Arhitektura u republikansko doba

U prva dva stoljea republikanskog sustava slabo se razvijala arhitektonska i druga umjetnost, jer su zakoni protu-luksuzu i udorenu i poslovina skromnost tadanjih Rimljana i patricija i plebejeca kao posljedicu imali i umanjivanje estetskog izraavanja (posebno ako je on bio skup). To je razliito od npr. Etruraca sa raskonim grobovima (koji su pravo arhitektonsko djelo sa oslikanim zidovima u ivopisnim detaljima i pejsaima) i junoitalskih Grka koji su imali razvijenu hramovnu arhitekturu. Od ranih vremena podizane su granevine od praktinog znaenja. Prva namjera drevnih Rimljana u podizanju javnih granevinskih objekata bila je da budu impresivni (kako bi doarali mo Republike i njenih institucija) i da budu funkcionalni u realiziranju svrhe radi koje su podizani. Zato oni u javnoj, a i u privatnoj granevinskoj djelatnosti nisu bili ograniavani estetskim i drugim slinim aksionima i ablonima. Karakteristinu crtu rimskih granevina predstavlja njihova izvanredna vrstoa.1 Krajem republike ,zidovi se ne grade iskljucivo od blokova,vec imaju sredisnji dio ,koje cine mesavina kreca,pjeska i tvreg materijala.Ovaj nacin je bio brz i ekonomican ,a zahtjevao je radnu snagu koja nije morala biti specijalizirana onako kako je to bilo potrebno kod tradicjonalnog nacina gradnje.2 Rimljani su usavrili razne metode zidanja, preuzete uglavnom iz Etrurije, ali su naroito umijee postigli u granenju svodova. Ove su upotrebljavali pri granenju mostova, akvedukata i raznih zgrada.Rimljani su se tako zadravali na praktinoj arhitekturi i monumentalnou sa opom javnom realnom (a ne metafizikom) svrhom kao to su ceste, akvadukti, kloake i mostovi. U ovoj epohi napredovalo je i rimsko umijee u granenju lukova, i taj arhitektonski oblik su upravo oni razvili (iako se po grkoj tradiciji teorijsko osmiljavanja luka pripisuje fiziaru Demokritu). I ta vjetina gradnje luka (kod vrata, kapija, mostova, vodovoda, hramova) je nerazdruiva od rimskog imena. Sa gradnjom se sam grad Rim (poetkom III. st. p. n. e. grad Rim je moda imao oko 150 000 stanovnika) se izmijenio iz jednog naselja sa prevashodno seljakim izgledom u urbano naselje mediteranskog gradskog tipa.

Mesihovic,2013,969-970

2 Grimal,1964,210

Tabularium

Tabularium je bio neka vrsta dravnog arhiva, u kome su se uvali oficijelni zapisi, a u njemu su se nalazile i prostorije mnogih dunosnika i slubenika.Unutar zgrade su se nalazili ostaci hrama boanstva Veiovis. Tabularium je restauiran i obnovljen oko 46. god. n. e. Golemi Tabularium je izgranen 78. god. p. n. e. na kraju Foruma (na padinama

Kapitola i ispod hrama Jupitera, Najboljeg, Najveeg/Kapitolinskog) po nalogu tadanjih konzula Marka Emilija Lepida i Kvinta Lutacija Katula.

Mostovi
U rimskoj epohi su graneni i prvi veliki trajniji mostovi. Tome je ponajvie doprinio praktini duh Rimljana, koji su eljeli da funkcionalno i dugotrajno poveu razliite dijelove svoga imperija. Mostovi su uglavnom graneni od kamena i sa lukovima kao bazinom strukturom koja odrava statiku konstrukcije. vrstoi gradnje je doprinosilo i koritenje betona. Pored kamenih mostova, graneni su i drveni mostovi. Rani rimski mostovi (pod utjecajem idealne krune forme) su imali lukove koji su esto opisivali puni krug, nastavljajui se pod zemljom. Do danas je evidentirano na stotine mostova izgranenih u rimsko doba i sa tehnologijom svojstvenoj rimskom svijetu, od kojih je dobar dio i danas u upotrebi. Inenjeri i graditelji rimskog doba su premostili sve rijeke svoga svijeta, izuzev dvije i to Eufrata i Nila.

Teatri

Teatar (u arhitektonsko granevinskom smislu) u rimskom svijetu se oslanja na teatre granene u grko i helenistiko doba. Glavna razlika u dizajnu izmenu rimskog i grkog teatra je da je ovaj prvospomenuti izgranen na na svojim vlastitim temeljima i da je bio u potpunosti zatvoren na svim stranama. Bazini dizajn za rimski teatar je bio prvi, trajni rimski, Pompejev, teatar. U teatrima su izvonene pozorine predstave (tragedije i komedije), pantomime, horske izvedbe, govori, recitali.... U prvo vrijeme nije bilo podignutih teatara od kamena, nego se svaki put gradila daara sa pozornicom i sa ostraga ukraenom scenom, a u polukrugu prema tome bilo je gledalite. U takvim ad-hoc teatrima nije bilo sjedita, a izgleda da su u to prvo vrijeme samo ene imale odijeljenja i najgornja mjesta. Tek 194. god. p. n. e. senatori su dobili najdonja i najbolja mjesta. Inae ulaz u takve privremene teatre je bio besplatan. Jedan od prvih trajnih od kamena izgranenih teatara u rimskom svijetu je Pompejev teatar (Theatrum Pompeium), koji se gradio sedam godina poevi od 55. god. p. n. e. na Marsovom polju. Jedan od prvih trajnih od kamena izgranenih teatara u rimskom svijetu je Pompejev teatar (Theatrum Pompeium), koji se gradio sedam godina poevi od 55. god. p. n. e. na Marsovom polju.