UVOD

Deklaraciju o nazavisnosi koju su 1776 god. potpisali oevi osnivai 1 u kojoj jedna od reenica glasi Smatramo da su ove istine oite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, i da im je Stvoritelj podario neka neotuiva prava, meu kojima su ivot, sloboda i potraga za sreom," nisu provodili u praksi, udu!i da su ili ro ovlasnici. "enja#in $ranklin i "enja#in %us& osnovali su prvo dru'tvo za ukidanje ropstva 177(., dvije godine prije a#erike neovisnosti, a ro ovlasnik )eorge *as&ington u oporuci je svoji# ro ovi#a dao slo odu i potpisao zakon koji# se u novi# teritorija#a, kasniji# dr+ava#a ,od O&ija do -o.e/ ropstvo za ranjuje. 0ve sjeverne dr+ave u rzo su donijele zakone o ukidanju ropstva, od 1enns2lvanije i 3assac&usettsa 1745. do 6e. 7erse2a 145(. 7ug je najvise ovisio o poljoprivredi, pa i# se nije ilo lako odrei ro ovlasni'tva. "rojni 7u+njaci zalagali su se za 'irenje 08D9a ne sa#o na zapad, nego i u 0rednju i 7u+nu 8#eriku, da i pro'irili ro ovlasniki teritorij. -nae, rojni orci protiv ropstva i sa#i su ili rasisti koji su s#atrali da crnci#a nije #jesto u 08D, te su 14:1. osnovali a;riku dr+avu <i eriju u koju su slali oslo o=ene ro ove.

(eng. Founding Fathers)- vodei ljudi i dravnici, koji su u tadanje vrijeme, dakle 1776. donijeli Deklaraciju o

nezavisnosti SAD.

83>%-?@- )%8A860@- %8B

Dok je raspolo+enje protiv ropstva na 0jeveru postajalo sve sna+nije, na 7ugu su ga sve odlunije ranili. Ovu svoju odlunost 7u+njaci su ispoljili ve! 14(C, kada su poku'ali da do tada nenaseljavane @anzas i 6e rasku, na 0rednje# zapadu, silo# uvedu u ropstvo. Bada su u @anzasu iz ili krvavi o rauni iz#e=u pristalica ropstva i nji&ovi& protivnika. Odnosi iz#e=u kapitalistiki&9sjeverni& i ro ovlasniki&9ju+ni& dr+ava nastavili su da se pogor'avaju. %at je trajao od 14619146C god. a povod je io iz or 8 ra&a#a <inkolna 1465 god. na #jesto predsjednika 08D9a.On je pri&vatiti. io odluan protivnik ropstva, 'to ovi nisu #ogli

UD%O@

Osnovni uzrok je stalno rastui antagoniza# iz#e=u

ur+oazije sjeverni& dr+ava i

ro ovlasnika ju+ni& dr+ava. 1ostojanje ropstva na 7ugu koilo je razvoj industrije u 08D. Od sredine E-E st. na 0jeveru je postojao sve ve!i pokret za ukidanje# ro ovskog polo+aja crnakog stanovni'tva u ju+ni# dr+ava#a. 6akon 'to je <inkoln iza ran za predsjednika, prvi put u &istoriji se desilo da da je neka a#erika savezna dr+ava izglasala istupanje iz 08D9a. "ila je to 7u+na Farolina, slijedili su je 3ississippi, $lorida, 8la a#a, )eorgia, <ouisiana i Beksas. 0ve one istupile su iz Unije jo' prije nego 'to je <incoln uop!e zaprisegnuo za a#erikog predsjednika poetko# o+ujka 1461. godine. @asnije se jo' nekoliko dr+ava prikljuilo novonastaloj ju+njakoj @on;ederaciji, koja je do ila i#e @on;ederativne 8#erike Dr+ave ,Fon;ederate 0tates o; 8#erica/:, te iza rale Ae;erson Dejvisa za predsjednika i %i#ond glavni# grado#.

Konfederacija- sloena dravna zajednica nastala na osnovu ugovora dvije ili vie samostalnih drava u kojoj svaka drava lanica zadrava svoju samostalnost i suverenitet ovjeravaju!i " rema ugovoru dio unutarnjih oslova i nadlenosti

6akon 'to su ju+njaci ,secesionisti/ G zauzeli $ort 0a#ter u lizini ?aristona, ti#e je otpoelo ratno stanje i borba dva socijalna sistema, sistema ropstva i sistema slobodnog rada !" #arks$"

secesija-razdruivanje" rascje " otcje ljenje" rvenstveno djelova teritorije jedne drave.$ecesionistizagovornici "sljed%enici secesionizma

&

BO@ %8B8

U gra=anski rat snage su usle nejednaki# snaga#a , sa ::,H #iliona stanovnika na strani Unije sjevera/ protiv , 11 #iliona stanovnika na strani secesionista 7uga/.1oetko# suko a :IG o;icira skoro cjelokupni ostali sustav izjasnili su se za 0jever. )lavninu snaga 7uga inili su do rovoljci, koji su u potku suko a ili rojano jai od regularni& trupa 0jevera.0jever, Unionisti/( i#ali su pre#o! na #oru i rijeka#a jer je ve!ina rodova ostala u nji&ovi# ruka#a ,oko H5, od ega G5 parni&/ i va+niji& arsenala, rodogradili'ta i skladi'ta ostala u nji&ovi# ruka#a. 7ug je 17. aprila odo rio gusarenje, a 0jever je : dana kasnije proglasio lokadu

@on;ederacije, i#e je zaustavljena trgovina sa >vropski# ze#lja#a.Od C6C o;icira, koliko je i#ala ratna #ornarica 08D na stranu juga ve! :65 preslo je na stranu 7uga i pristupilo stvaranju nove ratne #ornarice @on;ederacije.
&

'nija-sjedinjavanje dvije ili vie odvojenih stvari ili ojava( savez nezavisnih olitikih entiteta" naje!e stranaka ili drava (us ored%a-konfederacija" koalicija" federacija)" n r. ersonalna unija

1861- <inkoln je pored #ilicije pozvao (: 555 do rovoljaca, i (5 555 u regularnu vojsku i #ornaricu.6a drugoj strani gen. <i, vojni savjetnik predsjednika @on;ederacije pozvao je dvije ar#ije, jednu oko :5 555 ljudi koju je vodio gen. "oregar i drugu koju je vodio gen. D+onston.Od poetka operacija 0jever je #o ilizovao CC 555 ljudi i to G5 555 vojnika koje je vodio gen. 3ekdauel i :C 555 koje je vodio gen. 1eterson. 1rva itka poela je :1. jula na rijeci "ul %an u kojoj su secesionisti izvojevali po jedu i potjerali unioniste nazad do utvrde pred Va'ingtono#.O je strane nisu ile spre#ne za ponovne or e te je do'lo do pri#irja na ovo# djelu rati'ta na 6 #jeseci.6a zapadu na rijeci 3isisipi veliku ulogu su odrigrala rijena ;lotila i rodovi, i na jednoj i na drugoj strani. 1oslije itke na "ul %anu <inkoln je od @ongresa ovla'!en da pozove jos C55 555

do rovoljaca i pove!a ;lotu, koje je raspolagala sa :6( roda.0la o uvje+ ana i o uena vojska, prestavljala je pro le# o je#a strana#a,koji i donio ilo kakav znaajniji rezultat u ratu. 1862-6a zapadu su snage 0jevera preuzele inicijativu uz rijeku 3isisipi i rijeku Benesi gdje je gen. )rant 6.;e ruara zauzeo $ort Jenri.6are=eno je da se toko# #arta glavnina snaga prikljui gen. )rantu kod 1its urg <endinga na rijeci Benesi. 6 i 7 aprila u itci kod Kejloa snage 7uga su pora+ene, tu je poginuo gen. D+onston. Ova itka je ila jako va+na za <inkolna jer je u njoj do io vrlo va+ne generale za nastavak rata. 6a istoku unionisti sa oko 1H5 555 ljudi pod vodstvo# gen. 3eklelena, krenuli su u ponovnu o;anzivu, cilj je itka kod %i#onda. U toku godine ilo je jo' itaka iz#e=u koji& je druga itka na rijeci "ul %an, te jo' neki oru+ani suko i u koji#a su snage Unije zaposjele ve!inu sporedni& luka na jugu, ali glavne luke za pro#et i trgovinu sa inosranstvo#, Vil#ilgton i ?arlston, ostale su u ruka#a 7uga. Vlada 0jevera u prve dvije godine nije vodila politiku, kakvu su to oekivali radnici i ;ar#eri.%o stvo nije ukinuto, a ur+oazija se koristila rato# za ogaenje. io zauzeti %i#ond, gdje su secesionisti i#ali oko 4C 555 ljudi.-ako rojno sla ije snage 7uga, krenule su u napad, i#e je zapoela sed#odnevna

3arks i >ngels su o'tro kritikovali ur+oaziju 0jevera. %ain na koji Sjever vodi rat, takav je kakav bi se mogao oekivati od buroaske republike" 1od pritisko# gra=ana, te vanjske politike >ngleske i $rancuske, <inkoln preduzi#a dvije krupne socijalno9politikie #jere. 1rvu #jeru donijetu 146:, predstavljao ja 8kt o &o#stedi#aC,po koje# je svaki otac porodice koji je uestvovao u ratu sticao pravo da od dr+ave do ije posjed od 65 &ektara ze#lje, pod uslovo# da ga sa# o ra=uje. 0tari san #nogi& 8#erikanaca o ze#lji #ogao je da se ostvari. Drugo# #jero#, o ljavljeno# 146G.svi crnci na teritotiji 08D do ili su slo odu. 0vako zaposjedanje ju+njake teritorije koje ostvare trupe unije, istovre#eno je znailo oslo a=anje crnaca na toj teritoriji. Ovaj <inkolnov akt odu'evljeno je pri#io itav svijet.

1863-6a istoku o je strane su ekale priliku za o;anzivu.3e=uti#, z og te'koa u sna djevanju, secesionisti su #orali da odvoje redove radi prikupljanja &rane.-ako znatno sla iji u odnosu snaga,gen. <i je odnio jednu od svoji& najve!i& po jeda u ?anselorsvila. Dauze!e# Viks urga i 1ort Jadsona H jula, prevlast nad cijeli# 3isisipije# pre'la je u ruke unionista.-stone dr+ave @on;ederacije ile su konano odvojene. 1oslije neuspjeli& poku'aja da se osvoji luka ?arlston, vojska 0jevera je uspjela opsjednut luku i sa kopna i lokirati sa #ora.Ova opsada je uvena pored ostalog, i po to#e da je po prvi put pod#ornica kori'tena u ratu. 3arks koji je pridavao veliki znaaj osvajanju o alski& podruja pisao je >ngelsuL smatram veoma vanim za S&' da se (to prije postaraju kako bi ovladale jo( preostalim lukama" 1864-Vr&ovni ko#andant unionista, Jelek, nije za 14 #jeseci uspio da koordinira pokrete svoji& ar#ija, te je na njegovo #jesto <inkoln postavio )ranta, koji se pokazao sposo ni#
)

itci kod

1+*#- rvu tvrdnju

od ,ktom o homstedima ravi -anijel .rimen za farmu u /e%raski

da e;ikasno upotrije i rastue sile 0jevera.Bada )rant

sa glavno# ar#ijo# kre!e za io spojen +eljeznioco# sa

%i#ond.1re acivanje ar#ije preko ?ika&o#inija i D+ej#sa, io je najuspjeliji )rantov #anevar, ali je propustio da zauze# 1iters urg koji je %i#ondo#, koji su prestavljali jako utvr=enje sa sjevera, istoka i juga i u koje sui z pozadine stizale zali&e &rane, vojna pojaanja rijeni# pute#, kanali#a i +eljeznico#. 6a zapadu gen Ker#an. sa svoje tri ar#ije zauzeo 8tlantu, te porazio tada vr&ovnog ko#andatna Jud9a, kod 6e'vila u dovdnevnoj itci.6akon toga Jud se povukao preko Benesija, ali njegova ar#ija je praktiki prestala da postoji.Ker#an je 1C. nove# ra krenuo iz 8tlante i do 1:. dece# ra izveo glasoviti #ar',Ker#anov po&od/, pusto'e!i krajeve iz koji& se 7ug sna djevao6. 1865-1ad %i#onda se oekivao po'to secesionisti nisu i#ali snaga za od ranu vojni& polo+aja.Bada je grant uputio snage koje je vodio gen. Ker#an da krenu kroz o je @aroline pre#a sjeveru, a snage koje je vodio gen. Keriden privukao iz doline Kenedoe. %i#ond se predao G. aprila.Ostatak <iove vojske je kapitulirao H. aprila, a D+onstonove :6. aprila. Ovi# je otpor 7uga skr'en,rat zavr'en.08D su o novljene a ropsvo ukinuto.

Priznajem, bez srama, umoran sam od borbe i od nje mi je zlo njezina slava je tek mjeseina; ak i najblistaviji uspjeh postie se preko mrtvih i unakaenih tijela, uz oaj i jadikovke dalekih obitelji, koje se meni obraaju zbog sinova, supruga i oeva... samo oni koji nikad nisu uli pucanj, nikad nisu uli vrisku i stenjanje ranjenih i posjeenih, samo takvi mogu glasno traiti jo krvi, jo odmazde, jo pustoenja.
General Sherman u osobnom pismu 1865. nakon predaje Konfederacije
*

Scorched earth (spaljena zemlja) $corched earth je taktika u kojoj o%ram%ena drava reda odre1ene regije ne rijatelju kako %i smanjila mogu!nost na ada na reostale regije. $corched earth taktika se moe koristiti i kada je nemogu!e risiliti na adaa na na ad na samo jednu regiju. ' tom sluaju" drava koja se %rani !e ekati do samog kraja %itke i zatim redati skoro sve regije od na adom. ,ko tada na adaka drava o et ne na adne" a zadnja %itka zavri s o%jedom o%ram%ene drave" onda na adaka drava ne smije na adati naredna 2& sata" to otvara %raniteljima mogu!nost za rotuna ad.

"-B@8 @OD )>BBM0"O%)8

"itka kod )ett2s urga je zapoela 1. jula, 146G. godine, a trajala je sa#o tri dana. Odigrala se u okolici grada )ett2s urga u 1enns2lvaniji, kao dio )ett2s ur'ke ka#panje, toko# 8#erikog gra=anskog rata. "ila je to najve!a 8#erike. Uz pad Vicks urga oznaila je prekretnicu itavog rata u korist Unije. Bo je ila i posljednja velika o;enziva @on;ederalne vojske na sjeverne dr+ave, kojo# se poku'alo posti!i konanu po jedu koja i @on;ederaciji donijela #e=unarodno priznanje europski& sila i kraj rata predajo# Unije @on;ederalnu vojsku predvodio je general %o ert >d.ard <i, sposo an vojskovo=a koji je oso no predlo+io invaziju, nadaju!i se rzo# kraju rata, jer @on;ederacija nije i#ala #aterijalne prednosti Unije za dugotrajno vo=enje rata. itka u povijesti na prostoru 0jeverne

1 jula9 ele#enti dvaju ar#ija se sudaraju zapadno od )ett2s orga u rani# jutarnji# sati#a. "or a eskalira toko# dana dok je jo' trupa na o je strane pristiglo na ojno polje. Oko ( sata poslije podne od ra# ene trupe Unije su pora+ene te su se povukle kroz )ett2s org, gdje veina zaro ljena. Ostaci vojske 0jevera skupili su se na gro lju i n a @ulpovi# rdi#a.

2 jula9 glavnina snaga o aju strana sti+e na ojno polje u jutarnji# sati#a.)eneral <i pokree napad po okovi#a u poku'aju da istjera snage Unije iz nji&ovi& jaki& pozicija. 6apad gen. <ongstrita je napravio do ar napredak na lijevoj strani Unije.3e=uti# njegov napad je provjeren od strane pojaanja sa desne strane i sredine. 6a desnoj strani Unije ar#ija @on;ederacije na elu sa gen. >velo# poku'ala je da zauz#e dio napadi od ijeni. rda, ali su

13

3 juli9 dok >.el o navlja napore da okupira Fulp rdo <i se koncentri'e na centar Unije.1ret&odeno dvosatni# napadi#a artiljerije oko 1: &iljada kon;ederaciijske pjesadije je pokusalo da pro ije jedinice Unije na gro lju %idge. Uprkos velikoj &ra rosti napad je zavr'en veliki# roje# +rtava.-stono od )etes urga <i9ova konjica je testirana u velikoj or i konjice.One#oguen veli# roje# gu itaka <i ne #o+e dalje nastaviti itku i ( jula poinje povlacenje sa Virginije.

Vojska Unije je u tri dana te'ki& or i potukla @on;ederalce, oznaiv'i kraj nji&ove nade za rzi# do ivanje# rata, no general )eorge )ordon 3eade, zapovjednik Unionistike vojske, nakon itke nije slijedio pora+ene @on;ederalce da i& do kraja potue, nego i& je pustio da se #irno povuku u Virginiju. Bi#e je pora+eni# protivnici#a o#ogu!io da se oporave za nove or e, z og ega je poslije io izlo+en kritika#a predsjednika 8 ra&a#a <incolna. Vi'e od C5.555 ljudi je palo u ratu u jednoj od najte+i& or i.De#lja nikad prije i nikad vi'e ne!e vidjeti takav pokolj. Od 4:.555 vojnika Unije anga+irani&, G.1CC u ijeno, 1(.G:H je ranjeno, a C.G6C je nestalo. 7C.555 je anga+irano na strani @on;ederacije od ega GH5G poginuli&, 14.7GC ranjeni& i C(:C nestalo.

11

-0JOD - 1O0<7>D-F>

<inkoln je u toku rata dvanaest puta pozivao na oru+je, pa je u Uniji #o ilisano ukupno : H55 555 ljudi dok podaci govore da je @on;ederacija #o ilisala oko H55 555 ljudi. Ovaj rat je ukazao na znaaj izvje+ anosti i discipline trupa.0a neizvje+ ani# trupa#a kakve su ile u o je#a strana#a na poetku rata, nisu se #ogle izvoditi rze operacije. 1okazalo se da ;rontalni napad na jak polo+aj aranioca, uspjeva vrlo rijetko i uz velike gu itke,stoga se esto pri jegavalo #anevru. Da&valjujui prevlasti 0jevera na #oru, na is&od rata potkopala #aterijalne snage i #oral 7uga. itno je uticala lokada koja je

12

6ai#e da se ovaj rat zavrsio nerje'eno i da je jug uspio da se odr+i #apa 8#erike, savre#enog sveta i na'e ze#lje i verovatno izgledala potpuno drugaije. Ovaj rat je rodovi i vozovi. znaajan za razvoj vojne te&nike jer su u nje#u prvi put uspe'no kori'tena tada nova revolucionarna oru+ja kao 'to su #itraljezi, pod#ornice oklopni pod#ornice na povr'inski rod izveden upravo u ovo# ratu/. )u itciL 0jever9 GCH C:5 #rtvi&,od toga poginuli& u akciji 67 5C:, u#rli& od rana (G 51:, od olesti ::( C46, ranjeni& je ilo :45 5(5 ljudi. 7ug,nepouzdani podaci/9 poginuli& i u#rli& od rana 7C 555, od olesti lizu 65 555, u zatvori#a 0jevera G5 555. ,1od#ornica je za napad na rodove neuspje'no kori'tena i ranije ali je prvi uspje'an napad

D8@<7U?8@

<inkoln koji je po drugi put po jedio na iz ori#a ,146(/, +elio je da o novi dr+avno jedinstvo ne poni+avaju!i pora+ene ju+njake. 8li to na 7ugu #nogi nisu s&vatili i cjenili, a pose no oni koji nisu &tjeli da se po#ire sa ukidanje# ropstva. 7edan od takvi& ju+njaki& zanesenjaka glu#ac "ut, u io je predsjednika <inkolna 1(.aprila 146C.godine. )ra=anski rat je i#ao velike posljedice na dalji razvoj 08D.Ogro#na prostranstva od 8tlantika do 1aci;ika i od 3eksikog zaliva do @anade postala su potpuno slo odna za naseljavanje i ekspolataciju.

1#

%azvitak kapitalistike privrede je i#a velik za#a& na 0jeveru,koji se postepeno 'irio i na pora+ene ju+njake ze#lje.Frnci !e iako pravno slo odni, jo' dugo i#ati podre=enu ulogu u dru'tveno# i privredno# +ivotu 08D. 6ajznaajniji rezultatiL a/ Ukinuto ropstvo na 7ugu / Osuje!ena secesija, ouvano jedinstvo dr+ave c/ Davedena vojna diktatura na 7ugu z og toga 'to je koriste!i ;ederativno ure=enje 7ug donosio zakone po koji#a su osporavana prava crnako# stanovni'tvu ,146791476/

1&