Sveuilite u Zadru Odjel za povijest umjetnosti Kolegij: Antika ikonografija

AFRODITA-VENERA
Seminar

Studentica: Leina Borak

Mentorica: doc.dr.sc Marija Kolega

Zadar,2012

1. Uvod 2. Afrodita
Afroditino roenje Mitovi o Afroditi Afrodita i Anhiz Afrodita i Adonis Parisova presuda Afrodita i Hefest Afroditine kazne Afroditina djeca ( Prijap, Eros, Hermafrodit )

3. Venera
Venerini atributi Sveta i Zemaljska ljubav Afrodita i Venera u umjetnosti

4. Zakljuak 5.Literatura

Uvod

Svaka zemaljska Venera nastaje kao ona prva nebreska, Tamno roenje iz beskonana mora. Schiller

Ovo je samo jedan od brojnih knjievnika, usudim se i rei umjetnika koji u svojim djelima spominju i opisuju bogove, u ovom sluaju govorimo o Afroditi ili kako ju Rimljani nazivaju Veneri. Afrodita ili opet ponavljam Venera jedna je od vrlo cijenjenih boanstva kako u grkoj tako i u rimskoj mitologiji. Afrodita ili Venera ima mnogo vie znaenja nego to u opoj praksi znamo. Ona je ne samo boginja plodnosti ili ljubavi kako je jo nazivamo, ona je i gospodarica proljetnog cvijea i jo puno toga to u poblie objasniti u nastavku. Kao to Afrodita ima vrlo vanu ulogu u grkoj mitologiji, tako Venera ima vrlo vanu ulogu u rimskoj mitologiji. Ona e naime imati razliito znaenje u grkoj i rimskoj mitologiji ali uvidjet emo i neke velike slinosti ili gotovo podjednake osobine u dva sasvim razliita razdoblja. Vidjet emo kako se njezin lik i karakter ponaa u dva razliita razdoblja. Afrodita isto tako i Venera muza je brojim umjetnicima i knjievnicima u stvaranju njihova djela.

Afrodita
gr. Aphrodite Budui da ljubav u ivotu bogova i ljudi ima vanu ulogu, Afrodita je bila vrlo cijenjena i tovana. Onaj tko joj je iskazao poasti i prinosio rtve mogao je biti siguran u njezinu naklonost. Afrodita je zahvaljui svojoj ljepoti i arolijama kojima je vladala, postala jednom od najmonijih boginja. Ni bogovi joj nisu mogli odoljeti. Imala je vise pomonica: Harite, boginje draesti i ljepote one je kupaju i pomazuju, iju njezino odijelo, Hore, boginje godinjig doba, Peitu, boginju udvaranja i ljubavnog nagovora, Himera, boga enidbe i naposlijetku Erosa, mladog boga ljubavi, ijim se strijelama nije moglo umai. Ponekad je bila i nestana i sreu koju bi pruila bila bi esto i prolazna. Svoje ljubimce titila je na bojitima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti, jer mrnja je roena sestra ljubavi. Ali, zaudo, sama nije imala sree u ljubavi: nije naime trajno znala zadrati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije bio sretan. Grci su joj posvetili mirtu, ruu, jabuku, mak, golubicu, delfina, lastavicu i lipu. Njezine ivotinje bili su grlice i vrapci. Ona je boanska ar mirnog mora i sretne plovidbe, kao i ar rascvjetane prirode. To najbolje opisuje Lukrecije: Pred tobom, boginjo, bjee vjetrovi, bjee oblaci neba kad se ti priblava; t ebi u ast iz zemlje nie ures od ljupkog cvijea, tebi se smije zrcalo mora, i sjaji se svijetla irina utihlog neba. Proljee je dakle njezino veliko vrijeme. Proljetni cvat dunja, mogranja i loze pjesnik Ibik usporeuje s vjenim arom. Takoer Afrodita se nazivala i boginjom sretne plovidbe, boginjom luke. tovali su je luki gradovi. Od Afrodite potjee svemona udnja koja zaboravlja cijeli svijet radi onog jedinog i koja moe razoriti asni savez i slomiti najsvetiju vjernost, samo zato da bi se zaljubljeni s njom sjedinio. A boginja ne dozvoljava da je bilo tko zbog toga prekorava. Tko vjeruje da moe prkositi njezinoj moi, ona ga progoni s jezovitom silinom. Ima svoje poznate ljubimce iji cijeli bitak i ivot odie njenom slau njezina bia. To su mukarci, ali ono ensko na mukarcu pobjeuje kod njih nad isto mukim svojstvima. Afrodita je najljepa ena, ali ne djevojaki kao Artemida, i ne dostojanstveno kao boginje braka i majinstva. Ona je ista enska ljepota i sama ljupkost.

Afroditino roenje

Zlatna Afrodita, boginja ljubavi, nedvojbeno nosi negrko ime. Njezino podrijetlo je nejasno. Predpostavljamo da je u grku dola sa Istoka, ali ne samo da se tu ve u predhomesko doba udomaila, nego je postala potpuno grka boginja. Prema Homeru, bila je ki najvieg boga Zeusa i boginje kie Dione, a prema Hesiodu, rodila se iz bijele morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran. Hesoid pjeva o Uranu, bogu neba, koji se u tami noi ljubei rasprostire preko Zemlje, i u trenutku kad je obuhvati silno ga osakati Kron. Neko vrijeme je plutala, stoga je poznata i kao Afrodita Euploia, boica dobre plovidbe. U jednom je trenutku u Kiteri na otoku Cipru izala na kopno i tako napustila more. O njezinom se dolasku ouvala jasna vijest. to se dogodilo s boginjom nakon to ju je rodilo more, opseno opisuje 6. homerska himna: vlani Zefir nosio ju je u njenoj morskoj pjeni, gdje su je Hore radosno prihvatile i odjenule u boansku odoru. Na glavu su joj stavile vijenac od zlata, a na ui su joj objesile skupocijeni nakit, oko vrata i grudi stavile su joj zlatne ogrlice. Tako okienu i divnu odvele su je k bogovima, koji su je s ushitom pozdravili, te su usplamsjeli od ljubavi prema njoj. Prema Herodotu matino Afroditino svetite bilo je ono Afrodite Uranije u Askalonu; i sami Ciprani su smatrali, kae Herodot, da njihov Afroditin kult potjee od tamo, a Feniani su ga iz Askalona prenijeli na Kiteru. Na otok Cipar upuuje i uveno ime Kiprida, koje se ve kod Homera susree kao samostalna oznaka za tu boginju. Homer, Euripid i Apolodor o Afroditinom roenju kazuju drugaiju priu: Afrodita je zaeta poput nas, snagom tjelesne privlanosti u njezinom sluaju izmeu Zeusa i boice kie Dione. No kako imamo vie verzija njezina podrijetla ipak moemo ostaviti to pitanje otvorenim, jer bez obzira koliko je u pretpovijesno doba njezinom liku pridonio Istok a koliko Grka, njezin temeljni karakter je posve grki.

Mitovi o Afroditi
Kao to smo ve spomenuli Afrodita je prava boica ljubavi i plodnosti. Tako bi stalno izvodila prava uda kakva samo ljubav moe. Ciparskom kiparu Pigamalionu oivjela je tako mramorni kip u kojega se bio zaljubio. Svoje ljubimce titila je na bojitima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Bojaljiva mladia Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njezine darove, dovela je dotle da se zaljubio u samoga sebe i na kraju poinio samoubojstvo. Meu brojim ljubavnicima tu se i naao prvi Afroditin ljubavnik Nerit. Njezinu pozornost zaokupio je jo kad je ona ivjela u moru. Jedini sin morskog boanstva odbio joj se pridruiti na Olimpu premda ga je preklinjala da doe, nudei mu krila. Umjesto toga dala ih je Erosu, a Nerita pretvorila u koljku. Drugi u nizu od ljubavnika bio je i argonaut But. Od svih lanova Jazonove posade samo je njega zaveo pjev Sirena. Dok su drugi sluali Orfeja, But je skoio preko ograde broda. To je in kakav je boica cijenila. Spasila ga je i prenijela na Siciliju, gdje je rodila njihova sina Erika. Osim Nerita i Buta Afrodita je imala i druge ljubavnike: Posejdona, Hermesa, Dioniza, Zeusa, Hefesta za kojeg se udala, Anhiza te ratobornog Aresa kojeg je najvie voljela. O Herostaratu iz Naukratije pripovijeda se da je na plovidbu sa sobom ponio mali kip Afrodite, i ta ko sauvao lau od propasti. Kad su se pomolili boginji, iznenada su oko kipa nikle zelene mirte, najslai miris ispunio je lau, a posada, koja je ve bila u oaju, sretno je stigla na kopno. Stoga se Afrodita i naziva boginjom sretne plovidbe. U Sparti je bila i tovana Afrodita Hera, kojoj su majke prije vjenanja svojih keri prinosile rtvu. Spominje se i Afroditin pojas, koji svakoga koji ga posjeduje ini neodoljivim jer u njega su utkane sve Afroditine ari, ljubav, enja. Njega je isprosila Hera kada je htjela rasplamsati Zeusovu ljubav.

Afrodita i Anhiz
Osim Atene, Artemide i Hestije, tri djevianske boice, nitko, ni bogovi ni ljudi, ni ptice ni ivotinje nisu bili imuni na Afroditine ari. Stalno je poniavala druga boanstva uzrokujui da se zaljube u smrtnike. Na posljetku ju je Zeus zbog toga odluio kazniti. Jednog je dana Afrodita na obroncima Ide primjetila trojanskog princa Anhiza kako uva stoku. Odmah se zaljubila. Odluna da zavede lijepog smrtnika, otila je u svoj hram, namazala se uljem i pola prema Anhizovoj kolibi. Pred Anhizom se pojavila u obliku smrtnice. im ju je ugledao preplavila ga je elja ali i oklijevanje. ena koja je stajala pred njim bila je toliko lijepa da je bio siguran da je gracija, nimfa ili ak boica. Da provjeri sve mogunosti pozdravio ju je

zlatnom Afroditom ili Temidom otmjena roda. Preruena Afrodita ga je uvjeravala da nema pravo i da je ona obina smrtnica. Kako bi to dokazala izmislila je ivotopis. Poela je sa svojim ocem i zavila priu sa Hermesom koji je prorekao da e se udati za Anhiza kojem e roditi krasnu djecu. Predloila mu je da je predstavi svojim roditeljima, koji e mu sigurno poslati mnotvo darova ukljuijui zlato. Jadan Anhiz upao je ravno u njezinu zamku. Pretvarajui se da ju je uvjerio, Afrodia je stidljivo ula u postelju, doputajui mu da skine njezine ukrase, cvijee i odjeu. Tada su boica i smrtnik vodili ljubav. Potom se Afrodita razotkrila kao boica. Sav prestraen, znajui da smrtnike koji spavaju da boicama napusti snaga, molio je da ga potedi. Ponovno ga je uvjeravala da mu se nee dogoditi nikakvo zlo. Ali morao je odrati jedno gotovo nemogue obeanje: utjeti o njihovu susretu. Da je besmrtan, kazala je, uzela bi ga za mua, ali budui da e ga uskoro obavi ti neumoljiva starost nije ju zanimalo. Rekla je da e mu njihova jo neroena sina donijeti kada mu bude pet godina. Kad netko upita za majku, mora rei da je rije o kerki nimfe drvea. Razotkrije li istinu, Zeus e na njega baciti munju i ubiti ga. Dugo je vremena Anhiz uvao tajnu. No jednog se dana pijan hvalisao da je spavao s boicom ljubavi. Odmah je kanjen.

Afrodita i Adonis
Adonis je bio plemenita podrijetla, koje je ukljuivalo olimpskog boga, brojne smrtnike i bjelokosni kip. Izradio ga je Pigmalion koji ga je toliko volio da ga je stalo dotjerivao, kupovao mu darove. Na poslijetko je boicu Afroditu zamolio da oivi kip pa mu je molba usliana. Nedugo nakon toga roena je njhova ki Pafa. Kad je odrasla, Pafa je spavala s Posejdonom i rodila sina Kiniru koji je sa enom Kenheridom imao ki Miru. Afrodita nije voljela Miru. Ona ju odlui kazniti tako da se Mira beznadno zaljubi u svojega oca. Zaljubljena Mira bila je na rubu samoubojstva kad je svojoj dadilji povjerila to je izvor njezina oajanja, dadilja joj predloi reenje. Koristei priliku stara dadilja je uvjerila Kiniru da ode u krevet s mladom enom koja ne eli otkriti svoj identitet. Polaskan, pristao je na tu ponudu i Mira i njezin otac spavali su zajedno. Na posljetku znatielja je pobijedila pa je on donio svjetiljku. Kad je u postelji ugledao svoju kerku, tako se zgrozio da ju je htio ubiti. Da izbjegne njegov bijes, Mira je pobjega u umu. Prije negoli ju je mogao uhvatiti, zamolila je bogove za pomo pa su je pretvorili u stablo mire. Deset mjeseci kasnije drvo je kljovama razderao vepar pa je iz njega izalo dijete, prekrasni Adonis. Afrodita im ga je ugledala se zaljubila. Kako je bio jos dojene Afrodita ga je stavila na grudi i odnijela Perzefoni da skrbi za njega. im ga je ugledala obuzela ju je njegova ljepota, no kako su ga obje eljele,

zamolile su Posejdona da posreduje. Kaliopa je presudila da e Adonis treinu godine ivjeti u podzemnom svijetu s Perzefonom, treinu a Afroditom, a ostatak moe biti gdje poeli. Presuda moda zvui pravedno ali nije bila duga vijeka. Kad se Afrodita jednom opasala svojim arobnim remenom, Adonis se nije mogao odvojiti od nje. Ostao je s njom dvostruko dulje od predvienog. Perzefona se poalila Aresu koji se razbjesnio i pretvorio u vepra i raskomadao Adonisa. Kad je Afrodita ula da njezin voljeni umire u mukama doletjela mu je u pomo, ali Adonis je ve leao mrtav na polju loike. Za sjeanje na ljubljenog krv iz njegovih je rana pretvorila je u crvenu anemonu.

Adonisovi vrtovi kao i druge bogove Adonisa se slavilo na godinjoj svetkovini Adonia.
Ta se svetkovina odravala u najtoplijem dijelu ljeta. U Ateni su bludnice u koare i glinene lonie sadile komora, loiku i vrijedno zalijevale. Ti maleni vrtovi koji brzo prokliju, ali i usahnu, simbolizirali su kratak ivot i preranu Adonisovu smrt.

Parisova presuda
Morska boica Tetida bila je tako lijepa da su je poeljali Zeus i Posejdon. Ali prije negoli je ijedan od njih mogao konzumirati ljubavnu zajednicu, Prometej, koji je mogao predvidjeti budunost, objavio je da e Tetida roditi sina koji e biti jai od svog oca. Da zatiti druge besmrtnike, Zeus je dogovorio brak izmeu Tetide i smrtnika Peleja. Svi su bogovi i boice doli na svadbu, ukljuujui i Herinu ker Eridu, koja je donijela zlatnu jabuku na kojoj je pisalo najljepoj. Kad ju je bacila na stol, za nagradom su istodobno posegle tri boice: Afrodita, Atena i Hera. Obratile su se Zeusu da rijei spor. Kako je Herin mu i Atenin otac, Zeus je odbio biti sudac te je predloio da pitaju Parisa, najprivlanijeg mukarca. Tako su tri boice pole na Idu i prepustile njemu da odlui. To nije bilo lako pa je Paris morao razmisliti. Hera mu je ponudila zemaljska bogadstva i vlast nad Azijom. Atena mu je obeala mudrost i pobjedu u svim bitkama. Zlatna Afrodita mamila ga je obeavajui mu ljubav Helene najljepe ene na svijetu. Naravno Paris je jabuku dao Afroditi. Posljedice su bile velike, naime Helena je ostavila svoga mua Melaneja i s Parisom pobjega u Troju. Tijekom desetogodinjeg sukoba Afrodita je bila na stranu Trojanca, a Hera i Atena na strani Ahliejaca.

Afrodita i Hefest
Brak ljupke Afrodite i hromnog Hefesta nije bio najsretniji jer je Afrodita nastavila sa svojim ljubavnim aktivnostima. Hefest je o tome saznao od Helija koji je sve vidio velikim okom i otkrio Hefesti da Afrodita spava sa njegovim bratom Aresom, bogom rata s kojim ima nekoliko djece. Shrvan znanjem, Hefest se zaputio u svoju radionicu elei uhvatiti Afroditu i Aresa na djelu. Prekrio je krevet finom metalnom mreom i nevidljive lance privrstio na grede iznad glava. Hefest je rekao Afroditi da ide na Lemn. Tako su to Afrodita i Ares iskoristili i uli u krevet u kojem su ostali zarobljeni u zlatnoj mrei. Helije je javio Hefestu koji se ljut vraa kui. Gledajui Afroditu i Aresa i krevetu, bogovi mu se nisu mogli prestati smijati. Potom Apolon pita Hermesa bi li elio lei kraj Afrodite, a ovaj mu odgovara da ne postoji nita to bi radije uinio. Posejdon pretvarajui se da ga ne uzbuuje prizor zlatne boice zapetljane u lance, cjenka se s Hefestom oko odtete koju e Ares platiti i obeava platiti dug ako ga Ares odbije podmiriti.

Afroditine kazne
Poput drugih olimpskih boanstva i Afrodita je bila brza u bijesu i matovita u osveti. Ako se osjeala zakinutom, ako su njezini sveti obredi bili zanemareni, vraala bi milo za drago, katkad najstroim kaznama. Tako, kad Glauk nije dopustio svojim kobilama da se rasplouju, narugavi se na taj nain ljubavi, izazvala je u njegovim konjima takvo ludilo da su ga ivog pojeli. Kada je Kaliopa presudila da Adonis treba provesti samo treinu godine s Afroditom, ona se uvrijedila to nije imala potpunu skrb nad lijepim mladiem da je uinila da se trakijske ene zaljube u njezina sina Orfeja i raskomadaju ga. Jednom je pomogla Hipomenu da osvoji Atalantu koja je bila najbra na svijetu. Dala mu je 3 zlatne jabuke. Tijekom utrke Hipomen ih je jednu po jednu bacao ispred ljubljene. Atalanta je zastajala i jednu po jednu ih kupila te je tako Hipomen dobio prednost i stigao prije na cilj. Oni naime nisu ivjeli sretno jer su Hipomen zaboravio zahvaliti Afroditi, pa se ona razljutila i pretvorila ih u lavove, jer se smatralo da se lavovi mogu spariti samo sa leopardima, a ne meusobno. U Afroditinom svijetu ljubav je uvijek bila rjeenje, a kazna je obino bila primjerena zloinu. Afrodita je Posejdonove sinove koji je nisu pustili da se iskrca na Rodu uinila u tolkoj mjeri poudnima i naslinima da su silovali svoju majku Haliju koja se zbog toga bacila u more. Hipolit, Tezejev sin, takoer je osjetio Afroditin bijes. Uvrijedio ju je podiui hram boici Artemidi, obvezujui se tako na celibat. Afrodita se osvetila zaaravi njegovu maehu Fedru da se

zaljubi u njega. Na kraju tu je i bila Eos, boica zore. Bila je u braku a Astrejem, s kojim je imala mnogo krasne djece, meu njima Boreja, Nota i Zefira. Eos je uglavnom bila vjerna Astreju, no jednom se prepustila iskuenju i otila u krevet s Aresom, Afroditinim ljubavnikom. Afrodita je na nju bacila prokletstvo slijepe zauenosti. Nakon toga Eos nije mogla smiriti svoje misli pa je stalno bila opsjednuta sad jednim, sad drugim mladiem.

Afroditina djeca
Kao to je i prokladno za boicu ljubavi Afrodita je imala mnogo djece. Neka su manje vana a neka se poznata pa ak i nezaboravna. Uz rimskog junaka Eneju, tu je i Eros, Prijap, Hermafrodit, Erik, Harmonija.

Eros
Krilati Eros poznatiji kao Kupidon, bio je stalni Afroditin pratilac. Prije 5. Stoljea pr. Kr. prikazivan je kao krilati mladi, ali je postojao sve mlai, pa je na poslijetku zavrio kao nasmijeeno dijete, spremno odapeti svoje strijelice. Govorilo se da je dijete Krona i Geje, ali najomiljenije teorija je teorija pjesnka Simonida koji je dra da je Eros dijete Afrodite i Aresa. Kao duh ljubavi Eros ima ulogu u mnogim priama ali je rijetko glavni lik.

Prijap
Prijap je bio Afroditin sin, ali je svoju nakaznu pojavu dugovao Heri. Ona je ljubomorna na Afroditinu ljepotu, da dok joj je bila trudna dotakla trbuh, zbog ega se Afroditin sin rodio s velikim jezikom, okruglim trbuhom i golemim ispravnim falusom. Afrodita je bila toliko uasnuta da je odbila skrbiti za njega pa su Prijapa odgojili pastiri. Unato jasnoj izraenoj spolnosti, Prijap nije bio uspjean zavodnik. Nimfa Lotida, koju je proganjao, pobjegla je i pretvorila se u lopo, a kad je pokuao silovati Hestiju, sprijeilo ga je glasno njakanje magarca. Osim znamenitog uda, najpoznatiji mu je simbol magarac, kojeg su rtvovali njemu u ast.

Hermafrodit
Premda se Afroditi Hermes nije posebice sviao, ona je pristala spavati sa njime u zamjenu za njezinu sandalu, koju je posebno radi toga ukrao Zeusov orao i predao Hermesu. Rezultat te jedne ljubavne noi bio je Hermafrodit, jos jedno njezino spolom obiljeeno dijete. Kad je napunio petnaest godina, napustio je planinu gdje je odrastao i krenuo u svijet. Jednog je dana zastao na izvoru bistre vode u kojem je ivjela Salmakida, jako stidljiva nimfa. No kad je Salmakida ugledala lijepog Afroditinog sina, nestalo je srameljivosti o zaokupljensti sobom pa je zatraila Hermafrodita da ju poljubi. Zarumenjevi se od srama, Hermafrodit je zaprijetio da se otii. Salmakida se povukla i sakrila, na to je Hermafrodit uvjeren da je ona otila, skinuo odjeu i zaronio u izvor. Skoila je za njim i oko njegova se tijela omotala kao brljan. On se opirao to se najbolje mogao, ali je Salmakida zamolila bogove da ih nikada se rastave i oni su usliili njezinu molitvu. Njihova su se tijela stopila zajedno, postajui jedno, ni muko ni ensko, ve oba istodobno. Kad je Hermafrodit vidio to se dogodilo zamolio je bogove da svaki mukarac koji ue u izvor postane impotentan.

Venera
lat. Venus Rimska boginja ljepote i ljubavi, podudarna s grkom Afroditom. Prvobitno je bila boginja cvijea, proljea i probuene prirode. Iz staroitalske boginje pretvorila se, zacijelo pod utjecajem grkog kulta Afrodite u junoj Italiji i na Siciliji, u boginju ljepote i ljubavi. Za razliku od Afrodite, kod koje s obzirom na roditelje grki mitovi nisu bili posve jednoznani, Venerinim ocem smatrao se bog neba Cel (Uran). Cel ili Celus (lat. Caelus) je rimski bog zvjezdanog neba. U grkoj mitologiji mu je jednak Uran. Cel je tipian primjer Oca Neba, mukog nebeskog boanstva. Cel je zatvorio Centimane u podzemlje, pa je Saturn svrgnuo svog oca tako to ga je kastrirao. Saturn je bacio Celove testise u more, a iz njih je izrasla Venera, najljepa boica. Venera je majka Kupidona, tri gracije su njezine pratilje. Osobito tovanje imala je Venera za vrijeme vladavine Cezara koji je vukao od nje podrijetlo. Prema konstrukciji koja se oslanja na grke mitove osniva tog roda je Jul, bio je sin voe trojanskih doseljenika u Italiju, Eneje i unuk Venere i kraja Anhiza. Ona je vana jer je praroditeljica rimskog naroda, odnosno Julijevaca. Veneri je u Rimu u njezinu ast podignut hram na Julijevom forumu. Posvetio joj ga je Cezar kao Veneri Roditeljki.

Venerini atributi
Kao to Afrodita ima mnogo atributa tako i Venera ima svoje atribute. Par golubica ili labudova (oni joj pomau vui kola), koljka kapica, dupini (podsjeaju nas na njezino roenje), arobni pojas, upaljena zublja, plameno srce,mirta i crvena rua poprskana njezinom krvlju, rua je prvobitno bila bijela, ali ju je, po predaji, dok se urila da pomogne umiru em Adonisu, trn ubo u nogu te su kaplje krvi prsnule po bijelim laticama umrljavi ih crvenilom.

Sveta i Zemaljska ljubav

Ideja o Venerama blizankama, koje predstvaljaju dvije ljubavi, razvili su firetinski humanisti u 15.st. Ona je, zapravo, formulirana u Platonovoj gozbi, u dijalogu o naravi ljubavi. Nebeska je Venera simbolizira ljubav koju je raspaljivalo razmetanje vjenog i boanskog, dok je Zemaljska ili Obina Venera oznaavala ljepotu stvarnog svijeta i raalako naelo. Za humaniste su obje kreposne jer je Venus Vulgaris smatrala stupnjem na usponu do Venus

Coelestis. U umjetnosti one se razlikuju odjeom. Zemaljska je Venera obuena raskono a Nebeska Venera je gola i gdjekad dri vazu iz koje lijee sveti plamen boanske ljubavi.

Poput svih drugih rimskih boanstva, uz Veneru se pripisuje mnogo epiteta iz njezinih razliitih kulturnih aspekata i uloga. Tako razlikujemo: Venera Caelestis, Venera Calva, Venera Cloacina, Venera Erycina, Venera Frutis, Venus Felix, Venera Genetrix, Venera Kallipygos, Venera Libertina, Venera Murcia, Venera Obsequens, Venera Urania, Venera Verticordia, Venera Victrix.

Afrodita i Venera u umjetnosti

U umjetnosti Venera je istoznanica za enski akt, bez ikakvog mitolokog ili simbolikog znaenja, a na slikama je katkad nalik na umjetnikovu enu ili ljubavnicu. Ona, tako gola moe zauzimati mnotvo formiranih poza. Te poze mogu biti stojee ili leee, a neki su uspravni likovi potekli iz antikog religioznog kiparstva kao npr. Venus Pudica, dok je tipinu pozu leee Venere uspostavio Giorgione. Iz antike se sauvalo nekoliko stotina njezinih likova na vazama, a najea tema u prikazivunju su Roenje Venere i Afrodita na labudu. U mnotvu slika s Afroditinim likom treba upozoriti na Marsa i Veneru, pompejansku zidnu sliku iz kraja 1. st. pr. Kr. te na sliku Afrodita izranja iz valova koju je Apel naslikao za Asklepijev hram na Knosu. Od reljefa najglasovitija je Afrodita Ludovisi, nastala otprilike 460. pr. Kr. Najznaajnija ostvarenja u njezim skulpturama su: Afrodita Knidska, koju je za Praksitel isklesao za hram u Knidu, Afrodita Kirenska, rimska kopija helenistikog originala iz 2.-1. st. pr. Kr., Venera Kapitolska, rimska kopija helenistikog originala iz sredine 3. st. pr. Kr., Mediejska Venera, rimska kopija Kleomenova djela iz 2. st. pr. Kr., Afrodita Milska s kraja 2. st. pr. Kr. Afroditini mramorni kipovi nalaze se i u arheolokim muzejima u Rodosu te Sirakuzi. Takoer nekoliko umjetnina s njezinim likom nalazi se i na hrvatskome tlu: glava njezina kipa od pozlaene bronce nalazi se u mjesnome muzeju u Visu, torza mramornih kipova Venera i Venera s Amorom iz 1. i 3. 2t. pr. Kr. koji se nalaze u arheolokom muzeju u Splitu. Od radova manjih dimenzija tu su iz Salone, mramorni kipi Venere s Prijapom i z 1. st. i mramorno poprsje Venere iz Nina , oba u Arheoloom muzeju u Splitu. U Surduku je pronaen mali mramorni torzo Venere iz 1. st. koji se danas nalazi u Arheolokome muzeju u Zagrebu. Vrijedna spomena je takoer i Venera Anzotika s malim Prijapom, koja datira u 1.

st., iz Aenone, dananjeg Nina, a nalazi se u Arheolokome muzeju u Splitu. U kasnijem slikarstvu najpoznatija su djela : Roenje Venere ( 1487. g. ) i Venera i Mars ( 1486. g. ) S. Botticellija, Giorgionova Venera koju je dovrio Tizian nakon 1510. g., Venera s Amorom L. Cranacha. st. iz 1526.g., Venera i amor Palme Vecchia iz 1517.g., Tizianova Usnula Venera i Venera i svira na mandolini , Roenje Venere P. P. Rubensa iz 1622. g., Venera poiva iz 1630. g. slika N. Poussina, Velzquezova slika Venera i Kupido iz 1648. g., Afrodita R. Dufyja iz 1930. g., Usnula Venera P. Delvauxa iz 1944.g. Od hrvatskih umjetnika poznata su djela : Venera Miloska Vlahe Bukovca, Venerin odmor P. Dobrovia i Venera iz predgraa M. Uzelca. Njoj u ast takoer su podizani i brojni hramovi, a oni najvelianstvenij nalaze se u: Knidu, Pafosu, Korintu, Alabandi, na Knosu, u Afrodizijadi ( u Maloj Aziji ) i drugi. Od rimskih hramova sagraenih njoj u ast najvei su bili na Cezarevu forumu ( hram Venere roditeljke ) i pokraj Svetog puta, u blizini Rimskog foruma hram Venere i Rome.

Zakljuak
Afrodita, kao boica ljubavi i ljepote bila je izuzetno cijenjena na Olimpu. Ljubav je i bogovima i ljudima bila izuzetno vana, tako su je i u grkoj i u rimskoj umjetnosti izuzetno tovali i oboavali. Afrodita je onima koji su joj bili vjerni i prinosili darove pomagala u ljubavi i bila njihova zatitnica, ali jednako tako mogla je biti i zla ako je smatrala da ne dobiva onoliko panje koliko bi ona to zahtijevala. Iako je njezin kult iezao pobjedom kranstva, njezino se ime sauvalo zaslugom pjesnika, kipara, slikara i astronoma. Osim njih, Afrodita je privlaila i glazbenike. Bez sumnje Afrodita je bila jedna od najutjecajnijih boica s Olimpa. Njezin utjecaj jednako tako vidi se i u koritenju njezinog lika kao teme u kiparskim, slikarskim, pa i djelima glazbenika. Utjecaj koji je ova grka boica imala kao i alegorija koja dolazi iza njezinog imena i danas je inspiracija kako i umjetnicima tako i obinim ljudima, koji upravo njoj i Kupidu pripisuju udnovatu mo ljubavi.

Literatura

N. Hathaway, Vodi kroz mitologiju, Zagreb 2006. W.F. Ottelo, Bogovi Grke, Zagreb 2004. J. Hall, Rijenik tema i simbola u mujetnosti, Zagreb 1998. J. Pinsent, Grka mitologija, Ljubljana 1988. S. Perown, Rimska mitologija, Ljubljana 1988. V. Zamarovsky, Junaci antikih mitova, Zagreb 1973. https://www.google.hr/