Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No.

3 Dvadeset godina Socijalne ekologije

DVADESET GODINA ASOPISA SOCIJALNA EKOLOGIJA

Potovani itatelji, Nakon dvadeset godina tiskanja asopisa Socijala ekologija, kao njegov pokreta i glavni urednik obraam Vam se u obliku kratkog izvjea u kojemu u navesti nekoliko momenata koji nas podsjeaju na dosadanji rad. Pri tome imam na umu da asopis, kao i drugi pisani radovi, ima svoju dinamiku, svoj doprinos znanstvenom i strunom diskursu i naravno svoj ivot.

1. KONCEPT SOCIJALNE EKOLOGIJE

Pokretanje asopisa bilo je dio cjelovitoga koncepta socijalne ekologije kao novog istraivakog podruja i znanosti na Odsjeku za sociologiju, koji je ukljuivao sljedee sastavnice: (1) redovita diplomska nastava; (2) nastava na poslijediplomskom studiju Socijalna ekologija (3) istraivaki projekti i (4) znanstveni skupovi. To je znailo: nastava-istraivanje-znanstveni skupovi-objavljivanje. Na taj nain je asopis djelovao na okupljanje znanstvenika u promicanju socijalno-ekolokih ideja. Od 1985./1986. akademske godine do danas predaje se na Odsjeku za sociologiju predmet Socijalna ekologija (kasnije je uveden na Odsjeku za sociologiju u Zadru i Hrvatskim studijima u Zagrebu). Na Odsjeku za sociologiju pokrenut je i poslijediplomski magistarski studij Socijalna ekologija (1988.), te je bilo logino da se objavljivanjem tekstova u asopisu i pokretanjem Biblioteke asopisa Razvoj i okoli, omogui studentima pristup novijoj domaoj literaturi, a znanstvenicima (posebice mladima) prostor objavljivanja radova. Rezultati istraivanja na projektima Zavoda za sociologiju (koje sam i osobno vodio) kao i znanstvene rasprave bili su dodatni motiv u spomenutom konceptu. Povremeni znanstveni skupovi koje je organizirao asopis bili podloga za tiskanje nekoliko zbornika radova. asopis je organizirao nekoliko znanstvenih skupova: Uloga znanosti u odrivom razvoju zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (1992.); Ekoloki izazovi modernom drutvu zajedno s Goethe-Institutom (1996.); Bioetika etika iskuenja znanosti i drutva (1997.); Tijekovi i mijene miljenja, svijeta i ovjeka (2000.).
I

Book SE-3 2011.indb I

9.12.2011. 17:50:20

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 3 Dvadeset godina Socijalne ekologije

2. UREIVANJE
Izdavai asopisa nisu se mijenjali do danas. To su Hrvatsko socioloko drutvo i Zavod za sociologiju (Odsjek) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. asopis je u poetku godinje izlazio kao etiri broja u etiri sveska. Kasnije, ovisno o financijskim prilikama, ponajvie potpore Ministarstva znanosti RH, najee kao etiri broja tiskana u tri sveska. Od 2010. godine asopis se formalno tiska u tri broja i tri sveska. Referira se u: Sociological Abstracts (Sociological Abstracts, Inc., USA); Pollution Abstracts (Cambridge Scientific Abstracts, USA); Geographical Abstracts: Human Geography & GEOBASE (Geo Abstracts, UK); FRANCIS database (INSIT, France); SocINDEX EBSCO (Ipswich, USA); Scopus; Worldwide Political Science Abstracts selektivno. lanci su dostupni na Hrku. Prvo urednitvo (1992.): Branka Bjelac, Ivan Cifri (urednik), Benjamin ulig, Nenad Karaji, Kufrin Kreimir (tajnik), Vladimir Lay i Tomislav Smeri. Do danas u kontinuitetu urednitva su svi osim T. Smeria. asopis je imao izdavaki savjet u sastavu: Sinia Ban, Ognjen aldarovi, Paula Durbei, Vjekoslav Grmi (Slovenija), Andrej Kirn (Slovenija), Ante Marinovi-Uzelac, Ivo Maroevi, Milan Metrov, Valentin Pozai, Zoltan Racz, Ivan Rogi, Davorin Rudolf, Viktor Simoni, Rudi Supek i Inge eparovi Perko. Sadanje urednitvo: Benjamin ulig, Ivan Cifri (urednik), Branka Gali, Vladimir Lay, Ivan Kaltchev (Bugarska), Nenad Karaji, Kreimir Kufrin, Krunoslav Nikodem, Maria Roca (Portugal), Zoran Roca (Portugal), Stipe Orekovi, Tijana Trako Poljak, Gordana Uzelac (V. Britanija).

3. VRIJEME POKRETANJA ASOPISA

asopis je pokrenut u teko vrijeme. Dva su unutarnja obiljeja drutva: (a) vrijeme Domovinskog rata i stvaranja samostalne drave Hrvatske i (b) vrijeme tranzicijskih promjena hrvatskog drutva. Potekoe ipak nisu djelovale negativno na nastanak asopisa nego upravo suprotno. Bili su znanstveni izazovi istraivanjima. U irem kontekstu to je vrijeme globalizacije u kojemu su ideje odrivog razvoja i promiljanja na tragu Konferencije UN u Rio de Janeirou (1992.) djelovale stimulativno na nastanak asopisa i ukljuivanje sociologije u tijekove miljenja u svijetu, emu svjedoe teorijski prilozi. Dvadeset godina nakon Stockholmske konferencije (1972) svijet se nije bitno izmijenio, kao to se nije bitno promijenio ovjekov poloaj od Konferencije UN u Rio de Janeiru (1992). ovjekov poloaj u drutvu postaje sve tei, a sistem drutvu postaje sve vei teret. Poveala se ovjekova aktivnost na svladavanju prepreka njegovoj stvaralakoj radoznalosti. Znanost i tehnologija su napredovale. Nastavljena je tendencija nae civilizacije u zagaivanju okolia, ali su uznapredovale i tehnologije otklanjanja posljedica ovjekovog
II

Book SE-3 2011.indb II

9.12.2011. 17:50:21

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 3 Dvadeset godina Socijalne ekologije

entropijskog djelovanja. Kolikogod se ini da je ovjeanstvo u razvoju otili mnogo dalje na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama, toliko je oito da su se poveali globalni socijalnoekoloki problemi ekoloka drama ovjeanstva nije se smanjila ve poveala. ovjekov poloaj u drutvu postaje sve tei, a sistem drutvu postaje sve vei teret. Nije iskorijenjena glad, nisu obuzdane ljudske nagonske strasti za gospodarenjem nad drugima, ovjek nije naao smiraj u skromnom i jednostavnom ivotu. Pa ipak, u domeni ekologije prirode uinjeno je mnogo; u ekologiji duha, naalost, malo. U traenju rjeenja jednim okom gledamo na globalnu budunost, a drugim na svoj mali dio svijeta u kojem ivimo. U toj lepezi od globalnog do lokalnog interesa, ekologija drutva pokuava obogatiti komunikacijske prostore ovjekova djelovanja istiui socijalnu dimenziju problema kao kljunu za ovjekov optimizam i budunost. U njima, znanost, vjera i nada imaju svoje mjesto u novoj vizuri oikosa budunosti. Pokretanje Socijalne ekologije uvjetovao je znanstvenim, drutvenim i razvojnim poticajima: Znanstvene potrebe za izlaenjem asopisa temelje se na razvoju socijalne ekologije kao znanstvene discipline. Kroz njezino predmetno, sadrajno i teorijskometodoloko oblikovanje akumulirane su znaajne spoznaje, koje je potrebno javno prezentirati i znanstveno valorizirati na javnoj sceni. Kako se znanstvena produkcija iz ove i srodnih joj podruja poveava, tako narasta i potreba za komuniciranjem i informiranjem o dostignutim teorijskim i istraivakim rezultatima. Socijalnoekoloku problematiku mogue je definirati kao problem suvremenih odnosa socijalnog i ekolokog kompleksa koji istrauju razliite discipline. asopis je bio mjesto prezentiranja njihovih rezultata i mjesto interdisciplinarne suradnje u socijalnoekolokom podruju. Vrlo sloeni problemi ne mogu se adekvatno objasniti iz horizonta pojedinih disciplina. Tematika socijalna ekologije izazvala je potrebu tijesne suradnje meu znanostima. Namjera asopisa je bila da se u znanstvenoj periodici pozicionira ne samo kao mjesto prezentacije rezultata i dostignua razliitih disciplina, nego i kao medij interdisciplinarne suradnje u prouavanju i istraivanju socijalnoekoloke problematike. Drutveni poticaj za interdisciplinarnim asopisom je u sve veoj potrebi za konkretnijim angairanjem socijalne ekologije stvaranju okvira za rjeavanje praktikih problema razvoja drutva. Praktiki problemi suvremenih industrijskih drutava, kao i drutava koja se tek danas suoavaju s dubljim procesima modernizacije, a jedno od takvih je i nae, ukazuju na sve aktualniju i akutniju ekoloku krizu u raznim regijama svijeta, ali i na ekoloku dramu ovjeanstva. asopis je prostor razliitih znanstvenih pogleda, kritikih osvrta i konkretnih inicijativa u vezi s problemima ovjekove budunosti. Socijalnoekoloki problemi postali su fundamentalni za ovjekov opstanak i za drutveni razvoj. Nije rije samo o globalnim problemima i apstraktnim spoznajama znanosti, ve primarno o neposrednim pitanjima velikih razvojnih projekata i svijetu i u nas. Spomenut emo samo porasti interesa za regionalnim razvojem kao pretpostavkom suvremenog europskog razvojnog koncepta. Pored toga, izuzetni su problemi energetske politike, prostornog planiranja proizvodnih kapaciteta i ljudskih naselja, utjecaja postojeeg i poeljnog stanja tehnoloke razvijenosti na okolinu, kvalitete okoline i stanja kulturne i prirodne batine
III

Book SE-3 2011.indb III

9.12.2011. 17:50:21

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 3 Dvadeset godina Socijalne ekologije

itd. Sve su to problemski sadraji u prouavanju kojih socijalne znanosti moraju aktivnije sudjelovati i javno pripomoi njihovom rjeavanju. Razvojne potrebe odraavale su se u ideji da asopis pridonese znanstvenom zasnivanju humanistiki usmjerene ekoloke strategije drutvenog razvoja i njezinoj valorizaciji. Pri tome mislimo na interes i ulogu raznih znanstvenih disciplina poput sociologije, demografije, socijalne geografije, psihologije, filozofije, teologije, medicinske znanosti, tehnikih znanosti itd., odnosno svih onih koje se osim klasine ekologije bave ekolokom i socijalnoekolokom problematikom. Miljenja smo da je asopis izraz postignua hrvatske znanosti i duha njezine integracije u svjetske tokove. asopis je, kako je u Promemoriji br. 1 (1992) istaknuto, nastojao ostvariti sljedee ciljeve: poticati razvoj socijalne ekologije kao discipline i njezine kompetentnosti u ovom podruju stimuliranjem javnog prezentiranja rezultata istraivanja; informirati znanstvene i ire javnosti o tekuoj znanstvenoj produkciji na podruju socijalne ekologije u nas i u svijetu, te o aktivnostima drutvenih subjekata u podruju zatite ovjekove prirodne i socijalne okoline; prezentirati rezultate znanstvenoistraivakog rada u oblasti drutvenohumanistikih znanosti iz tematskog podruja socijalne ekologije i srodnih disciplina; sueljavati razliite teorijske poglede i pristupe problemima, koncepcijama i orijentacijama; kritiki vrednovati doprinos i poticaj znanstvenih spoznaja i promjene drutvene prakse; razvijati suradnju meu razliitim znanstvenim disciplinama koje istrauju socijalnoekoloke probleme; educirati strunu i iru javnost iznoenjem spoznaja o utjecaju ovjeka na prirodu, a time i na osnove vlastite budunosti. Sadrajno usmjerenje asopisa bilo je zamiljeno tako da u njemu koncepcijski moemo razlikovati nekoliko razliitih blokova: teorijski radovi i empirijska istraivanja, recenzije i prikazi, te informacije. asopis se obraao prvenstveno znanstvenicima u socijalnoekolokim podrujima, osobito drutvenih znanosti, te svima onima koji se sa stajalita svoje discipline (biologija, tehnologija, medicina, pravo, filozofija, teologija itd.) bave ekolokim pitanjima i traenjem povoljnijih solucija primjene znanstvenih spoznaja u cilju ekoloki i socijalno odrivog razvoja. Bio je namijenjen i strunim radnicima koji se u raznim institucijama bave praktinim problemima zatite i unapreivanja ovjekove okoline, kulturne i prirodne batine, kao i nastavnicima, studentima i uenicima u kolama i fakultetima. Svoj interes u asopisu mogli su nai i lanovi raznih ekolokih udruenja, kao i svi drugi koji se zanimaju za socijalnoekoloke probleme. asopis do danas izlazi na hrvatskom jeziku sa saecima na engleskom i njemakom jeziku. Pritom se urednitvo dva desetljea dralo te tradicije, a bilo je motivirano s nekoliko elemenata. (a) Orijentacija na irenje ekolokih ideja. Urednitvo je smatralo da asopis nedvojbeno treba imati ulogu medija koji e prezentirati i iriti ekoloke ideje u drutvu, pa je hrvatski jezik bio potpuno razumljiv kao jezik tiskanja radova u asopisu.
IV

Book SE-3 2011.indb IV

9.12.2011. 17:50:21

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 3 Dvadeset godina Socijalne ekologije

(b) S druge strane sama ideja socijalne ekologije pruala je otpor standardnoj zatvorenosti i samodovoljnosti znanstvenih disciplina, tj. svojevrsnom disciplinarnom feudalizmu koji je jo uvijek vidljiv. Prilozi iz razliitih disciplina tvorili su zajedniku poruku asopisa o potrebi veeg interdisciplinarnog pristupa shvaanju i istraivanju odnosa drutva (ovjeka) i prirode (okolia). (c) asopis je uvijek imao skromnu financijsku potporu, pa nije bilo mogue plaati prijevode radova. Prvi broj je financiran iz projekta Socijalnoekoloki aspekti razvoja (5-06-049) na Zavodu za sociologiju, a i kasnije je imao stalnu potporu projekata koji su se nastavljali na ovaj projekt.

4. OBJAVLJENI RADOVI U ASOPISU

Popis objavljenih priloga po strukturi 1992.-2011.
Kategorija rada Izvorni znanstveni rad Prethodno priopenje Pregledni rad Izlaganje sa znanstvenog skupa Struni rad Prijevod Recenzije i prikazi Informacije In memoriam Ispravak Ukupno Broj radova 196 12 91 44 67 5 379 47 7 2 850 % 23,06% 1,41% 10,71% 5,18% 7,88% 0,59% 44,59% 5,53% 0,82% 0,24% 100,00%

Broj priloga po godinama 1992.-2011.

Godina 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Broj radova 83 76 34 59 68 42 46 42 40 43 36 25 31 30 36 30 34 31 32 32

5. BIBLIOTEKA RAZVOJ I OKOLI

S poveanim interesom istraivaa Urednitvo je pokrenulo asopisnu biblioteku Razvoj i okoli (1994). Knjige iz ove biblioteke posluile su studentima i kao nastavno tivo. Biblioteka se temeljila na financijskoj potpori pojedinih autorskih knjiga kao i zbornika, zahvaljujui funkcioniranju sustava natjeaja Ministarstva znanosti i obrazovanja.
V

Book SE-3 2011.indb V

9.12.2011. 17:50:21

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 3 Dvadeset godina Socijalne ekologije

U Biblioteci je tiskano 18 naslova i to: Rade Kalanj: Moderno drutvo i izazovi razvoja (1994), Vjeran Katunari: Labirint Evolucije (1994), Ivan Cifri: Napredak i opstanak (1994), Ognjen aldarovi: Socijalna teorija i hazardni ivot (1995), Tomislav Murati: Bibliografija radova iz socijalne ekologije i primijenjenih ekologija, objavljenih u Hrvatskoj 1986.-1995. (1995), Stjepan Orekovi: Novi drutveni ugovor (1997), Cifri-aldarovi-Kalanj-Kufrin: Drutveni razvoj i ekoloka modernizacija (1998), Ivan Cifri /prir./: Bioetika. Etika iskuenja znanosti i drutva (1998), Ivan Cifri: Moderno drutvo i svjetski ethos (2000), Ivan Cifri /prir./: Znanost i drutvene promjene (2000) Rade Kalanj: Ideje i djelovanje (2000), Nenad Karaji: Politike modernizacija (2000), Aleksandar tulhofer: Nevidljiva ruka tranzicije (2000), Ivan Cifri: Okoli i odrivi razvoj. Ugroenost okolia i estetika krajolika (2002), Tomislav Markus: Ekologija i antiekologija (2004), Tomislav Markus: Dubinska ekologija i suvremena ekoloka kriza (2006), Marija Geiger: Kulturalni ekofeminizam (2006), Ivan Cifri /prir./: Relacijski identiteti (2008). Od Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja Republike Hrvatske, asopis je u 2000. godini dobio godinju nagradu (pisano priznanje i plaketa) za dostignua u zatiti okolia na podruju informiranja i obrazovanja za okoli. Vjerujemo da je asopis u dosadanjem svom ivotu ispunio oekivanja i ciljeve navedene u Promemoriji prvog broja. Poticao je istraivanja, organizirao znanstvene skupove i pokrenuo biblioteku Razvoj i okoli. Je li u tome uspio, odluit e vrijeme. Bilo bi korisno i potrebito da nakon ove faze asopis nastavi izlaziti i da se ureuje u skladu sa suvremenim zahtjevima znanosti na interdisciplinarnoj osnovi, uvajui osnovnu ideju socijalne ekologije tj. istraivanje odnosa ovjeka (drutva) i okolia (prirode), ne gubei iz vidokruga nae drutvo. Promijenjene okolnosti ukazuju na to da je za sljedee razdoblje potrebno asopis modernizirati na nain da se u njemu objavljuju tekstovi i na svjetskim jezicima; ili, to neki zagovaraju, da se tiska samo na stranom jeziku. Mogue je takoer samo u elektronikom obliku. O tome neka odlui izdava(i), jer honores mutant mores.

6. ZAHVALE
Zahvaljujem izdavaima asopisa Hrvatskom sociolokom drutvu i Zavodu (Odsjeku) za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izdavakoj potpori, te Odsjeku za sociologiju na organiziranju znanstvenog simpozija Razvoj i okoli perspektive odrivosti (Zagreb, 6. i 7. X. 2011) u povodu jubilarne 20-e godinjice izlaenja asopisa. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji nain pomogli tiskanju asopisa kao i suradnicima na prilozima i pozivamo ih na nastavak suradnje. Zahvalu upuujem inozemnim i domaim znanstvenicima koji su kao lanovi Izdavakog savjeta asopisa dali moralnu potporu. Konano, zahvaljujem lanovima urednitava i tajnicama asopisa s kojima sam proveo dva desetljea na ureivanju asopisa. Ivan Cifri, glavni i odgovori urednik
VI

Book SE-3 2011.indb VI

9.12.2011. 17:50:21