MOTIVACIJA

MOTIVACIJA
Pojam motivacije: najkrae to je
proces pokretanja ljudske
aktivnosti radi ostvarenja
odreenog cilja, koristi.
MOTIVACIJA
Motiv proces koji pokree ljude na odreenu
aktivnost i ponaanje.
To su organski i psiholoki faktori koji pokreu ili
usmjeravaju ovjekovo ponaanje, njegove
postupke, opaanje, uenje i miljenje.
Izvor motiva jesu nae potrebe.
MOTIVACIJA
MOTIVACIJA
Motivacija i emocije
Emocije imaju posebnu vanost za motivaciju one
mobiliziraju ovjekovu energiju.
Emocije, redovito, pomau ostvarivanju motiva jer
daju intezitet i snagu aktivnosti izazvanoj motivima.
MOTIVACIJA
Vrste motiva prema:
Priroenim potrebama ili primarne (hrana, voda,
spavanje... fizioloke potrebe)
Steenim potrebama ili sekundarne (ugoda odmora,
izlaska vani, Tv, telefon, ...)
MOTIVACIJA
Socijalne potrebe motivi koji poivaju
na socijalnim potrebama .
Personalne potrebe poivaju na
psiholokim potrebama sline su
socijalnim motivima.
MOTIVACIJA
Bioloke potrebe i motivi
Su od primarne vanosti za ovjekovu
egzistenciju. One predstavljaju
nedostatak odreene materije u
organizmu (hrana, voda,...).
MOTIVACIJA
Najvanije bioloke potrebe i motivi:
motiv gladi, ei,
seksualni motiv,
materinski motiv,
temperaturom, odmor, san, kretanjem i aktivnou.
MOTIVACIJA
Prema nekim strunjacima pojedini
bioloki motivi su jai od drugih:
materinski motiv,
motiv za vodom,
motiv za hranom,
posljednjem mjestu je seksualni motiv.
MOTIVACIJA - materinstvo
MOTIVACIJA
Socijalni motivi mogu se razlikovati prema tome jeli
za njihovo zadovoljenje potreban neposredan kontakt s drugim
osobama ili je rije o motivima usmjerenim na vlastitu
osobnost.
Neki posebni motivi:
gregarni,
afilijativni
motiv za afektivnom vezanou.
MOTIVACIJA
Gregarni motiv dolazi do izraaja u tenji da se bude u
prisutnosti drugih osoba,
Afilijativni motiv da se bude u neposrednom kontaktu s
pojedinim osobama, da se s njima udruuje u razliitim
aktivnostima,
Motiv za afektivnom vezanou jest potreba za emotivnom
vezanou, tj. potreba ljudi da vole i da budu voljeni.
MOTIVACIJA
Motiv za samopotvrivanjem
manifestira se u tenji pojedinca da ga
potuje sredina u kojoj ivi. Jedan od oblika
tog motiva jest onaj za prestiem ili ugledom.
MOTIVACIJA
Motiv za moi ili za dominacijom srodan i
povezan s motivom za samopotvrivanjem. Osim
motiva za dominacijom u ovu grupu srednih motiva
ubrajaju se jo i motiv za postizanjem
uspjeha, motiv za samostalnou i
motiv za samoaktualizacijom.
MOTIVACIJA
Motiv za postizanjem uspjeha
manifestira se u tenji da se postigne
uspjeh u nekoj djelatnosti, u procesu
rada, u uenju, portu i sl.
MOTIVACIJA
Motiv za samostalnou smatra se motivom koji
nalazimo kod svih ljudi.
On dolazi do posebnog izraaja u pojedinim razdobljima u
razvoju pojedinca, a posebno u mladenakoj dobi.
Svi pokazuju tenju da budu konkretne osobe, da imaju
samostalnost odluivanja i da se ponaaju po mjeri vlastitog
izbora.
MOTIVACIJA
Agresivnost (takoer socijalni motiv) se najee
manifestira u tenji i spremnosti u tome da se
napadnu drugi ljudi, tjelesno ili verbalno, te da se
nanesu razne vrste nelagodnosti i tete drugima.

Homo homine lupus est!
MOTIVACIJA
Stupanj agresivnog ovisi od:
odgoja djece,
reagiranja sredine na pokazanu agresivnost,
poputanje dejtetu da bi se umirila njegova agresivnost,
agresivno ponaanje roditelja, posebno oca).
Razvoj agresivnosti se najlake sprjeava iskrenim, otvorenim i
srdanim odnosom prema djeci ...
MOTIVACIJA
U novije vrijeme vaan imbenik koji doprinosi razvoju i porastu
agresivnosti:
kod mladih jesu sredstva masovnih komuniciranja,
posebno agresivni filmovi i TV emisije, literatura itd .
u tim se emisijama pozitivno vrednuje i prikazuje poeljnim
agresivno ponaanje ljudi.
agresivno ponaanja kolske djece koja neuspjehe u koli
rjeavaju primjenom sile pa ak i ubojstvima i samoubojstvima.
MOTIVACIJA
Motiv sigurnosti oituje se u tenji da se odri
nepromijenjeno stanje u pogledu osiguranje egzistencije i
zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba pojedinca.
Ovaj motiv je osobito naglaen u dobi djetinstva, dijete iskazuje
elju da bude vojeno, da se o njegovim zahtjevima vodi
rauna, da se potuje kao i ostali lanovi zajednice.
Nezadovoljavanje tog motiva moe imati veoma negativne
posljedice za razvoj osobe.
MOTIVACIJA
Personalni motivi mogu biti razliiti osobni interesi,
odluka da se bavimo nekim za nas posebno privlanim i
zanimljivim poslovima, razliiti osobni stavovi, steene navike,
pojedine vrste emocija itd.
Tanka crta meu motivima: ljubav-mrnja, strah-hrabrost,..
MOTIVACIJA
Hijerarhija motiva
Odreujui redosljed zadovoljavanja motiva, pri istodobnoj pojavi vie potreba, psiholog A.
Maslow na prvo mjesto stavlja:
1. bioloke potrebe,
2. potrebu za sigurnou,
3. emotivnom vezanou,
4. samopotvrivanjem (ugled i potovanje),
5. samoaktualizacijom.
MOTIVACIJA
Razvoj motivacije
Prati rast i razvoj pojedinca; motivacije u
djetinstvu, zreloj dobi i starosti su razliite.