Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ......

Originalan nauni rad Original scientific paper UDC: 627.747:626

ANALIZA UTJECAJA PRIMARNIH NAPREZANJA NA RJEENJE INENJERSKE ZADAE U STIJENSKOJ MASI

Zlatan Tali1, Predrag Mievi2
1 2

Divel d.o.o. Sarajevo, E-mail. zlatan.talic@divel.ba Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu

REZIME Dok je kod ostalih graevinskih objekata optereenje poznato, kod objekata izgraenih na ili u stijenskoj masi, u veini sluajeva, optereenje nije poznato jer ono ovisi o nizu imbenika koji potjeu od ponaanja sredine u kojoj se nalazi objekt, zatim o meusobnom meudjelovanju te sredine i obloge, kao i o tehnologiji izvoenja radova. Poznavanje in situ naprezanja nuno je za projektiranje i izradu podzemnih objekata, posebno kod odabira pogodnih lokacija i orijentacije tunela i drugih podzemnih otvora, optimalnih oblika i veliina podzemnih otvora i odabira pogodnog sustava podgrade, uinkovitih i sigurnih izrada kampada kod zasjeka i prirodnih kosina, kao i temeljenja graevinskih objekata. Problematika primarnih naprezanja naroito je sloena ako su u pitanju anizotropne, heterogene i diskontinuirane sredine, te u tim sluajevima ove probleme moemo rjeavati putem eksperimentalnih ispitivanja i istraivanja in situ, ili analizom na numerikim modelima. Postojanje pukotinskih sustava, te njihova orijentacija, znatno utjeu na raspodjelu i intenzitet naprezanja. Kljune rijei: objekti, primarna naprezanja, stijenska masa, modeliranje

ANALYSIS OF THE INFLUENCE OF PRIMARY STRESS ON THE SOLUTION OF THE ENGINEERING TASK REGARDING ROCK MASS
ABSTRACT While the load of other civil structures is known, the load of structures built on or in the rock mass is in most cases unknown, because it depends on a variety of factors that arise from the environment in which the structure is located, as well as, on mutual interaction of that environment and the lining and on the construction technology. When designing and constructing underground structures it is necessary to be familiar with in suit stress, especially when choosing suitable locations, tunnel orientation, and other underground openings, also optimal shapes and sizes of underground openings and when choosing a suitable support system, efficient and safe construction of concrete lifts in terms of side cuts and natural slopes, as well as when laying the basis of civil structures.

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

18

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ......

The problematic of primary stress is especially complex when it comes to anisotropic, heterogeneous and discontinuous environments, and in such cases we can solve these problems through experimental testing and in suit research, or through a numeric model analysis. The presence of a fissure system and its orientation has a significant affect on stress distribution and intensity. Key words: facilities, the primary stresses, rock mass, modeling

UVOD Objekti izgraeni na ili u stijenskoj masi, nesumnjivo, spadaju u red najsloenijih graevinskih objekata, kako u pogledu istraivanja i projektiranja, tako i u pogledu izvoenja. Dok je kod ostalih graevinskih objekata optereenje poznato, kod objekata izgraenih na ili u stijenskoj masi, u veini sluajeva, optereenje nije poznato jer ono ovisi o nizu imbenika koji potjeu od ponaanja sredine u kojoj se nalazi objekt, zatim o meusobnom meudjelovanju te sredine i obloge, kao i o tehnologiji izvoenja radova. Poznavanje in situ naprezanja nuno je za projektiranje i izradu podzemnih objekata, posebno kod odabira pogodnih lokacija i orijentacije tunela i drugih podzemnih otvora, optimalnih oblika i veliina podzemnih otvora i odabira pogodnog sustava podgrade, uinkovitih i sigurnih izrada kampada kod zasjeka i prirodnih kosina, kao i temeljenja graevinskih objekata. Kod projektiranja iskopa za podzemne objekte, inenjer treba razumjeti utjecaj naprezanja na projektirane objekte, kao i veliinu i smjer naprezanja, odnosno orijentaciju naprezanja, te izabrati najpogodniju metodu istraivanja koja e dati najpotpunije podatke za projektiranje. Ovdje treba razlikovati rijei odreivanje i procjena. Rije odreivanje vee se na toan iznos, dok rije procjena ukljuuje komponentu prosudbe ili miljenje. U skladu s tim znaenjem, prikladniji je izraz procjena naprezanja u stijeni, nego odreivanje naprezanja u stijeni ili mjerenje naprezanja u stijeni i odraavaju injenicu da nije uvijek lako utvrditi precizne veliine in situ stanja naprezanja u stijeni [5]. Preporuuje se paljiv pristup odabiru parametara koji e se mjeriti, odnosno promatrati, kako bi se postigao to bolji rezultat mjerenja [1]. Problematika primarnih naprezanja naroito je sloena ako su u pitanju anizotropne, heterogene i diskontinuirane sredine, te u tim sluajevima ove probleme moemo rjeavati putem eksperimentalnih ispitivanja i istraivanja in situ, ili analizom na numerikim modelima. Postojanje pukotinskih sustava, te njihova orijentacija, znatno utjeu na raspodjelu i intenzitet naprezanja. Kao potvrda ove konstatacije mogu posluiti ispitivanja na modelima [8]. Usporedno s opim napretkom inenjerstva u stijenskoj masi, dolo je i do bitnih izmjena u poimanju pojave i prirode primarnih naprezanja. U vrijeme koritenja klasinih metoda iskopa u stijenskoj masi razmatrala su se samo primarna naprezanja koja se javljaju uslijed rastresanja stijenske mase. Tada jo nisu bili dovoljno poznati i jasno uoeni utjecaji primarnih naprezanja koja potjeu kao posljedica preraspodjele stanja naprezanja na povrini iskopa, odnosno sekundarna naprezanja, a koja esto imaju znatno vei uinak nego pojava rastresanja [9]. Treba istaknuti da se pojavila tendencija uvoenja numerikih metoda i kod rjeavanja inenjerske zadae u stijenskoj masi. Veoma je bitno da se pored laboratorijskih ispitivanja obave i terenska ispitivanja in situ, jer se samo na taj nain mogu realno pretpostaviti karakteristike stijenske mase. I pored svih tekoa, ostaje izvan sumnje da e ove metode, koje su u stalnome razvoju, omoguiti preciznije analize stanja naprezanja i deformacija stijenske mase i naprezanja na povrini iskopa, ali Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

19

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ...... ipak one same, bez eksperimentalne potvrde, ne mogu se sa sigurnou prihvatiti kod razmatranja ove problematike. Ovdje treba napomenuti da je u ovomu radu razmatrana problematika homogene stijenske mase. Svrha obrade je dobivanje slike sekundarnoga stanja naprezanja i deformacija u ovisnosti od primarnih naprezanja, kao i obliku podzemnoga otvora. Osim toga, razmarala se i slika sekundarnih naprezanja za mjerna mjesta na tunelima malih dimenzija (promjera 2,0 m) u kojima se i najee vre in situ mjerenja, a u ovisnosti od odnosa horizontalnoga i vertikalnoga primarnog naprezanja. Izvrena je usporedba rezultata numerikih ispitivanja s rezultatima terenskih mjerenja podzemnih naprezanja. TEORIJSKE POSTAVKE S gledita nastajanja, stanja naprezanja u stijenskim masivima mogu se podijeliti na: primarna, sekundarna, tercijarna i kvartarna stanja naprezanja [6]. Stijenska masa, nedirnuta od strane ovjeka, onakva kakva je u prirodi nalazi se u primarnom stanju naprezanja. Ova naprezanja, koja postoje u djevianskoj stijenskoj masi, prije djelovanja ovjeka, odnosno prije iskopa, nazivaju se primarna naprezanja. Prema tome, stijenska masa mora se promatrati kao prethodno napregnuta, odnosno prednapregnuta sredina [7]. Primarna naprezanja u stijenskim masama u nekim sluajevima relativno su velika i daleko su od toga da budu zanemarljiva. Ona bitno utjeu na mehanika svojstva, karakteristike i ponaanje stijenskih masa. Sekundarno stanje naprezanja nastaje u stijenskim masivima nakon poremeaja prirodnoga stanja izradom manjih ili veih upljih prostora u podzemlju ili usjeka u stijeni, to dovodi do preraspodjele naprezanja u zoni oko umjetno stvorenog prostora. Ovakva naprezanja uglavnom su lokalnoga karaktera i javljaju se u blizini samoga podzemnog iskopa ili radova na povrini terena [11]. Kada sekundarna naprezanja prekorae vrstoe stijenske mase, tada dolazi do sloma. Uslijed ovoga dolazi, u ovome podruju, do formiranja zone osloboenih naprezanja, a dublje od nje stvara se zona nosivog prstena, koji prima poveana sekundarna naprezanja. Dalje u dubinu stijenskoga masiva ostaje intaktno podruje [11]. UTJECAJ PRIMARNOG NAPREZANJA U ANALIZI PODZEMNOGA OTVORA Najvei doprinos u istraivanju primarnih naprezanja dali su Hoel i Brown, prikupljajui mjerenja sa brojnih lokaliteta irom svijeta [4]. Usporeivanjem veeg broja podataka s mjerenja primarnih naprezanja uoili su odreene zakonitosti promjene vertikalne komponente naprezanja u funkciji dubine koja je opisana jednadbom: v = 0,027H (MPa) (1)

Mjerenja naprezanja u Kanadi [9] pokazuju, openito, da je vertikalna komponenta glavnoga naprezanja priblino jednaka raunskoj teini prosjenoga nadsloja stijene, i da su horizontalna glavna naprezanja vea od vertikalnih. Herget (1973) i Herget i ostali (1975) predlau empirijsku jednadbu koja dovodi u svezu prosjeno horizontalno naprezanje i debljinu nadsloja stijene: h = 8,16 + 0,04 H (MPa) gdje je: H dubina u metrima. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4. (2)

20

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ...... Openito, naene su samo male razlike u veliinama izmeu dviju komponenata glavnih horizontalnih naprezanja. U podruju u kojemu su izvrena mjerenja, pravci veih glavnih naprezanja su konstantni [2]. Kada su mjerenja izvrena u pojedinanim buotinama u stijenama razliitoga tipa, vea horizontalna naprezanja izmjerena su u mekim stijenama. Ovo moe biti posljedica primijenjenoga naina mjerenja, posebice naina odreivanja vrijednosti Youngovog modula za meke stijene kao to su kriljci i kriljasti krenjaci. Openito, moe se zakljuiti da se visoka horizontalna naprezanja, razmatrana gore, pronalaze u svim geolokim formacijama i u razliitim vrstama stijena kao to su kriljci, kvarc i gabro [2]. Bilo je mnogo primjera graevinskih i rudarskih radova gdje su greke predvienog postojanja velikih horizontalnih podzemnih naprezanja dovele do oteenja objekata i skupih sanacijskih radova. Klasine metode projektiranja tunelske podgrade pretpostavljaju da je vertikalno optereenje dio teine nadsloja, a da je horizontalno naprezanje na podgradu, openito, manje od vertikalnog naprezanja. Slino, projektiranje podgrada rudnika je, tradicionalno, zasnovano na samom optereenju nadsloja, zanemarujui mogue postojanje visokih horizontalnih naprezanja. Postojanje velikog horizontalnog naprezanja sada je openito prihvaeno, i graevinski i rudarski inenjeri su nauili da se prepoznavanjem njihova postojanja i preduzimanjem odreenog broja jednostavnih koraka, kao mjera predostronosti, mnogi potencijalni problemi mogu izbjei. Horizontalna naprezanja u nekim sluajevima mogu prei u prednost: ona mogu dozvoliti, na primjer, koritenje veih nepodgraenih raspona pri podzemnim iskopima [2]. Mjerenja pomaka u dubini, koristei magnetni ekstenzometar [2], pokazalo je da se pomaci stijene, iako malih vrijednosti, proteu do velikih dubina u stijenskoj masi i da se mogu predvidjeti koritenjem teorije elastinosti. Praktine implikacije ovih opaanja su ta da to postoje vea normalna podzemna naprezanja, to su njihovi uinci na izgradnju podzemnih objekata obino manji [2]. Tendencija je da se raspucavanje i viak iskopa u kaloti uspjeno kontrolira uobiajenom podgradom. Dugo vremena su Hanafy i ostali [3] izuavali utjecaj visokih horizontalnih naprezanja na tunelsku oblogu. Kada se tunel nalazi u stijenama male vrstoe, kao npr. u kriljcima, analize zasnovane na teoriji elastinosti moraju biti pod znakom pitanja i potrebno je voditi rauna o viskoznosti i vrstoi stijene pri procesu puzanja i o samoj podgradi. Uvrtavanjem parametera viskoziteta u analizu putem konanih elemenata, mogue je ispitati naprezanje obloge u funkciji vremena i istraiti ponaanja konstrukcije kako bi se sprijeila prevelika naprezanja. Ove injenice mogu se potvrditi i na konkretnim primjerima iz ovog rada. Na lokaciji hidrotehnikog tunela HE Bekhme odreen je odnos horizontalnoga i vertikalnoga naprezanja koji iznosi 0,89. Na lokaciji hidrotehnikog tunela HE Fatnica odreen je odnos horizontalnoga i vertikalnoga naprezanja koji iznosi 1,54. Nakon izgradnje tunela, vrenjem monitoringa vie godina, nije ustanovljeno nikakvo oteenje. MODELIRANJE UTJECAJA NAPREZANJA NA PODZEMNE OBJEKTE Izuavanje geomehanikih problema u mehanici stijena sve se vie mijenja iz kvalitativnih analiza u kvantitativne proraune i predvianja, s razvojem numerike u inenjerskoj geologiji i mehanici stijene. Usprkos ovomu, moe doi do nestabilnosti u stijenskoj masi, posebno na kosinama, tijekom izgradnje i s promjenom rubnih uvjeta, strukture i osobina stijenske mase, temperaturnoga polja i polja procjeivanja, kao i jo nekih imbenika koji utjeu na stabilnost. Za modeliranje svakoga od ovih procesa, koji su pod utjecajem velikoga broja imbenika, posebno viskoelastino-plastinih oteenja i velikih deformacija, nisu postojali dostatno zadovoljavajui raunalski programi koji se mogu koristiti za modeliranje geomehanikih sloenih procesa. Kao to je poznato, numeriko modeliranje moe ukljuivati veliki broj imbenika i algoritama [12]. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4. 21

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ...... Numeriki model treba ostvariti sljedea tri cilja [10]: 1. povratnu analizu izmjerenih podataka radi odreivanja ispravnih geotehnikih i neporemeenih stanja naprezanja u stijenskoj masi, 2. analizu pomaka koji se oekuju tijekom iskopavanja, kako bi se razumjelo zato dolazi do njih, 3. prognozu ponaanja postojeih kaverni tijekom izvoenja buduih iskopavanja i nain na koji e se vriti iskopavanje. Metoda prorauna koritena u numerikom modelu u ovom radu je metoda konanih elemenata (FEM Finite Element Method). Za izradu numerikog modela koriten je program EXAMINE 2D firme Rocscience Inc, Toronto, Kanada. Analiza elastinih graninih elemenata koritena u Examine2D nalae da se, za materijal koji se modelira, pretpostavi da je homogen, izotropan ili popreno izotropan i linearno elastian. Poznato je, da veina stijenskih masa koje se modeliraju nema ove osobine. Ipak, naprezanja izraunata i prikazana programom Examine2D mogu posluiti uspjeno, na primjer, kod optimizacije geometrije iskopa. Vrijednosti pomaka izraunatih programom Examine2D ukljuuju samo elastine pomake u toku iskopa. Razlike izmeu realnih i proraunatih vrijednosti ovise prije svega od karakteristika stijenske mase. Ukoliko je stijenska masa boljih karakteristika i manje ispucala, moe se rei da su razlike izmeu realnih i proraunatih vrijednosti male, i obrnuto, ako je stijenska masa loijih karakteristika i jako ispucala, tada su razlike izmeu realnih i proraunatih vrijednosti velike. Uz to, proraun pomaka ovisi direktno od vrijednosti modula deformacija (Young-ovog modula) stijenske mase, vrijednosti koju je teko odrediti. PRIMJER PRORAUNA PRIMARNIH NAPREZANJA NA LOKACIJI BRANE BEKHME POMOU NUMERIKOGA MODELA Stijenska masa modelirana je kao kontinuum koji se ponaa koja se ponaa kao elastini medij. Za kriterij sloma usvojen je Hoek-Brownov kriterij. Proraunate deformacije i raspodjele naprezanja, okolo tunelskoga otvora, usporeene su s in situ mjerenjima, slika 1.
15 12,5 Sekundarna naprezanja 10
Sigma (MPa)

Primarna

7,5 5

2,5 0 0 25 50 75 100 125 150 175 200 225 250 275 300 Distance (m)

Slika 1. Rezultati numerike analize stanja naprezanja sumarni dijagram naprezanja u presjeku 1-1 Figure 1 Numerical stress analisys result sumary plot of stress in section 1-1

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

22

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ...... Mehanike karakteristike stijenske mase su: nadsloj stijenske mase je 300 m; zapreminska teina stijenske mase je 0,023 MN/m3; izmjereni odnos primarnih naprezanja je 0,89; Youngov modul je 10000 MPa; jednoosna tlana vrstoa stijene je 75 MPa; GSI je 70; mi je 9; koeficijent poremeaja D=0. Veliina vertikalnoga primarnog naprezanja jednaka je teini nadsloja stijenske mase i iznosi 6,90 MN/m2. Odnos primarnih vertikalnih i horizontalnih naprezanja (horizontalno/vertikalno) izmjeren kombiniranom metodom je 0,89. PRIMJER PRORAUNA PRIMARNIH NAPREZANJA NA LOKACIJI TUNELA FATNICA POMOU NUMERIKOGA MODELA Stijenska masa modelirana je kao kontinum koja se ponaa kao elastini medij. Za kriterij loma usvojen je Hoek-Brownov kriterij. Proraunate deformacije i raspodjele naprezanja, oko tunelskoga otvora, usporeuju se s in situ mjerenjima, slika 2.
2 1,8 1,6 1,4 Sigma (MPa) 1,2 1 0,8 0,6 0,4 0,2 0 0 5 10 15 20 25 Distance (m) 30 35 40 45 50 Sekundarna naprezanja Prirodna naprezanja

Slika 2. Rezultati numerike analize stanja naprezanja sumarni dijagram naprezanja u presjeku 1-1 Figure 2 Numerical stress analisys result sumary plot of stress in section 1-1

Mehanike karakteristike stijenske mase su: nadsloj stijenske mase je 50 m; zapreminska teina stijenske mase je 0,024 MN/m3; izmjereni odnos primarnih naprezanja je 1,54; Youngov modul je 10000 MPa; jednoosna tlana vrstoa stijene je 75 MPa; GSI je 60; mi je 9; koeficijent poremeaja D=0. Veliina vertikalnoga primarnog naprezanja jednaka je teini nadsloja stijenske mase i iznosi 1,20 MN/m2. Odnos primarnih vertikalnih i horizontalnih naprezanja (horizontalno/vertikalno) izmjeren kombiniranom metodom je 1,54. USPOREDBA MJERENIH VRIJEDNOSTI S VRIJEDNOSTIMA DOBIVENIM NUMERIKIM PRORAUNOM NA ELASTINOM MODELU U ovome je poglavlju izvrena usporedba mjerenih vrijednosti naprezanja u stijenskoj masi na lokacijama hidrotehnikog tunela brane Bekhme u Iraku i hidrotehnikog Tunela Fatnica u BiH s vrijednostima dobivenim numerikim proraunom na elastinom modelu pomou programa Examine 2D, tabela br. 1.

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

23

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ......

Tabela 1. Usporedba mjerenih vrijednosti s vrijednostima dobivenim numerikim proraunom na elastinom modelu Table 1 Comparison measured values to numerical analisys values on elastic model

Lokacija Visina nadsloja Zapreminska teina stijenske mase Teina nadsloja stijenske mase z=H Izmjerena vrijednost vertikalnog primarnog naprezanja kombiniranom statiko-geofizikom metodom Odnos primarnoga horizontalnog i vertikalnog naprezanja Izmjerena vrijednost vertikalnoga sekundarnog naprezanja kombiniranom statiko-geofizikom metodom Veliina vertikalnoga sekundarnog naprezanja dobivena elastinim modelom pomou programa Examine2D (na dubini 80 cm od ivice iskopa)

Hidrotehniki tunel brane Bekhme u Iraku 300 m 0,023 MN/m3 6,90 MN/m2 6, 67 MN/m2 0,89 6,23 MN/m2

Hidrotehniki Tunel Fatnica u BiH 50 m 0,024 MN/m3 1,20 MN/m2 1,30 MN/m2 1,54 1,14 MN/m2

11,60 MN/m2

1,80 MN/m2

Takoer, izvren je i kritiki osvrt na to to bi znailo da se umjesto izmjerenog odnosa primarnoga horizontalnog i vertikalnog naprezanja u proraun uvrsti pretpostavljeni odnos naprezanja. Pretpostavljeni odnosi primarnoga horizontalnog i vertikalnog naprezanja uvrteni u proraun su: 0; 1,00 i 1,50, slika 3, tabela br. 2. K0 = 0 K0 = 0,89

K0 = 1,00

K0 = 1,50

Slika 3. Usporedba proraunatoga primarnog vertikalnog naprezanja na konturi iskopa za razliit pretpostavljeni odnos primarnoga horizontalnog i vertikalnog naprezanja K0 Figure 3 Comparison calculated primary stress on contour of excavation for different assumed ratio primary horizontal and vertical stress K0

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

24

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ......

Tabela 2. Utjecaj krive procjene pravca glavnog naprezanja Table 2 Influence wrong estimation main stress direction Pretpostavljeni odnos primarnoga horizontalnog i vertikalnog naprezanja Proraunato sekundarno vertikalno naprezanje na konturi iskopa 0 17,70 MPa 0,89 13,95 MPa 1,00 13,49 MPa 1,50 11,39 MPa

MODELIRANJE UTJECAJA PRIMARNOGA NAPREZANJA NA TUNEL KRUNOGA OBLIKA Pomou programa Plaxis simuliran je problem iskopa tunela pretpostavljajui da je tunel iskopan metodom buenja dugih buotina i miniranjem. To se postiglo postiglo odumiranjem elemenata koji na modelu predstavljaju tunelski otvor. Mehanike karakteristike stijenske mase dane ranije u tekstu. Usvojeno je da se stijenska masa ponaa elastoplastino, slika 4 i slika 5. K0 = 0 K0 = 0,89

K0 = 2

K0 = 3

Slika 4. Usporedba plastine zone za razliite vrijednosti koeficijenta K0 (v = 6,90 MPa) Figure 4 Comparison plastic zone for different values of coefficient K0 (v = 6,90 MPa)

v = 3 MPa

v = 6,90 MPa

v = 10 MPa

v = 15 MPa

v = 20 MPa

v = 30 MPa

Slika 5. Usporedba plastine zone za razliite vrijednosti naprezanja v (K0 = 0,89 MPa) Figure Comparison plastic zone for different values of stress v (K0 = 0,89 MPa)

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

25

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ......

gdje je:

Mohr-Coulombove toke toke loma pri vlanim naprezanjima

Pomou programa Examine 2D simuliran je problem iskopa tunela pretpostavljajui da je tunel iskopan metodom buenja dugih buotina i miniranjem. Mehanike karakteristike stijenske mase dane ranije u tekstu. Usvojeno je da se stijenska masa ponaa elastino. Proraun je uraen za etiri razliita pravca djelovanja primarnoga naprezanja i to za kutove od 0, 15, 30 i 45, tabela br. 1.
Tabela 4 - Utjecaj krive procjene pravca glavnoga naprezanja Table 4 - Influence wrong estimation main stress direction Kut u odnosu na vertikalu Proraunato sekundarno naprezanje 0 1,05 MPa 15 1,10 MPa 30 1,17 MPa 45 1,28 MPa

ZAKLJUAK Analizom dobivenih rezultata moe se zakljuiti sljedee. Da su izmjerene vrijednosti sekundarnih naprezanja u blizini konture podzemnoga otvora uvijek znatno manje od veliina sekundarnih naprezanja dobivenih numerikim proraunom s elastinim modelom. Osnovni razlog ovome lei u injenici da se stijenska masa degradira oko podzemnoga otvora uslijed iskopa i preraspodjele sekundarnih naprezanja. Ako se usporede vrijednosti proraunatih primarnih vertikalnih naprezanja za pretpostavljene odnose primarnoga horizontalnog i vertikalnog naprezanja dane u tabeli 3, vidi se da se one razlikuju i preko 30%, iz ega se moe zakljuiti da je od velikog znaaja tono odrediti vrijednosti primarnih naprezanja. Spoznaja da, ako bi se inenjerski prorauni temeljili samo na veliini naprezanja dobivenih numerikim elastinim modelom, tada bi se redovito dobivale vee dimenzije obloge, odnosno dolazilo bi do neekonominosti rjeenja. Iz tabele 4 i moe se zakljuiti da tono odreivanje pravaca glavnih naprezanja u odnosu na vertikalu dovodi do poboljanja pri proraunima jer se dobivene vrijednosti primarnih naprezanja u proraunima razlikuju 5-15 %. Za datu stijensku masu i stanje naprezanja in situ, iskop izaziva lom ili oteenje stijenske mase u ovisnosti od traga naprezanja, koji zauzvrat ovisi od upotrebljenog naina iskopa. Sutina ove ovisnosti je mehaniki odgovor elastino-plastinih materijala. Budui da je vlana vrstoa stijene niska u odnosu na njezinu tlanu vrstou, stijene se mogu slomiti lake kod pojave vlaka nego kod tlaka. Ovaj fenomen loma izraeniji je u blizini konture tunela gdje je dinamiko rastereenje izazvano vlanim naprezanjem visoko. Na temelju gore provedene analize moe se zakljuiti da tono odreivanje parametara vrstoe stijenske mase, veliine primarnih naprezanja, kao i odnosa ovih naprezanja i pravaca njihova djelovanja, dovodi do znaajnog poboljanja pri proraunima podzemnih objekata. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

26

Z. Talic, P. Misevi: Anliza uticaja primarnih naprezanja ......

LITERATURA Fairhurst C.: Stress estimation in rock; a brief history and review. Special Issue on Rock Stress Estimation. Internacional Journal of Rock Mechanics and Mining Sciences, 2003. 2. Franklin J. A. & Hungr O.: Rock stress in Canada Their relevance to engineering project. Rock Mechanics, Suppl. 6, pp. 25-46, 1978. 3. Hanafy E. A., Emery J. J. & Franklin J. A.: Tunnel lining strategies. Proc. 3rd Symp. Eng. Applications of Solid Mechanics, Univ. Toronto, Canada, 1976. 4. Hoek E., & Brown E. T.: Underground Excavations in Rock. Institution of Mining and Metallurgy, London, 1980. 5. Hudson J. A. & Cornet F. H.: Special Issue on Rock Stress Estimation. Internacional Journal of Rock Mechanics and Mining Sciences, vol. 40, pp. 955, 2003. 6. Kujundi B.: Osnovi mehanike stena II. Graevinski kalendar, SGITJ, Slobodan Jovi, Beograd, 1979. 7. Kujundi B.: Opta fiziko-strukturna svojstva stenskih masa. Mehanika stijena, temeljenje, podzemni radovi. Drutvo graevinskih inenjera i tehniara Zagreb. Drutvo za mehaniku stijena i podzemne radove SR Hrvatske. Knjiga 1, str. 183-209. Zagreb, 1983. 8. Langof Z.: Odreivanje prirodnih napona u nekim sluajevima degradiranih sedimentnih stijena. IV jugoslovenski simpozijum o mehanici stijena i podzemnim radovima, Kosovska Mitrovica, 1977. 9. Langof Z.: Naponi i deformacije brdske mase i pritisci na tunelske obloge za neke sluajeve diskontinuuma. Univerzitet u Sarajevu, Graevinski fakultet, Sarajevo, 1980. 10. Pelizza S., Oreste P. P., Peila D. & Oggeri C.: Stability analysis of a large cavern in Italy for quarrying exploitation of a pink marble. Tunneling and Underground Space Technology, Vol. 15, pp. 421-435, 2000. 11. Selimovi M.: Mehanika stijena Teoretske osnove. Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru, Graevinski fakultet, Mostar, 2003. 12. Zhiyin W., Yunpeng L., Sijing W. & Zhifa Y. Numerical simulation of the geomechanical processes in rock engineering. Internacional Journal of Rock Mechanics and Mining Sciences, Vol. 37, pp. 499-507, 200. 1.

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

27