Anglicanorum coetibus (2009.

(APOSTOLSKA KONSTITUCIJA pape BENEDIKTA XVI. ANGLICANORUM COETIBUS o stupa !u a "#$%a a&a u Kato#$'%u &(%)u*
U zadnje je vrijeme Duh Sveti potaknuo anglikanske skupine da vie puta i ustrajno, mole primitak u puno katoliko zajednitvo, pojedinano i skupno. Apostolska Stolica je povoljno odgovorila na njihove mol e. Doista, !asljednik "etrov, kojemu je #sus $rist dao nalog da jami jedinstvo me%u iskupima i da predstoji i uva univerzalno zajednitvo svih crkava (&', nije mogao propustiti pripraviti mjere koje omogu(uju ostvarenje takve svete )elje. *rkvu, narod okupljen u jedinstvu +ca, Sina i Duha Svetoga (,', ustanovio je na -ospodin #sus $rist kao .sakrament/ znak i sredstvo za zajednitvo s 0ogom i jedinstvo me%u narodima.1 (2' Svaka podjela me%u krtenima u #susu $ristu je ranjavanje onoga to *rkva jest i za to postoji3 .takva podjela otvoreno proturjei volji $ristovoj, skandal je za svijet i teti najsvetijoj stvari3 navje(ivanju evan%elja svakom stvorenju.1 (4' Upravo je iz toga razloga, prije negoli (e proliti svoju $rv za spasenje svijeta, -ospodin #sus molio +ca za jedinstvo svojih uenika. (5' !aelo jedinstva koje konstituira *rkvu kao zajednicu je Duh Sveti. (6' +n je naelo jedinstva vjernika u nauku apostolskom, u lomljenju kruha i u molitvi. (7' *rkva, analogno otajstvu Utjelovljene 8ijei, nije samo nevidljiva duhovna zajednica, nego tako%er vidljiva3 (9' zapravo, .drutvo strukturirano s hijerarhijskim organima i :istino ;ijelo $ristovo, vidljivo drutvo i duhovnu zajednicu, zemaljsku *rkvu i *rkvu nagra%enu ne eskim nagradama ne tre a promatrati kao dvije stvarnosti. !aprotiv, one ine jednu slo)enu stvarnost o likovanu od dva elementa, ljudskoga i o)anskoga.1 (<' =ajednica krtenih u nauku apostola i u lomljenju euharistijskoga kruha pokazuje se vidljivom u o vezi ispovijedanja cjelovite vjere, slavlju svih sakramenata koje je ustanovio $rist i vodstvu kolegija iskupa ujedinjenog sa svojom glavom, 8imskim "rvosve(enikom. (&>' ;a jedina *rkva $ristova, koju u ?jerovanju ispovijedamo kao jednu, svetu katoliku i apostolsku, .postoji (su sistit' u $atolikoj crkvi kojom upravlja nasljednik "etrov i iskupi koji su s njim u zajednitvu. #pak, mnogi se elementi svetosti i istine mogu prona(i izvan njenih vidljivih granica. ;i darovi kao vlastiti *rkvi $ristovoj upu(uju na katoliko jedinstvo.1 (&&'

U svjetlu tih ekleziolokih naela, ova apostolska konstitucija predvi%a op(e norme za uspostavu i rad personalnih ordinarijata za one anglikanske vjernike, koji )ele u(i u $atoliku crkvu na skupni nain. +vu konstituciju dopunjuju i dodatne odred e Apostolske Stolice. #. @ &. "ersonalne ordinarijate za anglikance koji stupaju u puno zajednitvo s $atolikom crkvom, uspostavljat (e $ongregacija za nauk vjere unutar teritorijalnih granica odre%ene iskupske konAerencije i u konzultaciji s njom. @ ,. U okviru jedne iskupske konAerencije, prema potre i, mogu se podi(i jedan ili vie ordinarijata. @ 2. Svaki ordinarijat ima .ipso iure1 javnu pravnu oso nost3 pravno je usporediv s dijecezom. (&,' @ 4. +rdinarijat ine laici, klerici i lanovi ustanova posve(enog )ivota i dru) i apostolskog )ivota koji su pripadali Anglikanskoj zajednici, a sada u punom zajednitvu s $atolikom crkvom, ili oni koji primaju sakramente inicijacije unutar jurisdikcije ordinarijata. @ 5. $atekizam $atolike crkve je autentian izraz katolike vjere koju ispovijedaju lanovi ordinarijata. ##. "ersonalni ordinarijat je podlo)an odred ama op(eg prava i ove apostolske konstitucije i podlo)an je $ongregaciji za nauk vjere i drugim dikasterijima 8imske kurije u skladu s njihovim ovlastima. ?rijede i spomenute dodatne odred e kao i druge pose ne odred e dane za pojedini ordinarijat. ###. !e iskljuuju(i liturgijsku cele raciju prema rimskom o redu, ordinarijat ima ovlast slaiti svetu euharistiju i ostale sakramente, liturgiju asova i druga liturgijska slavlja prema liturgijskim knjigama vlastitima anglikanskoj tradiciji, odo renima od Svete Stolice, kako i se ouvale liturgijske, duhovne i pastoralne tradicije Anglikanske zajednice u $atolikoj crkvi, kao vrijedan dar za njegovanje vjere njenih lanova i dijeljenje toga laga. #?. "ersonalni ordinarijat se povjerava pastoralnoj skr i ordinarija kojega postavlja 8imski "rvosve(enik. ?. +vlasti (potestas' ordinarija suB a. redovita (ordinaria'B povjerenom mu slu) om od 8imskog "rvosve(enika samim pravom, na unutarnjem i vanjskom podruju3

. namjesnika (vicaria'B izvravana u ime 8imskog "rvosve(enika3 c. oso naB izvravana nad onima koji pripadaju ordinarijatu3 ;e ovlasti se izvravaju zajedno s mjesnim dijecezanskim sluajevima koje predvi%aju dodatne odred e. iskupom u

?#. @ &. +ne koji su djelovali kao anglikanski %akoni, sve(enici ili iskupi i koji ispunjavaju zahtjeve kanonskoga prava (&2', i nemaju neregularnosti ili drugih zaprjeka (&4', ordinarijat mo)e prihvatiti kao kandidate za svete redove u $atolikoj crkvi. U sluajevima o)enjenih slu) enika, tre a o dr)avati odred e enciklike pape "avla ?#., Sacerdotalis coeli atus, r. 4,&5 i izjavu #n Cune (&6'. !eo)enjeni slu) enici moraju se podvrgnuti odred i klerikoga celi ata *#* can. ,77, @ &. @ ,. +rdinarij (e, s punim o zirom prema disciplini klerikoga celi ata u Datinskoj crkvi, u pravilu (pro regula', sve(enikom redu priputati samo mukarce celi atarce. +d 8imskoga "rvosve(enika mo)e zamoliti doputenje za pristup re%enju o)enjenoga mukarca, kao izuzetak od kanona ,77, @ &, od sluaja do sluaja, prema o jektivnim kriterijima odo renim od Svete Stolice. @ 2. "ri inkardinaciji klerika opslu)ivat (e se odred e kanonskoga prava. @ 4. Sve(enici inkardinirani u ordinarijat, koji ine prez iterat ordinarijata, tre aju tako%er njegovati veze jedinstva s prez iteratom dijeceze u kojoj djeluju. ;re aju promicati zajednike pastoralne i karitativne inicijative koje mogu iti predmet suradnje izme%u ordinarijata i mjesnog dijecezanskog iskupa. @ 5. $andidati ordinarijata za svete redove tre aju se pripravljati zajedno s ostalim sjemenitarcima, oso ito u podrujima doktrinalne i pastoralne Aormacije. Da i zadovoljio potre u sjemenitaraca ordinarijata da se Aormiraju u anglikanskoj atini, ordinarij mo)e osnovati sjemenine programe ili ku(e Aormacije povezane s postoje(im katolikim ogoslovnim Aakultetima. ?##. +rdinarij s doputenjem Svete Stolice, mo)e podizati nove ustanove posve(enog )ivota i dru) e apostolskog )ivota, s pravom da njihovim lanovima dijeli svete redove, prema normama kanonskog zakona. :e%uso nim dogovorom, ustanove posve(enoga )ivota koje potjeu iz anglikanske zajednice i sada su u punom zajednitvu s $atolikom crkvom, mogu se staviti pod jurisdikciju ordinarijata.

?###. @ &. +rdinarij, prema kanonskom pravu, mo)e osnivati personalne )upe za vjernike koji pripadaju ordinarijatu s odo renjem Svete Stolice, nakon to saslua miljenje dijecezanskoga iskupa. @ ,. Eupnici koji pripadaju ordinarijatu imaju sva prava i o veze predvi%ene =akonikom kanonskoga prava, kao i iz dodatnih odreda a. ;a se prava i o veze tre aju izvravati u me%uso noj suradnji s )upnicima mjesne dijeceze gdje je personalna )upa ordinarijata ustanovljena. #F. ?jernici laici kao i lanovi ustanova posve(enog )ivota i dru) i apostolskog )ivota, izvorno dionici Anglikanske zajednice koji )ele u(i u personalni ordinarijat, moraju pismeno oitovati svoju volju. F. @ &. +rdinariju u upravljanju poma)e upravno vije(e ije statute odo rava ordinarij, a potvr%uje Sveta Stolica (&7' @ ,. Upravno vije(e, kojim predsjeda ordinarij, sastavljeno je od arem estorice sve(enika. #zvrava zada(e navedene u $odeksu kanonskoga prava za sve(enika vije(a i kolegije savjetnika, kao i one navedene u dodatnim normama. @ 2. +rdinarij tre a osnovati Ainancijsko vije(e prema normama iz $odeksa kanonskoga prava koje (e izvravati tamo spomenute du)nosti. (&9' @ 4. Da i se osiguralo savjetovanje s vjernicima, ordinarijat tre a osnovati pastoralno vije(e. (&<' F#. +rdinarij je o vezan svakih pet godina do(i u 8im na pohod .ad limina apostolorum1 i preko $ongregacije za nauk vjere i uz savjestovanje s $ongregacijom za iskupe i $ongregacijom za evangelizaciju naroda, predoiti 8imskom "rvosve(eniku izvje(e o stanju ordinarijata. F##. =a pravne sluajeve je mjerodavan sud one dijeceze u kojoj stanuje jedna od stranaka, ukoliko ordinarijat ne ustanovi vlastiti sud3 u tom sluaju prizivni sud odre%uje ordinarijat, a potvr%uje Sveta Stolica. F###. Dekret kojim se uspostavlja ordinarijat navest (e sjedite ordinarijata i ako je prikladno, glavnu crkvu. Go(emo da ove !ae odluke i odred e udu vrijede(e i djelotvorne sada i u udu(e, ez o zira na apostolske konstitucije i odluke izdane od !aih

prethodnika, ili ilo kojih drugih propisa, ak i onih koji zaslu)uju pose an spomen ili opoziv. Dano u 8imu kod sv. "etra, 4. studenoga ,>><., na spomedan sv. $arla 0oromejskoga. 0H!HD#*;US "" F?# (&' usp. ##. vatikanski koncil, dogmatska konstitucija Dumen gentium, ,23 $ongregacija za nauk vjere, pismo *ommunionis notio, &,3 &2. (,' usp. dogmatska konstitucija Dumen gentium, 43 dekret Unitatis redintegratio, ,. (2' dogmatska konstitucija Dumen gentium, &. (4'Dekret Unitatis redintegratio, &. (5' usp. #v &7B,>/,&3 dekret Unitatis redintegratio, ,. (6' usp. dogmatska konstitucija Dumen gentium, &2. (7' usp. isto3 Dj ,B4,. (9' usp. dogmatska konstitucija Dumen gentium, 93 pismo *ommunionis notio, 4. (<' Dogmatska konstitucija Dumen gentium, 9. (&>' usp.=$", kan. ,>53 dogmatska konstitucija Dumen gentium, &23 &43 ,&3 ,,3 dekret Unitatis redintegratio, ,3 23 43 &53 ,>3 dekret *hristus Dominus, 43 dekret Ad gentes, ,,. (&&' Dogmatska konstitucija Dumen gentium, 9. (&,' usp. #van "avao ##, ap. konst. Spirituali militium curae, ,&. travnja &<96., # @ &. (&2' usp. =$", kan. &>,6/&>2,. (&4' usp. =$", kann. &>4>/&>4<. (&5' usp. AAS 5< (&<67' 674. (&6' usp. $ongregacija za nauk vjere, izjava od &. travnja &<9&., u Hnchiridion ?aticanum 7, &,&2. (&7' usp. =$", kan. 4<5/5>,. (&9' usp. =$", kan. 4<,/4<4. (&<' usp. =$", kan. 5&&.I