ARTERIA CAROTIS COMMUNIS

- desna polazi od truncusa brachiocephalicusa tako da je krada od lijeve koja polazi direktno od
arcusa aorte
- desna polazi u visini sternoclavicularnog zgloba, ide prema gore
- na svom putu nalazi se ispod m. sternothyreoideusa, m. sternohyoideusa, fasciae colli mediae,
m. omohyoideusa, a ispred fasciae colli profundae
- medijalno: trachea, oesophagus, gl. thyreoidea, nn. laringei inferiores, a gore larynx i pharynx
- lateralno: neto prema nazad prolazi v. jugularis interna, a izmeu nje i a. carotis communis,
neto straga prolazi n. vagus

ove tri komponente su povezane jednom zajednikom ovojnicom
ispred ovog nervno ilnog snopa prolazi ramus descendens n. hypoglossi i rami cardiaci
superiores n. vagi

- ne daje kolateralne grane, ali moe dati jednu malu, a. thyreoidea ima, koja moe polaziti i od
truncusa brachiocephalicusa
- dijeli se na dvije terminalne grane: a. carotis interna i a. carotis externa

na mjestu gdje se ove dvije arterije odvajaju nalazi se jedna mala lijezda koja je bogata
krvnim i nervnim ilama i graena je od hromafilnih delija glomus caroticum

- lijeva polazi od arcusa aorte, tako da na njoj opisujemo jedan dio koji pripada torakalnoj
upljini

penje se koso prema gore i lateralno iza vene brachiocephalicae i dolazi do
sternoclavicularnog zgloba odakle se nastavlja isto kao i desna


ARTERIA CAROTIS EXTERNA


- polazi u visini gornjeg ruba tyreoidne hrskavice, i ide prema gore do colluma mandibule gdje
se dijeli na dvije treminalne grane: a. temporalis superficialis i a. maxilaris
- idudi prema gore redom prolazi ispod m. spernocleidomastoideusa, nervusa hypoglossusa,
ventera posteriora m. digastrici i m.stylohyoideusa
- dolazi u gl. parotis, prolazi kroz nju i nalazi se medijalno u odnosu na v. jugularis externu, n.
auriculotemporalis i n. facialis i daje terminalne grane
- to se tie njenog odnosa sa a. carotis internom, na poetku se nalazi nesto naprijed i
medijalno, a kasnije je kria sprijeda i dolazi na lateralnu stranu
- daje tri vede kolaternalne grane: a. thyreoidea superior, a. lingualis i a. facialis, i nekoliko
manjih za okolna tkiva
ARTERIA THYREOIDEA SUPERIOR


- grana se po larynx-u i gl. thyreoidei
- polazi neto iznad mjesta gdje se a. carotis externa odvaja od a. carotis communis
- ide horizontalno ka naprijed i medijalno, zarim zavija prema dolje i odlazi do gl. thyreoideae
- lei na m. constrictoru pharingis mediusu, kria n. laringeus superior
- u poetku je prekrivena fasciom colli superfiacialis, a u silaznom dijelu se nalazi ispod m.
omohyoideusa i m. sternothyreoideusa.
- daje etiri kolaterlane grane:

ramus infrahyoideus polazi od horizontalnog dijela ide na donji rub hyoidne kosti, ide
prema medijalno i zavrava u subhyoidnim miidima
ramus sternocleidomastoideus nakon to proe krvno-nervni snop vrata, zavrava u
m. sternocleidomastoideusu
a. laringea superior - odvaja se na mjestu gdje horizontalni dio prelazi u silazni, ide
medijalno izmeu m. thyreoideusa i istoimene membrane, probija membranu, ulazi u
larinx i opskrbljuje epiglotis i miide larynxa
ramus cricothyreoideus - ide u visini krikoidne hrskavice prema medijalno i
anastomozira u medijalnoj linije sa istom granom sa druge strane

- kada doe do gornjeg ruba gl.thyreoideae dijeli se na dvije kolaternalne grane:

ramus anterior ide po gornjem rubu gl. thyreoideae, dolazi na medijalnu stranu i
anastomozira sa isto tom granom sa druge strane i sa a. thyreoideom inferior
ramus posterior ide na stranju stranu gl. thyreoideae


ARTERIA LINGUALIS


- polazi povie a. thyreoideae superior i ide prema velikim rogovima hyoidne kosti, a od tog
mjesta nastavlja prema gore koso i valovito i dolazi do vrha jezika kao a. profunda linguae
- lei na m. constrictoru pharingis mediusu, a pokriva je m. hypoglossus
- bitan je njen odnos sa n. hypoglossusom koji stoji sa lateralne strane m. hypoglossusa, dok a.
lingualis stoji ispod, tj. medijalno od ovog miida i n. hypoglossus nam pomae u orjentaciji
- daje etiri grane:

ramus suprahyoideus ide uz gornji rub hyoidne kosti i anastomozira sa onom sa druge
strane, i luk koji nastaje nalazi se izmeu m. genioglossusa i m. geniohyoideusa
rami dorsales linguae odlaze sa mjesta gdje m. digastricus kria a. lingualis, idu u radix
jezika i granaju se po epiglotisu i tonsili palatini
arteria sublingualis polazi neto prije nego a. lingualis ue u jezik, i ide ka naprijed
izmeu m. mylohyoideusa i m. geniohyoidesusa, medijalno od gl. sublingualis, a
paralelno da ductusom submandibularisom; grana se u miidima jezika i anastomozira sa
a. submentalis
arteria profunda linguae zavretak a. lingualis, ide izmeu m. genioglossusa i m.
longitudinalisa inferiora i do vrha jezika, i na svom putu daje ogranke rr. dorsales za
miide jezika


ARTERIA FACIALIS


- polazi od prednje strane a. carotis externae iznad a. lingualis, lei na m. constrictoru pharingis
mediusu i pokrivena je m. digastrikusom i m. stylohyoideusom
- ide prema gore i medijalno i doe na stranju stranu gl. submandibularis, zavije oko donjeg
ruba mandibule, dolazi na lice i ide preko m. buccinatora do medijalnog onog ugla kao a.
angularis i anastomozira sa a. dorsalis nasi od a. ophthalmicae
- daje sedam grana:

arteria palatina ascendens odlazi odmah na poetku, ide prema gore izmeu m.
stylopharygeusa i m. syloglossusa, zatim izmeu m. pterygoideusa medialisa i m.
constrictora pharyngis i odlazi na meko nepce; daje r. tonsillaris i anastomozira sa a.
palatinom dencendens i a. pharyngicom ascendens
rami glandulares ulaze u gl. submandibularis
arteria submentalis polazi na mjestu koje se nalazi izmeu gl. submandibularis i
corpusa mandibulae, ide horizontalno prema naprijed uz hvatite m. mylohyoideusa na
unutranjoj strani mandibulae, u medijalnom dijelu prelazi preko donjeg ruba
mandibuale i dolazi u podruje brade gdje anastomozira sa a. sublingualis i a. labialis
inferior
rami pterygoidei i masseterici idu za istoimene miide
arteria labialis inferior polazi kod angulus orisa, ide prema medialno ulazi u donju usnu
i anastomozira sa istoimenom arteriom sa druge strane
arteria labialis superior polazi gdje i a. labialis inferior, ide medialano ulazi u gornju
usnu i anastomozira sa onom s druge strane
arteria angularis - terminalni ogranak i direktni nastavak a. facialis, ide u medialni oni
ugao gdje anastomozira sa a. dorsalis nasi od a. opthalmicae








ARTERIA OCCIPITALIS


- polazi sa stranje strane a. carotis externae u visini a. facialis, ide prema gore i nazad ispod m.
sternocleidomastoideusa, a ispred i lateralno od v. jugularis internae
- zatim izmeu processus transversusa atlasa i processusa mastoideusa u sulcus a. occipitalis i
pokriva je m. spleinus
- kada doe do medijalnog ruba m. spleniusa ide prema gore i postaje povrna
- daje tri grane:

ramus descendens ide prema dolje izmeu m. spleniusa i m. semispinalisa i dolazi u
sranji dio vrata
ramus meningeus ide kroz foramen mastoideum za diploae i duru matermastoidne
regije
ramus auricularis ide gore prema unoj koljci i na njenoj stranjoj strani anastomozira
sa a. auricularis posterior

- zavrne grane idu prema tjemenu lubalnje i opskrbljuju m. occipitalis, mm. epicranii i kou
lubanje


ARTERIA AURICULARIS POSTERIOR


- polazi sa stranje strane a. carotis externae, povie a. occipitalis
- ide uz gornji rub venter posteriora m. digastrici, ispod gl. parotis ili kroz nju, pa vertikalno
prema gore izmeu processus mastoideusa i une koljke i grana se na terminalne ogranke
- daje tri grane:

arteria stylomastoidea moe polaziti i od a. occipitalis, ide kroz foramen
stylomastoideum u canalis facialis i tu daje a. tympanicu posterior (ide kroz canaliculus
chordae tympani u cavum tympani), r. stapedius (za m. stapedius, te kroz hiatus canalis
facialis dolazi u duru) i rr. mastoidei (za cellulae mastoideae)
ramus auricularis terminalni ogranak a. auricularis posterior i grana se po medijalnoj
plotini une koljke, a neke granice probijaju koljku te dolaze na prednju, odnosno
lateralnu stranu
ramus occipitalis drugi terminalni ogranak i grana se po koi occipitalne regije




ARTERIA STERNOCLEIDOMASTOIDEA


- polazi sa stranje strane a. carotis externae, ispod a. occipitalis i poslije kratkog toka se gubi u
unutranjoj strani m. sternocleidomastoideusa
- ispod nje prolazi n. hypoglossus


ARTERIA PHARYNGEA ASCENDENS


- polazi sa stranje strane a. carotis externae, malo povie mjesta gdje se dijeli
- ide prema gore izmeu farinxa i a. carotis internae do baze craniuma
- daje tri grane:

rami pharyngei za pharynx, miide pharynxa i palatum, tubu pharyngotympanicu i
tonsilu palatinu
arteria tympanica inferior ulazi u cavum tympani kroz fossulu petrosu i canaliculus
tympanicus skupa sa n. tympanicusom
arteria meningea posterior terminalni ogranak a. pharyneae ascendens, ulazi kroz
foramen jugulare u upljinu glave i grana se po duri fossae cranii occipitalis


ARTERIA TEMPORALIS SUPERFICIALIS


- terminalna grane a. carotis externae i polazi u visini colluma mandibulae
- na svom poetku se nalazi u gl. parotis, ide prema gore ispred tragusa, kria s vanjske strane
stranji dio arcusa zygomaticusa i nastavlja se prema vrhu lubanje, te se grana po calvarii
- daje sedam grana:


rami parotidei za gl. parotis
arteria transversa faciei odlazi u visini colluma mandibulae, ide prema naprijed po
vanjskoj strani m. massetera, povie i paralelno sa ductusom parotidicusom, a ispod
arcusa zygomaticusa, grana se na m. buccinator i anastomozira sa a. facialis, a. buccalis,
a. infraorbitalis i a. alveolaris superior posterior
rami auriculares anteriores idu na prednju, odnosno a lateralnu plotinu auriculae i
anastomoziraju sa ograncima a. retroauricularis
arteria zygomaticoorbitalis ide uz gornji rub arcusa zygomaticusa , u podvostruenju
menporalne aponeuroze i grana se po lateralnom dijelu m. orbicularisa oculi i
anastomozira sa a. lacrimalis
arteria temporalis media odlazi malo povie arcusa zygomaticusa, probija temporalnu
aponeurozu i m. temporalis i tee u brazdi na squami temporalis
ramus frontalis prednja terminalna grana a. temporalis superficialis, ide zavojito
naprijed pod koom i grana se po prednjem dijelu epicraniuma i miidima i anastomozira
a. palpebrales superior, a. frontalis lateralis i r. parietalis
ramus parietalis stranja terminalna grana, ide prema gore i neto nazad, grana se po
epikranijumu parijetalne regije i anastomozira sa a. auricularis posterior, a. occipitalis i r.
frontalis


ARTERIA MAXILLARIS


- protee se od colluma mandibulae do dna fossae pterygopalatine, odnosno do sistoimenog
otvora
- kria stranji rub processusa articularisa, a onda ide du medijalnog ruba colluma, dolazi do
donjeg ruba m. pterygoideusa lateralisa, kria ga i dolazi na prednju povrinu tog miida
- pravedi zavoje ide izmeu m. pterygoideusa lateralisa i donjeg dijela m. temporalisa, dolazi di
tubera maxillae, skrene medijalno i ulazi u fossu pterygopalatinu , ulazedi u cavum nasi kao a.
pterygopalatina
- opskrbljuje krvlju zube u gornjoj i donjoj eljusti, zatim nosnu upljinu i nepce
- samu arteriju dijelimo na tri dijela: pars mandibularis, pars pterygoidea i pars sphenomaxillaris



PARS MANDIBULARIS


- grane ovog dijela su:

arteria auricularis profunda mala arterija koja iza mandibulrnog zgloba ulazi u meatus
acusticus externus i zavri s ograncima na vanjskoj strani membranae tympani
arteria tympanica anterior ide prema gore i nazad, kroz fissuru pterygotympanicu ulazi
u cavum tympani gdje opskrbljuje mukozu i anastomozira sa a. stylomastoideom
arteria alveolaris inferior ide prema dolje i naprijed i ulazi u canalis mandibulae sa n.
alveolaris inferiorom, prije nego to ue u kanal daje r. mylohyoideus (ide u istoimenoj
brazdi i zavri u m. mylohyoideusu), kod foramena mentale daje a. mentalis (ide na regio
mentalis i anastomozira a. labialis inferior i a. submentalis), a sama a.alveolaris inferior
se nastavlja u kosti do medijalne linije kao a. incisiva
arteria meningea media odlazi s gornje strane poetnog dijela a. maxillaris i ulazi u
lubanjsku upljinu kroz foramen spinae, tu najprije ide po unutranjoj strani baze prema
naprijed i lateralno, zatim se penje prema prednjem rubu parijetalne kosti i tu se dijeli
na dva ogranka: r. frontalis (penje se uz prednji rub parijetalne kosti) i r. parietalis (ide
gore i nazad u kosom smijeru i grana se obimno kaoi prednja grana; pored ova dva
ogranka a. meningea medija daje jo dva: r. petrosus (ide kroz hiatus canalis n. facialisa i
tu anastomozira sa a. stylomastoideom) i a. tympanica superior (ulazi kroz otvor za n.
petrosus minor u cavum tympani)
ramus meningeus accesorius nekada odlazi direktno od a. maxillaris, a nekada od a.
meningae mediae prije nego ona ue u lubanju, ulazi u lubanju kroz foramen ovale i
grana se po ganglionu semilunare i bazi lubanje


PARS PTERYGOIDEA


- grane ovog dijela su:

arteria temporalis profunda posterior ide izmeu squame temporalis i m. temporalisa i
opskrbljuje stranji dio ovog miida
arteria temporalis profunda anterior ide uvis naslonjena na vanjsku stranu velikih krila
sfenoidalne kosti, granice joj probijaju duboko u plohu m. temporalisa, granaju se u
njemu i anastomozira sa a. lacrimalis
arteria masseterica ide skupa sa istoimenim nervom kroz incisuru mandibulae na
duboku plohu m. massetera
rami pterygoidei u varijabilnom broju idu u oba mm. Pterygoidei
arteria buccalis ide na vanjsku stranu m. buccinatora, gdje se grana oko ductusa
parotidicusa i anastomozira sa a. facialis, a. transversa faciei, a. infraorbitalis i a.
alveolaris superior posterior


PARS SPHENOMAXILLARIS


- grane ovog dijela su:

arteria alveolaris superior posterior odlazi na poetnom dijelu partis sphenomaxillaris
(po nekim autorima od a. infraorbitalis), ide do tubera maxillae, pa kroz kanalide u
maxillu i opskrbljuje korjenove molarnih i premolarnih zuba
arteria infraorbitalis ide kroz fissuru orbitalis inferior u sulcus i canalis infraorbitalis, te
kroz foramen infraorbitale dolazi u fossu caninu zajedno sa istoimenim nervom, kada
doe na lice grane se u mnogobrojne ogranke koji anastomoziraju sa okolnima
arteriama; dok tee u sulcus infraorbitalis daje a. alveolaris superior anterior (grane idu
kroz canales alveolares u korjenove onjaka i sjekutida
arteria palatina descendens ide prema dolje kroz canalis pterygopalatinus i kao a.
palatina major grana se po tvrdom nepcu (anastomozira sa a. nasalis post. septi), daje
grane aa. palatines minores (idu kroz istoimene kanale i granaju se po mekom nepcu
arteria canalis pterygoidei esto odlazi od a. palatinae descendens, ide od naprije
prema nazad kroz canalis pterygoideus i zavrava u pharynxu blizu tubae auditivae
arteria sphenopalatina terminalna grana a. maxillaris, ulazi u cavum nasi kroz foramen
pterygopalatinum i daje vie grana: a. nasalis posteror lateralis et septi (idu po septumu
nasi, a sprijeda kroz canalis incisivus anastomoziraju sa a. palatina major)


ARTERIA CAROTIS INTERNA


- odlazi od a. carotis communis u visini gornjeg ruba tyreoidne hrskavice
- ide uvis i medijalno i kria sa stranje strane a. carotis externu, zavue se pod m.
stylopharyngeus i m. styloglossus
- sprijeda: pharyngealno podruje gl. parotis; straga: fascia colli profunda; medijalno: pharynx;
lateralno: v. jugularis interna i n. vagus
- kada doe do baze lubanje, ulazi u canalis caroticus, u kojem ide gore, pa zavija prema
naprijed i neto medijano
- izlazi iz kanala, prolazi preko fibrozne ploe, koja zatvara foramen lacerum, naslanja se u
sulcus caroticus ossis sphenoidalis i ulazi u sinus cavernosus
- u sinusu ide prema gore, zatim zavija prema naprijed do ispod processusa clinoideusa
anteriora, tu zavije medijalno i nazad, probije duru i prelati u a. cerebri anterior, sa lateralne
strane kria nervus opticus
- u ovom donjem dijelu ne daje nikakve kolateralne grane, u canalis caroticus na samom zavoju
daje dva ogranka rr. caroticotympanici (kroz istoimene kanale, sa istoimenim nervima i venama
ulaze u cavum tympani), zatim alje grane za ganglion semilunare, a medijalno od processus
clinoideus anteriora alje najjau granu a. ophthalmicu
- daje jo kolateralne grane, koje pripadaju mozgu, a to su: a. communicans posterior, a.
chorioidea, a. cerebri media i terminalna grana a.cerebri anterior


ARTERIA OPHTHALMICA


- najveda kolateralna grana a. carotis internae, odlazi od nje medijalno od processusa
clinoideusa anteriora tek to je a. carotis interna probila dubu mater i arachnoides, ulazi skupa
sa n. opticusom u canalis opticus, u kojem se nalazi ispod i neto lateralno od n. opticusa
- ulazi u orbitu u kojoj najprije stoji lateralno od n. opticusa, a onda ga kria odozgo i dolazi na
medijalnu stranu uz medijalni zid orbitae
- odatke ide nsprijed du doljeg ruba m. obliquusa bulbi superiora, do ispod trochleae



- daje devet grana:

arteria centralis retinae ide uz nervus opticus, ulazi u njega nedaleko od bulbusa i sve
do retine ide u osovini n. opticusa, a na terini se dijeli na r. superior i r. inferior, od kojih
se svaki opet dijeli na r. temporalis i na ramus nasalis, ostatak je a. hyaloideae, glavne
arterije za oko u embrionalno doba
arteria lacrimalis odlazi od a. ophthalmicae dok ona jo uvijek stoji lateralno od n.
opticusa, ide uz lateralni zid orbitae, probija gl. lacrimalis dajudi joj granice, te ide u
palpebrae, gdje se grana u aa. palpebrales laterales, one anastomoziraju sa onima sa
medijalne strane i ine arcus palpebralis superior i arcus palpebralis inferior; dok ide
kroz orbitu alje grane za miide i periost; daje a. meningeu (ulazi kroz fissuru orbitalis
superior i anastomozira sa a. meningeom medijom) i jedan r. zygomaticus (prolazi kroz
canalis zygomaticoorbitalis i dolazi u fossu temporalis i anastomozira sa a. temporalis
profundom anterior)
rami musculares neki odlaze od a. ophthalmicae, a neki od njenih grana, od nekih
muskularnih grana odlaze rr. ciliares koji probijaju beonjau kroz emissariju sclarae
anteriora i zavravaju zajedno sa a. iridis u circulus anteriorus iridis major, prije nego to
uu u beonjau rr. ciliares daju male ogranke za konjuktivu, aa. conjuctivales, dok rr.
conjuctivales dolaze i od aa. palpebrales laterales i mediales; od aa. ciliares anteriores
dolaze jo i aa. episclerales, koje se granaju po vanjskoj strani beonjae
arteriae ciliares posteriores breves odlaze u blizini fasciculusa opticusa, ulaze kroz
emissaria sclerae u chorioideu
arteriae ciliares posteriores longi jedna nazalna i jedna temporalna, prolaze kroz
perihorioidealni prostor do u circulus anterior iridis major i tu zavre
arteria supraorbitalis odlazi od a. ophthalmicae dok se ona nalazi povie n. opticusa,
ide uz gornji zid orbitae i kroz foramen ili incisuru supraorbitalis zajedno sa r. lateralison
n. frontalisa izlazi na elo gdje se grana u dva dijela; jedna se grana po periostu i m.
frontalisu, a drugi ide daleko gore i anastomozira sa a. suptratrochlearis, a. temporalis
superficialis, a. auriculatis posterior, a nekada i sa a. occipitalis; kroz orbitu daje rr.
musculares
arteria ethmoidalis posterior odlazi od a. ophthalmicae kada je ona medijalno od n.
opticusa, ide kroz foramen ethmoidale posterior, dolazi na laminu cribrosu i daje rr.
meningei i granice za bulbus olfactorius
arteria ethmoidalis anterior odlazi neto prije stranje, prolazi kroz foramen
ethmoidale anterior, dolazi na laminu cribrosu i dijeli se na a. meningeu anterior (grana
se po duri mater), i aa. nasales anteriores (za septum, a prije toga proe kroz laminu
cribrosu)
arteriae palpebrales mediales odlaze u blizini trochleae, idu u gornju i donju palpebru i
anastomoziraju sa onima sa lateralne strane, inedi arcus palpebralis inferior et
superior, daju granice za konjuktivu



- i daje dvije terminalne grane:

arteria dorsalis nasi ide medijalno i dolje, probija m. orbicularis oculi povie lig.
Palpebrale mediale i anastomozira sa a. angularis od a. facialis, daje granice za saccus
lacrimalis i radix nasi
arteria supratrochlearis ide gore i medijalno, dolazi na elo proavi kroz incisuru
frontalis i grana se po koi, miidima i periostu ela, anastomozira sa a. supraorbitalis i a.
supratrochlearis sa druge strane


ARTERIA COMMUNICANS POSTERIOR


- odlazi neto iza polaska a. ophthalmicae, ide prema nazad i medijalno, ukrta tractus opticus i
kada doe do prednjeg ruba ponsa, anastomozira sa a. cerebri posterior, granom a. basilaris


ARTERIA CHORIOIDEA


- ide prema nazad i lateralno i gubi se u lateralnom ventriculu, preko lateralnog dijela fissurae
telediencephalicae i zavrava u plexusu chorioideusu


ARTERIA CEREBRI MEDIA


- moe se uzeti kao nastavak a. carotis internae, ide lateralno i ulazi u fossu cerebri lateralis,
prolazi kroz nju i dolazi na konveksnu stranu mozga
- dok prolazi ispod areae olfactoriae, daje mnoge male arterije, aa. capsulolenticulares, koje
ulaze kroz areu olfactoriu i opskrbljuju capsulu internu nuclei lentiformis


ARTERIA CEREBRI ANTERIOR


- terminalna grana a. carotis internae, ide naprijed i medijalno i anastomozira sa istoimenom
arterijom s druge strane pomodu a. communicans anterior
- dalje se nastavlja prema gore u fissuru interhemisphaericu po medijalnoj plotini frontalnog i
parijetalnog renja, okruujudi corpus callosum
- a. communicans anterior, a. cerebri anterior, a. communicans posterior i a. cerebri posterior
zatvaraju na bazi mozga jedan krug, circulus arteriosus cerebri
ARTERIA VERTEBRALIS


- polazi sa gornje strane a. subclaviae blizu njenog poetka, ide gore, nazad i lateralno, dohvati
processus transversus C VII kraljeka i prolazi kroz foramina transversalia od C VI C II kraljeka,
pradena venskim plexusom
- kada izae iz foramen transversariuma axisa, ide lateralno da bi uao u foramen
transversarium atlasa, a kada izae iz tog otvora, okruuje sa stranje strane massae laterales
atlasa
- zatim ide u sulcus a. vertebralis na atlasu i kada probije membranu atlantooccipitalis dorsalis i
duru mater, izmeu arcusa posteriora atlasa i occipitalnae kosti, ulazi u kimeni kanal
- kroz foramen occipitale magnum ulazi u upljinu glave, gdje ide prema gore i naprijed,
okruuje koso anterolateralni dio medullae oblongate i u medijalnoj liniji se se udrui sa onom s
druge strane inedi a. basilaris
- a. basilaris ide naprijed u medijalnoj liniji idudi u sulcus medianus ponsa i kod gornjeg ruba
mosta dijeli se u dva dijela: a. cerebri posterior dextru et sinistru
- u cervikalnom dijelu a. vertebralis daje grane:

rami spinales ulaze kroz foramina intervertebralia u medularni kanal, i granaju se u
meduli i njenim ovojnicama
rami musculares opskrbljuju prevertebralne dorzalne i intertransversalne miide vrata

- u intracranialnom dijelu daje:

ramus meningeus za duru fossae crani occipitalis i za donju stranu malog mozga
arteria spinalis posterior ide prema dolje u vertebralni kanal i tee na stranjoj strani
medullae spinalis sa strane sulcusa medianusa posteriora
arteria spinalis anterior ide u vertebralni kanal, ispod medullae spinalis i spaja se sa
onom sa druge strane i tada tee u fissuru medianu anterior
arteria cerebelli inferior posterior polazi u blizini a. basilaris, ide izmeu korijenova od
X XII modanog ivca i dijeli se na dva dijela: medijalni (za srednji lobus malog mozga) i
lateralni dio (za donju stranu lateralnog lobusa malog mozga)

- a. basilaris daje grane:

rami pontis direktno odlaze u pons
arteria labyrinthi ide skupa sa n. statoacusticusom u meatus acusticus internus i ulazi
u unutranje uho, nekada moe polaziti od a. cerebelli inferior anterior ili posterior
arteria cerebelli inferior anterior poinje na srednjem dijelu a. basilaris i grana se po
donjem prednjem dijelu malog mozga
arteria cerebelli superior odlazi blizu zavretka a. basilaris, ide lateralno i gore, izmeu
tentoriuma i malog mozga po kojem se grana
arteria cerebri posterior dextra et sinistra terminalne grane a. basilaris, idu jedna na
desnu druga na lijevu stranu uvis i nazad, okruuju cruru cerebri i granaju se po
occipitalnom renju, daju grane za: substantia perforanta intercruralis i r. chorioideus
posterior koji ide u tela chorioidea; zatvaraju sa stranje strane circulus arteriosus
cerebri, izmeu a. cerebri poterior i a. cerebelli superior prolazi n. oculomotorius


ARTERIA THYREOIDEA INFERIOR


- polazi ili sama ili da srugim cervilanim arterijama kao truncus thyreocervicalis
- ide ispred i lateralno od a. vertebralis prema gore sve do C VI kraljeka, ispred kojeg mijenja
smjer idudi medijalno i inedi vie vijuga, dolazi do donjeg ruba gl. thyreoideae
- dok se penje, stoji izsa a carotis communis, a ispred a. vertebralis, te ih ukrta kada promiojeni
smjer doavi izmeu njih
- kada mijenja smjer stoji uz fasciju colli profundu i to zahvadena je onim dijelom fascije u kojem
se nalazi truncus sympaticus, jer arteria prolazi u vedini sluajeva izmeu prevertebralnih miida
i truncusa sympaticusa (moe prodi ispred truncusa)
- daje osam grana:

rami musculares za okolne miide
rami oesophagei za oesophagus
rami pharyngei za pharynx
rami trachleares za thacheu
ramus bronchialis za bronhus
arteria laryngea inferior ide gore sa strane n. laryngeusa i uzdu dorzalne plotine
larynxa, grana se i anastomozira sa a. laryngeom superior
arteria thymica za thymus
rami glandulares za gl. thyreoideu, i to jedan prednji i jedan stranji i anastomozira sa
onim od a. thyreoideae superior


ARTERIA CERVICALIS ASCENDENS


- odlazi kao i a. thyreoidea inferior, tee po m. scalenus anterioru medijalno od n. phrenicusa, a
u gornjem dijelu ide po tuberculumu arterioru processus transversi sve do C III ili C II kraljka i
tu zavrava
- daje grane:

rami spinales ulaze kroz foramina intervertebralia u canalis spinalis za medullu spinalis
rami muskulares za prevertebralne miide
ARETRIA CERVICALIS SUPERFICIALIS


- odlazi od truncusa thyreocervicalisa, ide na laterlanu stranu povie claviculae i a.
suprascapularis, a prolazi kroz fossu supraclavicularis pokrivena samo koom, platysmom i
fasciom, pa dolazi do m. trapeziusa, u koji ulazi sa njegove unutranje strane


ARTERIA CERVICALIS PROFUNDA


- veoma kratki ogranak subclaviae i odlazi od nje samostalno ili iz truncusa costocervicalisa
- ide prema nazad izmeu processusa transversariusa C VII kraljeka i colluma prvog rebra,
zatim vertikalno prema gore, izmeu m. semispinalisa cervicis i m. transversooccipitalisa doe
do visine axisa
- daje dvije grane:

rami spinales ulaze u canalis spinalis za medullu spinalis i njene ovojnice
rami musculares za miide nuchae