Hrvatsko katoliko sveuilite Studijski odjel povijesti Ilica 242, Zagreb

Ana Juri

Ekonomski pogledi dalmatinskih fiziokratskih pisaca

(se inarski rad i! pred eta "kono ska isao# $%& i 2'& stolje(e)

*o islav Ani(, dr& sc& ( entor)

Zagreb Studeni, 2'$+&

Uvod *e a ovog se inarskog rada su ekono ski pogledi dal atinski, -i!iokratski, pisaca te naj!naajniji agrarno . ekono ski pisci i nji,ova djela& /astojat (u predstaviti !naajne -i!iokrate, nji,ove anali!e gospodarske situacije i savjete !a unaprje0enje ekono ije u 1al aciji& 2ad se te elji na knji!i 3ladi ira Stipeti(a . Povijest hrvatske ekonomske misli: Ekonomska misao u Hrvatskoj izmeu 1750. i 1847. godine & 3ladi ir Stipeti( (425&$&$%26&, Zagreb), akade ik, pro-esor e eritus "kono skog -akulteta u Zagrebu& Zavrio je "kono ski -akultet ($%7$&), gdje je i doktorirao ($%78&)& 9io je gostuju(i pro-esor $%85:6& na Sveuiliti a u SA1 (A es, Iova; <ale; Stan-ord), a predavao je i na nogi europski a sveuiliti a i institucija a& 9io je rektor Sveuilita u Zagrebu ($%68:%&) i lan I!vrnog vije(a Sabora ($%5$:4&), te !astupnik u Saboru i Skuptini S=2J ($%54:6)& 1obio je brojna ,rvatska godinja !nanstvena pri!nanja i nagradu !a >ivotno djelo ($%66&)& $ =i!iokrati!a je pravac u ekono skoj isli nastao u =rancuskoj u $6& stolje(u& /astao je kao kritika -eudali! a i !apostavljanja poljoprivrede& ?lavni predstavnici su @uesnaA i *urgot& /ajva>nija privredna djelatnost je poljoprivreda jer se u njoj stvara isti proi!vod& B du,u -io!okrata i dal atinski pisci te>e posti!anju drutveni, vrijednosti, spoju vrlina i ra!u a& Cni to ine kritiko sadanjice, drutva u koje >ive, suprotstavljaju(i se nepravda a, nepravilnosti a i nesavrenosti a svijeta oko nji,& B i e napretka pre a svijetloj budu(nosti oni opisuju svijet# vide da u "uropi, koju po!naju, postoje !aostale barbarske, ali i napredne civili!acije& /o i unutar oni, napredni, djeluju DDbarbariDD, koje naje(e i! ne!nanja, ali ponekad i sebini, ra!loga, sprjeavaju ,od napretka&2 Ekonomski pogledi dalmatinskih fiziokratskih pisaca =i!iokrati, poevi od Eirabeaua, istiu kako sva civili!acijska dostignu(a ovise o gospodarski , te,noloki i de ogra-ski injenica a danog drutva& 3iekratno istiu do ete, odnosno slabosti civili!acije # porast ili s anjivanje broja ljudi, nji,ovo gladno bitisanje ili prosperitet, -i!iko stradavanje ili u na !adovoljstva& A sve ovisi o stanju gospodarstva& Zato se i!uavanje u!roka bogatstava naroda javlja kao al-a i o ega nji,ova uenja& /a to
$ 2

op(enito

planu djeluju i dal atinske akade ije& *o potvr0uje i koncepcija rada

,ttp#::in-o&,a!u&,r:vladi irFstipeticFbiogra-ija ; preu!eto $+& studenog 2'$+& 3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli: Ekonomska misao u Hrvatskoj izmeu 1750. i 1847. godine

Zagreb, 2''$&; 774.

Splitske akade ije& B svojoj vi!iji ekono ski, studija u 1al aciji !ada(e splitskog drutva a-ir ira kao DDra!voj privatne i javne ekono ije, od koji, oba i aju i!vorite i eg!istenciju u poljoprivredi, ribarstvu, !anatstvu i trgoviniDD& *e etiri gospodarske djelatnosti ine i sadr>aj rada splitskog ekono skog drutva&+ Julije 9aja onti4 pie u du,u liberali! a kako se DDobrti i trgovina ogu ra!vijati sa o u slobodi i pod okrilje !akonaDD& Cn se bori !a jedinstvene propise i !a obrte tra>e(i sustav jedinstveni, jera, jednako kao i bolji poljoprivredni !akon& *o je

vladavina prava u kojoj se ostvaruju poboljice kod postoje(i, kultura, proiruje u!goj kru pira, dudova prelca i svilarstva, s ti e to posebnu pa>nju valja poklanjati stoarstvu i ribarstvu& Gre a 9aja ontijevu iljenju ratarstvo i ribarstvo u ruka a su grubi, prosti, ljudi& Cbrt i stvari a e0uti , !a,tijeva da ju vode i !naajni jesti a i rukotvorine vode neto naobra>eniji, ali ni oni nisu dobro obueni pa esto ni u oni koje su potrebne !a obavljanje nji,ova posla& 7 *rgovina, civili!irane i uene osobe& *i i da od vlasti, se osoba a obra(a

ole(i i, u i e naroda da poboljaju trgovinu

e0u ostali a, is,ode otvaranje po jedne pote u glavni

provincije& *ako bi dopisivanje s 3enecijo

bilo urednije, a i trgovina bi postala sigurnijo

redovitijo & 9aja onti usitnjenost i rasprenost posjeda u 1al aciji s atra prepreko unapre0ivanju ratarstva& Gredla>e stoga diobu !e ljita istiu(i kako udaljenost ra!liiti, dijelova posjeda o>e o>da biti i korisna, ak se s atra predno(u, a ne teritoriju bili vlasnitvo sa o ano poljoprivredne sluaju vie strukture& Hada bi posjedi na jedno alog broja posjednika, a ne etoda u radu& Cvako (e jedan poboljica a na podruju

vie nji,, koji posjeduju ujedno i dobra na drugi

jesti a, trebalo bi u to

stra,ovati !a poboljanje ratarstva i !a irenje novi, i uspjeniji,

u!orni gospodar povu(i i druge k napretku& 9aja onti je prepreko i, ra!log nije agrono ske

poljoprivrede s atrao i ne ar te>aka, koji stare obiaje i tradiciju nisu ,tjeli napustiti i nikakav ogao na to navesti& 8 1ok Julije 9aja onti u!i a -i!iokratska naela kao te>ite
5

svoga rada, njegov brat Jeroli

ve( u

nogoe u upu(uje djelatnost drutva na te,nike i

jere, kao na pri jer # treba pouiti seljaku klasu u poslu, koji oni dnevno vre;

stalno podupirati seljaka stre ljenja, nagra0ivati i, !a uspje, u radu i na taj i, nain poticati na to bolju obradu tla; u!di!ati seljatvo i intelektualno; o!biljno se brinuti !a nji,ove potrebe;
+ 4 7 8 5

3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 774& B drugo !sto, 777& B drugo dijelu rada i!nijet (u njegovu kratku biogra-iju& dijelu rada i!nijet (u njegovu kratku biogra-iju& 3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 777&

obnoviti, pove(ati i urediti u e; isuiti putove . bare kolona&6

ovareI koje unitavaju veliki dio !e lje; urediti

najva>nije i najpro etnije; ujediniti vlasnitvo pojedini, nepotrebno ratrkani,

!e ljita; nastojati ukloniti to prije nepotrebne nesuglasice i! e0u vlasnika !e ljita i nji,ovi, Juka Kaleti( % s atra da pouavanje obinog puka o ispravno !e ljita, s nastojanje a posebno !a 1al aciju, gdje je takav rad prijeko potreban& =i!iokratske ideje sti>u u 1al aciju s vre enski ve( i!ala knjiga Ada a S it,a ($558&) kojo ($5%8&), te eljenu na ideja a i doktrino Splitsko oderni S it,ovi po ako od dvadesetak godina # tada je je ekono ska !nanost napustila -i!iokratsku !asada a& B 1al aciji, e0uti , potkraj nainu i pri jeni obra0ivanja

da se napuste stare predrasude, predstavlja najve(u dobit !a svaki narod,

doktrinu& B Zagrebu (e nekako u to vrije e Lipu objaviti studiju o te elji a >itne trgovine osa deseti, godina tek pristi>u prvi radovi koji !astupaju ideje -i!iokratske doktrine& Grvi je s -i!iokrati! a istupio Ivan Juka ?aranjin u predavanju to ga je odr>ao u drutvu $566& godine, govore(i o jera a koje bi valjalo pri ijeniti u stilu i!nosi da !e ljite ekono sko

1al aciji radi pove(anja poljoprivredne proi!vodnje& B -i!iokratsko

daje ,ranu !a >ivot ljudi i pred ete !a trgovinu& 9e! proi!voda !e ljita sva su druga sredstva sa o privre ena, ovisna o ino!e stvu i stranci a, koji i, dopre aju, i kao takva podlo>na su pro jena a ljudskog du,a& Goljoprivrednici ne trebaju nita drugo initi, nego u!i ati od !e lje one proi!vode koje nudi priroda& Sa o oni i aju stalnu, proporcionalnu i kontinuiranu vrijednost& /arodno blagostanje bit (e sa o tada stalno, ako ga bude ,ranilo to nepresuno vrelo&$' Zato ?aranjin preporua da 1rutvo sve svoje sile us jeri na jaanje dal atinske poljoprivrede& Jo je odre0eniji u to akade ijo pogledu Ivan 9anovac $$& B njegovu prvo istupu pred Zadarsko odgoju i nainu negova poka!ao je ne sa o i!vrsno po!navanje dal atinske poljoprivrede, ve( i i!ni no

!nanje tadanje agrarne ekono ije& Cn u predavanju DDo nacionalno

pro icanjaDD istie da pravog napretka u poljoprivredi ne a be! sustavnog obra!ovanja poljoprivrednika& 1ruga 9anoveva studija je tiskana $5%4& godine te govori o negativni
6 %

3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 778& B drugo B drugo dijelu rada i!nijet (u njegovu kratku biogra-iju& dijelu rada i!nijet (u njegovu kratku biogra-iju& 3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 775&

$' $$

uinci a rasipnosti na unapre0enje poljoprivrede& 9anovac tu opet govori svoji akade ici a, veliki dijelo

kolega aI

!e ljoposjednici a, kriti!iraju(i i, !bog luksu!a i rastronosti, a

!ane arivanja brige oko polja i poljoprivrednika& Hritian je pre a auditoriju, ali svoju kritiku i!nosi DDelegantnoDD, i plicitno, kako se nitko ne bi uvrijedio&$2 S atra da je rasko potrebna ono narodu u koje u je postignuto bogatstvo stvoreno rado , u jereno(u i trgovino & Ivan 1o inik Stratico . ,varski biskup i lan -i!iokratike akade ije u =irenci, djeluje i u Splitsko gospodarsko drutvu i u trogirskoj Akade iji& /jegovo predavanje i! $5%4& godine ""#as$rava o razlozima o$adanja stanovni%tva u &alma'iji i na(inu njegova s$rje(avanja"", i!ra>ava ne sa o njegove poglede, ve( i stavove drutva& Stratico s atra da je broj svake !e lje deter iniran . paralelan pove(anju ili padu poljoprivredne proi!vodnje& Ako stanovitvo i! bilo koji, ra!loga ne radi i ne proi!vodi, nedostaju neop,odni uvjeti !a njegovo u!dr>avanje& Siro atvo i bijeda !a njega su posljedica u!aludni, i i!nevjereni, nada, prijevare i kra0a, to o ogu(uje jedni a lagodan, a druge osu0uje na te>ak >ivot& 2jeenje to bijeda& 1a bi se iskoristila prirodna bogatstva !e lje, neop,odno je, svi posti(i najbolji prinosi& *akva bi politika pove(anja nje!ina stanovnitva&$+ 3jerojatno je naji!ra!itiji predstavnik -rancuskog prosvjetiteljstva, ali i -i!iokrati! a u 1al aciji bio *o o 9asiljevi( . 9assegli, koji je >ivio i djelovao u 1ubrovniku, ali je !naajni dio svog -or ativnog >ivota proveo u ino!e stvu, gdje se kolovao& Sudjelovao je u radu dubrovake !nanstveno . knji>evne akade ije, to DD1o oljubno drutvoDD $4 redovito je odr>avalo sjednice& Akade ija je okupljala ne sa o dubrovake ple i(e, ve( i puane kao i strance& *o je bilo o!biljno !nanstveno drutvo koje u je cilj pratiti napredak !nanosti u svijetu i prenositi spo!naje u ali, od sredita "urope udaljeni 1ubrovnik& Ckosnica je radu drutva udri !akonodavstvo i ekono sko isao # kako politiko blagostanju& proi!vodnje posti(i blagostanje 1ubrovnika, koriste(i se posebno raspravlja o gospodarski stanju i prilika a Stratico vidi u ra!voju gospodarski, djelatnosti, koji a se otklanja ne sa o neradinost, ve( i sredstvi a, u narodu ogu iriti !nanja, uiti ga od djetinjstva kako se obra0uje !e ljite i kako se s naj anje truda

ogla !austaviti iseljavanje i! 1al acije i dovesti do

drugi, !e alja te ra!bijati predrasude koje koe put vlastite !e lje k napretku& 9asiljevi( djelatnosti a koje pridonose drutveno Slijede(i -i!iokratska naela, i!di>e seljake budu(i da oni jedini pove(anje
$2 $+ $4

3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 776& !sto, 78'& )o'iete Patrioti*ue&

pove(avaju drutveno bogatstvo& S atra da (e sa o oslobo0en od k etstva seljak DD biti koristan drutvuDD, budu(i da (e on tada koristiti postoje(e napretke kod pojedini, poljoprivredni, kultura i pove(avati svake godine svoj do,odak, a ti e i svoje do ovine& B cilju op(eg dobra svi slojevi se oraju ujediniti u borbi !a prosperitet poljoprivrede& B svo glavno djelu, DD Plan de re+orme de la #e$u,li*ue de #aguse""- 9asiljevi( poljoprivredu obra0uje kao prvu, najva>niju djelatnost& Grotivi se k etstvu i -eudalno proi!vodnja sve anja& sustavu, koji je stvorio ne!adovoljnog seljaka ko e je i !akoniko koji bi se ostvarila Gosebno se bavi poljoprivredni

pravinija raspodjela !e ljita& Sadanja podjela, pri kojoj usporedno postoje i velika bogatstva i velika bijeda, !a njega je nespojiva s naelo !e ljita koliko DDop(eg dobraDD& Svako e treba osigurati toliko u je dovoljno da pre,rani svoju obitelj&$7 DDEkonomsko . poljoprivrede,

/ajopirniji i najte eljitiji traktat o pri jeni -i!iokratske doktrine na dal atinsku poljoprivredu napisao je, ve( spo enuti, Ivan Juka ?aranjin pod naslovo dal atinske -i!iokratske kole& Cp(a je o!naka knjige !a,tjev !a slobodo $oliti(ka razmi%ljanja o &alma'iji""- tiskana $6'8& godine& *o je naji!ra>enije sintetsko djelo trgovine i industrije; bori se !a po orstvo, aktivnost, ali naglaava da su gra0anske slobode i tr>ite preduvjet ekono skog prosperiteta& ?aranjin posebno obra0uje stanje poljoprivrede u 1al atinskoj !agori i na obalno napueno ne!nanje DD& /a to podruju i otoci a& Cn te>i DDuiniti 1al aciju sna>no , i i sretno DD, jer je ona sada DD do krajnosti opustoena, pritisnuta siro atvo

putu tra>i i da se rijei pitanje DD dr>avni, i ko unalni, !e ljitaDD, !a ta on

predla>e da se napusti naelo nji,ove neotu0ivosti& 3jeruje da bi DDu! javnu dra>buDD ti, !e ljita i DDra!u nu raspodjeluDD, DDop(e blagostanje sigurno porasloDD& *ra>i, nadalje slobodnu trgovinu, kojo bi se napustila tadanja DDiskljuiva prodaja vinaDD, DD onopol proi!vodnje uljaDD, !abrana ispae stoke, pa ak dr>anje DDsitne stoke i krava unutar podruja pojedini, selaDD& $8 *ako ?aranjin i!nosi svoju vi!iju bogate budu(nosti 1al acije# poljoprivreda i ribarstvo su te elji na koji a (e se i!graditi prosperitet pokrajine& Najznaajniji agrarno ekonomski pisci B ovo dijelu se inara prika!at (u pojedine pisce -i!iokrati! a i nji,ove poglede, govore(i o svako e pojedinano& ?iovanni Arduino . bio je lan =i!iokratske akade ije u Sieni, poljoprivredne akade ije u 3icen!i i agrarne akade ije u Bdina a& 9avio se poljoprivredni
$7 $8

proble i a# isuivanje

3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 784& !sto, 785&

ovara u veronskoj okolici, proi!vodnjo Jeroli studijo

konoplje i i!rado

u>eta od konoplje !a

ornaricu te

biljka a koje se koriste !a bojanje tkanine& Cbjavljivao je radove o poljoprivredi u 1al aciji& $5 9aja onti . po obra!ovanju je bio pravnik& 9io je aktivan u djelatnosti a splitskog polju poinje o agrarnoj doktrini (""&ottrina agraria""; $5%'&), a koju je konkreti!irao na dal atinske spisu o etoda a unapre0enja poljoprivrede u 1al aciji (""/emoria so$ra i gospodarskog drutva i katelanske akade ije& Svoj rad na agrarno . ekono sko prilike u posebno

vari mezzi di $romouvere l"agri'oltura in &almazia"" ) Greporuuje da se radi unapre0enja dal atinske poljoprivrede uini sljede(e # obra!uje DD seljaka klasaDD, daju(i joj prvenstveno !nanja !a obra0ivanje tla; podstakne pri jeri a i djeli a seljaka da koristi dobre naine proi!vodnje; obnove i proire u e; isue pove(anje proi!vodnje; pobolja pro et dobri ovare, a tako dobiveno !e ljite iskoristi !a cesta a; dopusti potpuna sloboda pri trgovini

DDproi!vodi a !e ljeDD; ujedine -rag entirane parcele pojedini, posjeda (provesti ko asaciju, rekli bi dananji agrarni ekono isti); prekinu trajni nespora!u i i! e0u vlasnika i kolona, to se negativno odra>ava na proi!vodnju&$6 S atra da bi akade ija lo!e i drugi, kultura& Jeroli vite!o Jegije asti& edicinu u Gadovi& 9io je edicinski pisac, ko po!itor i orala i ati poljoprivredne radne strojeve (i seljaku de onstrirati nji,ove prednosti) i nagra0ivati najbolje proi!vo0ae kestena, 9aja onti postao je predsjednik suda u Splitu, pri!ivnog suda u 1ubrovniku; u i e Splita posjetio je /apoleona kao lan deputacije ilirski, pokrajina& Gostao je i Julije 9aja onti . doktorirao je

knji>evnik& 9io je lan agrarne akade ije u Splitu, ali i one u Bdina a& Za ekono iste naj!naajniji je njegov rad na prouavanju poljoprivrede 1al acije& Csniva je splitske ?ospodarske akade ije, kojoj na poetku nje!ina rada stavlja dr>avu toliko, koliko no>ina siro a,aDD& Hao i aki u da DDnita ne sra oti svaku na oajne nogi drugi pisci svoga onoga vre ena, s atrao

je da je ekono ija dio drutva, koji u 1al aciji !a,tijeva posebnu pa>nju s ob!iro prilike koje tu vladaju& Grvi

u je rad i! $557& godine !apravo prolego ena !a studij nogi drugi, pie o isuivanju o postanku i napretku

gospodarstva u 1al aciji (DDPros$etto di studi e'onomi'i $er la &almazia""), istra>uje utjecaj ra!liiti, inilaca, pa i gospodarski,, na stanovnitvo& Hao i dal atinski, polja; govori o teko(a a u!goja goveda na Hvaru, !ati alo
$5 $6

javnog ekono skog drutva u Splitu& Hao lijenik ocrtava u>ase ondanji, !dravstveni, prilika# u Splitu od gladi u re 4 i vie siro a,a dnevno, a kad je sua i vie; etvrtinu splitskog
3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 78%& !sto, 75'&

stanovnitva ine prosjaci& J& 9aja onti !agovara suvre ene poboljanje prerade gro>0a i aslina, pove(anja broja stoke ra!voje

etode obrade !e ljita, livada i drugo& Znaajno je

da tra>i da se ogranii povrina pod vinogradi a i de se to !e ljite iskoristi kao oranica !a proi!vodnju >ita& Cbjavio je u 3eneciji $55%& godine i knjigu o svilarstvu u 1al aciji DD 0a seri . 'ultura in &almazia e la 'olutura del gelso""& $% Ivan 9anovac . 1jelovao je kao odvjetnik u Libeniku, te je bio lan Agrarne akade ije u *rogiru& Gristup rijeiti bolji u je agrarni proble i a pravniki # vjeruje da bi se nogi proble i ogli jere !akonodavstvo , pa nakon to uoi proble e, predla>e prvenstveno opravne

!a nji,ovo rjeavanje& Sva njegova djelatnost objavljena je u devedeseti Goinje sa studijo -atalno nepotrebne trokove, daleko putovanje od

godina a $6& Stolje(a&

koja obra0uje i!ni u isparceliranost !e ljita, to u!rokuje velike a jesta rada i drugo& *u studiju slijedi druga, o u je ideja da treba -avori!irati poljoprivredno

unitavanju u a u 1al aciji& *e eljna

!ani anje; ukoliniti u!roke bijedi poljoprivrednika& 9anovac je DDpraktiniDD agrarni ekono ist, koji !agovara poboljice u proi!vodnji vina jer (e be! nji, dal atinska vina i dalje i ati u 3eneciji niske cijene&2' Andrija 9orelli 3ranski . lan Akade ije u Zadru& S atrao je 3eneciju krivo gospodarsku !aostalost 1al acije, vjeruju(i da (e jaanje trgovinski, ve!a s Hrvatsko 9osno poboljati stanje& 3ite! je Jegije asti i !adarski gradonaelnik od $6$$& . $6$+& vre enu poklanjao poljoprivredi # isuivao je ovare, poticao na u!goj !a i

3icen!o 1andolo I 9io je ke iar i lijenik& ?eneralni providur 1al acije $6'8& . $6$'& Gosebnu je pa>nju u to pa uka, tra>io ra! ak vinogradarstva i svilarstva, a poticao u!goj ovaca& Csnovao je *rgovaku ko oru u Splitu& S anjio je uvo!ne carine, poticao brodogradnju, ra!voj solana i drugo& God njegovi i eno i!la!e dvije popularne knji>ice na ,rvatsko je!iku# DD 1ratki nauk 'hiudoredni varhu du2nostih 'ovi'glih za segliane"" ($6'5&) i DD3arhu radgne od kum$ira i varhu naina za s gnim slu2itse"" ($6'5&)2$ Jeonardo Hruevi( I Gred "kono ski drutvo u Splitu i!lagao je $556& svoje prijedloge deputatu !a glede poljoprivrede u 1al aciji, a koji su onda proslije0eni venecijansko stvaranja seljakog posjeda u jed no
$% 2' 2$

poljoprivredu& B nji a tra>i re-or u !e ljinog pore!nog sustava, ko asaciju !e ljita u cilju ko adu; i!gradnju ku(a na to posjedu; tra>i javne

3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 752& !sto& 3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli 755&

radove koji bi o,rabrili DDdal atinske EediteranceDD da vie rade u poljoprivredi; !agovara da 1al acija proi!vede vie ,rane, da bude sa odovoljna& Istra>ivao je i proble e govedarstva i ispae goveda&22 Ivan Eoller . Csniva je Splitskog ekono skog drutva i njegov predsjednik sve do svoje s rti& 9io je vrstan organi!ator, a u !nanstvenoj aktivnosti bavio se prvenstveno proble atiko ribarstva u 1al aciji& /jegovo djelo DD&issertazione so$ra le $es'agini della &almazia"" s atrati prvi !nanstveni rado nje!ina suenja i soljenja&2+ Zakljuak =i!iokratski pisci 1al acije, s kraja $6& i poetka $%& stolje(a ine prvi !naajni krug isto iljanika, koji te>e gospodarsko napretku svoje !e lje& Hao patrioti oni nesebino daju te>e# sebe, sve svoje intelektualne snage, ali i novana sredstva, da bi postigli cilj koje o>e se o ribarstvu u nas; obra0ivao je i naine kon!erviranjs ribe,

blagostanje 1al acije i naroda koji u njoj >ivi& Cko tog cilja okupljaju se tadanji intelektualci, neovisno o to e jesu li teolo!i, ekono isti, pravnici ili prirodo!nanci& 3odi i, ple enita spo!naja i potreban je !ajedniki napor svi, da !e lja i!a0e i! bijede i siro atva u ko nala!i& Gonekad se odgovori na pitanje i ra!likuju, ali su !naenje te DDkoleDD ekono ista trajno&24 se tada je otivi i na jere jedinstvene, i u to

Literatura 3ladi ir Stipeti( # Povijest hrvatske ekonomske misli: Ekonomska misao u Hrvatskoj izmeu 1750. i 1847. godine Zagreb, 2''$&

22 2+ 24

!sto, 76$& !sto, 76+& !sto, 764&