Você está na página 1de 3

6. STOICI Posljednja tri stoljea prije Krista etika se razvija u okviru triju kola: stoicizma, epikurejaca i neoplatonizma.

To je vrijeme helenizma, koji ostavlja duboki trag u povijesti civilizacija. S razvitkom rimske kulture gr ka je !ilozo!ija prevo"ena na latinski jezik i prilago"ena problemima i prohtjevima #imskog $arstva. %ilozo!ija postaje manje spekulativna a vie praktina. &snovni je problem: kako ovjek moe dobro ivjeti. Reli iozna uenja time postaju sastavni dio ovih !ilozo!ija. 'ovjekova sudbina i mogui odnos prema bo(anskom novi je nezaobilazni interes. )eki !ilozo!i, posebice stoici i neoplatonici, postaju reli ijski vo!e. * prvim stoljeima poslije Krista pojavljuje se vrsta intelektualnog poganstva, kao privremeni rival kranstvu, to ostavlja duboki trag na razvoj etike. Stoika etika Stoicizam se pojavio u prvoj polovici etvrtog stoljea prije Krista kada je "enon Citijski +,,-.. /-0.1 doao u 2tenu nau avati na mjestu koje se naziva stoa odnosno mjesto na trijemu. 3enon je napisao nekoliko djela: O ljudskoj prirodi, O ivljenju u skladu s prirodom, i O dunosti. 4jela su izgubljena. #imski se stoicizam pojavljuje mnogo kasnije, u prvom i drugom stoljeu. 5staknuti predstavnici su Seneka, #piktet, i $arko %urelije. Stoi ko gledanje na zbilju strogo je materijalisti ki obojeno: za stoike sve to postoji jest neka stvar. Stoicizam nau ava uobi ajenu klasi nu teoriju o etiri elementa +zemlja, zrak, voda, vatra1 ali vatru smatra posljednjom supstancijom. * materiji se nalaze racionalni elementi +logoi spermatikoi1 koji omoguuju sve promjene. Stoici su smatrali kako su ope stvari dane ljudima prije osjetne spoznaje, tako da je njihova teorija grani ila s teorijom o uro!enim idejama. 5ako su stoici bili deterministi u pogledu uzro nosti, nije im bilo nemogue priznati odre"enu razinu slobode ljudskih ina. 'ovjek, naravno, nije u mogunosti upravljati svjetskom povijeu i doga"ajima, ali je u mogunosti upravljati vlastitim nutarnjim te(njama, kao i a!ektivnim odgovorima na te te(nje. 6ti ki gledano, stoici su jo uvijek razmiljali u okvirima gr kog eudaimonizma. Kraj, ili posljednji cilj, kojem su te(ili bila je potpuna nepomuenost i mir, tzv. 7la ano protiu&i ivot8. Stoi ki ostvarena osoba bila bi ona koja je ostvarila misaonu kontrolu nad svojim osjeajima, i koja bi vrlo rijetko naginjala krajnostima. 2!ektivne pojave kao to su: ugoda +hedone1, tuga, po(uda, i strah +phobos1 . iracionalne su i neuskladljive s ljudskom prirodom. 5dealna vrlina +apat'eia1 je stanje u kojem su emocionalna stanja u potpunosti iskorijenjena, pa se ne moraju ni kontrolirati niti suzdr(avati. 4obro je (ivjeti u skladu s prirodom, jer priroda je po naravi razumska +ima logoi spermatikoi1, iz ega proizlazi druga stoi ka maksima da je dobar ivot uskla!en razumom. )ajvia instanca razuma je 9og +3eus1 i bo(anski zakon koji upravlja i ure"uje sve doga"aje u svemiru. Poznata je Kleanteova Himna Zeusu:

Zeuse, vladaru prirode, koji upravlja svim stvarima prema zakonu. ivio! Jer pravedno je da se svi smrtnici obraaju tebi. Zato jer smo darovani tebi, primajui sliku tvojega glasa, kao i sve smrtne stvari koje ive i kreu se po zemlji. Zato pjevamo tebi u ast i pjevat emo zauvijek. ebi se cijeli svemir oko zemlje pokorava, kreui se. i ga vodi, i dragovoljno ti slui. !"# $ita se bez tebe ne doga%a na zemlji niti na nebesima, niti u moru. Zaboravi djela koja zli ljudi ine u svojem neznanju.

&a, ti zna pronai mjesto za suvine stvari i urediti one koje su u neredu, jer stvari koje nisu drage ljudima drage su tebi. 'toga uskla%uje sve dobre i loe stvari kako bi postojao jedan i vjean razum u njima. ( to, zli me%u smrtnima izbjegavaju i o tome ne vode rauna) odvojeni, uvijek eljni posjedovanja dobra, oni ne uju niti vide univerzalni boji zakon, kojem, kada bi se nji*ova srca pokorila, dobila bi dobar ivot. (li oni ure bez milosti svojim ciljevima+ neki slavei elju za slavom, pobjedu zla, a neki monstruoznim dobicima, neki pak budalastim uicima tijela, ne trudei se kako bi postigli ostvarenje ne ovi* nego suprotni* stvari. (li t, Zeuse, svedajui, putnie kroz tamu oblaka, gospodaru gromova, uva i spaava ljude od nji*ovi* nesretni* gluposti, koje ti, o oe, rastjeruje iz nji*ovi* dua+ dajui im snagu da razotkriju mudrost, u ijoj sigurnosti ti vlada sa svim stvarima pravedno. ako darivani, mogu ti biti za*valni slavei te, pjevajui o tvojim slavnim djelima neprestance, kako i* vidi smrtan ovjek. ,ako ne moe biti vee slave za ovjeka ili boga od ove, pokorno sluiti univerzalnom Zakonu.
* ovom sa(etku rane stoi ke etike predstavljeno je gr ko eti ko nau avanje svevladaju&e zakona. 9o(anski vladar vlada svim pojavama, ukljuuju&i i ljudske aktivnosti. &vo je gledite blisko teoriji o bo(anskoj providnosti u kranstvu. Kleant nam govori kako su sve stvari ure"ene prema racionalnom planu ili :ogosu koji je ugra"en u materijalni svemir i koji je istovremeno implicitan bo(anskom umu. Kranski moralni pisci kroz mnogo su stoljea bili pod dojmom ove stoi ke doktrine prirodnog zakona koji je izvor naravno.zakonske etike. (anecije Rodoki +;<=.>;?=.1 nau avao je u #imu i postao poglavar stoi ke kole u 2teni ;/=. pr. K. 3ahvaljujui Paneciju stoi ka etika koju su #imljani nau avali u drugom stoljeu prije Krista manje je inzistirala na idealnom (ivotu i manje se vraala 7apathei8 a vie umjerenosti. @edan od Panecijevih u enika Posejdon +;,A.>A;.1 pou avao je Cicerona na #odosu i tako imao ogroman utjecaj na rimsku kulturu. #imski stoicizam nau ava da je sva priroda umski ure"ena, da je pod vodstvom bo(anskog razuma, i da je ovjek moralno du(an oblikovati svoju savjest prema univerzalnom razumu. Pojavljuje se prakti na psihologija u kojoj se naglaava )unkcija volje. @edna od karakteristika rimske etike je drutvena promiljenost. Br ki su stoici poznati po svojoj brizi za ope dobro ovje anstva( +da su (ivjeli u dvadesetom stoljeu zasigurno bi bili sna(ni zagovaratelji *jedinjenih )aroda1. $iceron je u skladu s tom naukom isticao va(nost ljudsko bratstva. &d svih rimskih moralista Seneka +0. pr. K. > -A. p. K.1 je najplodniji i naj itaniji. )jegova Pisma i Moralni eseji pokazuju veliki interes za eti ku teoriju, ali razvijaju i prakti ni nauk ljudskih vrlina. 4uga ku listu dobrih kvaliteta ljudske osobe mo(emo nai u njegovim djelima. Samokontrola, umjerenost, misaonost, i samodostatnost karakteristi ne su Senekine osobine. Pisao je s velikim potovanjem o viim stanjima svijesti ljudske prirode, kao i o utjecaju bo(anskog na ljudski (ivot. #adi toga su ga rado bio citirali kranski pisci. )ajvei eti ar me"u kasnijim stoicima zasigurno je bio #piktet *ijerapolski +A?.>;,<. p. K.1 gr ki rob u slu(bi )erona. 6piktet je dobio slobodu i time stekao mogunost u enja !ilozo!ije u #imu i )ikopolisu. 5zvanmentalne i tjelesne aktivnosti nisu pod kontrolom volje i karakteristika je mudrog ovjeka da to uvidi:

$eke su stvari u naoj moi, a neke nisu. - naoj je moi miljenje, kretanje prema stvarima, elja, gadljivost, odvraanje, jednom rijeju svi nai ini. - naoj moi nisu tijelo, vlasnitvo, ugled, slube, jednom rijeju sve ono to nisu nai ini. 'tvari u naoj moi su po naravi slobodne, nisu zabranjene ili oteane+ dok su stvari koje nisu u naoj moi slabe, ropske i pod utjecajem drugi*.
&sobno ispunjenje dolazi s prihvaanjem slijeda vanjskih doga"aja i bo(anskog ure"enja ovjeka i svemira: .oete li biti ljuti i zavidni redu koji je uspostavio Zeus, kao i sudbini koja visi nad vaim

glavama/ Znate li kako ste maleni u odnosu na cjelinu/ Jer prema tijelu i dui niste in0eriorni bogovima, niti su oni vama, jer veliina razuma nije odre%ena niti duljinom niti visinom nego odlunou volje.
Prakti na etika $arka %urelija mo(e biti sa(eta u sljedeih devet pravila injenja: ;1 budi spreman oprostiti susjedu kada te uvrijedi jer svi (ivimo u zajednitvu s ljudimaC /1 razmiljaj o posljedicama loih ina drugih i njihovog u inkaC ,1 ne sudi drugimaC 01 sjeti se vlastitih grijehaC A1 znaj da ne zna to tvoji bli(nji misleC -1 kada se razdoblje bijesa pojavi, znaj da e uskoro umrijetiC D1 ne smetaju nas grijesi drugih nego nae miljenje o njimaC <1 upamti da bijes i tuga mogu imati gore u inke prema tebi nego loa djela drugih ljudiC =1 znaj da je nje(nost i prisnost najbolja za sve. * suvremenim verzijama stoi ka je etika bila dominantna u poganskim rimskim kolama i nastavila se u kranskim kolama prvog i drugog stoljea. Platonizam je bio prenapuhan i te(akC aristotelizam nije bio dovoljno poznat. *z stoi ku etiku, jedina tadanja moralna !ilozo!ija bila je epikureizam, ali je on bio stajalite manjine.

Você também pode gostar