Você está na página 1de 9

Opi i gospodarski podaci Slubeni naziv Glavni grad Povrina Broj stanovnika Slubeni jezik Dravno ureenje Predsjednik

Predsjednik Vlade Valuta (teaj): Kreditni rejting: Republika Austrija Be 83.879 km2 8,4 milijuna njemaki parlamentarna republika Dr. Heinz Fischer, (2. mandat od 25. travnja 2010.) Werner Faymann (SP) - od 2. prosinca 2008. Standard & Poor's (S&P): AA+, (sijeanj 2013.) perspektiva rasta gospodarstva stabilan lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: EU, EMU, EBRD, IMF,
OECD, WTO

Makroekonomski pokazatelji

2008. BDP, tekue cijene (mlrd ) BDP po stanovniku () Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (mlrd ) Uvoz robe (mlrd ) Inflacija (%) Nezaposlenost (%)
Izravna strana ulaganja (mlrd $)
Izvor: Eurostat, EIU, OECD

2009.
276 29.500 -3,8 98,2 102,6 0,4 4,8 9,3

2010.
285,9 31.100 1,8 115,1 119,9 1,7 4,4 0,80

2011.
299 32.400 2,8 127,5 137,5 3, 6 4,2 11,4

2012.
307,0 33.300 0,9 129,7 138,9 2,6 4,3 6,3

283 31.200 1,4 123,3 125,3 3,2 3,8 6,8

BDP Austrija u 2012. biljei rast BDP od 0,6% s tendencijom daljeg rasta (ukupno EU pad
BDP od 0,4% a u Eurozoni 0,6%). BDP ukupno u 2012 307 mlrd to daje 36.430 /stanovniku. U 2013. oekuje se rast od 1,0%. Najveu neizvjesnost predstavlja i nadalje gospodarska i dunika kriza u euro zoni te njene posljedice na potranju i financijska

trita.
Zagreb, 30.9.2013. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1

Struktura BDP-a: U strukturi BDP usluge sudjeluju s 69,3%, industrija i graditeljstvo s


29,2%, poljoprivreda s 1,5%. Austrijsko gospodarstvo bolje je od europskog prosjeka nezaposlenost je najnia u Europi.

Najvanije industrije: strojogradnja, vozila i dijelovi, hrana, metalna industrija, kemijska


industrija, drvo i prerada drva, papir i papirni proizvodi, komunikacijska oprema i turizam

Porezi

Vrsta poreza Porez na dobit Porez na dobit po odbitku Porez na dohodak od kapitala Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost PDV Porez na promet nekretnina

Stopa poreza
25% 20%, 25% 25% 0%, 19%, 32,5%, 37%, 45%

20%, 10% 3,5%

* vie informacija moe se dobiti na stranici Ministarstva financija o porezima: https://www.bmf.gv.at/steuern/a-z/eu-quellensteuer/euq-info.html


Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja i slino) nisu posebno analizirani u ovom dokumentu.

Zakonska regulativa vezana uz ulaganja Glavni partner za strane investitore u Austriji je Austrian Business Agency (ABA), www.investinaustria.at ABA prua cjelovitu uslugu u svezi osnivanja poduzea, daje informacije o poticajnim sredstvima, stanju na tritu i porezima za tvrtke potpuno besplatn o. Ministarstvo gospodarstva i Gospodarska komora izdali su vodi za otvaranje tvrtki u Austriji, izmeu ostalog i na hrvatskom jeziku: www.gruenderservice.at ili http://www.gruenderservice.at/format_detail.wk?stid=514923&dgid=1&dstid=0&titel=

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Schritte%2cder%2cBetriebsgr%c3%bcndung%2fGlossar%2cUnternehmensgr%c3% bcndung%2c-%2cKroatisch Vanjskotrgovinska razmjena


mlrd

2008. IZVOZ UVOZ RAZLIKA


Izvor: EUROSTAT

2009. 98,2 102,6 -4,4

2010. 115,1 119,9 -4,8

2011. 127,5 137,5 -10,0

2012. 129,7 138,9 -9,2

123,3 125,3 -2,0

U 2012. ukupna je robna razmjena bila 268,62 mlrd , izvezeno je robe u iznosu 129,68 mlrd (+1,1%) dok je uvezeno 138,94 mlrd (lagani porast, gotovo na razini 2011.). Austrijska robna razmjena u 2011. iznosila je 264,97 mlrd . Za malo i otvoreno gospodarstvo poput austrijskoga, odluujui imbenici gospodarskog razvitka su izvoz roba i usluga. Austrijsko gospodarstvo izrazito je izvozno orijentirano - izvoz ini 50% BDP-a, a izvozi se oko 50% proizvoda. Procjenjuje se da izvoz osigurava milijun radnih mjesta i jo toliko u tvrtkama dobavljaima izvoznika. Temeljnu institucionalnu potporu izvozu prua Vanjskotrgovinska organizacija (AWO) Austrijske gospodarske komore (WKO), koja se financira obaveznim lanarinama (djeluje pod nazivom Advantage Austria). Raspolae s mreom od 67 trgovinskih predstavnitava, 8 podrunih ureda i 41 marketinkog ureda u 70 zemalja svijeta. Najznaajnije zemlje izvoza u 2012. godini: SR Njemaka 31,4%, Italija 7%, Francuska 7,4%, vicarska 4,5%, SAD 4,4%. Najznaajnije zemlje uvoza u 2012. godini: SR Njemaka 42,1%, Italija 6,6%, vicarska 5,1%. Najznaajniji izvozni proizvodi u 2012. godini: strojevi i oprema, motorna vozila i dijelovi, papir i papirna konfekcija, metalni proizvodi, kemijski proizvodi, elik i eljezo, tekstil, prehrambeni proizvodi. Najznaajniji uvozni proizvodi u 2012. godini: strojevi i oprema, motorna vozila, kemijski i metalni proizvodi, nafta i naftni derivati, prehrambeni proizvodi
Izvor: CIA World Factbook

Aktualno stanje u gospodarstvu Austrijsko gospodarstvo u 2012. zabiljeilo je izuzetno dobre rezultate u odnosu na ostale lanice EU. Austrijski institut za ekonomska istraivanja (Wifo) i Institut za vie

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

studije (IHS) nedavno su prezentirali svoje izglede za rast gospodarstava u 2013. kada e ponovno biljeiti lagani rast za 0,8% (IHS) odnosno 1% (Wifo). 2014 se oekuje rast od 1,8% . Austrija u odnosu na mnoge druge zemlje Eurozone (BDP prognoza za 2013: -0,2%) gradi svoj rast na solidnoj ekonomskoj bazi. Proraunski manjak je u 2012: 2,5% te najmanju nezaposlenost unutar drava EU 4,3% u svibnju 2013. Nakon gospodarske krize, zahvaljujui manjem otputanju radnika te politikim mjerama (subvencioniranje skraenog radnog vremena) Austrija spada u zemlje euro-prostora s najmanjim porastom nezaposlenosti tijekom kriznog perioda. U srpnje 2013. nezaposlenost je bila 4,3% to je najmanja nezaposlenost u euro zoni, slijede Njemaka i Luxemburg sa 5,3% (lagani porast nezaposlenih u odnosu na 2011 kada je bila 4%, nezaposlenost mladih 8,2%). Inflacija e na osnovu slabijih gospodarskih kretanja irom svijeta i zbog toga sputenih cijena sirovina i energije u 2013. pasti na 2,1% (Wifo) odnosno 1,8% (IHS). Posebno znaenje za gospodarstvo ima i izvoz usluga, pri emu je turizam na 1. mjestu (s udjelom od 7,4% u BDP). Na turizam otpada gotovo 35 % izvoza svih uslunih djelatnosti, ime Austrija zauzima 10. mjesto u svijetu, te 1. mjesto prema prihodima po glavi stanovnika. Na prvom mjestu su gosti iz SRNj, Nizozemske, vicarske, VB, Italije. Malo vie od polovice noenja ostvareno je u zimskoj sezoni. Procjenjuje se da je svako 5. radno mjesto ovisno o turizmu. Internacionalizacija austrijskoga gospodarstva kroz ulaganja najvie je izraena u odnosu sa zemljama EU, budui da preko 80% izravnih ulaganja iz Austrije odlazi u europske zemlje ili dolazi iz tih zemalja. Ulaganja u Austriju u 2012. iznosila su 3,9 mlrd (u 2011. Bila su 12,12 mlrd a godinu ranije 5 mlrd ). Najvei ulagai bili su redom: Italija, SR Njemaka te vicarska. Temeljem EU-smjernice o poveanju udjela obnovljivih izvora energije do 2020. na 20%, Austrija je postavila za cilj 34%, a po mogunosti ak i 50% udjela obnovljivih energija. Austrija sada zadovoljava 39% energetskih potreba od nafte, 22% od plina, 17% od obnovljivih energija, 11% od vode te 10,6% od ugljena. Austrija je trenutno na 1. mjestu prema koritenju obnovljivih energija u odnosu na povrinu drave.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom Robna razmjena


U mil

2008. IZVOZ UVOZ RAZLIKA


Izvor: DZS RH

2009.
405,3 764,4 -359,0

2010.
493,4 720,9 -249,5

2011.
547,3 725,9 - 178,7

2012.
628,1 723,5 -95,4

554,2 1.024,4 -470,2

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura izvoza RH 2011. 2012.


Indeks 126,7 235,5 101,4 222,6 136,0 81,0 96,5 106,7 160,9 101,7 107,7 166,2 203,5 108,3 113,8 95,1 114,8

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1. 772 Oprema za elektrine krugove 2. 971 Zlato, nemonetarno 3. 851 Obua 4. 791 Tranika vozila i oprema 5. 746 Kotrljajui leajevi 6. 776 Termoionske, katodne i sl. cijevi; poluvodiki elementi i sl. 7. 773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp. 8. 248 Drvo jednostavno obraeno 9. 691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od eljeza, elika ili aluminija 10. 684 Aluminij 11. 771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi 12. 098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp. 13. 651 Predivo od tekstilnih vlakana 14. 821 Namjetaj i dijelovi 15. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp. Ostalo U K U P N O: Izvor: DZS RH

2011. 54 646 186 27 185 290 35 451 919 14 168 300 22 814 741 37 211 628 30 162 695 22 740 936 14 370 247 16 039 316 12 839 238 6 256 288 4 969 439 9 171 698 8 167 980 231 092 140 547 288 041

2012. 69 258 953 64 014 281 35 935 789 31 539 969 31 027 694 30 127 153 29 106 592 24 274 799 23 124 232 16 306 440 13 829 117 10 399 893 10 113 477 9 937 431 9 294 526 219 855 538 628 145 884

% 11,03 10,19 5,72 5,02 4,94 4,80 4,63 3,86 3,68 2,60 2,20 1,66 1,61 1,58 1,48 35,00 100,00

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura uvoza RH 2011. 2012.


OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1. 334 Naftna i mineralna ulja, osim sirovih 2. 772 Oprema za elektrine krugove 3. 641 Papir i karton 4. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp. 5. 676 ipke, profili, fazonski elik 6. 634 Furnir, listovi za perploe, ostalo obraeno drvo, nesp. 7. 773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp. 8. 267 Umjetna i sintetika vlakna, ostala 9. 673 eljezni ili elini valjani proizvodi, neplatirani 10. 776 Termoionske, katodne i sl. cijevi; poluvodiki elementi i sl. 11. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 12. 611 Koa 13. 012 Meso (osim goveeg) i jestivi otpaci, svjee, rashlaeno ili zamrznuto 14. 571 Polimeri etilena, u primarnim oblicima 15. 821 Namjetaj i dijelovi Ostalo U K U P N O: Izvor: DZS RH 2011. 43 517 985 43 811 974 41 163 361 22 596 449 26 851 500 21 871 908 14 911 889 10 474 489 14 032 641 16 274 546 14 049 562 3 386 746 10 619 905 9 929 195 12 983 384 419 482 969 725 958 503 2012. 65 410 873 45 640 981 34 834 537 21 956 967 21 651 549 20 667 784 15 640 752 14 342 415 13 979 605 13 868 325 13 154 955 11 987 090 11 297 717 11 284 032 11 279 271 396 577 152 723 574 005 % 9,04 6,31 4,81 3,03 2,99 2,86 2,16 1,98 1,93 1,92 1,82 1,66 1,56 1,56 1,56 54,81 100,00 Indeks 150,3 104,2 84,6 97,2 80,6 94,5 104,9 136,9 99,6 85,2 93,6 353,9 106,4 113,6 86,9 94,5 99,7

Hrvatske tvrtke registrirane na austrijskom tritu 1. 2. 3. 4. Elkom MEP GmbH GISDATA Vienna M SAN GRUPA ELGRAD Austrijske tvrtke registrirane u RH 1. EVN AG 2. Leier u. Leitl 3. XXXLutz 4. Wollsdorf Leder Schmidt & Co GesmbH 5. Koncern Magna 6. m2Immobilien gradi trgovake centre Supernova U RH, Detaljnije na: http://www.advantageaustria.org/hr/Oesterreich-in-Kroatien.hr.html Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva o Ugovor o uzajamnom poticanju i zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 19.2.1997.; objava u NN-MU:19/97; stupanje na snagu: 1.11.1999.; objava stupanja na snagu:11/99)

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

o Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezima na dohodak i na imovinu. U lipnju/2010. austrijska strana zatraila je sklapanje Protokola vezano uz primjene standarda OECD o transparentnosti i razmjeni obavijesti. S austrijskom stranom usuglaen je tekst Protokola. U veljai/2012. donesena odluka o postupku pokretanja sklapanja Protokola ugovoru izmeu RH i RA. (datum potpisivanja: 21.9.2000.; objava u NN-MU:03/01; stupanje na snagu: 28.6.2001.; objava stupanja na snagu: 10/01.) o Ugovor o turistikoj suradnji (datum potpisivanja: 22.1.1998.; objava u NNMU:09/98.; stupanje na snagu: 1.8.1998..; objava stupanja na snagu:05/02.) Vanije institucije iz podruja gospodarstva Gospodarska komora Austrije: Ured za zapoljavanje: Komora radnika: Socijalno osiguranje u sluaju nezgode: Austrijski gospodarski servis: Ured saveznog predsjednika Vlade RA: Savezno ministarstvo financija: Savezno ministarstvo gospodarstva i rada: Servis za osnivanje Austrija: Plan4You Easy: Pomo prema Vladi RA: Poslovni plan za zatitu trinog natjecanja: Gospodarstvo za mlade: Komora ovlatenih raunovoa: Biljenika komora RA: Austrijska hotelska i turistika banka GmbH: Austrijski institut za normiranje: Austrijski patentni ured: Austrijski advokati: Institut za unaprjeenje gospodarstva RA: http://wko.at www.ams.at www.arbeiterkammer.at www.auva.at www.awsg.at www.bka.gv.at www.bmf.gv.at www.bmwa.gv.at www.gruenderservice.at www.gruenderservice.at/businessplan www.help.gv.at www.i2b.at www.jungewirtschaft.at www.kwt.or.at www.notar.at www.oeht.at www.on-norm.at www.patentamt.at www.rechtsanwaelte.at www.wifi.at

Bilateralna gospodarska udruenja Hrvatsko-austrijska trgovinska komora (Graz): www.cro-aut-chambe.at Meudravna hrvatsko-austrijska komisija za gospodarsku suradnju

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vaniji sajmovi 1. Huslbauer - Meunarodni sajam graditeljskog materijala, opreme za interijere, vodovod, drvo, sanitarnu opremu - (sijeanj, Graz) 2. Die neue Herbstmesse - Jesenski meunarodni sajam (Klagenfurt) Jesenski meunarodni sajam u (Grazu) 3. Senior Aktuell (Be) 4. Ferienmesse, Meunarodni turistiki sajam (Be) 5. Real Vienna 2012 Meunarodni sajam nekretnina i investicija (Be) 6. Grazer Herbstemesse - Meunarodni sajam ope potronje (Graz) 7. Vienna-Tec (Be) Javni natjeaji i ostale poslovne prilike Javni naruitelji su prema austrijskim propisima (BVergG 2006) duni objaviti svoje narudbe. Na internetu se javni natjeaji iz itave Austrije mogu nai na sljedeoj web stranici austrijske Gospodarske komore: http://portal.wko.at/wk/format_detail.wk?angid=1&stid=490448&dstid=8767&opennav id=48942 Najava dogaanja - 16. rujna 2013. Be - Investicijski forum "Croatia in the European Union - New Member-New Opportunities" u organizaciji Vienna Economic Foruma i Veleposlanstva RH u Beu - sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH, prof.dr. Branka Gria, guvernera HNB-a Borisa Vujia, ravnatelja AIK-a Damira Novinia i predsjednika Uprave HBOR-a Antona Kovaeva, te povjerenika EK, dr. Johannesa Hahna i vicekancelara dr. Michaela Spindeleggera - 3. listopada 2013. na Jesenskom meunarodnom sajmu u Grazu odrat e se Hrvatski dan pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetnitva i obrta RH te uz sudjelovanje ministra Marasa; - listopad 2013. Gradie - posjet gospodarskog izaslanstva RH na elu s ministrom Vrdoljakom; - listopad 2013. - posjet gradonaelnika Zagreba Milana Bandia Gradiu;

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Posebne napomene to se tie slobodnog kretanja radne snage na tritu rada, Austrija je uvela ogranienje na dvije godine od dana pristupa Hrvatske EU 1. srpnja 2013. godine. Meutim, dozvole za rad e se i za hrvatske dravljane davati sukladno situaciji i razvoju austrijskog trita rada prema naelu prvenstva potreba trita rada .

Zagreb, 30.9.2013.

GOSPODARSKA INFORMACIJA