Você está na página 1de 12

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Aleksandra Miljevi

ZAPOSLENI U POSLOVNIM SUBJEKTIMA 2005.-2010.


Seminarski rad

Opatija, 2013.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ZAPOSLENI U POSLOVNIM SUBJEKTIMA 2005.-2010.


Seminarski rad

Kolegij: Makroekonomija Mentor: dr.sc.Branko Blaevi

Student: Aleksandra Miljevi Matini broj: 21679 Status. Izvanredni Smjer: Menadment u hotelijerstvu

Opatija, sijeanj , 2013.

SADRAJ
UVOD ........................................................................................................................................ 2 1. ZAPOSLENOST .................................................................................................................. 3 1.1. Metodoloka objanjenja .............................................................................................. 3 1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka ........................................................................ 3 1.3. Definicije ......................................................................................................................... 3 2. ZAPOSLENI U POSLOVNIM SUBJEKTIMA: 2005. - 2010. ...................................... 4 2.1. Zaposleni u poslovnim subjektima ............................................................................... 5 ZAKLJUAK ........................................................................................................................... 9 POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 10

UVOD
Pitanje zapoljavanja i (ne)zaposlenosti povlailo se kroz povijest i ostalo aktualno i danas. Naime, nezaposlenost je najee direktan uzrok siromatva, pogoranja stambenog standarda i ostalih aspekata socijalne deprivacije i ima vrlo visoku socijalnu cijenu za pojedinca, ali i visoku ekonomsku cijenu za itavu zajednicu. Kao stoerni problem industrijskog drutva postala je top tema u itavom svijetu, i to na svim drutvenim razinama: u najiroj javnosti, u izbornim govorima predstavnika politikih stranaka, sjednicama tijela politikih i gospodarskih udruenja, zananstvenim krugovima i drugdje. Nezaposlenost kao socioloka i ekonomska kategorija uzrokuje negativne pojave u razvitku ekonomije svake zajednice, u uskoj je vezi sa stupnjem ukupnog razvitka, a najizravnije je povezana s ostvarenjem bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Svako, pa i najmanje pokretanje razvitka gospodarstva, mora poeti od poveanja stope zaposlenosti, i to zato to se time rjeavaju socijalni, ekonomski i politiki problemi, kako na unutarnjem planu tako i u meunarodnim relacijama. Zaposlenost je najvanija odrednica poloaja ljudi u svakoj zemlji i isto je tako bitna u pruanju smisla, dohotka, socijalne podrke, kvalitete ivota i naina sudjelovanja u drutvu.

Cilj i svrha ovog seminarskog rada su prikazati zaposlenost u poslovnim subjektma u razdoblju od 2005. d0 2010. godine. Usporeivanjem statistikih podataka kroz te godine moe se vidjeti da li zaposlenost u poslovnim sbjektima ima porast, pad ili stagnira. U ovom seminarskom radu koritene su metode kao to su analitiko sintetika metoda i metoda apstrakcije. Analitiko-sintetika metoda je ona koja predstavlja misaono teorijsko i praktino rastavljanje svakog sloenog predmeta spoznaje na njegove sastavne dijelove ili segmente i cjelina na dijelove. Metodom apstrakcije se iz nekog predmeta ili pojave izdvaja ono to je akcidentalno, sporedno, posebno i nevano i to radi onoga to je bitno, ope i zakonito. Ovaj seminarski rad je teorijske prirode.

Seminarski rad sastoji se od dva dijela, teorijskog i aplikativnog. U prvom teorijskom dijelu objanjavaju se pojmovi vezani za zaposlenost u poslovnim subjektima. U drugom dijelu analiziraju se statistiki podaci vezani za zaposlenost razdoblje od 2005. do 2010. godine. 2 u poslovnim sbjektima za

1. ZAPOSLENOST 1.1. Metodoloka objanjenja


Ovaj rad obuhvaa podatke o zaposlenimau poslovnim sektorima koji se prikupljaju redovitim statistikim istraivanjima i podatke iz Ankete o radnoj snazi, koja je u Republici Hrvatskoj prvi put provedena u studenome 1996.

1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka


Podaci o zaposlenima, iskazani kao godinji prosjek i sa stanjem 31. oujka, rezultat su obrade mjesenih istraivanja o zaposlenima i godinjeg istraivanja sa stanjem 31. oujka, a do zakljuno 1995. provodilo se dva puta na godinu, sa stanjem 31. oujka i 30. rujna. Tim istraivanjima prikupljaju se podaci od pravnih osoba svih oblika vlasnitva, tijela dravne vlasti te tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave na podruju Republike Hrvatske. Podaci se prikupljaju izvjetajem koji se u pravnim osobama ispunjava na osnovi evidencija o zaposlenima. Od 1991. podaci o zaposlenima u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija dobivali su se redovitim tromjesenim istraivanjem koje se provodilo sa stanjem 31. oujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca, a prikupljali su se od podrunih slubi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Od oujka 1998. ti podaci prate se mjeseno i obrauju se na osnovi matine evidencije o aktivnim osiguranicima mirovinskog osiguranja.1

1.3. Definicije
Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na odreeno ili neodreeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasnitvu pravne osobe. U zaposlene su ukljueni pripravnici (vjebenici), osobe na porodnom dopustu i bolovanju te osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla do prekida radnog odnosa. Zaposlenima pripadaju i osobe koje rade u vlastitome trgovakom drutvu, poduzeu, obrtu ili slobodnoj profesiji.

Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, godina 2010. str. 127., preuzeto 10.1.2013.

Godinji prosjek broja zaposlenih izraunava se aritmetikom sredinom iz podataka dvaju polugodinjih stanja za podatke do zakljuno 1995., a od 1996. nadalje na osnovi podataka mjesenih stanja za odreenu godinu, korigiranih podacima punog obuhvata sa stanjem 31. oujka. Vlasnik obrta ili djelatnosti slobodne profesije jest osoba koja je vlastitim sredstvima osnovala obrtniku radnju ili slobodnu profesiju u kojoj u svoje ime i za svoj raun sama ili uz pomo zaposlenika obavlja djelatnost. Zaposlenik u obrtu ili u slobodnoj profesiji jest osoba koja ima ugovor o radu s poslodavcem na neodreeno ili odreeno vrijeme. Zaposleni osiguranici poljoprivrednici jesu osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje, a ujedno su vlasnici, posjednici, zakupci ili koncesionari poljoprivrednog zemljita.2

2. ZAPOSLENI U POSLOVNIM SUBJEKTIMA: 2005. - 2010.


Istraivanjem o zaposlenima u pravnim osobama obuhvaeni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena. U prikupljanju podataka primjenjuje se teritorijalno naelo narazini grada/opine i naelo prema djelatnosti na razini razreda NKD-a 2007. Istraivanjem o zaposlenima u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija obuhvaeni su vlasnici i zaposlenici prijavljeni slubama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Do 1991. ti podaci prikupljani su polugodinje i u njih nisu bili ukljueni vlasnici obrta, odnosno vlasnici koji obavljaju djelatnosti slobodnih profesija. Navedenim istraivanjima ne obuhvaaju se zaposleni u obrani i policiji ni osobe koje svoju aktivnost obavljaju na individualnim poljoprivrednim gospodarstvima. Od 1998. u broj zaposlenih ukljueni su procijenjeni podaci o zaposlenima u obrani i policiji. Od 2004. ti podaci ukljueni su na osnovi izvjetaja dostavljenih od nadlenih ministarstava. Da bi se to kvalitetnije iskazali podaci o ukupnoj zaposlenosti, ukljueni su i podaci o zaposlenim osiguranicima poljoprivrednicima koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje, a koji su vlasnici, posjednici, zakupci ili koncesionari

Statistiki ljetopis Republike Hrvatske,godina 2010. str. 129., preuzeto 10.1.2013.

poljoprivrednog zemljita. Te podatke prati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na osnovi matine evidencije o aktivnim osiguranicima mirovinskog osiguranja. Od 1998. spomenuti podaci mjeseno se preuzimaju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a od 2007. ti podaci iskazuju se i u Statistikom ljetopisu. 3

2.1. Zaposleni u poslovnim subjektima


Tabela 1 : Zaposleni u poslovnim subjektima, stanje 31.oujka 2009.

UKUPNO

ZAPOSLENI U PRAVNIM OSOBAMA

ZAPOSLENI U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA

ZAPOSLENI OSIGURANICI POLJOPRIVREDNICI

Republika Hrvatska -ukupno -mukarci -ene Zagrebaka upanija -ukupno -mukarci -ene Krapinskozagorska upanija -ukupno -mukarci -ene Sisakomoslavaka upanija -ukupno -mukarci -ene Karlovaka upanija -ukupno -mukarci -ene Varadinska upanija -ukupno -mukarci -ene

1 505 011 827 558 677 453

1 216 930 666 210 550 720

251 803 141 837 109 966

36 278 19 511 16 767

85 251 51 380 33 871

63 867 38 889 24 978

17 989 10 910 7 079

3 395 1 581 1 814

37 258 19 458 17 800

27 250 13 362 13 888

9 001 5 637 3 364

1 007 459 548

45 121 25 758 19 363

36 076 21 007 14 999

7 488 3 886 3 602

1 557 795 762

38 913 22 488 16 425

30 871 18 129 12 742

7 135 3 933 3 202

907 426 481

63 366 33 491 29 875

50 866 26 411 24 455

10 105 6 048 4 057

2 395 1 032 1 363

Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, godina 2010. str. 128., preuzeto 10.1.2013.

Koprivnikokrievaka upanija -ukupno -mukarci -ene Bjelovarskobilogorska upanija -ukupno -mukarci -ene Primorskogoranska upanija -ukupno -mukarci -ene Liko-senjska upanija -ukupno -mukarci -ene Virovitikopodravska upanija -ukupno -mukarci -ene Poeko-slavonska upanija -ukupno -mukarci -ene Brodsko-posavska upanija -ukupno -mukaci -ene Zadarska upanija -ukupno -mukarci -ene Osjeko-baranjska upanija -ukupno -mukarci -ene ibensko-kninska upanija -ukupno -mukarci -ene Vukovarskosrijemska upanija -ukupno

37 087 19 850 17 237

26 972 14 449 12 523

4 958 2 796 2 162

5 157 2 605 2 552

34 906 19 334 15 572

25 713 14 313 11 400

5 135 2 831 2 304

4 058 2 190 1 868

115 793 64 125 51 668

94 110 51 111 42 999

21 453 12 874 8 579

230 140 90

14 074 7 956 6 118

10 412 5 996 4 416

3 202 1 773 1 429

460 187 273

23 091 12 942 10 149

16 066 8 946 7 120

4 072 2 298 1 774

2 953 1 698 1 255

20 002 10 935 9 067

15 532 8 396 7 136

3 622 1 984 1 638

848 555 293

39 619 23 441 16 178 47 281 25 852 21 429

29 022 17 594 11 428 34 936 18 659 16 277

9 118 5 001 4 117 11 881 6 916 4 965

1 479 846 633 464 277 187

94 134 53 531 40 603

78 235 44 445 33 790

12 983 7 298 5 685

2 916 1 788 1 128

30 229 16 870 13 359

23 549 13 092 10 457

6 467 3 663 2 804

213 115 98

45 378

33 156

9 407

2 815

-mukarci -ene Splitskodalmatinska upanija -ukupno -mukarci -ene Istarska upanija -ukupno -mukarci -ene Dubrovakoneretvanska upanija -ukupno -mukarci -ene Meimurska upanija -ukupno -mukarci -ene Grad Zagreb -ukupno -mukarci -ene

25 557 19 821

19 045 14 111

4 776 4 631

1 736 1 079

144 901 79 997 64 904 84 550 46 970 37 580

113 608 63 212 50 396 64 037 34 489 29 548

30 121 16 090 14 031 19 470 11 805 7 665

1 172 695 477 1 043 676 367

40 685 22 754 17 931

32 504 17 923 14 581

7 510 4 404 3 106

671 427 244

39 109 22 054 17 055 424 263 222 815 201 448

31 210 17 318 13 892 378 938 199 354 179 584

6 051 3 825 2 226 44 635 23 089 21 546

1 848 911 937 690 372 318

Izvor: Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, godina 2010. str. 148.,149., preuzeto 10.1.2013.

. Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da je muka radna snaga zastupljenija od enske, u svim vrstama djelatnosti i u veem broju upanija RH, osim u nekoliko upanija, i to samo u poljoprivrednoj djelatnosti. Takoer se moe zakljuiti da u kontinentalnom dijelu drave prevladava zaposlenost u poljoprivrednoj djelatnosti, dok na obali to izgleda malo drugaije, te prevladava zapoljavanje u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama.

Slika 1: Kretanje broja zaposlenih u RH prema tipu poslovnog subjekta i spolu:

Iz prethodno navedenih podataka vidljiv je velik napor sindikata da zadre ovo malo prava to im jo nije oduzeto, te solidarnost s onima koji im osiguravaju plae. I dalje pokuavaju zadrati ili poboljati svoja steena prava i beneficije na raun privatnog sektora, kako sami kau nee popustiti ni milimetar, iako je oito kako je ope stanje u dravi sve loije, a privatni sektor koji puni proraun sve slabiji. U privatnom sektoru ljudi dobra i usluge razmjenjuju dobrovoljno i prema svojim eljama, a dobra i usluge koje prua drava, koje financira porezima, nazivamo javni sektor. Drugim rijeima, privatni sektor je dobrovoljni, tj. ljudi svojevoljno kupuju dobra i usluge koje smatraju potrebnima, a javni sektor prisilni, tj. ljudima se prisilno uzima novac kroz oporezivanje i inflaciju, kako bi drava preraspodijelila novac kako ona smatra potrebnim, te nudila usluge neovisno ele li ih porezni obveznici ili ne.

ZAKLJUAK
Podaci o zaposlenima, iskazani kao godinji prosjek i sa stanjem 31. oujka, rezultat su obrade mjesenih istraivanja o zaposlenima i godinjeg istraivanja sa stanjem 31. oujka, a do zakljuno 1995. provodilo se dva puta na godinu, sa stanjem 31. oujka i 30. rujna. Tim istraivanjima prikupljaju se podaci od pravnih osoba svih oblika vlasnitva, tijela dravne vlasti te tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave na podruju Republike Hrvatske. U seminaru je prikazano kretanje zaposlenosti u poslovnim subjektima, prema kriteriju spola i vrste djelatnosti. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je muka radna snaga brojnija od enske, u svim vrstama djelatnosti i u veem dijelu upanija RH, osim u nekoliko upanija, i to samo u poljoprivrednoj djelatnosti. Takoer se moe zakljuiti da u kontinentalnom dijelu drave prevladava zaposlenost u poljoprivrednoj djelatnosti, dok na obali to izgleda malo drugaije, te prevladava zapoljavanje u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama.

POPIS LITERATURE
INTERNET IZVORI: 1. Dravni zavod za statistiku, www.dzs.hr , preuzeto 10.1.2013. 2. http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf, preuzeto 10.1.2013. 3. http://monopolizam.wordpress.com/2011/12/13/privatni-i-javni-sektor/, preuzeto 10.1.2013.

OSTALI IZVORI: 1. Statistiki ljetopis 2010.

POPIS ILUSTRACIJA: Tabela 1 : Zaposleni u poslovnim subjektima, stanje 31.oujka 2009. ...................................... 5 Slika 1: Kretanje broja zaposlenih u RH prema tipu poslovnog subjekta i spolu: ..................... 8

10