9.

KOENJE VOZILA Koenje se sastoji u umjetnom poveanju sila, koje se opiru gibanju vozila, a upotrebljava se za smanjenje brzine do odreene granice i do nule prilikom zaustavljanja. Konim silama nazivaju se, prema tome, vanjske sile usmjerene suprotno od gibanja a umjetno izazvane, koje uglavnom regulira upravlja vozila radi smanjenja brzine vonje. Sila koenja se takoer izraava u N i rauna na obodu kotaa kao to se najee rauna i vuna sila. Na obod kotaa se u svezi s time reduciraju i svi otpori gibanja vozila, iako djeluju u raznim tokama, te se zamijene ekvivalentnim silama radi jednostavnijeg raunanja. 9.1 Naini koenja ozila se koe, da se skrati razdoblje zaustavljanja na krajnjim postajama, da se ogranii brzina na padovima trase, u krivini, a kod vlakova i preko skretnica, te u posebnim sluajevima prilikom nesree ili neke prepreke na trasi. lakovi se u jamskom transportu jo se uvijek, u velikom broju sluaja, koe samo lokomotivom, dok se na povrinskim otkopima koi lokomotivom zajedno s dijelom vagona. ! praksi se sila koenja ostvaruje na slijedee naine" # koenje vlastitim pogonskim strojem, # pritiskanjem koni$ eljusti na kotae. lakovi se osim toga koe" # pritiskanjem posebni$ koni$ eljusti na tranice, # pomou posebni$ tranica koje tlae bono na kotae, # pomou klinasti$ podloni$ papua. %rvi nain koenje vlastitim pogonskim strojem pret$odi drugom, a ostvaruje se oduzimanjem &gasa', ime se smanjuje tlak u konom sustavu, to smanjuje rotaciju motora i time usporava gibanje vozila. Kod lokomotiva, ovaj se nain koenja razliito ostvaruje za svaku vrstu lokomotive. Strojem se koe dizelske lokomotive na isti nain kao i kamioni. Koenje se postie tako da se prekine dovod goriva do cilindra, koji tada prilikom kompresije smanjuje rotaciju koljenaste osovine stroja i tako usporava gibanje lokomotive. Kod elektrini$ lokomotiva, isto kao i kod elektrini$ i diesel#elektrini$ kamiona, koenje se moe postii rekuperativnim ili reostatskim koenjem. (ekuperativno koenje je zgodno kod vonje po duljim strmijim padovima, gdje je potrebno due vrijeme koenja. ! tom se sluaju kinetika energija vlaka pretvara u elektrinu energiju i povraa natrag u mreu, a da se to ostvari, potrebna je specijalna oprema na lokomotivi i elektrinoj postaji. )a se vlak zaustavi na postajama ili odri u miru, potrebne su me$anike konice. %ri reostatskom koenju elektromotori lokmomotive se pretvaraju u generatore, analogno kao i u pret$odnom sluaju, samo sada alju struju u otpornike, gdje se ona pretvara u toplinu. *va je inaica koenja jednostavna, ukoliko se za koenje iskoriuje otpornik za pokretanje lokomotive, jer tada ne treba nikakve posebne opreme. Koristi se za lake koenje, za regulaciju brzine na padovima itd. *d svi$ navedeni$ naina najvie se, kod svi$ vozila, upotrebljava drugi # me$aniko koenje, jer se njime postie relativno vea kona sila pri najmanjoj reakciji izmeu vozila i ta se sila dade u dosta sluajeva regulirati. *vo je najglavniji i najpouzdaniji nain koenja, a svi ostali se mogu smatrati dopunskim. *stali se naini odnose na koenje vlakova. %rvi od nji$ se sastoji u tome, da se izmeu kotaa lokomotive, tik iznad tranice, montiraju elastino zavjeene duge eljusti s ugraenim elektromagnetom +Sc$ienenbremse,. %utanjem struje u

elektromagnet izaziva se privlana sila magneta +do -.... N, izmeu eljusti i tranice, pa se klizanjem eljusti po tranici ostvaruje klizno trenje, te koenje. *ve konice djeluju neovisno o masi lokomotive, za$tijevaju dobro poloen kolosijek, dovoljan razmak kolni$ slogova, a u svom su djelovanju ograniene. Susreu se pojedinano kod vei$ lokomotiva. Koe/icijent kliznog trenja moe se uzeti od .,.do .,0. i radi toga privlana sila magneta mora biti velika. 1agneti se napajaju strujom iz baterije, vozne ice ili od motora kad rade kao generatori. *ve konice naglo djeluju. )rugi od dodatni$ naina koenja vlaka se esto primjenjuje na navozitima i odvozitima, gdje se vozila +vagoneti, gibaju uslijed vlastite mase, te gdje je potrebno usporavanje gibanja. 2rei se nain koenja dosta upotrebljava prilikom razvrstavanja i zaustavljanja vagoneta kod separacije i /lotacije. Sastoji se u tome, da se na mjestu, gdje je potrebno zaustavljanje postavi klinasta papua na tranicu ispred kotaa na koju naleti vagonet, te se trenjem o tranicu zakoi. 9.2 Nastajanje kone sile Kona sila nastaje na slian nain kao to je nastajala i vuna sila. ozilo se koi oduzimanjem vune sile +3 4 ., i tada se vozilo giba dalje uslijed inercije. %ri tom gibanju sa slobodnim istekom, gibanju se suprostavljaju otpori, koji postepeno usporavaju vozilo dok ga konano ne zaustave. )a se vrijeme i put usporavanja skrate, slui se umjetnim poveanjem otpora gibanju, tj. koenjem kotaa. Slika 005 predstavlja s$emu nastajanja kone sile na kotau uslijed pritiskanja koni$ eljusti. eliina kone sile ovisi o veliini sile pritiskanja koni$ eljusti i koe/icijenta trenja izmeu eljusti i kotaa.

Slika 005. S$ema nastajanja kone sile na kotau uslijed pritiskanja eljusti 6ednadba za konu silu glasi" 7k 4 N k gdje su" 7k Nk kona sila, sila pritiskanja koni$ eljusti, koe/icijent trenja izmeu koni$ eljusti i kotaa. +0,

Slino kao to vuna sila vozila nije smjela prijei silu ad$ezije izmeu pogonski$ kotaa i trase, da bi se izbjeglo klizanje kotaa, tako isto ni kona sila ne smije prijei veliinu sile ad$ezije izmeu koeni$ kotaa i trase. %rema tome da ne doe do smanjenja kone sile i klizanja kotaa treba biti sauvan uvjet"

7k 8 k gdje su" 8k sila pritiskanja kotaa na trasu, koe/icijent ad$ezijskog trenja.

+9,

:z jednadbi +0, i +9, proizlazi da je" Nk 8k +;,

Kad bi sila pritiskanja eljusti na kota bila tolika, da bi bilo Nk > 8k , onda bi kota prestao rotirati, spreg sila bi nestao, a kota bi se sklizao po trasi. 2akvo zaklinjavanje kotaa teti samom kotau, jer mu se obod nejednolino troi, i dobiva vie ili manje poligonalan oblik. *sim toga se smanjuje uinak koenja, jer silu koenja sad ne odreuje koe/icijent ad$ezijskog trenja, nego koe/icijent kliznog trenja izmeu kotaa i trase, koji ima znatno niu vrijednost. %rema tome da ne doe do tetnog zaklinjavanja kotaa, treba biti ispunjen uvjet +;, odnosno +9,. %ri proraunu sile koenja koe/icijent ad$ezijskog trenja uzima se niim nego pri proraunu vune sile, jer od sigurnog i pravilnog djelovanja konice ovisi sigurnost zaposlenog osoblja i samog pogona. :z relacije +;, moe se odrediti odnos sila, kojima eljusti pritiu na kotae naprama konoj masi, tj. koliki se dio mase vozila ostvari u obliku sile pritiskanja koni$ eljusti"
N G

! praksi se odnos koe/icijenta ad$ezije izmeu kotaa i trase prema koe/icijentu trenja izmeu koni$ eljusti i kotaa naziva koe/icijentom pritiskanja koni$ eljusti i oznaava s , tj.
=

3ormula +;, omoguuje nam nadalje odreivanje maksimalne sile kojom eljusti smiju pritiskati na kotae, da ne bi dolo do zaklinjavanja kotaa, tj.
N maks. = G

= G

+<,

=ko bi Nmaks. bio vei od izraza na desnoj strani, onda bi dolo do zaklinjavanja kotaa. 7udui da, npr. kod eljeznikog prijevoza, koe/icijent ad$ezije varira najee od .,05 do .,95, a koe/icijent trenja izmeu lito#eljezni$ koni$ eljusti i bandaa kotaa u granicama od .,0> do .,9., i koe/icijent pritiskanja koni$ eljusti moe se mijenjati u granicama 4 .,? do 0,95. )a se izbjegne zaklinjavanje kotaa, obino se ne uzima vei od .,@ odnosno najee se uzima oko .,?, ako koenje obavlja samo lokomotiva.

:ako se oba koe/icijenta trenja znatno mijenjaju s vremenskim prilikama, ipak se nji$ov omjer odnosno veliina pri tome malo mijenja. %ravilan izbor veliine koe/icijenta pritiskanja koni$ eljusti ima vano znaenje. 1ala veliina koe/icijenta smanjuje konu silu, a preuvelianje veliine dovodi do zaklinjavanja kotaa i nji$ovog klizanja po trasi. 9.3 Elektroniki sustavi koji ove!avaju si"urnost vo#nje %ravilani izbor veliine koe/icijenta pritiskanja eljusti omoguuju suvremeni elektroniki sustavi. 2emeljni takav sustav je tzv. =7S koji onemoguava blokiranje kotaa pri koenju, a na njega se nadograuju ostali razliiti sustavi koji na razliite naine poveavaju sigurnost vonje kamiona i openito automobila. =7S +=ntiblock 7rake SAstem, onemoguava blokiranje kotaa pri koenju. 2ime se sprjeava nekontrolirano klizanje automobila, jer je koe/icijent kotrljanja znatno vei od koe/icijenta klizanja, tako da voza pri punom koenju moe upravljati vozilom i izbjei moguu prepreku. ! protivnom s blokiranim bi se kotaima automobil nastavio klizati u smjeru u kojem se kretao neposredno prije blokiranja, a u zavoju bi po tangenti na putanju sletio s ceste. =7S radi tako da se uz svaki kota nalaze senzori koji neprestano provjeravaju okreu li se oni. Kad pri koenju sustav od senzora dobije in/ormaciju da je dolo do prenaglog usporenja, odnosno blokiranja nekog od kotaa, smanjuje se tlak u konom sustavu do razine na kojoj se kota ponovo pome okretati i zatim se tlak postupno ponovo podie. 2aj se proces ponavlja 9.#ak puta svake sekunde. Sustav B7) +Bletronic 7rake/orce )istribution, silu koenja raspodjeljuje prema tome koji od kotaa najbolje prilijee o podlogu. 2ime se postie maksimalno koritenje sile koenja i u uvjetima smanjenog trenja izmeu kotaa i kolnika. Sustav B7) je nadogradnja sustava =7S. Slijedea nadogradnja sustava =7S je sustav 7=S +7rake =ssist,. *vaj sustav prepoznaje paninu reakciju vozaa, tj. nagli pokret papuice konice pa trenutno oslobaa puni tlak u konom sustavu, ak i kad papuica nije pritisnuta do kraja. Naravno, sustav 7=S mora biti u kombinaciji s =7Som, jer bi u protivnom pri tako naglom koenju do blokiranja kotaa dolazilo i na potpuno su$oj cesti. %ostoje i sustavi koji kontroliraju proklizavanje pogonski$ kotaa kada voza uputi na nji$ preveliki okretni moment. )o proklizavanja naime dolazi kada obodna sila na kotau postane vea od sile trenja. Koristei iste senzore kao i =7S, samo to oni sada nadziru ubrzanje kotaa, sustav aktivira konice na pogonskim kotaima koje obuzdavaju nji$ovo proklizavanje +B)S, ili izravno utjeu na elektroniku jedinicu koja upravlja radom motora i smanjuje okretni moment +=S(,. anost kontrole proklizavanja nije samo u tome da olaka pokretanje automobila s mjesta na skliskoj podlozi, ve i da sprijei njegovo zanoenje u zavoju. Naime ako voza u zavoju prejako pritisne gas i kotai se zavrte u prazno, vozilo e izgubiti oslonac na pogonskoj osovini i pod utjecajem centri/ugalne sile, onim krajem na kojoj su pogonski kotai, krenuti prema rubu vanjskog zavoja. Kod prednjeg pogona proklizat e prednji kraj, kod stranjeg stranji. %reporuljiv je poglavito za snanije i tee kamione koje je puno tee umiriti kad i$ se izbaci iz ravnotee. Ca potpunu ravnoteu brine sustav BS% +Bletronic StabilitA %rogram,. Neki proizvoai za isti sustav koriste kratice )SD +)Anamic StabilitA Dontrol, ili )D + e$cile )Anamic Dontrol,. Krajnje pojednostavljeno, sustav uz pomo senzora nadzire okretanje kotaa, poloaj upravljaa i bona ubrzanja, usporeujui elju vozaa sa stvarnom putanjom vozila. =ko treba, aktiviranjem pojedini$ konica

korigira smjer kretanja automobila i tako ve u zaetku sprijeava zanoenje. BS% uvijek djeluje u sprezi sa sustavima kontrole proklizavanja i =7Som. :sto kao i sustavi kontrole proklizavanja najkorisniji je u velikim i tekim automobilima. Nain na koji ovaj sustav kontrolira vozilo prikazan je na slici 0.

Slika 9. # Nain kontrole ravnotee vozila sustavom BS% ! zavoju automobil pokazuje tendenciju proklizavanja prednjim krajem +lijevo,, sustav e automatski aktivirati konicu na stranjem kotau s unutarnje strane zavoja i tako stvoriti moment koji vozilo vraa u ravnoteu. =ko pak proklizava stranji kraj +desno,, BS% e aktivirati konicu na prednjem vanjskom kotau.