Skup realnih brojeva R je unija skupa racionalnih i skupa iracionalnih brojeva. Raunske operacije u skupu R definirane su kao i za ostale skupove N, Z i , tj. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti, ko!utativnosti i distributivnosti. Skup R je "ust, odnosno iz!e#u svaka dva razliita realna broja postoji beskonano realnih brojeva. Skup R je neprebrojiv i ele!enti skupa R prekrivaju itavu brojnu pravu. Racionalni brojevi su brojevi nastali dijeljenje! $ cijela broja. %o&e se napisati u obliku razlo!ka ili deci!alno" broja. Skup je "ust i on je uveden jer operacija dijeljenja nije uvijek !o"u'a na skupu cijelih brojeva Z. (racionalni brojevi su oni brojevi koje ne !o&e!o napisati u obliku razlo!ka npr. e,), itd. *ada racionalne brojeve nanosi!o na pravac, budu'i da je + "ust !o"li bis!o po!isliti da nje"ovi ele!enti prekrivaju cijeli pravac ali to nije istina jer ne pripada skupu . Prirodni brojevi N,-.,$,/,0,...,n1 , skup N je diskretan i taj skup zadovoljava 0 Peanova aksio!a. 2peracije na skupu N definira!o na sljede'i nain3 zbrajanje je funkcija 4 3 N5N sa svojstvi!a !4., s6!7, !4 s6!7,s6!4n7. %no&enje je funkcija 83 N5N sa svojstvi!a !8.,!, !8 s6!7,6!8n74!. 9 skupu prirodnih brojeva vrijede svojstva asocijativnosti, ko!utativnosti i distributivnosti. Skup cijelih brojeva Z -...,-n,...-$,-.,:,.,$,...n..1. Skup Z je nastao proirenje! skupa N sa nje"ovo! ne"ativno! kopijo! i dodavanje! ele!enta : za koji vrijedi :8!,: i :4!,!. Z je diskretankao i N sa!o to z ne!a naj!anji ele!ent. Za skup Z vrijede svojstva asocijativnosti, ko!utativnosti i distributivnosti. 2. Binomni pouak (faktorijel,binomni koefiijenti) Faktorijel je !ate!atika f-ija kojo! se izraunava proizvod prirodnih brojeva od . do neko" odre#eno" n oznaeno" kao n;3 n;,n6n-.76n-$7..., :;,., .;,., $;,$8.,$, /;,/8$;,< itd. Binomni koficijenti3 broj razliitih ko!binacija n-to" reda i k-to" reda jednak je bino!no! koeficijentu3 !. "ompleksni brojevi# $kup kompleksni% brojeva &' (to je )*), a +to * ' Raunske operaije s kompleksnim brojevima u al,ebarskom obliku. Rjeenja jednad&be = 4 .,: nisu realni brojevi, zbo" to"a 'e!o skup realnih brojeva proiriti do skupa ko!pleksnih brojeva, tako da !u prikljui!o i!a"inarnu jedinicu . Za nju vrijedi i , -.. Skup ko!pleksnih brojeva sadr&i sve brojeve oblika z,=4>i "dje je = realni dio a > i!a"inarni. *onju"irano ko!pleksni broj broja z,=4>i je broj z,=->i, a !odul od broja z je nene"ativni realni broj )*)- . Raunske operacije z ,= 4> , z ,= 4> z 4z ,= 4= 46> 4> 7i ? z z ,= = @> > 46= > 4= > 7i ? z @z ,= @= 46> @> 7i .. /l,ebarski i tri,onometrijski oblik kompleksno, broja (prebaivanje i* al,ebarsko, u kompleksni oblik i obratno)# raunske operaije s kompleksnim brojevima u tri,onometriskom obliku.
*o!pleksni broj z,=4>i je jednoznano odre#en s !odulo! r i kuto! +. Raunske operacije s ko!pleksni! brojevi!a u tri"ono!etrijsko! obliku vrijedi3 1. Matrie((to je matria' Zbrajanje i mno0enje matria' 1e2inina matria, nul3 matria, transponirana matria, simetrina'3 4rste matria). %atrica je pravokutna tablica brojeva. Aorizontalne linije u !atrici zovu se retci!a a vertikale stupci!a. Retke oznaava!o sa ! a stupce sa n. %atrice oznaava!o veliki! tiskani! slovi!a. B, %o"u se zbrajati sa!o !atrice isto" tipa. Bko su !atrijce B i C isto" tipa tada je !atrica D,B4C isto" tipa kao i !atrica B i C i vrijedi cij,aij4bij. %atrice se zbrajaju lan po lan i vrijede svojstva ko!utativnosti i asocijativnosti. %atrica se !no&i sa neki! skalaro! tako da se svaki ele!ent !atrice po!no&i s ti! broje!. %atrice Bi C !o&e!o po!no&iti sa!o ako su ulanane, odnosno ako B i!a onoliko stupaca koliko C i!a redaka. Rezultat je !atrica koja i!a onoliko redaka koliko i i!a prva i onoliko stupaca koliko i!a dru"a. Za !atrice vrijede svojstva3 ..ako je u!no&ak B C definiran, u!no&ak C B to ne !ora biti. $.ako su definirani i B C i C B tada op'enito B CEC B ne vrijedi svojstvo ko!utativnosti. /.ako je B C,: ne !ora biti B,: ili C,:. Jedinina matrica-dija"onalna !atrica je !atrica iji su svi ele!enti na "lavnoj dija"onali jednaki .. 2znaava!o je sa ( ili F. Nul-matrica je !atrica iji su svi ele!enti jednaki :. Transponirana matrica- dobije!o je tako da ele!ente redaka ne !ijenjaju'i njihov poredak zapie!o u!jesto stupaca. Simetrina matrica je !atrica za koju vrijedi B ,B. Dijagonalna- svi ele!enti van dija"onale jednaki :. Gornje trokutasta- svi ele!enti ispod "lavne dija"onale jednaki :. Donje trokutasta @ svi ele!enti iznad "lavne dija"onale jednaki :. Gednostupana- jednoretana !atrica sa jedni! stupce!Hretko!. 2. 5eterminante (&ramerovo pravilo6 i*raunavanje 2eterminanti i svojstva 2eterminanti) Ieter!inanta je kvadratna she!a brojeva koja je jednaka neko! broju. Neka je B re"ularna !atrica i neka je Ii deter!inanta !atrice koja se dobije ka se i-ti stupac !atrice B za!ijeni sa vektoro! b tada su ko!ponente rjeenja sustava B=,b dane s . .. Bko i!a!o transponiranu !atricu !atrice B tada je njihova deter!inanta jednaka. Znai ako u deter!inanti za!jeni!o svaki redak sa odre#eni! stupce! deter!inanta se ne !ijenja. $. Bko dva susjedna redtka6stupca7 deter!inante B za!jene !jesta nova deter!inanta i!a vrijednost @det B. /. deter!inanta sa dva jednaka stupca retka jednaka je :. 0. deter!inanta se !no&i skalaro! tako da se sa ti! broje! po!no&e ele!enti sa!o jedno" stupca 6retka7. J. Bko su svi ele!enti stupca6retka7 : onda je deter!inanta :. <. Bko su kvadratnoj !atrici ele!enti jedno" stupca 6retka7 proporcionalni ele!enti!a dru"o" stupca 6retka7 onda je deter!inanta jednaka :. K. Bko su u deter!inanti svi ele!enti neko" stupca 6retka7 oblika aij,Lij4Mij tada se deter!inanta !o&e predstaviti u obliku zbroja $ deter!inante. N. Orijednost deter!inante se ne !ijenja ako se ele!enti!a neko" stupca 6retka7 pribroje od"ovaraju'i ele!enti dru"o" stupca 6retka7 po!no&eni neki! broje!. !. Rje+avanje sustava linearni% je2na20bi (7ausova meto2a rije+avanja sustava linearni% je2na20bi, "roneker3&apellijev teorem) Pausova !etoda se sastoji u to!e da treba!o dobiti "ornje trokutastu !atricu ele!entarni! transfor!acija!a. Qo su operacije za!jene $ retka 6stupca7, !no&enje retka skalaro! razliiti! od : i dodavanje! neko! retku. *ronecker-Dapellijev teore! 3 sustav linearnih jednad&bi je su"lasan ako i sa!o ako je ran" !atrice B jednak ran"u proirene !atrice sustava. .. Bko je r6B7 R r6B b7 sustav ne!a rjeenje $. Bko je r6B7 , r6B b7 sustav je su"lasan i !o"u nastupiti dva sluaja, a7 ako je r,n sustav i!a jedninstveno rjeenje b7 ako je rRn sustav je neodre#en i i!a beskonano !no"o rjeenja. .. 4ektori(2efinirati je2nakost vaju vektora, nul3vektor, *brajanje i o2u*imanje vektora, mno0enje vektora skalarom i svojstva) Oektor je poja! koji je uveden da bi se razlikovale veliine koje se pojavljuju u prirodi a i!aju pravac, s!jer i intezitet, te se kao takve razlikuju od veliina koje i!aju sa!o intezitet i zovu se skalari. Oektori su veliine odre#ene sa @inteziteto! @pravce! @s!jero!. Iva vektora su jednaka ako se nalaze na isti! ili paralelni! pravci!a, ako i!aju jednaku duljinu i isti s!ijer. Nul-vektor je vektor iji je intezitet jednak nuli i oznauje se kao : s naznako! za vektor. Zbrajati vektore !o&e!o po!o'u pravila trokuta i paralelo"ra!a 2duzi!anje3 *ada vektor !no&i!o skalaro! novi vektor 'e i!ati svojstva3 pravac isti kao vektor a, intezitet La,SLSSaS, s!ijer ovisan o skalaru L. Bko je LT: s!jer vektora a ako je aR: s!jer suprotan od vektora a. 8. "oor2inati*aija prava, ravnine i prostora, ra2ijus vektor, vektori u kor2inantom sustavu, 2uljina vektora, je2inini vektor) -Koordinatizacija praca3 2dabere!o pravac p kroz toku d te na nje!u nanese!o brojevi pravac tako da je nula u toki :. Gedinini vektor i definira!o kao i,2( pri e!u je broju . brojevno" pravca pridru&ena toka (. Svakoj toci Q koja le&i na pravcu p jednoznano je pridru&ena !jerna apcisa = i vektor 2Q. 2Q,= 2(,=i Koordinatizacija ranine3 9 ravnini ) koja le&i u prostoru U prvo odabere!o toku : i kroz nju provue!o dva oko!ita pravca koji le&e u toj ravnini. Na ti! pravci!a definira!o koortinatne sustave 6:,i7 i 6:,j7 pri e!u je i,:( j, :G SiS,SjS,.. !adijus ektor" ako u prostoru U odabere!o toku :, svakoj toki P pridoda jednoznano odre#en vektor 2P. Oektor 2P je radijus-vekrot ili vektor polo&aja toke P u odnosu na hvatite 2. Svi vektori u koordinatno! sustavu su jednoznano odre#eni udaljeno'u od ishodita : i jedinini! vektoro! i,j,k. Duljini ektora SaS, . Jedinini ektor a,: je vektor 3 Gedinini vektor i!a duljinu ., kolinearan je vektoru a i i!a istu orijentaciju. Oekroti i,j i k su sa!i svoji jedninini vektori. 9. $kalarni pro2ukt, vektorski pro2ukt, mje+oviti pro2ukt svojstva i primjene Skalarni produkt vektora a i b je broj 3 a b,SaSSbS cosR6a,b7. Iefinicija skalarno" produkta o!o"u'ava raunanje kuta iz!e#u dva vektora cosR6a,b7, #ektorski produkt vektora a i b je vektor c,a=b takav da je ScS,SaSSbS sinR6a,b7 ako je ScST: tada je c a, c b. Po!o'u vektorsko" produkta !o&e!o jednostavno bez skiciranja izraunati povrinu trokuta, provjeriti le&e li / toke na isto! pravcu i !o&e!o izraunati povrinu bilo koje" poli"onalno" lika u prostoru. $je%oiti produkt vektora a,b i c je broj 6a=b7c,Sa=bSScScosR6a=b,c7. %jeoviti produkt jednak je volu!enu ili ne"ativnj vrijednosti volu!ena paralelopipeda koje" razapinju vektori a,b i c. Po!o'u !jeovito" u!noka !o&e!o raunati volu!ene svih tijela koja su o!e#ena sa!o ravni! ploha!a i le&e li etri toke u ravnini. :. ;rava i ravnina &raac p je u prostoru U zadan sa dvije toke Q. i Q$ . Para!etarska jednad&ba pravca =,=.4at, >,>.4bt, z,z.4ct eli!inacijo! para!etra t dobiva!o kanonsku jednad&bu pravca 3 .. Pravci p. i p$ su paralelni ako za njihove vektore s!jerova vrijedi s.,ts$. Paralelni pravci !o"u ali i ne !oraju le&ati jedan na dru"o!e. $. Pravci p. i p$ su oko!iti ako za njihove vektore s!ijerova vrijedi s. s$,:. 2ko!iti pravci se !o"u sije'i a !o"u biti i !i!os!jerni. !anina ) je u prostoru U zadana sa tri toke Q.,Q$,Q/ koje ne le&e na isto! pravcu. Gednad&ba ravnine kroz toku i!a Q.6=.,>.,z.7 i!a oblik B6=-=.74C6>->.74D6z-z.7,: sre#ivanje! dobiva!o op'i oblik koji iz"leda B=4C>4Dz4I,:. .. Ravnine ). i )$ su paralelne ako za njihove nor!ale vrijedi n.,tn$. Paralelne ravnine !o"u ali i ne !oraju le&ati jedna na dru"oj. $. Ravnine ). i )$ su oko!ite ako za njihove nor!ale vrijedi n. n$,:. 2ko!ite ravnine se sijeku u pravcu.
1. Brojni ni*ovi (,ranina vrije2nost ni*a) Niz realnih brojeva je svaka funkcija a3N5R. Croj a6n7,an je n-ti lan niza. Niz oznaava!o a.,a$,a/,...,an. Crojni niz je preslikavanje skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva. Qoka na"o!ilavanja niza je toka u kojoj u okolini !a koliko ona !ala bila nalazi beskonano !no"o lanova niza, a van te okoline konano !no"o. Bko niz i!a jedno "o!ilite onda on konver"ira i naziva!o "a "ranino! vrijedno'u niza ili li!eso! niza. Bko nije konver"entan onda je diver"entan. 2. <unkije realne varijable ((to je funkija' (to je 2omena a +to ko2omena' 5efinirajte6 ome=ena, parna, neparna, rastu>a, perio2ika) Vunkcija ili preslikavanje je jedan od najva&nijih !ate!atikih poj!ova koji predstavlja preslikavanje ele!enata iz jedno" skupa 6do!ena7 u dru"i 6kodo!ena7. Pri to!e preslikavanje !ora biti jedinstveno, tj. svaki lan do!ene se preslikava u tono jedan lan kodo!ene. Domena je podruje definicije funkcije ili skup svih brojeva = za koje funkcija f6=7 postoji. Kodomena skup brojeva koje funkcija !o&e popri!iti, oznaava!o ih sa > ili f6=7. Vunkcija f je ome'ena ako postoji broj ! takav da je Sf6=7SR! za svaki =WI. Vunkcija f je parna ako je f6-=7,f6=7, a neparna ako je f6-=7, -f6=7. Vunkcija f je rastu(a ako je =.R=$ 5f6=.7Rf6=$7. Vunkcija f je peridina ako postoji broj PE: takav da za svaki =WI vrijedi f6=4P7,f6=7. !. ?lementarne funkije (2efinirajte i nartajte slje2e>e elementarne funkije6polinom n3to, stupnja, raionalna funkija, n3ti korijen, tri,onometrijske funkije, eksponenijalne i lo,aritamske funkije). &olinom n-tog stupnja 3 Naje'i oblici polino!a su 3-Xinearna funkcija 6polino! . stupnja7 @ *vadratna funkcija 6polino! dru"o" stupnja7. Xinearna funkcija i!a oblik pravca i i!a op'i oblik f6=7,k=4l. *vadratna funkcija i!a oblik parabole i i!a op'i oblik f6=7, 4b=4c. Svaka kvadratna funkcija i!a jedan ekstre! ako je konveksna tada i!a !ini!u! a ako je konkavna !aksi!u!. Qa se toka ujedno naziva i tje!e parabole. !acionalnu funkciju definira!o kao inverznu funkciju funkcije ili njene restrikcije ukoliko je n paran. )ksponencijalne funkcije" 2p'i oblik iz"leda >, . Io!ena ove funkcije je skup svih realnih brojeva. Fksponencijalna funkcija je uvijek pozitivna. *arakteristika svake eksponencijalne je da sijee ordinatu u toki .. *ogaritamska funkcija" i!a op'i oblik f6=7,lo"a=, lo"arita!ska funkcija je inverzna sa eksponencijalno! funkcijo! to znai da se te dvije funkcije ponitavaju. Io!ena lo"arita!ske funkcije je intervalR:,YT i u kordinatno! se sustavu nalazi desno od ordinate. Trigonometrijske funkcije"Vunkcija sin= i co= su o!e#ene u intervalu Z-.,.[, sin= je neparna a cos= je parna. Po!o'u sinusa i kosinusa definira!o tan"ens i kotan"ens. Qan"ens nije definiran u nul- toka!a kosinusa dok konat"ens nije definiran u nul-toka!a sinusa. .. @imes funkije i nepreki2nost funkija(vrste preki2a i primjeri) Bko se vrijednost funkcije f6=7 pribli&ava vrijednosti a kada se nezavisna varijabla = pribli&ava toki =o, tada ka&e!o da f6=7 te&i pre!a a kada = te&i pre!a =o odnosno f6=75a kada =5=o. Croj a je li!es ili "ranina vrijednost funkcije f kada =5=o odnosno
Neprekidnost "Vunkcija f je neprekidna u toki =oWI ako je Vunkcija f je neprekidna na skupu B\I ako je neprekidna u svakoj toki skupa B. Vunkcija f je neprekidna ako je neprekidna u svakoj toki svo"a podruja definicije I. #rste prekida3 Neka je funkcija f definirana u nekoj okolini 6=o-M,=o4M7 osi! !o&da u sa!oj toki =o. .. Vunkcija f i!a uklonjiv prekid u toki =o ako je pri e!u f ili nije definirana u toki =o ili je f6=o7Ea. Prekid se ukloni tako to se definira f6=o7,a. $. Vunkcija f i!a prekid prve vrste u toki =o ako su li!esi sljeva i zdesna u toki =o konani i razliiti. /. Vunkcija f i!a prekid dru"e vrste u toki =o ako je bare! jedan li!es sljeva ili zdesna beskonaan ili ne postoji. 8. 5erivaija(2efiniija i ,eometrijska interpretaija) Vunkcija f3I5r je derivabilna u toki =oWI ako postoji li!es Croj f6=o7 je derivacija funkcije f u toki =o. 9. Aeoremi 2iferenijalno, rauna i primjene (@Bospitalovo pravilo i raunanje limesa neo2re=eni% oblika) *od raunanja li!esa !o&e se pojaviti jedan od K neodre#enih oblika a to su Neodre#eni oblici :H: i YHY rijeavaju se po!o'u Xhospitalovo" pravila a ostali se oblici svode na ova dva. Xhospitalovo pravilo vrijedi neodre#eni oblik YHY te za li!ese i derivacije zdesna i slijeva, a tako#er se !o&e upotrijebiti vie puta uzastopce ako se ponovo pojave neodre#eni oblici. Pri!jer3
:. Re2 realni% brojeva (nu0an uvijet konver,enije i kriterij konver,enije). Red realnih brojeva je zbroj beskonano pribrojnika koji se nalaze u zadano! poretku koristi!o oznake Croj an je n-ti lan reda. Bko je red konver"entan tada je li! an,:. Qeore! se !o&e iskazati i na dru"i nain ako je li! anE: red diver"ira.Bko su i redovi sa pozitivni! lanovi!a. Qada vrijede sljede'i kriteriji konver"encije ..Poredbeni kriterij3red konver"ira ako i!a konver"entnu !ajorantu a obratno diver"ira. $. Poredbeni kriterij $ /.I Ble!bertov kriterij 3 Neka je Bko je +R. tada red konver"ira a ako je +T. tada an diver"ira. 0. Dauch>ev kriterij ako je +T. red an konver"ira a +R. obratno. J.Raabeov kriterij ako je +T. red an konver"ira a +R. obratno. C. AaDlorov re2 Qa>lorov red predstavlja prikazivanje funkcije kao beskonano" reda lanova izraunatih iz derivacija funkcije u jednoj toki. Red potencije zove se Qa>lorov red ili Qa>lorov razvoj funkcije u toki =o. Qa>lorov razvoj u toki =o,: je %acXaurinov razvoj