NASTAVA MATEMATIKE U SREDIM XKOLAMA

Belma Aliho i ZNAQAJ I ANALIZA DOMA IH ZADATAKA IZ MATEMATIKE

Doma i rad uqenika se java kao posebna vrsta vanxkolskog rada uqenika, koji povezuje qasove matematike u vaspitno-obrazovnom procesu. Doma i zadaci, ukoliko su dobro osmixeni i sistematizovani sa radom na qasu, qine deo nastave. Redovnom izradom doma ih zadataka uqenici utvr uju i produbuju znae i stiqu radne navike. Kvalitet izrade doma ih zadataka zavisi od naqina proveravaa. Ci proveravaa ne bi trebalo da bude u tome da li su uqenici udovoili postavenom zahtevu, ve da se utvrdi xta su dobili u procesu izrade, koliko su sigurna ihova znaa i kako povezuju teoriju sa praksom. Treba se pridr avati principa da svaki uqenik mora da bude informisan o rezultatu svoga rada, xto je slo eno za nastavnika, ali izvodivo. Kako prona i najboi i najefikasniji naqin da se analiziraju doma i zadaci? Najefikasniji naqin provjeravaa doma ih zadataka je analiza istih. Kako se za doma i rad obiqno daje mai broj zadataka, mogu e je za nekoliko minuta na qasu izvrxiti kratku analizu tih zadataka. Predlog i postupak bi bio slede i. Na zahtev nastavnika, odre eni uqenik proqita prvi zadatak i ukratko obrazlo i postupak rexavaa navode i osobine (teoreme, pravila) koje je primenio i kraji rezultat koji je dobio. Ostali uqenici prate obrazlo ee i upore uju svoje rezultate sa iznetim. Ako je nekome drugaqiji rezultat, on to bele i, da bi taj zadatak ponovo uradio. Zatim se isti postupak primeuje na slede i zadatak. Ako neki od zadataka ve ina uqenika nije mogla da rijexi, ili im se rezultati ne sla u, onda se takav zadatak radi na qasu. Ovo emo ilustrovati konkretnim primerima za prvi, drugi, tre i i qetvrti razred srede xkole. I razred srede xkole 5 4 . a2 + a 6 a2 4 2. Izraqunati du inu kraka jednakokrakog trougla ako je du ina egove osnovice 10 cm, a povrxina 60 cm2 . 1. Izvrxiti oduzimae

28

B. Aliho i

Rexea. 1. Na zahtev nastavnika jedan uqenik daje slede e obrazlo ee rexea za prvi zadatak. Da bismo oduzeli ova dva razlomka treba da na emo ihov najmai zajedniqki sadr alac. Rastavi emo u prvom razlomku imenilac na faktore preko sredeg qlana kao a2 +a6 = a2 +3a2a6, pa grupisaem qlanova i izvlaqeem zajedniqkog faktora ispred zagrade dobijamo a(a + 3) 2(a + 3) = (a + 3)(a 2). Sada imamo: 4 5 4 5(a + 2) 4(a + 3) 5 = = a2 + a 6 a2 4 (a + 3)(a 2) (a 2)(a + 2) (a + 3)(a 2)(a + 2) 5a + 10 4a 12 a2 1 = = = , (a + 3)(a 2)(a + 2) (a + 3)(a 2)(a + 2) (a + 3)(a + 2) pri qemu je a = 2, a = 2, a = 3. Drugi uqenik se java i nudi drugo rexee. Ka e da je imenilac prvog razlomka rastavio na linearne faktore na slede i naqin: a2 + a 6 = a2 4 + a 2 = (a 2)(a + 2) + (a 2) = (a 2)(a + 3). Dae je postupak sproveo kao i prethodni uqenik. Nastavnik insistira da uqenici provere svoje rezultate i pohvauje uqenike koji su doxli do rexea. 2. Na zahtev nastavnika, odre eni uqenik analizira drugi zadatak na sleah de i naqin. Pomo u date osnovice i date povrxine iz formule P = izraqu2 nao sam visinu jednakokrakog trougla; ona iznosi 12 cm, a zatim sam primenio a 2 i izraqunao krak, koji iznosi 13 cm. NaPitagorinu teoremu b2 = h2 + 2 stavnik mo e postaviti pitae kako glasi Pitagorina teorema, kod kojih se trouglova mo e primeniti ili qak da je neko od uqenika i doka e. Proveravaem rexea i zadu eem uqenika da isprave rexea i postupak ko nije taqno uradio, zavrxava se analiza doma eg zadatka. II razred srede xkole 1. Ako se stranice trougla produ e za jednake du ine, trougao postane pravougli. Koliko je produ ee ako su stranice trougla 3 cm, 5 cm i 7 cm? 2. Izraqunati 6 + 2 8 + 6 2 8. Rexea. 1. Oznaqimo produ ee stranice trougla sa x. Tada stranice pomenutog pravouglog trougla mo emo pisati kao 3 + x, 5 + x i 7 + x. Primenimo li Pitagorinu teoremu na dobijeni pravougli trougao dobi emo (3+ x)2 +(5+ x)2 = (7 + x)2 , tj. 9 + 6x + x2 + 25 + 10x + x2 = 49 + 14x + x2 , odakle dobijamo kvadratnu jednaqinu x2 + 2x 15 = 0. ena rexea su x1 = 5 i x2 = 3. Kako se radi o du ini du i, rexee ne mo e biti negativno. Dakle tra eno produ ee je x = 3 cm.

Doma i zadaci iz matematike

29

2. Koriste i osobinu Rexee 1. 6+2 8+ =

x2 = x za x > 0, imamo: 6+2 8+ 62 8

2

62 8=

6+2 8+2

(6 + 2 8)(6 2 8) + 6 2 8 =

12 + 2 36 32 = 12 + 4 = 4.

Rexee 2. 6 + 2 8+ 6 2 8 = 6 + 2 4 2+ 6 2 4 2 = 6 + 4 2+ 6 4 2 = 4 + 2 + 4 2 + 4 + 2 4 2 = 22 + ( 2)2 + 4 2 + 22 + ( 2)2 4 2 = (2 + 2)2 + (2 2)2 = 2 + 2 + 2 2 = 4. 1. Osni presek kupe je jednakostraniqni trougao povrxine P1 = 16 3. Odrediti povrxinu kupe. 2. Na pravoj 4x + 3y 12 = 0 na i taqku podjednako udaenu od taqaka (1, 2) i (1, 4). III razred srede xkole

Rexea. 1. Povrxina jednakostraniqnog (2r)2 trougla stranice 2r je P1 = 3. Uvr4 stimo vrednost za P1 , dobi emo li numeriqku r2 3 = 16 3, odakle je r2 = 16 i r = 4. Kod jednakostraniqnog trougla (sl. 1) izvodnica je s = 2r = 8, pa je visina kupe H = 82 42 = 48 = 4 3. Povrxina kupe je P = r2 + rs, odnosno P = 42 + 4 8 = 48 .
Sl. 1

2. Neka je S (a, b) tra ena taqka. Ona pripada datoj pravoj pa va i 4a + 3b 12 = 0 (1). Kako je d(A, S ) = d(B, S ), pri qemu d(X, Y ) oznaqava rastojae izme u taqaka X i Y , to je (1 a)2 + (4 b)2 = (1 a)2 + (2 b)2 . Kvadriraem i sre ivaem dobijamo a + 3b 3 = 0 (2). Reximo sistem kojeg qine jednaqine (1) i (2), 4a + 3b = 12, a + 3b = 3 , i dobijamo da je a = 3 i b = 0. Dakle, S (3, 0) je tra ena taqka.

30 IV razred srede xkole

B. Aliho i

1. Dokazati nejednakost 2n > n2 , n N, n > 4. 2. Zbir tri broja koji obrazuju rastu u geometrijsku progresiju je 126. Ako je sredi qlan 24, koliki je najmai qlan geometrijske progresije ? Rexea. 1. Dokaz izvedimo pomo u principa matematiqke indukcije . I. Za n = 5 imamo 25 > 52 , tj. 32 > 25, xto je taqno. II. Pretpostavimo da tvr ee va i za neko n = k 5, tj. da je 2k > k 2 , k 2 k 5. Doka imo da ono va i i za n = k + 1. Iz 2 > k sledi 2k+1 > 2k 2 (1). Kako za k 3 (i tim pre za k 5) va i (k 1)2 2, to je k 2 2k + 1 2, zatim k 2 2k + 1 i 2k 2 = k 2 + k 2 k 2 + 2k + 1 = (k + 1)2 (2). Iz nejednakosti (1) i (2) dobijamo da je 2k+1 > k + 1. Na osnovu principa matematiqke indukcije, zakuqujemo da data nejednakost va i za svaki prirodan broj n > 4. 2. Datu geometrijsku progresiju (niz) mo emo zapisati u obliku a, aq , aq 2 , pri qemu je a prvi qlan niza, a q koliqnik geometrijske progresije. Sada imamo: 24 a + aq + aq 2 = 126 i aq = 24. Iz druge jednaqine je a = i uvrxtavaem u q prvu jednaqinu dobijamo 24 24 + 24 + q 2 = 126, q q 1 odnosno 4q 2 17q + 4 = 0. Rexea ove kvadratne jednaqine su q1 = 4 i q2 = . 4 Poxto se radi o rastu oj geometrijskoj progresiji, koliqnik q mora biti ve i od 1, pa je tra eno rexee q = 4. Tra ena prograsija glasi: 6, 24, 96. Sada emo nabrojati neke najva nije funkcije matematiqkih zadataka u dobro pripremenoj i organizovanoj nastavi matematike: a) obrazovna funkcija (tu se misli na sticae odre enih znaa, formirae vextina i navika, ovladavae matematiqkom simbolikom i terminologijom); b) vaspitna funkcija (navikavae uqenika na samostalan rad, razvijae matematiqkog naqina mixea i matematiqke motivacije, razvijae kreativnosti, stvarae radnih navika); v) didaktiqka funkcija (motiviraju a uloga, ponavae kao uvod u novu temu, ilustracija i potkrepee novih sadr aja, ponavae i utvr ivae gradiva, povezivae pojedinih podruqja i celina, kontrola i proveravae znaa). Ovde treba ista i da uqenik treba da bude informisan o naqinu svog rada, a nastavnik je du an da poka e xto vixe naqina kako da se rexi jedan zadatak i da pohvali i nagradi uqenike koji su zadatak rexili na drugi naqin. Podsetimo se jox jednom xta je o znaqaju rexavaa matematiqkog zadatka na vixe naqina rekao quveni matematiqar i metodiqar George Polya (18871985): ,,Korisnije je jedan zadatak rexiti samostalno, nego stotine rexenih zadataka reprodukovati.

Doma i zadaci iz matematike

31

Mnogo je boe jedan zadatak rexiti na vixe naqina, razliqitim metodama, nego mnoxtvo zadataka rexiti istom metodom. Na kraju, mo e se zakuqiti da je redovna analiza doma ih zadataka uz detaan pregled svezaka za doma i rad najefikasniji naqin kontrole i provere doma ih zadataka.

16-4)674)
Arslanagi 1. S. c, Aspekti nastave matematike za nadarene u cenike srednjo skolskog uzrasta, Sarajevo, 2001. 2. S. Petrovi c, Doma ci zadaci u nastavi matematike, Matematika, 1, 8688, Sarajevo, 1979. 3. J. Pinter, N. Petrovi , V. Sotirovi , D. Lipovac, Sombor, 1996. E-mail : balihodzic@gmail.com

FNJ= AJ @E = =IJ=LA =JA =JE A,