HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST

1. POECI SLAVENSKE PISMENOSTI

- prvo hrvatsko pismo bila je latinica, a jezik latinski na kojem je pisana Trpimirova darovnica i nadgrobna
ploa kraljice Jelene
- moravski knez Ratislav je zamolio bizantskog cara Mihajla da mu poalje uitelje koji znaju slavenski jezik da
bi mogli organizirati crkvu nezavisno od njemakog utjecaja
- 863. g. u Moravsku dolaze dva misionara, Sveta braa Konstantin (iril) i Metod.
- iril je sastavio slavensko pismo glagoljicu, jezik je bio staroslavenski a rije dolazi od gl. glagoljati to znai
govoriti
- nakon protjerivanja svete brae, uenici se sklanjaju u Hrvatsku i tako je na naa podruja prenesena
glagoljica koja se ouvala do 19. st.
- crnorizac Hrabar u svom traktatu O pismeneh govori da prije toga Slaveni nisu imali pismo nego su se
sluili rtami i rezami
- staroslavenski se jezik prilagoava narodnim jezicima pa tako nastaju redakcije ili recenzije
- u 10. st. nastaje irilica koja dopire i do naih krajeva a u Bosni se javlja poseban oblik pisma kojeg
nazivamo bosanicom ili bosansko hrvatskom irilicom
- irilicom je pisan Poljiki statut, Povaljska listina i stihovi na Povaljskom pragu
- najprije imamo oblu a zatim i uglatu glagoljicu to je hrvatska specifinost
- glagoljako razdoblje traje do 16.st.
- glagoljako stvaranje obuhvaa i crkvene i svjetovne tekstove
- prvi knjievni tekstovi koje su Hrvati uli an svom jeziku bili su biblijski tekstovi
- ire se i apokrifi: prie o biblijskim osobama Staroga i Novoga zavjeta, i legende: prie o kranskim svecima
i muenicima

2. SPOMENICI
- Beki listii: najstariji spomenik hrvatske glagoljice iz 11.st.
- Kijevski listii: iz 11. / 12. st., Praki listii: eka ili moravska glagoljica
- Baanska ploa: potjee iz 1100.g., darovnica, pregradna ploa (plutej) u benediktinskoj crkvi sv. Lucije u
Jurandvoru kod Bake na otoku Krku, tekst govori o ledini koju je kralj Zvonimir darovao redovnicima koji su
zatim izgradili crkvu, pisana je uglatom glagoljicom, 100 rijei u 13 redaka, dimenzije: 199 x 99,5 x 9 cm
- Valunska ploa: dvojezini je natpis na grobu (prvi je redan uklesan hrvatskom glagoljicom, a sadraj u
drugom i treem retku latinski jezikom, tj. latinicom), pronaena je na otoku Cresu, iz 11. st.
- Supetarski ulomak: ulomak grede s irilikim i glagoljakim natpisom, iz 12. st.
- Plominski natpis: iz 11.st. pisan oblom glagoljicom (lik Ilirskog boga Svilana)
- Vinodolski zakonik: nastao je 1288.g., zapis sauvan iz 16.st., ureuje odnose izmeu slobodnih seljaka (koji
postaju kmetovi) i krkih knezova, pisan je kurzivnom glagoljicom i stiliziran narodnim jezikom
- Istarski razvod: isprava kojom se utvruje granica opina iz 13. / 14. st., pisan je kurzivnom glagoljicom
- Povaljska listina: nastala je 1184. g. a prijepis je sauvan iz 1250. g., pisana je irilicom
- Poljiki statut: skup pravnih normi po kojima je ivjela autonomna Poljika opina, napisan je hrvatskom
irilicom, napisana je 1444.g.
- Hrvojev misal (Hrvaoje Vuki Hrvatini): rukopis iz poetka 15. st., lijepe ilustracije, posebno inicijalna slova
- prva hrvatska knjiga tiskana je glagoljicom je Misal po zakonu Rimskog dvora (22.02.1483.) po uzoru na
rukopisni misal kneza Novaka iz 1482.g., mjesto tiskanja nije poznato (Istra, Venecija ili Kosinj), jezik je
hrvatska redakcija crkvenoslavenskog jezika
- 12.03.1495. g. Lekcionar fra Bernardina Splianina, latinika knjiga koja je prva tiskana (roen je na Brau,
a umro u Puli, prezime Drivodili - franjevac), Venecija
- Inkanabule: knjige tiskane prije 1500.g.
- Paleografija: znanost o razvoju i postanku pisama u starome i srednjem vijeku
- Abecedarij: knjiga poetnica, popisi slova
- Misal: knjiga molitava i pjesama za bogosluje
- Brevijar: knjiga molitava za sveenika
- Lekcionar: knjiga liturgijskih tekstova
- tri tiskare u Hrvatskoj: Rijeka, Senj i Kosinj
- Hrvati imaju 9 inkanabula (6 na glagoljici i 3 na latinici)

3. KNJIEVNI TEKSTOVI
- Lucidar: srednjovjekovna enciklopedija. knjiga opeg znanja sastavljena u 12.st., tekst je preveden na na
jezik polovicom 15.st. sa ekog, pisac je Istranin koji se divi svojem zaviaju
- Zapis popa Martinca: pop Martinac je prepisivao brevijar za pavlinski samostan u Novom Vinodolskom, u
jednom djelu se nalazi opis Krbavske bitke
- Ljetopis popa Dukljanina: opisuje rodoslovlje dukljanske dinastije, pridodana mu je legenda o smrti kralja
Zvonimira
- Rumunac Trojski (Roman o Troji): viteki srednjovjekovni roman koji opisuje rat za Troju i njezinu propast ali
ne po Ilijadi nego po zapadnoeuropskom tekstu na latinskom jeziku, ouvan je na glagoljici u dva zbornika
- Aleksandrida: srednjovjekovni roman o Aleksandru Velikom i njegovom osvajanju svijeta, u nas se ouvala
irilikim i latinskim prijepisima

4. CRKVENI TEKSTOVI I PRIKAZANJA

- Muka sv. Margarite:
1) vrlo popularna muenica, a postoje 2 glagoljake verzije legendi, dramatizacija se vjerojatno zbila u
15.st.

2) sadraj: Margarita uva stado, dolazi gospodin Olibri (poganin) koji trai od slugu da mu uhvate
djevojku (zbog njene vjere u Boga), Magdalena jako hrabro podnosi bievanje i ispovijeda svoju vjeru,
Olibri je zatvara u tamnicu kada dolazi zmaj i proguta je. Ona se tada prekrsti i zmaj se raspukne.
Zatim do nje dolazi avao i moji je da ga oslobodi jer mu je dosta to mu je umorila brata (zmaja).
Tada Olibri priprema novu muku za nju, no tada se zatrese Zemlja a golubica donosi Margariti krunu.
Tada se uje glas s neba, a Margarita trai da je ubije jer drugaije nee vidjeti kraljevstvo nebesko
3) Bog ovjek avao = nebo zemlja pakao
- Muka Isukarstova s prigovaranjem Dive Marije
1) sastoji se od 3 djela
2) lica: Isus, Gospoja Marija, Metar, Kova, dva lovika
3) 1. dio: Ivan i Gospoja kukaju zbog Isusovog hapenja (Pilatova osuda da e biti razapet na kriu),
oni se susreu s metrom, kovaem, tesarom i seljacima (muima) koji rade na kriu, s njima
razgovara Gospoja (prava rastuena majka, bez alegorije) i trai da joj pomognu sinu
- 2.dio: aneli priaju o Isusovu ivotu
- 3.dio: razgovor (prigovaranje) Marije i Kria kojemu se pridruuje Isus
4) Ivan Babi (jor Zuane) rukopis bez naslovne stranice, ima oko 1000 stihova (osmerac i
dvanaesterac), stara akavska ikavica, starocrkveni spjev iz perioda od 14. 16. st.
- potkraj 15.st. poinje se razvijati crkvena drama (koljevka je vjerojatno u Zadru), dijaloka pjesma
Razgovora Bogorodica s Kriom

5. LIRSKO PJESNITVO
- od 14.st. razvija se lirsko pjesnitvo
- najstarija pjesma je U se vrime godia (popularna u cijelom hrvatskom podruju, najstariji zapis je iz 15.st.,
prijevod s latinskog jezika)
- razvija se i posebna vrsta pobone lirike tzv. pohvalne pjesme (molitve), najpoznatija je ibenska molitva
zapravo je pohvala Gospi
- pohvalne pjesme pjevali su flagelanti (bievaoci), pokornika bratstva u 13.st., najstarija latinika zapisana
pjesma je kod nas ibenska molitva koju je zapisao fra Pavle ibenanin a autor je nepoznati glagolja
- pojavljuju se u legende iji su autori zainjavci
- satirina pjesma Svit se kona, iz 12. / 13.st., zapisana je u Parikom zborniku, iba raspusni ivot klera,
ukljuujui u ake
- poznate pjesme su i Narodil nam se Kralj Nebeski (nastaje potkraj 13.st. u sj. Hrvatkoj) i Bog se rodi u
Vitliomi (jedna je od najpopularnijih hrv. boinih pjesama, nalazimo je u akavskoj i kajkavskoj sredini,
zapisana i glagoljicom i latinicom)