Você está na página 1de 7

10.

Plovidbene oznake (pomorska balisaa)


Zovu se i pomocne opticke oznake, smjetene su na istaknutim tockama plovnog puta, danju se mogu razlikovati po obliku i boji, nocu po nacinu kako svijetle. Mogu biti razlicitih oblika (motke, plutace, tornjevi, brodovi) i od razlicitih materijala (zidane, metalne, drvene). Najcece su snabdjevene radarskim reflektorima. Dijele se na: dnevne oznake pomorska svjetla Dnevne mogu biti istovremeno i nocne ali ne moraju. Balisaa je propisan nacin oznacavanja plovnih putova. Plovni putovi oznacavaju se u dva sustava oznacavanja: lateralnom (bocnom) kardinalnom (osnovnom) Oznacavanje se nastoji to vie pojednostaviti, a ujednacavanje (unifikaciju) koliko je to moguce provodi IALA (International Association of Lighthouse Authorities). 1976. razraden je nov sustav oznacavanja (IALA). 1980. sustav oznacavanja je prihvacen: sustav A: lijeva strana s oznakama crvene boje, a desna s oznakama zelene boje (Evropa, Australija, Novi Zeland, Afrika i vecina azijskih zemalja), sustav B: lijeva strana s oznakama zelene boje, desna s oznakama crvene boje (Sjeverna i Juna Amerika, Japan, Koreja, Filipini). Podaci o oznakama nalaze se u Popisima svjetionika (Admirality List of Lights ili List of Lights).

Pomorska svjetla
Smjetena su na raznim istaknutim mjestima. Kao gorivo danas uglavnom iskljucivo koriste elektricnu energiju, inace to moe biti petrolej, disu plin (acetilen rastopljen u acetonu), propan. U novije vrijeme poceli su se za pomorska svjetla koristiti i laseri. Dijele se na: cuvane necuvane Cuvani su: svjetionici brodovi svjetionici Svjetionici su porazmjeteni na glavnim pomorskim putovima, imaju velik domet, razlicite konstrukcije, radiouredaje i signale za maglu. Brodovi svjetionici: usidreni su na vanim pomorskim putovima, obojeni uocljivom bojom i s imenom ispisanim velikim slovima na boku. Necuvana pomorska svjetla su: obalna svjetla (oznake drugog reda, na opasnim mjestima) lucka svjetla (oznake treceg reda, na ulazima u luke) svjetlece plutace (vidljivost do 3 M)

Karakteristike pomorskog svjetla


To su specificnosti svjetla. Sastoji se od: 1. boje (bijela, crvena, zelena, ponekad narancasta, plava i uta, najbolje se vidi bijela pa crvena, a u magli narancasta i uta) 2. karaktera (bljesak, prekid, izofazno, stalno, s promjenjivim sjajem, s promjenjivim bojama, kratki bljeskovi su ako ih ima do 60 u minuti, vrlo kratki ako ih ima vie od 60) 3. period (vremenski interval izmedu pocetaka serija) 4. sektor (oznacava opasni dio podrucja ili prolaze)

83

5. vidljivost (svjetlosna vidljivost ovisna je o intenzitetu svjetla, geografska o udaljenosti za visinu oka od 5 m i srednju zemaljsku refrakciju) Oznacavanje karakteristika svjetla:

Karakteristike pomorskih svjetala ubiljeene su na pomorskim kartama i u Popisu svjetionika.

IALA sustav oznacavanja


Medunarodne organizacije cije su djelatnosti vezana za sigurnost plovidbe mogu se podijeliti u: medunarodne organizacije koje djeluju iskljucivo u funkciji sigurnosti plovidbe medunarodne organizacije kojima je sigurnost plovidbe jedna od djelatnosti Medunarodno udruenje ustanova za svjetionike (IALA International Association of Lighthouse Authorities) spad u prvu grupu. 1980. prihvatila je sustav IALA sustav oznacavanja plovnih putova koji se moe podijeliti u pet sustava: lateralni sustav oznacavanja, kardinalni sustav oznacavanja, oznake usamljenih opasnosti, oznake sigurnih voda, posebne oznake

Oznake lateralnog sustava


Lateralni sustav oznacavanja primjenjuje se u kanalima, prilazima luka, ucima rijeka i na mjestima na kojima se moe odrediti lijeva i desna strana plovnog puta. Oznake lateralnog (bocnog) sustava oznacavaju lijevu i desnu stranu sigurnog plovnog puta. Desna ili lijeva strana odreduje se po smjeru u kojem brod plovi kad se pribliava luci, rijeci, ucu ili drugom plovnom putu dolazeci s otvorenog mora. U kanalima koji se proteu usporedo sa obalom strane kanala odreduju se prema plovidbi u sjeverozapadnom kursu. Ako kanal slijedi kopno strane su odredene smjerom plovidbe koji odgovara okretanju kazaljke na satu. U rijekama strane se odreduju prema uzvodnoj plovidbi. Oznake lijeve strane imaju oblik valjka a oznake desne strane oblik stoca. Medutim kad je rijec o bojama oznaka razlikuju se sustav A (cijeli svijet osim drava Sjeverne i Juna Amerike, Japana, Filipina i Koreja) i sustav B (spomenute drave). U sustavu A lijevu stranu oznacavaju oznake oblika cilindra ili drugog oblika na cijem se vrhu nalazi cilindar a boja je crvena. Nocu te oznake gore svjetlom crvene boje. Desna strana oznacena je oznakama oblika stoca ili drugim oblicima ali sa znakom stoca na vrhu a boja oznaka je zelena. Nocu oznake svijetle zelenim svjetlom. U sustavu B lijevu stranu oznacavaju oznake oblika cilindra ili drugog oblika na cijem se vrhu nalazi cilindar a boja je zelena. Nocu te oznake gore svjetlom zelene boje. Desna strana oznacena je oznakama oblika stoca ili drugim oblicima ali sa znakom stoca na vrhu a boja oznaka je crvena. Nocu oznake svijetle crvenim svjetlom.

84

Slika 84.. Lateralno oznacavanje sustav A

Slika 85. Lateralno oznacavanje sustav B

Svjetlu nisu odredene karakteristike, osim to su izuzete one koje su propisane za druge sustave oznacavanja, na primjer za racvanje plovnog puta.

Oznake za racvanje plovnog puta


Modificiranim lateralnim oznakama oznacava se racvanje plovnog kanala, kojima se oznacava glavni kanal kao povoljnija ruta. Glavni kanal desno: valjak ili motka obojena u crveno sa irokim zelenim pojasom. Znak na vrhu ako ga ima, crveni valjak. Glavni kanal lijevo: stoac ili motka obojena zelenom bojom sa irokim crvenim pojasom. Znak na vrhu ako ga ima, zeleni stoac s vrhom prema gore. Kao i kod oznacavanja strana kanala, i kod oznaka za racvanje glavnog kanala postoje dva sustava oznacavanja, sustav A i sustav B.

Slika 86. Racvanje plovnog puta sustav A

85

Slika 87.
Racvanje plovnog puta sustav B

Oznake usamljenih opasnosti Oznaka usamljene opasnosti je u obliku stupa ili motke. Obojena je crnom bojom, s jednim ili vie irokih vodoravnih crvenih pojasev a. Na vrhu ima crne kugle jedna iznad druge. Nocu svijetli bijelim
bljeskovima sa dva bljeska u grupi a moe se zaobici sa svij strana

Slika 88 Oznaka osamljene opasnosti

Oznake sigurnih voda


Oznake sigurnih vode imaju oblik kugle, stupa ili motke. Oznake su obojene okomitim crvenim i bijelim prugama. Ako je oznaka sigurnih voda ima oblik stupa ili motke, mora imati na vrhu znak kugle crvene boje. Svjetlo je bijele boje a moe biti na pravilne prekide ili s jednim dugim bljeskom svakih 10 sekundi,. Bijelo svjetlo moe imati i dva bljeska u grupi, prvi kratki i drugi dugi (slovo A po Morzeovoj abecedi). Ovim se oznakama oznacava da je oko oznake sigurna dubina, najcece sredina kanala. U tom su slucaju oznake sigurnih voda alternativa lateralnim ili kardinalnim oznakama.

86

Slika 89.

Posebne oznake
Posebne oznake oznacavaju: sustave za prikupljanje podataka na otvorenom moru (ODAS-sustav); odvajanje prometa (ako oznake za racvanje plovnog puta mogu izazvati zabunu); odlaganje materijala; zone vojnih vjebi; poloaje kabela i cjevovoda; zone rekreacije; ribogojilita. Obojene su utom bojom, a oblik im mora biti logican, primjer ako se nalaze na desnoj strani kanala oznaka ne smije biti u obliku stoca. Znak na vrhu oznake ima oblik utog slova X. Na njih se mogu upisivati brojevi ili slova (da bi se oznacila njihova namjena) Nocu gore svjetlom ute boje. Karakteristika svjetla mora biti razlicita od karakteristika lateralniih ili kardinalnih oznaka.

Slika 90. Oznaka osamljene opasnosti

Oznake novih opasnosti


Nove opasnosti su one koje jo nisu oznacene nekim od oznaka, pa imaju privremeni karakter. Tim se oznakama oznacavaju umjetne ili prirodne prepreke kao to su pjecani sprudovi, podrtine, novo otkrivene plicine i td. Oznaka nove opasnosti mora se postaviti to je moguce blie opasnosti, a bit ce skinuta kad se postavi trajna oznaka Oznaka nove opasnosti za plovidbu moe biti u obliku ili motke i mora biti obojena s jednakim brojem plavih i utih vertikalnih pruga i to najmanje cetiri a najvie osam. Nocu gore naizmjenicnim plavim i utim bljeskajucim svjetlom dometa od najmanje 4 Nm, a bljeskovi u trajanju od 1 sekunde izmjenjuju se u intervalima od 0,5 sekundi. Ako se postavi vie oznaka svjetla moraju biti sinkronizirana. Vrni znak na oznaci ima oblik utog kria. Ako se koristi racon poeljni kod je slovo D Morzeove abecede (jedna duga i dvije kratke crtice). Oznaku nove opasnosti poeljno je unijeti u AIS predajnik kao upozorenje.

87

Slika 91. Oznake novih opasnosti

Oznake kardinalnog sustava


Oznakama kardinalnog (osnovnog) sustava obiljeavaju se najdublje vode u podrucju na strani koja je obiljeena oznakom sigurne strane kojima treba proci pored opasnosti . Oznakom kardinalnog moe se upozoriti na neku opasnost u kanalu (zavoj, zavretak neke plicine i td). U kardinalnom sustavu oznaceni su kvadranti ograniceni smjerovima: NW do NE je sjeverni kvadrant, od NE do SE je istocni kvadrant, od SE do SW je juni kvadrant i od SW do NW je zapadni kvadrant. Oznake oznacavaju u kojem kvadrantu treba ploviti. Oznake su slijedece: Sjeverni kvadrant oblik stupa ili motke na gornjoj polovici crne, a na donjoj polovici ute boje, na vrhu dva crna stoca s vrhovima okrenutim nagore, nocu bijelo svjetlo, s vrlo brzim ili brzim bljeskanjem Istocni kvadrant oblik stupa ili motke crne boje sa vodoravnim utim pojasom po sredini, na vrhu dva crna stoca s osnovom prema osnovi, nocu bijelo svjetlo s tri vrlo brza bljeska svakih 5 sekundi ili bijelim svjetlom s tri brza bljeska svakih 10 sekundi Juni kvadrant stup ili motke na gornjoj polovici ute, a na donjoj polovici crne boje, na vrhu dva crna stoca s vrhovima okrenutim nadolje, nocu bijelo svjetlo sa est vrlo brzih bljeskova nakon cega slijedi bljesak u trajanju duem od 2 sekunde svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom sa est brzih bljeskova nakon cega slijedi bljesak u trajanju ne duem od 2 sekunde svakih 15 sekundi Zapadni kvadrant stup ili motka ute boje sa vodoravnim pojasom crne boje, na vrhu dva crna stoca, jedan iznad drugoga, s vrhom prema vrhu, nocu bijelo svjetlo s devet vrlo brzih bljeskova svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom s 9 brzih bljeskova svakih 15 sekundi. Vrlo brzo bljeskanje ima izmedu 100 i 120 bljeskova u minuti a brzo bljeskanje ima izmedu 50 i 60 bljeskova u minuti.

88

Slika 92. Oznake kardinalnog sustava oznacavanja

Ostale oznake
Ostale oznake informativnog su karaktera i oznacavaju oceanografske, meteoroloke plutace, zone podmorja i td. Plovput nadzire rad, a plovidbene oznake obavezno se prijavljuju Medunarodnom udruenju svjetionicarskih slubi (IALA). Sve izmjene objavljuju se u Oglasima za pomorce, Notice to Mariners, NAVTEX sustavu, EGC satelitskom sustavu, HF MSI sustavu.

Zvucne oznake
Zvucne oznake mogu biti nadvodne ili podvodne a koriste se u uvjetima slabe vidljivosti a koriste se zvona, zvidaljke, gongovi. Ti su zvucni izvori montirani na svjetionicima, brodovima svjetionicima, plutacama, lukobranima i td. Uglavnom slue samo za upozorenja jer je smjer i udaljenost izvora zvuka teko odrediti. Ako se zvuk rasprostire zrakom brzina mu je 333 metra u sekundi, ako se rasprostire ispod povrine mora brzina mu je oko 1480 metara u sekundi. Zvuk se moe cuti na udaljenostima do 10 M. Podaci o zvucnim oznakama mogu se naci u Peljaru i Popisu svjetala i signala za maglu.

Elektronicke oznake
Koriste se radarski reflektori i farovi, RACON-i, radio farovi, laserska pomorska svjetla i td.

89

Você também pode gostar