IMPOTENCIJA

Grupa: Bolesti i stanja kod mukaraca Ostali nazivi: Erektilna disfunkcija, Erekcijska disfunkcija, Poremeaji erekcije Posjetite virtualni centar: Poremeaji erekcije

Impotencija moe biti potpuna nesposobnost postizanja erekcije, njena nekonzistentnost ili sposobnost odravanja samo kratkotrajne erekcije.

Uvod Definicija Kako dolazi do erekcije? to uzrokuje impotenciju? Tko obolijeva? Simptomi Pretrage Mogue pretrage Lijeenje Komplikacije Prevencija

Uvod Sve vie mukaraca trai pomo i zahvaljujui usavrenom i uspjenom lijeenju impotencije, postaje sposobno za normalan spolni ivot.
Impotencija moe biti potpuna nesposobnost postizanja erekcije, njena nekonzistentnost ili sposobnost odravanja samo kratkotrajne erekcije. Ove varijacije oteavaju definiranje impotencije i procjenu njene uestalosti. Uzrok joj je obino fizike prirode, kao npr. posljedica bolesti, ozljeda ili nuspojave lijekova. Svaki poremeaj koji utjee na normalnu cirkulaciju krvi u penisu, potencijalni je uzrok impotencije. Njena uestalost poveava se sa ivotnom dobi: oko 5% mukaraca u dobi od 40 godina i izmeu 15 -25% u dobi od 65 godina suoava se s ovim problemom. Pa ipak, impotencija nije neumitna posljedica starenja. Impotencija moe biti primarna i sekundarna. Kod primarne impotencije uspjean spolni odnos nije mogu, dok je u drugim situacijama mogua normalna erekcija. Ovo rijetko stanje teko je izljeivo. Sekundarna impotencija je izljeiva u svakoj ivotnoj dobi i sve je vei broj ljudi koji postaju svjesni te injenice. Sve vie mukaraca trai pomo i zahvaljujui usavrenom i uspjenom lijeenju impotencije, postaje sposobno za normalan spolni ivot. Osim u sluajevima impotencije uzrokovane ozljedom ili iznenadnim oboljenjem, sekundarna impotencija obino dolazi postupno. Samo starenje ne uzrokuje impotenciju. Muka neplodnost je neto posve razliito od impotencije. Mukarac koji ne moe odrati erekciju, moe u svakom drugom pogledu biti savreno normalan i sposoban za oplodnju. Prerana ejakulacija, kada do orgazma dolazi suvie brzo da bi se zadovoljio neki od partnera, razlikuje se od impotencije. Partneri s ovim problemom mogu se obratiti za savjet strunoj osobi. Za postizanje erekcije potrebno je nekoliko preduvjeta: o odgovarajue emotivno stanje svijesti o hipofiza normalne funkcije o odgovarajue razine testosterona o neoteen mozak i ivani sustav o dotok odgovarajue koliine krvi u penis

Definicija
Impotencija je stalna nesposobnost odravanja erekcije dovoljne za spolni odnos. Medicinski strunjaci esto koriste izraz "erektilna disfunkcija" koji opisuje ovaj poremeaj i omoguava razlikovanje od ostalih problema koji onemoguavaju spolni odnos, kao npr. smanjenje spolne elje i problema s ejakulacijom i orgazmom.

Kako dolazi do erekcije?

Penis se sastoji od dva upljikava tijela, tzv. corpora cavernosa koja se pruaju du cijelog organa. Ova su tijela napunjena spuvastim tkivom. upljikava tijela obavijena su membranom, tzv. tunica albuginea. Spuvasto tkivo sadri glatke miie, fibrozna tkiva, upljine, vene i arterije. Uretra koja je kanal za protok urina i ejakulat, protee se donjom stranom corpora cavernosa. Erekcija se potie senzornom i mentalnom stimulacijom. Impulsi iz mozga i lokalnih ivaca oputaju miiecorpora cavernosa, omoguujui dotok krvi i popunjavanje praznih upljina. Krv

podie tlak ucorpora cavernosa, ime se penis poveava. Tunica albuginea omoguava zadravanje krvi ucorpora cavernosa, ime se zadrava erekcija. Erekcija zavrava kada se miii penisa kontrahiraju (steu), to zaustavlja dotok krvi i otvara izlazne kanale.

to uzrokuje impotenciju? Kako je za erekciju potreban niz preduvjeta, do impotencije moe doi uslijed poremeaja bilo kojeg od njih.
Tijekom proteklih desetljea struno miljenje o uzrocima impotencije se promijenilo. Opi stav je bio da je veina uzroka psiholoke prirode. Danas istraivai ocjenjuju da je 70 -80% sluajeva medicinskog uzroka: ateroskleroza je na prvom mjestu, a slijede komplikacije dijabetesa, prostatektomija (kirurko uklanjanje prostate) i lijekovi. Mnogi strunjaci vjeruju da su negativna emotivna stanja koja nastaju kao popratna pojava ovog stanja, vjerojatnije vie reakcija na iskustvo impotencije nego njezin uzrok. Psiholoki problemi ee su uzrokom erektilne disfunkcije u mlaih osoba, dok su kod starijih mukaraca to obino fiziki problemi. Budui da toliko puno fizikih i psiholokih stanja moe dovesti do erektilne disfunkcije, mukarci bi trebali smatrati kratkotrajne periode impotencije samo normalnom pojavom poput obine prehlade. (Zapravo, ak i prehlada moe izazvati prolaznu impotenciju!) esti uzrok impotencije je manjak kisika do kojeg moe doi u mnogim situacijama u kojima je dotok krvi u penis nedovoljan. Erektilnu disfunkciju mogu izazvati oteenja ivaca u penisu ili maloj zdjelici te nedovoljne razine hormona. Kako je za erekciju potreban niz preduvjeta, do impotencije moe doi uslijed poremeaja bilo kojeg od njih. Niz preduvjeta ukljuuje ivane impulse u mozgu, kraljeninoj modini, podruju penisa i odgovor u miiima, fibroznim tkivima, venama i arterijama u i oko corpora cavernosa. Oteenja arterija, glatkih miia i fibroznog tkiva, esto kao posljedice bolesti, est su uzrok impotencije. Tijekom operativnog zahvata (npr. prostate) moe doi do povrede ivaca i arterija u blizini penisa, to rezultira impotencijom. Povreda penisa, kraljenine modine, prostate, mokranog mjehura i male zdjelice moe izazvati impotenciju, ako je dolo do oteenja ivaca, glatkih miia, arterija i fibroznih tkiva corpora cavernosa. Impotencija je nuspojava mnogih lijekova: antihipertenziva, antidepresiva, trankvilizatora (sredstava za umirenje), preparata za smanjenje apetita i cimetidina (antiulkusno sredstvo). Drugi potencijalni uzroci su puenje koje utjee na cirkulaciju krvi u venama i arterijama, te hormonalni poremeaji, npr. manjak testosterona.

Tko obolijeva?
Mukarci s kroninim bolestima - ukljuujui dijabetes, bubrene bolesti, kronini alkoholizam, multiplu sklerozu, aterosklerozu i bolesti krvoilnog sustava (70% sluajeva). Izmeu 35% i 50% mukaraca s dijabetesom pati od impotencije. Mukarci koji su imali operativni zahvat (npr. prostate), a prilikom koje je dolo do ozljede ivaca i arterija u blizini penisa, mogu oboljeti od impotencije. Mukarci koji su imali ozljedu penisa, kraljenine modine, prostate, mokranog mjehura i zdjelice mogu biti impotentni uslijed povrede ivaca, glatkih miia, arterija i fibroznog tkiva corpora cavernosa. Mukarci koji uzimaju antihipertenzive, antihistaminike, antidepresive, trankvilizatore, preparate za smanjenje apetita i cimetidin, mogu kao neeljeni dogaaj lijeka imati impotenciju.

Simptomi
Karakteristian simptom impotencije je promjena u kvaliteti erekcije, bilo u tvrdoi penisa, sposobnosti odranja erekcije ili oboje. Jedan od indikatora fizike impotencije, za razliku od psiholoke, je nemogunost doivljavanja ili odranja erekcije nakon jutarnjeg buenja. Psiholoka impotencija dolazi naglo i kao reakcija na nedavni dogaaj. Fizika impotencija razvija se postupno, ali kontinuirano, tijekom odreenog vremenskog perioda. Mukarac koji ima impotenciju psiholokog podrijetla, u odreenim sluajevima moe imati erekciju, a u drugima ne. U sluaju impotencije koja traje due od tri mjeseca i koja se ne moe dovesti u vezu s nekim oiglednim stresnim dogaajem, lijekovima, alkoholom ili zdravstvenim stanjem, potrebna je intervencija urologa koji se bavi problemima impotencije.

Pretrage
Povijest bolesti i osobni podaci U utvrivanju impotencije i njenih uzroka primjenjuje se nekoliko dijagnostikih testova. Prije svega otvoreni razgovor u kome se od pacijenta trai iskrenost, ime se olakava postavljanje dijagnoze. Osim podataka o prethodnim i postojeim zdravstvenim problemima, od pacijenta se trae informacije o prethodnom i postojeem lijeenju i lijekovima te psiholokim problemima koje je imao i ima, ukljuujui stres, nemir ili depresiju. Trai se i povijest spolnog ivota koja ukljuuje prirodu poetka disfunkcije, njenu uestalost, kvalitetu, trajanje erekcije i vrijeme njene pojave (jutro/no). Ako eli pomo, pacijent ne smije smatrati ova pitanja

nepotrebnim "kopanjem" po njegovom intimnom ivotu ili ih uzimati suvie osobno. Ona su vrlo vana u odabiru ispravnog pristupa problemu. Prema potrebi, lijenik e intervjuirati i partnera. Fizikalne pretrage Nakon toga lijenik provodi detaljni fizikalni pregled genitalnog podruja i digitorektalni pregled (pregled zadnjeg crijeva prstom) radi utvrivanja moguih prom jena prostate. Obavljaju se i pretrage koje govore u prilog drugim medicinskim stanjima, posebno visoki tlak, dijabetes, ateroskleroza i ivana oteenja.

Ispitivanje erektilne funkcije Za ispitivanje erektilne reakcije lijenici obino preporuuju pokus sa sildenafilom koji je esto zamjena za invazivnije i skuplje injekcije papaverina i prostaglandina E1 ili preparate za dilataciju krvnih ila penisa. Deset do petnaest minuta nakon injekcije, u pacijenta s normalnom cirkulacijom krvi u penisu dolazi do erekcije. Tada se ispituje erektilna reakcija, zakrivljenost penisa i odgovor nakon erekcije.

Laboratorijski testovi Krvni testovi slue za mjerenje razina testosterona i, prema potrebi, prolaktina. Time se utvruju mogui poremeaji endokrinog sustava. Ostali pregledi, prema potrebi: kontrola funkcije tiroidne i adrenalne lijezde i specifini testovi erektilne disfunkcije.

Mogue pretrage
Praenje nonih erekcija Snap-gauge-test slui za praenje sposobnosti postizanja erekcije u snu. Test je vrlo jednostavan. Kod odlaska na spavanje, mukarac vezuje trake oko korijena penisa. Pucanje jedne ili vie njih tijekom noi dokazuje postojanje erekcije. U tom sluaju mogua je psiholoka osnova erektilne disfunkcije. Savreniji ureaj je RigiScan-monitor, koji uzastopno mjeri krutost korijena i vrha penisa. Ovaj je test prilino toan, ali obino ne pomae u detekciji blagih sluajeva erektilne disfunkcije. Kod izostanka none erekcije, u utvrivanju njenog fizikog uzroka ne pomae niti jedna od ovih metoda. Brahijalni indeks penisa Brahijalni indeks penisa je mjera za usporedbu krvnog tlaka penisa s krvnim tlakom izmjerenim na ruci. Ovom metodom mogu se utvrditi problemi s dotokom arterijske krvi u penis. Tehnike snimanja Kavernosometrijska i kavernosografijska dinamika infuzija (DICC) je etverostruki test koji se obino primjenjuje samo na mlaim mukarcima sa sumnjom na blokadu penisa ili fizikom povredom podruja male zdjelice. Nakon izazivanja erekcije preparatom, odreuje se brahijalni indeks penisa, mjer i njegov kapacitet, provodi ultrazvuna pretraga arterija penisa i rendgensko snimanje penisa u erekciji. Naalost ovaj test i ostale sline tehnike snimanja primjenjivane radi odreivanja protoka krvi u penisu jo uvijek su nedovoljno efikasne i tone za postavljanje dijagnoze i izbora naina lijeenja. Ultrazvuna dijagnostika mogla bi biti korisna u nekim sluajevima erektilne disfunkcije, kao npr. propusnost krvnih ila. Provoenje ovih testova i analizu dobivenih podataka, treba prepustiti specijaliziranoj ustanovi koja ima strunjake iskusne u lijeenja impotencije.

Lijeenje
Prema podacima dobivenim na osnovu istraivanja provedenih u Europi, manje od 20% mukaraca bi u sluaju problema s impotencijom zatrailo strunu pomo, premda bi se primjenom oralnih preparata mogli izlijeiti. Specifini problem koji uzrokuje impotenciju diktira i nain lijeenja. Prvi korak je definiranje uzroka, ako je to mogue, a zatim nalaenje najjednostavnijeg i najmanje rizinog rjeenja. Za one koji ne mogu ili su odlu ili ne uzimati lijekove, postoje druge metode: preparati koji se stavljaju ili ubrizgavaju u penis, vakuum-naprave ili terapija intrakavernoznim injekcijama mogu biti spasonosni u rjeavanju cijelog niza erektilnih problema. Invazivne postupke, npr. implante ili operativne zahvate, treba ograniiti na pacijente gdje druga terapija nije pomogla i koji su detaljno skrinirani (odabrani).

Komplikacije
Prijapizam je trajna erekcija tijekom vie od etiri sata, u odsustvu bilo kakve seksualne stimulacije. U slua ju prijapizma preporua se odlazak u hitnu uroloku ambulantu. Ako pacijent koristi injekcije za lokalnu primjenu i erekcija traje vie od 2 ili 3 sata, preporua se dekongestant pseudoefedrin koji se nalazi u slobodnoj prodaji, a u mnogim sluajevima ublauje potencijalni prijapizam. Visoki postotak sumnjiavosti, detaljna povijest bolesti i temeljiti struni tretman neophodni su za uspjenost lijeenja prijapizma.

Prevencija

Odravanje opeg zdravstvenog stanja Obzirom da je impotencija u mnogim sluajevima uzrokovana smanjenim dotokom krvi iz blokiranih arterija, vano je odravati iste ivotne navike koje imaju oni iz visoko rizine skupine sranih bolesnika. Ove navike ukljuuju: prehranu bogatu svjeim voem i povrem, integralnim itaricama i vlaknima, te s niskim sadrajem zasienih masti i natrija. Konzumiranje alkohola treba biti umjereno. Izuzetno je vana redovita tjelovjeba, a vrlo je vano prestati puiti. este erekcije Impotenciju moe sprijeiti stalna spolna aktivnost. este erekci je stimuliraju dotok krvi u penis. Vano je napomenuti da su erekcije najjae u snu, neposredno prije buenja. Jesen je godinje doba kada su razine mukih hormona najvie, a spolna aktivnost najea. Kegelove vjebe Kegelova vjeba je jednostavna vjeba koju najee prakticiraju mukarci s urinarnom inkontinencijom i trudnice. Moe pomoi i u sluajevima gdje je erektilna disfunkcija posljedica poremeene krvne cirkulacije. Osnovna tehnika sastoji se od stezanja i oputanja miia male zdjelice koji kont rolira uriniranje. Kako je mii unutarnji i ponekad ga se teko izolira, lijenici esto preporuaju vjebati ga za vrijeme mokrenja. Preporua se mii stezati sve dok se mlaz urina ne uspori ili prekine, a zatim ga opet pustiti. Potrebno je napraviti 5-15 kontrakcija, svaka u trajanju od 10 sekundi. Vjeba se provodi 3 -5 puta dnevno. Promjena lijeka ili doze lijeka koji uzrokuje impotenciju Ako je problem uzrokovan nekim lijekom, potrebno je da pacijent s lijenikom razmotri njegovu alternativu ili smanjenje doze. U lijeenju visokog krvnog tlaka, manja je vjerojatnost da e npr. ACE-inhibitori, za razliku od mnogih drugih preparata, uzrokovati seksualnu disfunkciju. Psihoterapija i bihevioristika terapija esto se impotencija, bez obzira na etiologiju, lijei nekim oblikom psiholoke, bihevioristike, seksualne ili kombinirane terapije. U takvim sluajevima dobro je ukljuiti i partnera, bez obzira da li je seksualna terapija dio lijeenja ili nije. Terapija moe olakati period adaptacije nakon poetka ili po zavretku lijeenja.