samoubojstvo malformiranog ploda. Ne razlikuje se mnogo od eutanazije, jer se u oba sluaja radi o prekidu ivota. Nije ozakonjena ali se unato tome esto provodi uz medicinsku indikaciju tzv. abortus. .

Pristupi rjeavanju problema eutanazije

1.Medicinski pristup obuhvaa lijeniki, zdravstveni postupak koji slui uklanjanju boli protiv koje nema moralnog, etikog ni teolokog argumenta, te tako taj postupak nema veze sa eutanazijom iako iz takvog postupanja moe nastupiti smrt pacijenta. Dunost lijenika je svakako spaavanje pacijentovog ivota, a ne njegovo unitavanje.

2. Pravni pristup nastoji sa pravnog aspekta

razmotriti problematiku koja se javlja pri eutanaziji. Svojim nastojanjem da situacije oslobodi dvosmislenosti i nejasnoa u cilju spreavanja manipuliranja moderne medicine neijim ivotom, pravo je samo donekle uspjelo. Pravni aspekt se svodi na problem odgovornosti za odluke koje su u graninom podruju ivota i smrti pacijenta.

3.Moralni pristup sa moralnog stajalita u medicini i nije sve nuno dopustivo, i iz toga razloga moralno naelo je jedan od kljunih objanjenja bolesti u pojedinim kulturama. Danas nalazimo na vrlo rairenu suglasnost da je osloboenje od beznadnih i beskorisnih patnji ipak moralno opravdano i da barem pasivna eutanazija moe u spomenutim situacijama biti doputena. ak neki teolozi kau da je moralno neopravdano uskraivati u odreenim situacijama eutanaziju.

4.Ope drutveni pristup Javno mnijenje postaje sve prisutnije i sa tim i utjecajnije u pogledu na medicinske zahvate i ustanove. Javno mnijenje privlai sve vie ljudi u nazovimo to arenu u kojoj se raspravlja o pitanjima morala. Mediji stvaraju sliku za javnost koja je nepotpuna ili ak iskrivljena te stoga ne prua relevantni uvid u problem eutanazije.

Vjera i eutanazija
U kranstvu i njegovim boanskim zahtjevima stoji da nitko nema pravo ovlaivanja neke osobe u zadavanju smrti drugoj osobi.

Nijedna vlast ne moe ozakoniti eutanaziju jer se radi o krenju boanskog zakona, o zloinu protiv ivota i o povredi ljudskog dostojanstva.

 Kranstvo se izriito protivi eutanaziji te je od samih zaetaka davalo poticaj njezi bolesnika i brizi za stare, nemone i gladne. U budistikom vjerovanju nema izriitog stava prema eutanaziji, ve svaki vjernik izgrauje svoje vlastito gledite u okviru religiozne doktrine. Ipak, eutanazija se u budizmu pokazuju vrlo slina onoj u kranstvu. Islam se takoer otvoreno protivi eutanaziji

Argumenti za raspravu
Eutanazija

Da ili Ne

 Argument 1 : Eutanazijom se kri esta Boja zapovijed - ne ubij. Argument 2 : Pravo na ivot je osnovno ljudsko pravo apsolutno, prirodno i neotuivo. Argument 3 : Eutanazija se ne smije dopustiti, jer uvijek postoji mogunost pogrene dijagnoze i prognoze.

 Argument 4 : Eutanazija ne smije biti legalizirana, jer bi se time otvorio put zlouporabi i zloinu

Argument 5 : Sredstva protiv bolova uinila su eutanaziju suvinom, a dobar lijenik ne puta svog pacijenta da premine u bolovima.
Argument 6 : Legalizacija eutanazije smanjila bi povjerenje javnosti i bolesnika u zdravstvenu njegu i moral lijenika..

Zakljuak
Zbog nepomirljivih suprotnosti izmeu protivnika i zagovornika eutanazije, raspravljanje o eutanaziji je nemogue zavriti.
Moemo li jednomu ovjeku kome je ivot samo jo bol, muka, patnja i tuga, ispuniti zadnju elju? Moemo li mi njemu tako pomagati?

Tko ima pravo da sudi o neijoj smrti:

BOG OVJEK, SUDAC, DOKTOR ILI SUDBINA

1. Jo u Hipokratovoj zakletvi budui lijenici se zaklinju da nikomu makar ga on i molio, nee dati sredstvo koje donosi smrt niti takav savjet.

2. Na razini medicinskog postupanja teko je razluiti krajnju posljedicu medicinskih zahvata, odnosno da li e rezultat biti ublaavanje bolova ili eutanazija.