Aleksa Milojevid, BiH je kolonija, a mi smo robovi

BiH je kolonija, a mi smo robovi

BDP raste zato to buja administracija Napravljen je mehanizam lanog prikazivanja bogatstva manje razvijenih zemalja, vlada ubjeuje narod kako je bogat, a narodu je sve tee, izjavio je u intervjuu za Osloboenje Aleksa Milojevid, ekonomista. Statistika kae da BiH ima odreeni ekonomski rast, da se oporavlja, a iskustvo da je sve tee i sve gore: zato se statistika i iskustvo razilaze? - Oito je da postoji velika razlika izmeu statistikog mjerenja bruto drutvenog proizvoda (BDP) i stvarnosti. Ko od nas moe da vjeruje da smo sada dva i po puta bogatiji, dva i po puta zaposleniji i da imamo dva puta razvijeniju privredu nego prije rata? Prije rata imali smo BDP po stanovniku 1.800 do 2.000 dolara, a sada 5.000 dolara. Znai da postoji metodoloka greka u mjerenju BDP -a i mi smo u statistici bogati, a ustvari smo siromani. S druge strane, kada se uzme sadanja struktura BDP-a, industrije je sve manje, a sve vie administracije, sve vie je zaposlenih u administraciji, a sve manje u industriji, a BDP raste. Znai, BDP raste zato to buja administracija. Meutim, mislim da je osnovna greka mjerenja BDP-a to se inostrana roba i inostrani dugovi upisuju kao nae bogatstvo, tako da mlijeko koje mi uvezemo iz Slovenije urauna se kao BDP u Sloveniji, a kada se ovdje proda u Mercatoru, upie se kao na BDP zato to je Mercator nae preduzede. Kada Mercator podnese svoj zavrni raun, mi tu robu iz inostranstva upiemo kao nae bogatstvo.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Precijenjena valuta

Slino je sa zaduivanjem, dignemo kredit, isplatimo naem graevinskom preduzedu neki posao i to preduzede uvede u bilans kao nae bogatstvo, a to je ustvari inostrani kredit. Nigdje se metodoloki ne umanjuje BDP za iznos dugova i deficita, odnosno za iznos tue robe, za deficite platne bilance, tako da mi to smo zadueniji i to imamo vedi gubitak u poslovanju sa inostranstvom, to smo bogatiji. to gore, to bolje. U statistici raste bogatstvo, a u stvarnosti raste zlo, siromatvo, svoje siromatvo pretvaramo u svoje bogatstvo. Isto je i sa izvozom. Doe strana firma, otvori pogon i ona knjii izvoz na nas. Npr. sad je eka u izuzetnom suficitu zato to je njemaki Volkswagen otvorio svoje preduzede kodu tamo i sav iznos izvoza se knjii na eku, a u sutini Nijemac uzima taj novac. Napravljen je mehanizam lanog prikazivanja bogatstva manje razvijenih zemalja, vlada ubjeuje narod kako je bogat, a narodu je sve tee. Prva stvar koju trebamo raistiti sa Bruxellesom je da raunamo BDP onako kako smo radili prije, a to je samo materijalno bogatstvo koje su stvorila naa preduzeda, a ne da dou strane firme, registruju se kao domade i prodaju tue proizvode, a nama se upisuje kao bogatstvo, dok one novac odnose vani.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Da li je onda slina stvar i sa valutom, kurs je fiksan, ali jasno je da ne vrijedi koliko pie da vrijedi? - Valutni odbor (Carrency Board) je priprema ekonomskog sloma, to je najpouzdaniji dokaz da smo mi kolonija, jer Engleska je izmislila valutne odbore 1850. godine, kada su krenuli pokreti za oslobaanje od kolonijalnog ropstva i Engleska vie nije bila u stanju da to brani vojskom pa je engleski kralj smislio valutne odbore kao novu kolonijalnu izmiljotinu, koja je toliko dobra da je preko valutnih odbora faktiki uguio oslobodilake pokrete i produio carstvo za jo 100 godina. Oko 1950. poinju ponovo oslobodilaki pokreti irom carstva i tada je srueno, mislilo se da se nikad nede pojaviti valutni odbori kao najcrnja kolonijalna institucija. Zemlje koje su bile u valutnom odboru ni do danas se nisu oporavile, a bilo ih je 76. Prvi put u istoriji javljaju se valutni odbori na tlu Evrope u BiH, Bugarskoj i Litvaniji i to je potpuni dokaz da je EU kolonijalna sila. Sutina valutnog odbora je, a to je prevara Engleza, da se neto zove neim to nije. Mi nazivamo Centralnom bankom BiH instituciju koja nema nikakve monetarne nadlenosti i koja je ustvari samo jedna velika mjenjanica. Nemamo monetarne nadlenosti, fiksira se devizni kurs, a ispod kore tog deviznog kursa idu zaduivanja i deficiti, to slabi valutu i to bi trebalo biti signal da zemlja propada u krizu i da treba poeti upravljati i imati centralnu banku, imati devalvacije itd. Meutim, mi imamo precijenjenu valutu i to je najvede zlo koje moe pogoditi neku zemlju, to znai da je u inostranstvu sve jeftinije, a kod nas skuplje i onda ta valuta gura uvoz, a onemogudava izvoz. Znai, sve se isplati, i zaduivati se i uvoziti, samo se ne isplati nita ovdje proizvoditi ni finansirati. Sa ovako precijenjenom valutom mi nemamo nikakve anse da ekonomski opstanemo.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Zato je Valutni odbor priprema ekonomskog sloma?

- Valutni odbor nije trajna kategorija, on je priprema ekonomskog sloma i jednom mora dodi do toga, jednom mora pudi taj administrativni kurs i oni de to uraditi onda kad nas dovoljno zadue i ekonomski unite, a tada de dugovi i deficiti skoiti za dva-tri puta. BiH sada ima sedam milijardi KM duga, kad se taj slom dogodi, dug de skoiti na 25-30 milijardi, a onda smo potpuno potopljeni. Nas eka potpuni ekonomski potop u momentu kad prestane funkcionisati Valutni odbor. Da smo imalo narod koji misli na svoju bududnost, mi bismo ved skoili da se uniti Valutni odbor, da napravimo svoju centralnu banku i da ponemo da upravljamo svojim dugom, svojom valutom. Ovako smo nemodni. Gdje je jo velika prevara Valutnog odbora? Oni su proglasili 100-postotno pokride, a to znai sav na novac, est milijardi maraka, koliko su nae monetarne rezerve, iznesen je u inostranstvo i mi dobijamo kamatu oko 0,80 posto. Dakle, mi finansiramo inostranstvo jer taj novac posuujemo po kamati od 7-8 posto i zaradimo oko 130 miliona na tim kamatama. To potroe CBBiH i vlade. Istovremeno, dajemo za otplatu kamata na posuena sredstva oko 1,2 milijarde KM. To je prevara. Nijedna zemlja nema 100-postotno pokride svoga novca, kada dostigne 30 posto pokrida, to je izuzetno pokride. Sav na novac je u inostranstvu, sutra kad se dogodi taj monetarni slom, mi demo ostati bez novca, znai sve ono to smo kupili za na novac kad je uveden Valutni odbor, negdje je u inostranstvu i nedemo ga nikad modi vratiti. Bilo bi najuputnije da ustanemo i gradimo svoju centralnu banku.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Vjeni dunici

Da se vratimo Daytonu. Oni su napravili Dayton, a razvalili dravu. Prvi stub drave je novac, odnosno monetarna politika. Od onog momenta kad su nam napravili Valutni odbor i oduzeli nam mogudnost upravljanja novcem, mi nemamo dravu i ne moemo se dogovoriti. Da imamo svoju centralnu banku, ja sam uvjeren da bi se oko tog problema okupila jedna zdrava, razumna grupa ljudi koja bi istakla potrebu jaanja drave. Mi nemamo nijednu instituciju oko koje bi se morali okupiti. Zato ovi politiari mogu tako neodgovorno da se ponaaju, da ugroavaju dravu sa svih strana, da nede da se dogovore, ali da imamo centralnu banku, morali bi se dogovoriti. Zato? Zato to je prva funkcija centralne banke da kontrolie potronju vlade. Nikad se prije rata vlada nije mogla zaduiti kod komercijalne banke, nego samo kod centralne banke i taj dug se vrada ili pretvara u inflaciju, odnosno emisiju novca. Danas imamo vlade koje nisu pod kontrolom i zaduuju se bezgranino.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Moete li, molim Vas, da pojasnite koliko smo duboko u krizi?

- Mi smo u nepodnoljivoj krizi. Evo, da uzmemo za primjer dug prema inostranstvu. Prodavai novca, MMF i Svjetska banka, definisali su jedan potpuno neobjektivan kriterij i rekli moe se drava zaduivati do 40 posto BDP-a, to je niska zaduenost, od 40 do 80 je srednja i preko 80 posto BDP-a je visoka zaduenost. To je potpuno neosnovan kriterij, napravljen tako da se odravaju slabe vlade, jer su one veliki kupci novca i unitavaju svoje zemlje i privrede. Da ima istine u prii kako su oni doli da nas razviju, ne bi nikad unitili Energoinvest, ali Siemens nije mogao dobiti posao od Energoinvesta, pa je morao biti uniten. Njihova namjera ovdje je, kao i svih kolonizatora, a nisu nita drugo nego kolonizatori, da nas ekonomski unite kako bi doli do jeftinog robovskog rada, prirodnih bogatstava i vjenih dunika, jer i nai praunuci de morati pola plate davati za otplate dugova. Oni de za svega nekoliko godina da za svoje unuke i praunuke obezbijede robove koji de za njih raditi. Prava ekonomska mjera duga u inostranstvu je strana valuta, poto se dug mora vratiti u stranoj valuti, a valuta se stie izvozom. Prava ekonomska mjera je veliina izvoza i koliko se od tog izvoza moe odvojiti za otplatu duga.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Dokad de takvo stanje trajati?

- Mi vie niim ne upravljamo. Vidite da su budeti donoeni samo da bi se udovoljilo MMF-u da bi se povukla nova trana, samo 75 posto budeta se puni od vlastitih izvora, a 25 posto se rauna na zaduivanje. Zaduujemo se da bismo vradali dug, znai ved smo otili u spiralu dugova, to je prema svim iskustvima, padanje u kolonijalno ropstvo. Kada sam prvi put upotrijebio tu rije, ja sam se jeio, ali vidim da sada niko ne obrada panju i to je u sutini najveda opasnost. Upumpavanje tueg novca je slatko, jer oni kau ako ne bude prihvaden budet, nede biti penzija, a penzioneri nemaju snage da kau "e ja nedu da primim penziju zbog toga to du unititi svoga unuka, svoje dijete, jer oni nede imati platu poto nede modi da rade". Zna se da nema niko snage da to uradi, a loe vlade egzistiraju na bazi toga, stalno de biti neka ucjena. Samo je pitanje kada de MMF da povue runu i da nas pusti pod led, kao Grku. Grkoj su 20 godina govorili da je najbolja dok su troili tue, onda su povukli runu i potopili ih. I nama to isto predstoji kad ne budemo mogli da vratimo prvu ratu, a to se pribliava. Stvar je procjene kada vie nede dati novac koji im se vrada, jer mi sad uzimamo tranu i samo im je vratimo. Mislim da mogu napraviti haos, posebno ako politika pone da misli svojom glavom i pone da se spaava i pokae bilo koju vrstu neposlunosti. U roku 24 sata mogu izazvati haos - nema penzija, nema plata, poinju neredi...

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Ima li iko u vlasti ko shvata to to nam se deava i ima snage da neto promijeni? - Mislim da postoje pojedinci koji to shvataju, pa ak i politiari, ali niko vie nema ansu da se tome odupre. Neka patriotska politika nema nikakvu ansu, jer kad bi sad neko doao i rekao dvije godine radimo za upola manje plate da razvijemo industriju, odmah bi izgubio na izborima. Dokle god MMF bude htio da nas unitava, moe to preko "bezbjednog novca" jer niko nema snage u politici da otkae taj novac i krene u razvoj. Nepojmljivo je da ova politika, koja je sruila privredu, ne zna ponovo da napravi ipad, UPI..., a hode da vlada, i vlada zato to ih MMF podrava. On inae podrava slabe vlade. Da je MMF bio dobronamjeran prema nama, povukao bi svoj novac, ove vlade bi odmah pale i dole bi neke nove zdrave snage. Treba zaboraviti strane investicije, one su tetne. Na 1.000 KM stranih investicija za 30 KM se umanjuje BDP. Postoje istraivanja nobelovaca u svijetu da su direktne strane investicije tetne. Moe se bogatiti samo na domadem novcu. Mi danas u BiH sve potroimo, dobijemo novac od MMF-a, i to potroimo. Prije rata Jugoslavija je izdvajala 70 posto BDP-a za investicije, Njemaka i Austrija danas izdvajaju 28, a Kina 40 posto. Opasan virus U vrijeme globalizacije, provaljenih granica, dotoka ovog bezvrijednog novca, koji je za njih bezvrijedan, a mi demo ga morati vratiti u robi i on za nas ima stranu vrijednost, izvlaenje de biti vrlo teko. Istorija govori da je to zavravalo u potpunom kolonijalnom ropstvu ili velikim prevratima. Meni je ao da su ovi politiari uspjeli da zavade narod toliko da nemamo mogudnosti za jedinstveno djelovanje za ekonomsko oslobaanje. Izgleda da je zagrljaj EU toliko snaan da sve unitava, eno Grka propada, totalno je unitena, propadaju Hrvatska, Srbija, eka...

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Osim ekonomske krize, mislite li da imamo neku vrstu krize svijesti u drutvu jer ne vidimo ta nam se pred oima radi? - Kod nas je kriza politike. Svaki narod ivi preko elite, kod nas je elita protiv naroda, plai se naroda. Nemamo poslovnu elitu koja je sa svojim narodom gradila preduzeda, imamo poslovno-politiku elitu koja se obogatila na otimanju i boji se svake promjene i oduzimanja onoga to su prisvojili, spremni su na najgore izdaje i zaduivanja samo da bi ostali na vlasti. Naalost, nemamo nijedan ekonomski institut koji bi mogao biti najbolja opozicija i tuma stanja u kojem smo, to je ova politika unitila. Prije rata smo imali, bili smo doveli privredu u rang srednje razvijene zemlje i bili smo opasna prijetnja, virus koji se mogao proiriti na druge zemlje. Vjerujem da je uraena privatizacija po modelu Ante Markovida, Jugoslavija bi bila najsretnija zemlja na svijetu i da ne bi bilo rata, jer bi se narod povezao preko vlasnitva nad privredom, politika bi se temeljito izmijenila. Kad su meunarodne sile vidjele da smo mi opasan virus, da moemo biti primjer za ugled i prevrat za njihovo ruenje i ruenje njihovog kapitala, nisu mogle dozvoliti da pobijedi ljevica u svijetu na ekonomskoj osnovi, pa su nam organizovale rat. Vidite, svugdje gdje hode, mogu izazvati rat, Afrika, Ukrajina... Nekada smo imali najvede firme koje su radile u cijelom svijetu, a sad su doli da nas ue kako praviti mala preduzeda, zato nas ne ue da pravimo velika, nego nas zamajavaju malim, a za to vrijeme njihova preduzeda su sve krupnija.

BiH je kolonija, a mi smo robovi

Strah od posljedica

Latinoamerike zemlje su 70-ih godina upale u nepodnoljiv dug i to onda kada je zaduenje iznosilo 30 posto izvoza i to je gornja granica zaduenosti. Na kraju je to dovelo do oslobodilakih ratova u tim zemljama. Sa tog stanovita, gornja granica zaduenosti BiH na izvoz od sedam milijardi KM je dvije milijarde KM. Na dug je oko sedam milijardi KM, dakle, mi smo dva i po puta zadueniji od gornje granice zaduenosti. Nai politiari tvrde da smo umjereno zadueni, a mi smo prezadueni i niko nema ideju odakle vradati ta sredstva. Nemodni smo da vradamo rate duga koje nam stiu na naplatu, prihodi od poreza nisu dovoljni da pokriju dug, tako da de drava povedavati poreze graanima i privredi, na taj nain de unitavati privredu, koja de propadati, a dugovi de rasti. To je naa sudbina. MMF i Svjetska banka samo zamajavaju narod da bi izazvali njegovo propadanje. U Hrvatskoj su nakon ulaska u EU svi parametri ekonomije pogorani, to znai da je neoliberalna dogma naturena kroz globalizaciju jedna od najpogubnijih dogmi i najgori nain zarobljavanja. Prvi put se narodi u svijetu porobljavaju bezbjednim novcem i danas imate u svijetu 10 puta vie novca nego to je proizvedeno robe. Kao kada bi u litru vina nasuli decilitar vina, a devet decilitara vode, moe li jedan decilitar vina nadomjestiti devet vode? Ljudi ne razumiju, nije isto biti veliki i mali, Amerika nikad nije vratila svoj dug, nije ni Njemaka, ali mali narodi moraju. Amerika ima i vojnu silu da brani svoju ekonomiju. Mi demo sve krvavo platiti, moemo samo strepiti od posljedica.