Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu Studij komunikologije kolegij Povijesni pregled istraivanja masovnih komunikacija

Matej Beluhan, Kristina Belui

Analiza sadraja National Geographic-a

Seminarski rad

Nastavnik: mag. nov. Martell Vukui

Zagreb, prosinac 2013.

Sadraj 1. Uvodi.............................................................................................2-3 2. Rezultati istraivanjaii...................................................................3-9 3. Zakljuakiii..................................................................................9-11 4. Upitnik......................................................................................12-13 5. Popis koritenih izvora...................................................................15

1. Uvod National Geographic asopis je koji izlazi mjeseno i obuhvaa podruja: zemljopis, zoologija, botanika, ekologija, astronomija, povijest, arheologija, etnologija, antropologija, kemija, fizika, suvremena tehnologija, fotografija, putovanja, fenomeni. Prema podacima na stranici National Geographic Hrvatska (2013.) itatelji asopisa dijele se u dvije skupine: ueniko-studentska populacija i obrazovane i situirane osobe irokog spektra zanimanja. Kada je National Geographic izaao prvi put 1888. godine, bio je veoma siromanog izgleda,a 96 stranica bile su omeene smeim koricama, tiskane u crno -bijelom tisku s nekolicinom slika koje su veinom bile meteoroloke mape. Tako je izgledao sve do 1904. godine kada je tiskar javio glavnom uredniku kako mu nedostaje 11 stranica. Gilbert H. Grosvenor, tadanji urednik, iz oaja je preuzeo fotografije Tibetskog grada Lhase iz ru skog Carskog geografskog drutva. U tiskaru je poslao 11 fotografija uvjeren kako e biti ismijan i dobiti otkaz. Meutim, kada je broj izaao, sljedee godine, ljudi su mu estitali na velikom uspjehu. Tako je fotografija zatitni znak National Geographica i najizravnije sredstvo komunikacije s naim itateljima ula u asopis., rekao je sadanji urednik National Geographica Chris Johns. Upravo nas je fotografija kao zatitni znak potaknula da izaberemo nau temu, odnosno cilj naeg istraivanja. Na cilj bio je utvrditi vanost vizualnog sadraja u oblikovanju sadraja asopisa National Geographic-a. Kao metodu naeg istraivanja odabrali smo analizu sadraja metodu kojom se istrauje verbalni i drugi simbolini materijal (poput fotografije). Ray Pawson razlikuje 4 pristupa analizi sadraja: formalni, tematski, tekstualni i analiza publike. Za nae istraivanje odluili smo se za tekstualnu analizu sadraja1 jer smo htjeli ui dublje u problematiku i objasniti kakvu ulogu
1

kako tekstovi, u naem sluaju fotografije, mogu biti utjecajni na korist jedne posebne interpretacije (prenositelj informacija)ali i povezivanje vizualnih slika i rijei (kako slike i njihov opis sudjeluju u prijenosu relevantnih informacija)

fotografije imaju u preno enju informacija. Meutim, kako ne bi ugrozili objektivnost, nau analizu kombinirali smo s formalnim pristupom2 prebrojavanja fotografija. Analizirali smo sadraj 5 uzastopnih brojeva: kolovoz- prosinac 2009. Nae pretpostavke bile su: Preko 50% stranica zauzet e vizualni sadraj. Preko 50% rubrika e biti vizualni sadraj popraen komentarom. Svi lanci popraeni su barem jednim vizualnim sadrajem preko 2 stranice. Veina vizualnog sadraja e biti fotografije profesionalnih fotografa.Preko 30% vizualnog sadraja se nalazi na dvije ili vie stranica. Najvei broj rubrika se bavi socijalnom tematikom. Druga najzastupljenija tematika je iz podruja znanosti.Svaki vizualni sadraj koji je unutar lanka sadri najmanje jednu novu informaciju (tj. informaciju koju ne sadri tekstualni dio). Uporaba vizualnog sadraja pridonosi emocionalnom naboju i informativnosti. 2. Rezultati istraivanja Prvi dio istraivanja, odnosno hipoteza, odnosi se na formalni pristup istraivanja - broj vizualnih prikaza, fotografija, njihova veliina itd. Prvih pet hipoteza zajedno podupiru tezu o vanosti fotografije samom asopisu (koliina i omjer fotografija naprema tekstu). Ukupan broj analiziranih stranica asopisa iznosi 552. Prebrojavanjem smo pokuali utvrditi kako e preko pola od ukupnog broja stranica biti vizualni sadraj. Tako smo dobili rezultat prikazan na grafikom prikazu dolje: na 51% stranica se nalazi iskljuivo vizualni sadraj. Iznos je sam zadovoljilo nau hipotezu, no ako uz to prebrojimo i stranice koje uz tekst popunjavaju i vizualni sadraji (32%), ali i oglase koji su primarno vizualnog karaktera, a iznose 6% od ukupnog broja stranica, tada do izraaja dolazi iznos od ak 89% stranica koje sadre vizualni sadraj (ako ne iskljuivo fotografiju).

sustavni uzorak tekstova, u naem sluaju fotografija njihove odlike koje se prebrojavaju (koliina, opis, koliko je slika u odnosu na tekst...)

Ukupan broj stranica (552)

6% 32%

11%

Stranice koje popunjavaju vizualni sadraj i tekst Stranice koje popunjava vizualni sadraj Stranice koje popunjava tekst

51% Stranice koje popunjavaju oglasi

to se tie broja analiziranih rubrika, on iznosi 72. Ovim putem htjeli smo istraiti koliki se postotak od ukupnog broja rubrika oslanja na vizualni sadraj koji je popraen komentarom (dakle koristi tekst kao sekundarni izvor), a koliko rubrika se oslanja na primarno tekstualne lanke, koje prati vizualni sadraj. Ovdje smo opovrgnuli nau hipotezu jer su manje od pola lanaka s vizualnim sadrajem popraeni komentarom, to znai da se tekst u veini rubrikama koristi kao glavni nositelj informacija. Grafiki prikaz omjera lanaka popraenih vizualnim sadrajem i vizualnih sadraja popraenih komentarom:

Ukupan broj rubrika (72)

Vizualni sadraji popraden komentarom 46%

lanak popraden vizualnim sadrajem 54%

Kako bi ukazali na vanost fotografije prebrojali smo koliko od lanaka s vizualnim sadrajem sadri vizualni sadraj preko 2 stranice. ak 62% lanaka imaju vizualni sadraj preko 2 stranice. Slijedi grafiki prikaz koji to pokazuje:

lanci popradeni vizualnim sadrajem (39)

lanci popradeni vizualnim sadrajem od preko 2 stranice lanci popradeni vizualnim sadrajem

38%

62%

Vanost fotografija National Geographicu moe se utvrditi i iz kvalitete njihovih fotografija. Broj profesionalnih fotografija iznosi ak 81% od ukupnog broja vizualnih sadraja. Iz sljedeeg grafikog prikaza takoer moemo vidjeti da se vizualni sadraj dijeli i na statistike i ilustrirane prikaze koji su vani za prenoenje informacija, to e biti objanjeno u nastavku ovog rada.

Ukupan broj vizualnih sadraja (341)

3% 12% 4%

Statistiki prikazi
Ilustrirani prikazi Fotografije amaterskih fotografa Fotografije profesionalnih fotografa

81%

Od ukupnog broja vizualnih sadraja ak 42% se nalazi na 2 ili vie stranica, to takoer doprinosi naem zakljuku o vanosti fotografija. Naime, pozicioniranjem fotografija na vie od jedne stranice, fotografiju se stavlja u prvi plan i daje joj ulogu prenositelja informacije (dovoljno relevantne da se protegne na dvije ili tri stranice).

Vizualni sadraji na 2 ili vie stranica

Vizualni sadraj 58%

42%

Drugi dio istraivanja se odnosi na tekstualnu analizu, odnosno u ovom sluaju, analizu vizualnih prikaza. Dakle, istraili smo mogu li vizualni prikazi biti utjecajni u korist jedne posebne interpretacije. Dakako, prvo trebamo utvrditi odnos zastupljenih tematika u sadraju National Geographic-a. Odnosno, koja je tematika najzastupljenija, a koje su po zastupljenosti na zadnjem mjestu. Iz tematika moemo istraiti kako se vizualni prikazi koriste radi jedne posebne interpretacije i prijenosa informacija. Rubrike smo prema sadraju podijelili na est tematika. Od ukupnog broja rubrika, njih 31% jest socijalne (etnoloke) tematike. Zatim slijedi geografska tematika sa zastupljenou od 21%, tematike iz ivotinjskog svijeta sa zastupljenou od 18% i znanstvena tematika sa zastupljenou od 15%. Najmanje su zastupljene teme iz kulture i biljnog svijeta. 6

Ukupan broj rubrika (72)

Socijalna (etnoloka) tematika 31% ivotinjski svijet 18%

Biljni svijet 5% Kulturna tematika 10%

Geografska tematika 21%

Znanstvena tematika 15%

Dakle, sadrajem National Geographic-a dominira socijalna (etnoloka) tematika. Ovdje se vizualni sadraj, preciznije fotografija, koristi radi emocionalne reakcije itatelja na prikazano. itatelj uz pomo fotografije moe povezati informacije iznesene u tekstu sa stvarnim svijetom. Fotografija prikazuje vie od obinih podataka koje nalazimo u tekstu, ona itatelju omoguuje uvid u okruenje nekog drugog drutva. Na primjer, u tekstu Raspadnuta Somalija (National Geographic, 2009, br.9) Robert Draper pie o stanju u glavnom gradu Mogadishu. Autor navodi kako je to grad u kojem vladaju pirati i teroristi. Zatim nabraja brojne sruene zgrade i veleposlanstva, tvrdi kako ulicama tre gola djeca i kako su brojna djeca ostala bez roditelja te su ih pirati uzeli pod svoju skrb stvarajui tako vojsku djece. Svi ti podatci su pot krijepljeni fotografijama i tek pomou fotografija itatelj dobiva osjeaj da se ovo dogaa u stvarnom svijetu.

Primjer

1:

Fotografija

(snimio: Pascal Maitre) prikazuje djeake u Mogadishu kako ekaju u redu za hranu. Uvjeti u kojima se djeaci nalaze, njihovi izrazi lica i odjea koju nose, prikazuju itatelju koliko je loa situacija u njihovoj okolini na nain na koji sami tekst to ne moe. Nadalje, u sadraju National Geographic-a, posebice u tekstovima geografske i znanstvene tematike, vizualni sadraj se koristi radi prikaza informacija putem statistikih prikaza (grafovi i tablice). Statistiki prikazi omoguuju itatelju lake pamenje podataka. Takoer, omoguuju itatelju da vizualno usporedi dva ili vie meusobno povezana podatka. Recimo u lanku Prikljuiti se na Sunce (National Geographic, 2009, br.9), George Johnson pie o nedovoljno iskoritenom potencijalu Suneve energije. Pomou statistikog prikaza itateljima se omoguava pregled obnovljivih izvora energije i koliini energije koja bi se mogla proizvesti iz svakoga od njih. Dakle, vizualna predodba pomou statistikih prikaza omoguuje itatelju jasniji pregled nekih informacija.

Primjer

2:

Statistiki

prikaz

olakava pamenje informacija i razumijevanje odnosa izmeu statisikih podataka. Takoer, pregledom vizualnih prikaza unutar lanaka utvrdili smo kako svaki donosi novu informaciju, odnosno svaki donosi informaciju koja se ne nalazi u samom tekstu. Dakle, vizualni sadraj informativno nadopunjuje tekst lanka. U primjeru 1 se tekst o stanju u Somaliji nadopunjuje fotografijom djeaka u redu za hranu. Fotografiju prati komentar: Stiui svoje zdjele, djeaci u sreditu za dijeljenje hrane ekaju ono to e moda biti njihov jedini obrok toga dana juhu od itarica i lee. Prije su humanitarne skupine dijelile sirove porcije. Sada dijele kuhanu hranu, da bi se izbjeglo privlaenje kradljivaca. Dakle, osim emocionalne reakcije, fotografiju prati i komentar. Komentar donosi informacije koje itatelj ne pronalazi u tekstu. U ovom sluaju to su informacije da je ovo djeacima moda jedini obrok toga dana, da je taj obrok juha od itarica i lea i da humanitarne akcije sad dijele kuhanu hranu radi zatite od kradljivaca.

3. Zakljuak: U svakom sluaju, vizualni prikazi prevladavaju sadrajem National Geographic-a. Udio vizualnog sadraja u ukupnom broju stranica analiziranih pet brojeva je preko 50% ime je naa prva pretpostavka potvrena. Druga pretpostavka, da e preko 50% rubrika e biti vizualni sadraj popraen komentarom je pobijena. Od ukupnog broja rubrika njih 46% su vizualni sadraji popraeni komentarom dok ostalih 54% ine lanci popraeni vizualnim sadrajem. Pretpostavka da su svi lanci popraeni barem jednim vizualnim sadrajem preko dvije stranice je pobijena. Od ukupnog broja lanka njih 38% je popraeno vizualnim sadrajem preko dvije stranice. Pretpostavka da e preko 60% vizualnog sadraja biti fotografije profesionalnih fotografa je potvrena. ak 81% vizualnog sadraja su fotografije profesionalnih fotografa. Peta pretpostavka, da se preko 30% vizualnog sadraja nalazi na dvije ili vie stranica je potvrena. Od ukupnog broja vizualnog sadraja udio vizualnog sadraja na dvije ili vie stranica je 42%. Socijalnom (etnolokom) tematikom se bavi 31% rubrika. Potvrena je naa pretpostavka da se najvei broj rubrika bavi socijalnom tematikom. Ipak, naa sljedea pretpostavka, da je druga najzastupljenija tematika znanost, je pobijena. Na drugom mjestu po zastupljenosti se nalazi geografska tematika., a iza nje slijede teme iz ivotinjskog svijeta. Pretpostavka da svaki vizualni sadraj koji je unutar lanka sadri najmanje jednu novu informaciju (tj. informaciju koju ne sadri tekstualni dio) je potvrena. Svaki vizualni sadraj informativno nadopunjuje tekst.

10

Deveta pretpostavka, da uporaba vizualnog sadraja pridonosi emocionalnom naboju i informativnosti je potvrena. Zakljuno, formalna analiza je pokazala da vizualni prikazi prevladavaju sadrajem National Geographic-a. Preko polovice ukupnog sadraja zauzimaju vizualni prikazi, te je skoro polovica rubrika vizualni sadraj popraeni komentarom. Jednako tako, gotovo polovica vizualnih sadraja se nalazi na dvije ili vie stranica. Preko 80% vizualnih prikaza su fotografije profesionalnih fotografija National Geographic-a to potvruje vanost kvalitete vizualnog sadraja u oblikovanju sadraja. U stvaranju sadraja sudjeluju i itatelji, takoer fotografijom. U jednom broju National Geographic-a se u prosjeku objave dvije amaterske fotografije, u rubrikama Vaa fotografija i Va fotoarhiv. Jednako vano, u analiziranim brojevima se odravao foto-natjeaj, natjeaj za najbolju fotografiju koja e zatim ii na meunarodno natjecanje. U natjeaju su mogli sudjelovati iskljuivo amaterski fotografi. Dakle, National Geographic se i u interakciji s itateljima oslanja na fotografiju. Ipak, vizualni sadraj ne donosi vie informacija u odnosu na tekstualni sadraj. Na temelju nae tekstualne analize ini se da se vizualni sadraj koristi radi njegovih posebnih karakteristika. Kao prvo, svaki vizualni sadraj unutar lanka donosi novu infor maciju. Preciznije, vizualni sadraj informativno nadopunjuje tekst. Kao drugo, vizualni sadraj itatelju olakava pamenje informacija i razumijevanje odnosa izmeu statistikih podataka. Ova karakteristika je pogotovo vana u lancima geografske i znanstvene tematike, no takoer i u lancima socijalne tematike. Kao tree, vizualni sadraj stvara emoc ionalnu reakciju kod itatelja. Emocionalna reakcija na vieno pomae itatelju da iznesene informacije povee sa stvarnim svijetom. Ova karakteristika je po gotovo vana u socijalnoj tematici, najzastupljenijoj tematici u rubrikama National Geographic-a.

11

4. Upitnik:

1. Koliko ima stranica? 2. Koliko stranica zauzima viz. sadraj? 3. Koliko stranica zauzima tekst? 4. Koliko str. zauzimaju viz. sadraj i tekst? 5. Koliko stranica zauzimaju oglasi? 6. Koliko ima rubrika? 7. Rubrike koje su vizualni sadraj popraen komentarom? 8. Rubrike koje su lanci popraeni viz ualnim sadrajem? 9. Koliko lanka je popraeno vizualnim sadrajem od najmanje dvije stranice? 10. Koliko ima vizualnih prikaza? 11. Koliko ima statistikih prikaza? 12. Koliko ima ilustriranih prikaza? 13. Koliko ima amaterskih fotografija? 14. Koliko ima profesionalnih fotografija? 15. Koliko vizualnog sadraja se nalazi na najmanje dvije stranice? 16. Broj rubrika socijalne tematike? 17. Broj rubrika znanstvene tematike? 18. Broj rubrika geografske tematike? 19. Broj rubrika kulturne tematike? 20. Broj rubrika s temom iz ivotinjskog svijeta? 21. Broj rubrika s temom iz biljnog svijeta? 22. Donosi li svaki vizualni sadraj novu informaciju? 1. Da 2. Ne 23. Uporaba vizualnog sadraja pridonosi emocijonalnom naboju i informativnosti? 1. Da 2. Ne

12

Broj mjesenika Koliko ima stranica? Koliko stranica zauzima viz. sadraj? Koliko stranica zauzima tekst? Koliko str. zauzimaju viz. sadraj i tekst? Koliko stranica zauzimaju oglasi? Koliko ima rubrika? Rubrike koje su viz. sadraj popraden komentarom? Rubrike koje su lanci popradeni viz. sadrajem? Koliko lanka je popradeno viz. sadrajem od najmanje dvije stranice? Koliko ima vizualnih prikaza? Koliko ima statistikih prikaza? Koliko ima ilustriranih prikaza? Koliko ima amaterskih fotografija?

Broj 8., kolovoz 112

Broj 9., rujan 104

Broj 10., listopad 112

Broj 11., studeni 112

Broj 12., prosinac 112

50 13

50 19

62 10

65 10

52 11

42

29

33

31

42

7 14

6 14

7 14

6 15

7 15

67

69

63

71

71

14

13

Koliko ima profesionalnih fotografija? Koliko vizualnog sadraja se nalazi na najmanje dvije stranice? Broj rubrika socijalne tematike? Broj rubrika znanstvene tematike? Broj rubrika geografske tematike? Broj rubrika kulturne tematike? Broj rubrika s temom iz ivotinjskog svijeta? Broj rubrika s temom iz biljnog svijeta? Donosi li svaki viz. sadraj novu informaciju? Uporaba vizualnog sadraja pridonosi emocijonalnom naboju i informativnosti?

55

52

51

61

56

28

20

34

31

30

14

5. Popis koritenih izvora National Geographic (2009.) National Geographic Hrvatska, 7 (8-12) Johns, C. (2013.) Rije urednika: Umjesto tisuu rijei, National Geographic, 11(10), 4.str National Geographic Hrvatska (2013.) Drutvo National Geographic & National Geographic Hrvatska, http://www.nationalgeographic.com.hr/Default.asp?ru=176&gl=2004040100 00001&sid=&jezik=1 (stranica aktualizirana 15. prosinca 2013.) National Geographic (2013.) National Geographic Society, http://www.nationalgeographic.com/ (stranica aktualizirana 15. prosinca 2013.)

Kristina Belui Kristina Belui (formalna analiza), Matej Beluhan (tekstualna naliza) iii Matej Beluhan
ii

15