Siromanijim slojevima treba onemoguiti pristup mehanizmima
razumevanje manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet obrazovanja niih drutvenih slojeva treba da bude to slabiji ili ispod proseka, da bi ponor izmeu obrazovanja viih i niih slojeva ostao nepremostiv.
Na osnovu rada jednog od najuticajnijih svetskih intelektualaca, amerikog lingviste Noama omskog, donosimo vam spisak od deset strategija manipulacije putem medija.
1) PREUSMERAVANJE PANJE Panju javnosti preusmeravati sa vanih problema na nevane. Prezaposliti javnost poplavom nebitnih informacija, da ljudi ne bi razmiljali i stekli osnovna saznanja u razumevanju sveta.
2) STVARANJE PROBLEMA Ta metoda se naziva i problem-reagovanje-reenje. Treba stvoriti problem, da bi deo javnosti reagovao na njega. Na primer: izazvati i prenositi nasilje sa namerom, da javnost lake prihvati ograniavanje slobode, ekonomsku krizu ili da bi se opravdalo ruenje socijalne drave.
3) POSTUPNOST PROMENA Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu meru, uvoditi je postepeno, na kaiicu, mesecima i godinama. Promene, koje bi mogle da izazovu otpor, ako bi bile izvedene naglo i u kratkom vremenskom roku, bie sprovedene politikom malih koraka. Svet se tako vremenom menja, a da to ne budi svest o promenama.
4) ODLAGANJE Jo jedan nain za pripremanje javnosti na nepopularne promene je, da ih se najavljuje mnogo ranije, unapred. Ljudi tako ne osete odjednom svu teinu promena, jer se prethodno privikavaju na samu ideje o promeni. Sem toga i zajednika nada u bolju budunost olakava njihovo prihvatanje.
5) UPOTREBA DEIJEG JEZIKA Kada se odraslima obraa kao kad se govori deci, postiemo dva korisna uinka: javnost potiskuje svoju kritiku svest i poruka ima snanije dejstvo na ljude.Taj sugestivni mehanizam u velikoj meri se koristi i prilikom reklamiranja.
6) BUENJE EMOCIJA Zloupotreba emocija je klasina tehnika, koja se koristi u izazivanju kratkog spoja, prilikom razumnog prosuivanja. Kritiku svest zamjenjuju emotivni impulsi (bes, strah, itd.) Upotreba emotivnog registra omoguava pristup nesvesnom, pa je kasnije mogue na tom nivou sprovesti ideje, elje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati odreena ponaanja.
7) NEZNANJE Siromanijim slojevima treba onemoguiti pristup mehanizmima razumevanje manipulacije njihovim pristankom. Kvalitet obrazovanja niih drutvenih slojeva treba da bude to slabiji ili ispod proseka, da bi ponor izmeu obrazovanja viih i niih slojeva ostao nepremostiv.
8) VELIANJE GLUPOSTI Javnost treba podsticati u prihvatanju prosenosti. Potrebno je ubediti ljude da je (in, u modi), poeljno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i nauci.
9) STVARANJE OSEAJA KRIVICE Treba ubediti svakog pojedinca da je samo i iskljuivo on odgovoran za sopstvenu nesreu, usled oskudnog znanja, ogranienih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i potcenjen pojedinac, optereen oseajem krivice, odustae od traenja pravih uzroka svog poloaja i pobune protiv ekonomskog sistema.
10) ZLOUPOTREBA ZNANJA Brz razvoj nauke u poslednjih 50 godina stvara rastuu provaliju izmeu znanja javnosti i onih koji ga poseduju i koriste, vladajue elite. Sistem, zaslugom biologije, neurobiologije i praktine psihologije, ima pristup naprednom znanju o oveku i na fizikom i na psihikom planu.