Você está na página 1de 68

www.slobodna-bosna.

ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2013 16:43 Page 1
[TA SMO DU@NI, TI ODU@I
ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVI
KREDIT MMF-a
Entitetski premijeri @eljka Cvijanovi} i
Nermin Nik{i} u`urbano pripremaju novi
kreditni aran`man s MMF-om kojim bi
pokrili golemi manjak nastao bud`etskom
potro{njom bez realnog pokri}a
DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO
KAKO JE SVJEDO^IO ASIM
DAUTBA[I]
Me|u vi{e od 600 dokumenata koje je u
dosjeu Ugljen preuzelo Tu`iteljstvo BiH,
nakon {to je proljetos otvorena ~etvrta po
redu istraga o atentatu na biv{eg pomo}nika
direktora AID-a NED@ADA UGLJENA i
zlo~inima (anti)teroristi~ke jedinice [EVE,
prona|en je i iskaz ASIMA DAUTBA[I]A;
jedan od najutjecajnih bo{nja~kih
obavje{tajaca u ratnom i poratnom razdoblju
svjedo~io je po~etkom jula 2002., zapisnik
sa njegovog saslu{anja potvr|uje kako je
Dautba{i}, spa{avaju}i sebe, poku{ao svu
odgovornost prebaciti na svoje protivnike
OVO MI JE [KOLA
TAJNA USPJEHA
Izbor ESEDA RADELJA[A za predsjednika
Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo
aktuelizirao je pri~u o tome kako je ~ovjek
koji }e naredne ~etiri godine brinuti za
zdravstvo u najmnogoljudnijem kantonu u
BiH izvrdao odslu`enje zatvorske kazne na
koju je osu|en 2002. godine, ali i pri~u o
njegovoj stru~nosti. SB je u posjedu pre-
sude Kantonalnog suda iz 2002. godine u
kojoj su me|u zanimljivijim dijelovima oni o
Radelja{evom obrazovanju
^IJA JE ZGRADA
FEROELEKTRA
BORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJU
U CENTRU SARAJEVA
Sarajlija ZLATKO KRAINOVI], (su)vlasnik
tre}ine zgrade Feroelektra koja se nalazi
u strogom centru Sarajeva, prvi je put prije
dvadeset godina od ~elnika sarajevske
op}ine Stari Grad zatra`io dozvolu za
popravak tog poslovno-stambenog objekta,
ali je ni do danas nije dobio; iako je u
granatiranju 1992. nastradao samo krov,
zgrada je, u me|uvremenu, postala
najve}e ruglo u starom dijelu grada
RATKO PROTIV RADOVANA
^IJA JE DIREKTIVA 7
Nastojanje pravnih timova RADOVANA
KARAD@I]A i RATKA MLADI]A da svu
krivicu za genocid u Srebrenici svale na
onog drugog, dovelo je ovu dvojicu
pritvorenika u veliki sukob koji se zamalo
nije zavr{io fizi~kim obra~unom; Mladi}ev
advokat MILO[ [ALJI] za na{ list otkriva
detalje do sada najve}eg konflikta dvojice
ratnih lidera RS-a
AFERA TIHILEAKS
TIHOMIR GLIGORI] PROTIV DODIKA
Biv{i direktor Uprave za geodetske poslove
Republike Srpske TIHOMIR GLIGORI]
pro{le je nedjelje uputio dramati~no
otvoreno pismo predsjedniku RS-a
MILORADU DODIKU u kojem ga je
upozorio na te{ke kriminalne radnje
njegovih strana~kih i poslovnih prijatelja i
saveznika; u razgovoru sa suradnicom SB
Gligori} poja{njava motive i razloge svog
javnog protesta
MIR, BRA]O, MIR
ULAGANJE U BUDU]NOST
U posljednjih dvadesetak godina pored
neprimjerenog agresivnog srastanja vjere i
politike, u zemljama regije primjetno je
upumpavanje sumnjivo ste~enog novca u
izgradnju vjerskih objekata kao pouzdan
oblik kupovine socijalnog statusa, ugleda,
spa{avanja du{e; STANKO SUBOTI],
BO[KO RADONJI], TASIM KU^EVI],
NASER KELMENDI ulo`ili su nemalo
novca u izgradnju vjerskih objekata u Srbiji i
BiH. Oni su osu|eni ili osumnji~eni za djela
koja su suprotna bo`ijim zapovijedima.
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
32
22
24
28
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 17.10.2013 1:59 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 4
ZATVORSKI E(S) PE PE
Nakon
montiranog
procesa naglo
sko~io politi~ki
rejting @ivka
Budimira i
njegove
partije SPP
Sude}i po broju ~lanova koji su u
posljednjih pola godine pristupili u
Stranku pravde i povjerenja (SPP)
@ivka Budimira, predsjedniku
Federacije BiH je politi~ki rejting naglo
porastao tek nakon hap{enja. Iako je
Budimir novu stranku osnovao
sredinom aprila, do sada je okupio vi{e
od tri tisu}e pristalica, {to je veliki
uspjeh ako se zna da Hrvatske stranke
prava, iz koje je proljetos istupio, ima
tek par stotina ~lanova vi{e. Izborni
sabor SPP-a bit }e odr`an 23. novembra
u Mostaru, kada je najavljen dolazak 500
izaslanika, od kojih je ve}ina iz
Federacije. No, me|u ~lanovima nove
politi~ke stranke umirovljenog generala
HVO-a @ivka Budmira na{lo se i
nekoliko Srba iz Isto~nog Sarajeva i
Fo~e, koji su nedavno dobili ~lanske
iskaznice.
(S.M.)
BiH je ozna~ena kao jedina dr`ava u
regiji koja je ostvarila veoma ograni~en
napredak u ispunjavanju politi~kih kriterija
u pribli`avanju EU, navedeno je u najnovi-
jem izvje{taju Evropske komisije o
napretku BiH u 2013. godini.
Evropska komisija smatra da BiH i dalje
ima evropsku perspektivu, ali da su rezultati
koje ostvaruju politi~ki lideri i dalje ispod
o~ekivanja.
U dokumentu, koji je prezentiran
Evropskom parlamentu (EP) i medijima, EK
konstatuje da politi~ki predstavnici iz BiH nisu
postigli dogovor o primjeni odluke Evropskog
suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} i
Finci, koja bri{e diskriminatorske odredbe
izbora za Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda.
Preuzeta obaveza implementacije pre-
sude Sejdi} i Finci nije ispo{tovana. Uprkos
intenzivnim naporima EU-a, bh. politi~ki lid-
eri nisu u stanju da postignu dogovor o tome
kako da rije{e ovo pitanje, a koje je u vezi sa
diskriminacijom gra|ana na osnovu njihove
etni~ke pripadnosti. [tavi{e, nije ispo{tovan i
ispunjen ni zahtjev da se uspostavi efikasan
mehanizam za koordinaciju s EU-om, nave-
deno je u izvje{taju, uz konstataciju da je
primjena ove odluke klju~ za stupanje na
snagu Sporazuma o stabilizaciji i
pridru`ivanju (SSP), kao i podno{enje kredi-
bilne aplikacije za ~lanstvo u EU.
Komisija, tako|er, smatra da je i
Parlamentarna skup{tina BiH ostvarila
veoma ograni~en napredak u usvajanju
zakona u vezi s EU-om.
Neuspje{an poku{aj rekonstruisanja
vlasti u Federaciji BiH negativno je uticao na
njenu funkcionalnost i doprinio fragmentiranju
politi~kog odlu~ivanja na svim nivoima, pi{e
u izvje{taju. EK dalje konstatira da BiH dobi-
ja finansijsku pomo} putem IPA fondova
(pretpristupnih fondova EU), za ~iju je imple-
mentaciju odgovorna Delegacija EU-a.
Vlasti BiH nisu na~inile nikakav
napredak kada je rije~ o uspostavljanju
neophodne strukture za decentralizovano
upravljanje EU fondova. Sljede}i faktori su
glavni prioriteti za IPA: ja~anje vladavine
zakona, pobolj{anje kapaciteta i efikasnost
javne administracije te podr{ka socijalnom i
ekonomskom razvoju, pi{e u dokumentu.
Podsje}aju da IPA fondovi za 2013.
godinu iznose 103,5 miliona eura, od ~ega
je 87 miliona eura za podr{ku pravosu|u,
provo|enje zakona, transport, obrazovanje,
izbjeglice, raseljene osobe i deminiranje.
S obzirom na odsustvo sporazuma
Sejdi} i Finci, pokrenuta je procedura za
smanjenje ovog programa za 54 odsto, tj.
47 miliona evra, navedeno je u izvje{taju.
[tefan File, evropski komesar za
pro{irenje, povodom usvajanja izvje{taja je
rekao da }e EK nastaviti da pru`a podr{ku
kako bi do{lo do rje{enja o pitanju
provo|enja odluke Sejdi} i Finci, ali i da
}e neko morati da snosi odgovornost.
Nismo odustali od BiH i jasno smo
definisali {ta je potrebno za stvaranje
mosta, ali i prelaska preko njega ka EU.
Tokom dijaloga na visokom nivou imali
smo dobre razgovore i postavili okvir u
kojem bi se moglo na}i rje{enje, rekao je
File, izraziv{i nadu da bi uskoro moglo da
do|e do ohrabruju}ih zaklju~aka.
Kada je rije~ o mehanizmu koordinaci-
je, File je ponovio da politi~ari moraju da se
ugledaju na bh. fudbalere koji su zbog tim-
skog duha uspjeli da ostvare plasman na
Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014..
(E. Hod`i})
File pozvao bh. lidere da se
ugledaju na Suieve Zmajeve
NEGATIVAN IZVJETAJ EVROPSKE KOMISIJE O NAPRETKU BiH
MINI MARKET
@ivko Budimir
NISMO
ODUSTALI
OD BiH
[tefan FIle,
evropski
komesar za
pro{irenje
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.10.2013 2:26 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 5
PUSTI PROPUSTI
Zamjenik
direktora
Agencije za
statistiku Fadil
Fati}
najradikalniji
kriti~ar popisa
stanovni{tva
Popis stanovni{tva u BiH, okon~an 15.
oktobra, generalno je ocijenjen kao
uspje{an uz nekoliko manjih incidenata
kao {to je to slu~aj kod svakog popisa,
ocijenila je Me|unarodna posmatra~ka
misija koja je sve vrijeme budno
nadgledala popis i pedantno bilje`ila
uo~ene propuste.
No, dijametralno suprotnu ocjenu
popisa iznosi Fadil Fati}, zamjenik
direktora Agencije za statistiku BiH, koja
je ina~e organizirala popis. Fati} smatra
da su propusti tako krupni i tako brojni
da dovode u pitanje validnost popisa.
Kriti~ke ocjene Fadila Fati}a ipak treba
uzeti s rezervom, jer su najve}im
dijelom rezultat njegove ambicije da
kopromitira i sru{i aktuelnog direktora
Agencije Zdenka Milinovi}a, kome
uskoro isti~e mandat. Fati} figurira kao
najozbiljniji kandidat za novog direktora
Agencije, naravno pod uvjetom da
Milinovi} dobije negativnu ocjenu.
(M.A.)
MINI MARKET
Kurban-bajram u Sarajevu
Fadil Fati}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.10.2013 1:42 Page 5
S
tra{na je, nezamisliva tragedija trojice momaka iz
Krajine koji su vra}aju}i se iz Litvanije sa utakmice
reprezentacije Bosne i Hercegovine stradali u
Poljskoj. Tragi~no, `alosno, pogibeljno, nenadoknadivo.
Tuga pregolema! Nezapam}eno mlako i nedopustivo in -
di ferentno je taj horor, umjesto da upozoravaju}e vri{ti sa
naslovnih stranica, izmje{ten u rubne medijske d`epove,
rezervirane za marginalna socijalna zbivanja.
Niko na svijetu/dunjaluku ne bi bio zadovoljniji i sretniji
od mene, ako grije{im - jezivo je da nam djeca ko glineni
go lu bovi ginu, ni kriva ni du`na.
T
egoba mi, a usput me je i stid obja{njavati da
postoje barem dva-tri Doboja, istok-zapad,
sjeveroistok - sjeverozapad. (U ovda{njem geopoli -
ti~kom ko{maru te{ko da bi se i veliki Alfred Hitchcock
sna{ao.) U tem Doboju, davno je to bilo, ali ko da je ju~er-
prekju~er bilo, dok je, tobe jarabi, Bog po zemlji hodao,
sve je mirisalo na normalnost, 1982. godine sjedio sam u
diskoteci elitnog, mislim i jedinog hotela, pijuckao svoje
pi}e (la`em, bezbeli, lokao sam) sa promjenjivim neus -
pjehom se nabacivao lokalnim neodoljivim ljepo ticama.
Zapo~imaj {iz, vri{tao je u mikrofon disk d`okej
(postoji li uop}e to radno mjesto u sistematizaciji radnih
mjesta danas i ovdje ?), pa kad je okupljene doveo do
vrhu nca kulminacije taj je ceremonijal majstor, kad je
postignuta radna temperatura, podvrisnuo koliko ga
grlo nosi: Sad pu{}am Zepeline: mahajte glavom!
Mahali smo svi odreda, na ~elu sa mnom, te jedne no}i u
decembru, ujedno, istovremeno u Doboju. Opjevano je to
u jednom narodnja~kom standardu [emse Suljakovi} i
Ju`nog vetra: Cela mahala, za nama je mahala
E
h, sad, tu bi otprilike trebao biti klimaks
subjektivnog bijesa i objektivnog stresa: za{to bi
jadni, nesretni momci iz Doboja morali i}i u
nekakvu litvansku vukojebinu, Donji Kaunas/Usko -
plje/Prozor Istok, po na{ki, ili Gluhi Vilnus/ Tomislavgrad
/Srbobran da ostvare neke sitne, simboli~ne privilegijice -
da se mogu otvoreno, nepomu}eno i neka`njivo radovati
na svakom pedlju suverene Litvanije i samostalnog i
cjelovitog Brazila. Da li je, u tem Doboju, komandant
odbrane te varo{i Milovan Stankovi}, docnije ministar
policije u reformisti~koj Vladi Milorada Dodika, heroj
ili je ipak, malkice i zlo~inac koji je kontrolirao polo`aje
sa kojih je stravi~nog , kobnog 25. maja 1999. pobijena
~eta |aka u jednom danu- na tuzlanskoj kapiji.
J
e li sport, da li je nogometna stadionska groznica koja
je, kako je neko od geostrate{kih umnih glava vrlo fino
i precizno izra~unao, zahvatila nekih frtalj teritorije
suverene i nedjeljive Bosne i Hercegovine i{ta pomogao,
doprinio, upristojio, omek{ao na{u jadnu svakodnevnicu?
Ne znam, ali sam siguran da ne mo`e odmo}i...
SLOBODNA BOSNA I 26.9.2013. 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
A zato je i kome je uope sport vaan?, tako okvirno glasi
pitanje, koje (pitanje) se postavlja u pravilnim razmacima, ali
uestalo lieno zdravorazumske logike i zrelog promiljanja,
a na koje nijedan razuman, Bogu i narodu prihvatljiv odgovor ne
postoji. A iji je Doboj?, pita me drug iz Prizrena, koji se
privremeno izmjestio u holandsko-nizozemsku zavjetrinu i koji
u toj tuini ima druga iz Doboja, strastvenog bh. fanaticosa, koji
prati reprezentaciju BiH irom svijeta.
U TEM DOBOJU;
LOPTA JE OKRUGLA
Pi{e: SENAD AVDI]
Veli~anstveni uspjehnogometne reprezentacije ne}e
Iluzije:Iluzije.qxd 17.10.2013 14:41 Page 6
26.9.2013. I SLOBODNA BOSNA 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
e}e pomo}i normaliziranju zemlje/dr`ave; ali ne}e ni odmo}i
PRAZNIK U
SARAJEVU
Do~ek
reprezentacije
BiH
Iluzije:Iluzije.qxd 17.10.2013 14:42 Page 7
^ETVRTAK, 10. OKTOBAR
Manje od stotinu, a vi{e od deset srp-
skih policajaca u stopu prati VERANA
MATI]A, regionalnog {ampiona u oblasti
me |unarodnih donacija. E na toj televiziji,
B92, ve~eras, ne bude mi mrsko, {to se
mora nije te{ko, ljudi smo, dogovorit }e -
mo se, malo zraknem navodni {ou. U
nekoj, manje-vi{e idiotskoj emisiji Bulevar
pesme legendarnih Indeksa pevaju region-
alne zvezde. Dama koja nas izvje{tava
zove se Nikolina Pi{ek. Donedavno zvijez-
da hrvatskih crvenih tepiha, na dosta
te~nom srpskom jeziku najavljuje koncert
Indeksa u Beogradu. Sve {to je na bilo
koji na~in, izravno-neizravno, vezano za
Inde kse izvanredno je. Imao je pokojni
pjeva~ Davor Popovi} sjajnu izlaznu strate-
giju koja je te{ko prevodiva: Hajde, bolan,
ne}emo kalufit fesova.
PETAK, 11. OKTOBAR
Ka`em dobroj drugarici koja se sus-
tavno bavi regionalnim turbulencijama
kako mi je svaki dan, pa i mjesec propao,
ako mi se ne dogodi neka ljepljiva {ega,
porovala. Velim, nastavljam brbljati, kako
mi je smije{an sino}nji susret u Briselu pre-
mijera Srbije i Kosova, Ivice Da~i}a i Ha -
shima Thacija, Pa, {ta tu ima smije{no?,
insistira moj ljubopitljiva sugovornica. Tu
ja potegnem za srpskom usmeno tradicijom
i izdeklamujem: JESTEL ULI, DECO,
VERUJTE BEZ [ALE, OTVARA SE
[KOLA ZA DAI]A MALE. Bude joj
malo lak{e.
SUBOTA, 12. OKTOBAR
Mudro, odmjereno, uvjerljivo zbori u
dana{njem Jutarnjem listu PETAR FLE -
KOVI], u dva mandata predsjednik Vlade
Hrvatske i jedan od utemeljitelja INA-e.
Pedantno argumentira kako je Hrvatska u
tamnici naroda Jugoslaviji uspjela sa -
~uvati/zadr`ati ekonomski suverenitet.
Flekovi} i pokojni Ante Markovi} su, uz
otvorenu podr{ku recentnog hrvatskog
establi{menta, vodili, izme|u ostalog, ener-
getsku politiku. Pored ostalog, ispovijest
korifeja hrvatske tehnokratske elite
va`na je kao svjedo~anstvo da je u pravnim,
ustavnim, temeljima biv{e zajedni~ke dr`ave
striktno i bezuvjetno sprije~en svaki poku{aj
unitarizacije, centralizacije, majorizacije.
Alhemijskim nacionalisti~kim bravura-
ma, strana~ko-politi~kim smicalicama, uve-
den je u javni prostor, kao legitiman, termin
ne}emo unitarnu Bosnu Herce govinu. A
Bosna i Hercegovina je sama po sebi regio -
nalno formatirana, spakovana Strah od
unitarne Bosne i Hercegovine koja nikada
nije postojala je strah od bilo kakve, mini-
malno organizirane Bosne i Hercegovine.
NEDJELJA, 13. OKTOBAR
Zna{ li li da je Jovanka Broz na apara-
tima?, pita me zabrinuti, vidno potresen
drug. Ne znam za Jovanku,ali poznajem
solidan broj ljudi koji se ne skidaju sa
aparata. Naj~e{}e u Coloseumu i sli~nim
objektima.
PONEDJELJAK, 14. OKTOBAR
Ko zapeta pu{ka o~ekujem da me
popi{u. Nije bogzna kako originalno, ali mi
se ba{ dopada. Nacionalnost?, pita popi-
siva~. Firaun, spremno odgovaram.
Vjera?, pritijesni me mali ra~unaju}i
na moju nepotkovanost u oblasti ljudskih
prava i vjerskih sloboda. A, vjera, mo`e
komotno, zakopam se ja u You Tube i
dreknem: .La`i, la`i, vjero. Uznemiren
je i priupita: Vi ste dakle Ciganin, al
najlep{i? Ni tu se ne dadnem iznenaditi,
nakupio sam se ja razli~itog gradiva, pa za -
citiram jednog od mojih omiljenih mislilaca:
Sine, to {ta sam ja, to ne zna{ ni ti, to ne
zna{ ni ja
UTORAK, SRIJEDA
To uglavnom svi znaju, ne bih se po -
navljao
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.
8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
Iluzije:Iluzije.qxd 17.10.2013 17:13 Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2013 16:48 Page 1
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 10
VISOKI NAPON
Meteorski uspon
Marija Fofi}a u
prava{koj upravi
Elektroprivrede
HZHB
Da u Elektroprivredi Hrvatske zajednice
Herceg Bosna ima posla ~ak i za
profesore latinskog jezika, potvr|uje
primjer Marija Fofi}a, HSP-ovca iz
Prozora-Rame. Fofi} je bio jedan od 70
novih uposlenika tog poduze}a, koji je
posao dobio u prolje}e pro{le godine,
nakon {to je na mjesto generalnog
direktora izabran njegov strana~ki kolega
Nikola Kre{i}. Premda je primljen na
radno mjesto voditelja promid`be, Marijo
Fofi} je ubrzo postao {ef Sektora za
odnose s javno{}u Elektroprivrede
HZHB, a potom i vlasnik novog stana u
Mostaru od 105 kvadratnih metara i
luksuznog BMW-a.
(S.M.)
MINI MARKET
Direktor Aerodroma Sarajevo Ivan
Veli~anin i zvani~no je 1. oktobra
potpisao odluku o prijemu u radni odnos
Kerima ^erkeza, sina inspektora SIPA-e
Sla|ana ^erkeza, o ~emu je Slobodna
Bosna pisala prije petnaestak dana. Mada
su se na javni oglas za zapo{ljavanje
novih radnika kandidati formalno mogli
prijavljivati do 17. septembra, ^erkez
mla|i se na radnom mjestu pojavio samo
nekoliko dana kasnije, dok konkursna
procedura nije po{teno ni zavr{ena. Kerim
^erkez je posao pomo}nog cargo KD
kontrolora u Sektoru za sigurnost i za{titu,
navodno, dobio na odre|eno vrijeme, u
trajanju od {est mjeseci, ali uop}e ne treba
sumnjati da }e na tom radnom mjestu
trajno ostati.
(S.M.)
CAR(JE)GO
Sin inspektora SIPA-e
Slaana erkeza
ekspresno dobio posao
cargo kontrolora na
Sarajevskom aerodromu
Nakon {to je fudbalska re -
prezentacija BiH izbo r i la
direktan plasman na
Svjetsko prvenstvo u
Brazilu, aran`man za pu -
to vanje u Ju`nu Ame riku
me|u prvima je rezer -
virao dr`avni mini star
prometa i komu nikacija
Damir Had`i}. Ministar
Had`i} je do sada,
zajedno sa strana~kim
kolegama iz SDP-a,
pratio gotovo sve utak -
mi ce reprezentacije u
BiH i inostranstvu. U
Brazil }e Damir Had`i}
putovati o svom tro{ku
{to, uzmu li se u obzir
njegova (ne)zvani~na pri -
ma nja, i nije kakav
izdatak, ali }e se put -
ovanje njegova dva slu` -
be na pratioca finan si rati
iz dr`avnog bud`eta.
Pretpostavlja se da }e
boravak dvojice pripa dn -
ika Direkcije za koordi -
naciju policijskih tijela
BiH, koji su zadu`eni za
sigurnost ministra Da mi -
ra Had`i}a, ko{tati blizu
15.000 KM.
(S.B.)
BEZOBRAZILNO PUTOVANJE
Ministar Damir Hadi
uplatio put u Brazil na koji
e krenuti u pratnji dvojice
tjelohranitelja
Damir
Had`i}
Nikola Kre{i}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.10.2013 1:39 Page 10
PRO ET CONTRA
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 11
POTEGAO ZA TEGELTIJU
Igor Radoji~i}
odvratio Dodika
od namjere da
smijeni ministra
finansija RS-a
Zorana Tegeltiju
Nakon smjene ministra zdravlja Zorana
Stani}a, Milorad Dodik poku{ao je da
smijeni i Zorana Tegeltiju, ministra
finansija, a sve kako bi opravdao te{ke
finansijske dubioze u RS-u. Me|utim, u
odbranu Tegeltije sko~io je Igor
Radoji~i}, njegov dugogodi{nji prijatelj.
Radoji~i} je rekao Dodiku da ukoliko
ode Telgetija, mora}e sa ministarskih
mjesta da odleti i nekoliko Dodikovih
pulena. Tegeltija je odmah uzvratio
uslugu Radoji~i}u. U Washington, na
otvaranje predstavni{tva Republike
Srpske, Tegeltija je poveo i svoju
pomo}nicu Sanju Radoji~i}, Igorovu
suprugu. Premijerka @eljka Cvijanovi},
Tegeltija i Radoji~i}eva se ve} sedam
dana nalaze u Washingtonu, gdje su
imali nekoliko sastanaka. Izme|u
ostalog, bili su na sjednici Svjetske
banke i MMF-a. Ina~e, Sanja Radoji~i} i
ministar Tegeltija stari su tandem. Radili
su 2000. godine zajedno u Carinama
RS-a, a i porodi~ni su prijatelji. (M.D.)
MINI MARKET
BORKA RUDI]
Generalni
sekretar
Udru`enjaBH
novinari
DA/NE
Mi{ljenja sam da EU treba
pomo}i, ali ne na na~in kao
do sada, da toleri{e njihov
nerad. Evropska unija mora
biti vi{e aktivna u smislu
provo|enja svoje misije u BiH
kada je rije~ o stvaranju uvjeta
za proces pridru`ivanja.
HANKA VAJZOVI]
Profesor na
FPN-u
DA
Da bh. lideri zaista `ele da
rije{e problem presude
Sejdi}- Finci, ne bi im trebala
pomo} Evropske unije jer je
stvar toliko jednostavna,
pitanje je samo volje i sprem-
nosti. Ali, u situaciji kakva je
sada, treba nam intervencija
EU-a.
@ELJKO KOPANJA
Urednik
Nezavisnih
novina
DA
Bh. lideri nisu
sposobni nijedan problem da
sami rije{e, pa tako ni ovaj
klju~ni problem presude
Sejdi}-Finci.
JOSIP
MUSELIMOVI]
Advokat
DA
Evidentno je da presuda
Sejdi}- Finci ve} du`e vreme-
na zaokuplja ne samo
politi~ku nego sve op}u
pa`nju bh. javnosti. Politi~ari
u BiH nisu u mogu}nosti
rije{iti i dogovoriti se oko tog
pitanja, prema tome potrebna
nam je intervencija EU-a
kako bi se kona~no uklju~ili u
evropski pravosudni sustav.
AZRA
HAD@IAHMETOVI]
Profesor na
EFS-u
DA
Ustavno rje{enje u kojem mi
`ivimo dio je anga`mana
me|unarodne zajednice.
Prema tome, mi{ljenja sam
da dio odgovornosti treba da
bude na predstavnicima EU-a.
SR\AN
BLAGOV^ANIN
Izvr{ni direktor
TI
DA
O~igledno da doma}i lideri
ne mogu rije{iti problem pre-
sude Sejdi}- Finci i da ga
nisu uspjeli posti}i ni nakon
toliko mjeseci od dono{enja
presude. Mije{anje EU-a se
name}e kao jedino rje{enje.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Treba li EU pomoi bh. liderima
da rijee problem presude
Sejdi- Finci?
Priredila: Ma{a ]osi}
Igor Radoji~i}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.10.2013 1:40 Page 11
D
vije entitetske vlade, predvo|ene
SDP-om u Federaciji BiH i
SNSD-om u Republici Srpskoj,
udru`enim snagama u potaji
pripremaju novi kreditni aran`man
s Me|unarodnim monetarnim fondom,
vrijedan oko 400 miliona KM! Postoje}i
aran`man s MMF-om isti~e sredinom
naredne godine, kada na naplatu dospijeva
posljednja, ujedno i najve}a rata kredita u
ukupnom iznosu od oko 750 miliona KM, a
toliki novac nije mogu}e osigurati bez
drasti~nih mjera {tednje i kresanja tro{kova
rada glomaznog administrativnog aparata.
No, kako je naredna godina izborna, ni u
SDP-u ni u SNSD-u uop}e i ne razmi{ljaju o
nepopularnim mjerama {tednje kojima bi
izazvali bijes golemog broja zakinutih
bud`etskih korisnika.
NASTAVAK STAND BY ARAN@MANA
Pred polazak na godi{nju Skup{tinu
MMF-a u Va{ington, federalni ministar
finansija Ante Krajina po`alio se da bi
bud`etski manjak Federacije BiH u
narednoj godini mogao prema{iti iznos od
200 miliona KM, otkriv{i da bi se manjak
novca mogao nadoknaditi novim kreditom
MMF-a. U sli~nom tonu istupila je i
premijerka RS-a @eljka Cvijanovi}, koja je
tako|er sudjelovala na godi{njoj Skup{tini
MMF-a.
Predstavnici MMF-a izrazili su interes
za produ`enje aran`mana u narednom
periodu, izjavila je premijerka Cvijanovi},
pre{utjev{i va`nu ~injenicu da je inicijativa
za novi kredit MMF-a potekla iz Sarajeva i
Banje Luke a ne iz Va{ingtona, kako bi se
moglo zaklju~iti iz njene izjave.
Postoje}i kreditni aran`man s MMF-
om, kako smo naveli, isti~e sredinom
naredne godine, no ve} se sada mo`e
zaklju~iti da bh. strana nije ispunila niti
jednu obavezu koju je preuzela Pismom
namjera od prije dvije godine. Postoje}i
kredit MMF-a odobren je s jasnim ciljem
da se uravnote`e bud`etski prihodi i
rashodi: MMF je pristao sanirati rupe u
entitetskim i dr`avnom bud`etu BiH, a bh.
strana se zauzvrat obvezala da }e poduzeti
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 12
[TA SMO DU@NI, TI ODU@I
Entitetski premijeri eljka Cvijanovi i Nermin Niki
uurbano pripremaju novi kreditni aranman s MMF-om
kojim bi pokrili golemi manjak nastao budetskom
potronjom bez realnog pokria
BiH ]E SE DO
KRAJA GODINE
ZADU@ITI ZA
DODATNIH
400 MILIONA KM
I novi kredit MMF-a potro{it }e se
na pla}e i tro{kove rada
administrativnog aparata dr`ave
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
POTPUNA SAGLASNOST
Entitetski premijeri, Nermin Nik{i} i @eljka
Cvijanovi}, udru`enim snagama poku{avaju
osigurati novi kredit MMF-a
asim:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:46 Page 12
opse`ne mjere {tednje kako bi smanjila
rashode i uskladila ih s realnim bud`etskim
prihodima.
SUDSKA ZA[TITA PRIVILEGIJA
Rije~ je zapravo o standardnom receptu
po kojem MMF poma`e dr`avama svijeta
zapalim u bud`etske probleme. Takvim
dr`avama MMF u pravilu priska~e u pomo}
obilatim kreditom pod povoljnim uvjetima,
tra`e}i zauzvrat od du`nika da u nekom
razumnom roku od jedne do tri godine
uskladi bud`etsku potro{nju s bud`etskim
prihodima.
Takav lijek MMF je propisao i vlastima
BiH.
No, o~ekivani rezultat je izostao, ali ne
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 13
ENTITETSKE VLADE TRA@E NOVI KREDIT

Pred parlamentarne izbore 2010.


godine, lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija
najavio je da }e njegova partija nakon
preuzimanja vlasti raskinuti ranije
zaklju~eni kreditni aran`man s MMF-om,
za koji je rekao da je krajnje nepovo ljan
za BiH.
Kao i ve}inu drugih, i ovo obe}anje
Lagumd`ija je zaboravio nakon preu -
zima nja vlasti. [tavi{e, uz obnovljeni
kreditni aran`man s MMF-om, Vlada
FBiH predvo|ena SDP-om kreirala je i
nekoliko serija trezorskih zapisa na
temelju kojih se zadu`ila za dodatnih
200 miliona KM!
Tokom trogodi{nje vlasti, Vlada pre -
mijera Nik{i}a uve}ala je dug Federacije
BiH za pune dvije milijarde KM!
REKORDAN RAST INO DUGA
Nikieva Vlada
zaduila
Federaciju za 2
milijarde KM
ZABORAVLJENO OBE]ANJE
Pred izbore 2010. godine Lagumd`ija je
bio naj`e{}i kriti~ar kreditnog
aran`mana sa MMF-om
asim:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:48 Page 13
zbog pogre{no propisane terapije, nego
zbog odluke pacijenta da uop}e ne uzima
propisani lijek! Istina, Vlada Federacije
BiH je u prvi mah smanjila pla}e za 10
posto svim uposlenima u administrativnom
aparatu, ali sav novac koji je na taj na~in
u{tedjela uskoro je morala vratiti, i to s
kamatama! Naime, golema ve}ina upo sle -
nika u administrativnom aparatu Federacije
BiH tu`ila je vladu za nezakonito
smanjenje pla}a, a nadle`ni sud je po
automatizumu sve sporove rije{io u korist
o{te}enih radnika. Na taj na~in, stvoren
je novi, neplanirani bud`etski dug od oko
80 miliona KM, koji Vlada Federacije BiH
ne mo`e izmiriti iz redovnih prihoda.
Vlada Republike Srpske formalno se
pridr`avala propisane terapije: smanjila je
pla}e uposlenima u administrativnom
aparatu za 10 posto, ali je u isto vrijeme
nemilice tro{ila nepostoje}i novac po ku {a -
va ju}i sanirati finansijske rupe u zdrav stve -
nom i penzionom fondu RS-a. Do kraja ove
godine, bud`etski manjak RS-a prema{it }e
200 miliona KM, a do kraja naredne, 2014.
godine, bit }e dvostruko ve}i.
Neizbje`ni kolaps entitetskih bud`eta
mogu}e je sprije~iti na samo jedan na~in -
da entitetske vlade smanje bud`etsku
potro{nju i svedu je u okvire realnih
bud`etskih prihoda. Takav potez upravo je
povukla vlada susjedne Srbije koja je i bez
sufliranja finansijskih eksperata MMF-a
drasti~no skresala pla}e svim uposlenim u
administrativnom aparatu dr`ave:
funkcionerske pla}e skresane su za 25
posto a sve ostale pla}e za 10 posto. Srbija
}e na ovaj na~in godi{nje u{tedjeti oko 200
miliona eura i po svemu sude}i ne}e tra`iti
pomo} MMF-a.
Funkcioneri u BiH, koji ina~e u
prosjeku zara|uju dvostruko vi{e od svojih
kolega u Srbiji, izabrali su neuporedivo
lak{i na~in za prevladavanje bud`etskog
manjka - ponovo }e pozajmiti novac od
MMF-a i do daljnjeg sa~uvati privid
ekonomskog blagostanja i pro spe ri teta.
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 14
[TA SMO DU@NI, TI ODU@I

U bud`ete svih nivoa vlasti BiH


godi{nje se slije oko 11,7 milijardi KM, a za
pla}e i materijalne tro{kove zaposlenih u
administrativnom aparatu dr`ave odlazi
5,4 milijarde KM. Kresanjem tro{kova za
samo 10 posto godi{nje bi bilo u{te|eno
vi{e od milijardu KM, {to zna~i da BiH ne
bi bio potreban ni kredit MMF-a niti bi se
morala zadu`ivati preko emisije trezorskih
zapisa.
No, posve je nerealno o~ekivati da }e
aktuelna vlast tek tako smanjiti vlastite
privilegije i uvesti mjere {tednje. To se
pogotovo ne}e desiti u predstoje}oj,
izbornoj godini, u kojoj stranke na vlasti na
sve na~ine kupuju naklonost bira~a.
KOLIKO KO[TA BIROKRATIJA
Pola javnih prihoda odlazi na plae
i trokove birokratije
Svim pripadnicima islamske vjere
Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo
asim:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:48 Page 14
K
ao i ve}ina relevantnih medija u
dr`avi, i Dnevni avaz je prije
nekoliko dana prenio vijest o
|ilko{kom ispadu direktora JP
Autoceste FBiH Ensada Kari}a
na Severininom koncertu u Zetri. Za
neupu}ene, Kari} je sasuo limenku piva na
glavu novinara OBN-a Mime [ahinpa{i}a,
koji je neoprezno snimio nekolicinu
SDP-ovih prvaka (Nermina Nik{i}a,
Elvedina Grabovicu, Ensada Kari}a) kako
sa suprugama pocupkuju u ritmu lakih nota.
Kari}u se, naravno, nije dopao medijski
tretman u Avazu, no nije nazvao ni urednika
ni novinara kako bi ispravio eventualne
krive navode iz teksta, nego se obratio
direktoru Avazove marketin{ke slu`be
Alenu Ke{etovi}u, kojeg je bez uvijanja
priupitao: Mislite li vi da mi radimo sa
vama ili da ne radimo sa vama?!
Nije nam poznato je li Kari} sli~no
pitanje postavio i marketin{koj slu`bi
Federalne televizije, tek ostaje ~injenica da
je FTV iz nekog razloga pre{utjela Kari}ev
ispad na Severininom koncertu. Kao {to je,
uostalom, pre{utjela i neuporedivo te`e i
ozbiljnije poslovne karambole aktuelne
uprave JP Autocesta na ~elu s Kari}em. I
direktor Kari} i javno preduze}e kojim
rukovodi na FTV-u u`ivaju specijalan
tretman. Umjesto u redovnim infor ma -
tivnim emisijama, Kari} i preduze}e kojim
rukovodi na FTV-u se pojavljuju skoro
isklju~ivo u ru`i~asto obojenim tele vizij -
skim reporta`ama koje se emitiraju u
redovnom terminu pred dnevnik rezer vi -
ranom za marketin{ko ogla{avanje.
Propagandne reporta`e o izgradnji
autoceste upakovane su, me|utim, tako da
nije do kraja jasno je li rije~ o klasi~nom
(pla}enom) reklamnom ogla{avanju ili o
profesionalnom izvje{taju novinara FTV-a.
Specijalni status na FTV-u koji u`ivaju
Ensad Kari} i JP Autoceste osiguran je
marketin{kim ugovorom, navodno vrijed -
nim preko 400 hiljada KM godi{nje!
Eto za{to se FTV tako glasno buni
protiv smanjenja minuta`e
marketin{kog ogla{avanja sa 6 na 4 minute
u jednom satu.
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 15
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Zato je Federalna televizija preutjela ilkoki ispad Ensada Karia?
Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Kari vjeruje da
javnim novcem moe kupiti medijsku naklonost i
osigurati zatitu od kritikih komentara
SVEMO] NOVCA
Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Kari}
vjeruje da javnim novcem mo`e osigurati
potpunu medijsku naklonost
Skandal:Skandal.qxd 16.10.2013 23:09 Page 15
M
e|u vi{e od {esto dokumenata
koje je dr`avni tu`itelj Oleg
^avka preuzeo proljetos, na -
kon {to je otvorena ~etvrta po
redu istraga o ubojstvu biv{eg
pomo}nika direktora Agencije za istra `i va -
nje i dokumentaciju (AID) Ne d`a da
Ugljena, na{ao se i iskaz Asima Daut ba {i -
}a, formalno, jednog od njegovih naj bl i `ih
suradnika. Predratni je pomo}nik {efa
Slu`be dr`avne bezbjednosti (SDB) RBiH
Branka Kvesi}a, ratni diplomata, a od 1996.
pomo}nik direktora AID-a Kemala Ade mo -
vi}a saslu{an po~etkom jula 2002., kada je
po nalogu Kantonalnog suda u Sarajevu
reaktivirana istraga o atentatu na Ugljena,
ali i o zlo~inima za koje su osumnji~eni
pripadnici Antiteroristi~ke jedinice [eve.
Podsjetimo da su od 28. septembra 96.,
kada je u sarajevskom naselju Aneks
usmr}en Ned`ad Ugljen, vo|ene tri istrage,
ali ubojice i njihovi nalogodavci nikada
nisu prona|eni.
DAUTBA[I]EV SPECIJALNI RAT
Iako je u (po)ratnim godinama, kao
jedan od najutjecajnih {pijuna, bio upu}en u
sve tajne bo{nja~kog (para)obavje{tajnog
aparata, Asim Dautba{i} nije bio od velike
koristi istra`iteljima. Ja sam za [eve prvi
put ~uo u aprilu 1993., kada sam u izdanju
Oslobo|enja za inostranstvo pro~itao da su
dobili nagradu, kazao je na po~etku
ispitivanja Dautba{i}, obja{njavaju}i istra ` -
nom sucu Vladimiru [poljari}u i tu`itelju
Branku [ljivaru kako je u januaru 93. iz
SDB-a preraspore|en u Ministarstvo
vanjskih poslova, te da je mjesec dana kas -
ni je oti{ao u Bon, da u Njema~koj otvori
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 16
DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO
Meu vie od 600 dokumenata koje je u dosjeu Ugljen preuzelo Tuiteljstvo
BiH, nakon to je proljetos otvorena etvrta po redu istraga o atentatu na biveg
pomonika direktora AID-a NEDADA UGLJENA i zloinima (anti)teroristike
jedinice EVE, pronaen je i iskaz ASIMA DAUTBAIA; jedan od najutjecajnih
bonjakih obavjetajaca u ratnom i poratnom razdoblju svjedoio je poetkom
jula 2002., zapisnik sa njegovog sasluanja potvruje kako je Dautbai,
spaavajui sebe, pokuao svu odgovornost prebaciti na svoje protivnike
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
LEX DAUTBA[I] KO JE
FORMIRAO [EVE
SIVA EMINENCIJA
SDB-a I AID-a
Asim Dautba{i} je
godinama bio me|u
najutjecajnijim bo{nja~kim
obavje{tajcima, va`io je za
{pijunskog kadrovika koji je
dijelio iskaznice tajne slu`be
notornim kriminalcima
svjedok:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:12 Page 16
Ambasadu BiH. Suprotno tvrdnjama
njegovog nekada{njeg kolege Munira
Alibabi}a Munje, biv{eg na~elnika Centra
slu`bi bezbjednosti Sarajevo, odnosno
Sektora SDB-a, koji je javno svjedo~io da
je za formiranje specijalne policijske
postrojbe prvi put ~uo po~etkom rata, na
sastanku sa tada{njim ministrom policije
Alijom Delimustafi}em, kojem je prisu -
stvovao i Asim Dautba{i}, taj je svjedok u
ljeto 2002. iznio posve druga~iju verziju.
Po{to se tvrdilo da su pripadnici [eva
u~estvovali u ubistvu osam vojnika u
Velikom parku, ispred Doma policije, ja
sam to li~no, kroz medije, demantirao, jer
[eve tada nisu ni postojale. U izvje{taju
Komisije Predsjedni{tva BiH Ned`ad
Ugljen ka`e da je samoinicijativno u maju
1992. zapo~eo sa formiranjem te jedinice,
bez konsultacija sa bilo kim, ispri~ao je
Dautba{i}. Podsjetimo da je u slu`benoj
izjavi koju je dao za `ivota, Ned`ad Ugljen
naveo da mu je rukovo|enje [evama
povjerio upravo Asim Dautba{i}. Premda je
u vrijeme kada je davao iskaz ve} bio u
mirovini, Dautba{i} se silno trudio uvjeriti
istra`itelje kako on, zapravo, nikada nije
imao zna~ajnijeg utjecaja na rad bo{nja~ke
tajne slu`be. Tvrdio je, naime, da je
po~etkom rata, nakon {to se Slu`ba dr`avne
bezbjednosti podijelila na nacionalnoj
osnovi, preuzeo ulogu savjetnika specijalne
jedinice MUP-a, odnosno odreda Bosna,
a da mu je drugi posao bilo vo|enje
specijalnog propagandnog rata, izrada
letaka i medijski pozivi stanovnicima
sarajevskih naselja Vogo{}a i Ilid`a da ne
kre}u u rat?! Nisam imao nikakvu
naredbodavnu ili nadzornu funkciju, nego
savjetodavnu, rezimirao je svoj anga`man
u prvim mjesecima rata obavje{tajac
Dautba{i}, priznaju}i samo zasluge u
okupljanju patriotskih snaga.
SVE ^UO, NI[TA VIDIO
[ef SDB-a bio je Munir Alibabi},
neformalni {ef [eva u dogovoru sa Rus -
mirom Mahmut}ehaji}em, ~ovjekom broj
dva iz njegove knjige. [to se ti~e [eva, sa
istim nisam imao nikakav kontakt, niti sa
njihovim {efom. Nijedan izvje{taj, program
ili plan nisam dobio, tvrdio je nadalje
Dautba{i}, poku{avaju}i neuvjerljivo svu
krivicu svaliti na svog starog neprijatelja
Alibabi}a. Munir Alibabi} je u ljeto 2002.
kao direktor Federalne obavje{tajno-
sigurnosne slu`be (FOSS) naredio re akt i vi -
ranje predistra`nih radnji u slu~ajevima
Ugljen i Herenda, {to je po auto ma -
tizmu uklju~ivalo i istragu o zlo~inima
pripadnika jedinice [eve. Alibabi} je kao
direktor FOSS-a tada intenzivno sura|ivao
s tu`iteljem [ljivarom, kojem je dostavljao
brojne dokaze i izjave svjedoka. Kako je,
me|utim, u sva tri slu~aja aktivnu
naredbodavnu i operativnu ulogu imao
Asim Dautba{i}, jasno je za{to je on,
istodobno, poku{avao kompromitirati Mu -
ni ra Alibabi}a.
Dodajmo tome kako su tada ve} bili
uhap{eni Dautba{i}evi bliski suradnici,
biv{i {ef AID-a Bakir Alispahi} i njegov
pomo}nik Irfan Ljevakovi}, protiv kojih su
FOSS i federalna policija vodili istragu u
predmetu Pogorelica. No, nije Asimu
Dautba{i}u zasmetao samo Munir Alibabi},
budu}i da je u daljem svjedo~enju
istra`itelje nedvosmisleno uputio na
odgovornost ratnog zapovjednika odreda
Bosna Dragana Viki}a. U vrijeme kada se
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 17
KAKO JE SVJEDO^IO ASIM DAUTBA[I]

Dragan Viki} najbolje zna {ta se desilo sa le{evima


vojnika iz Velikog parka
TE[KE OPTU@BE
Asim Dautba{i} je tvrdio da o zlo~inu u
Velikom parku ni{ta ne zna, ali je istra`itelje
uputio na Dragana Viki}a
svjedok:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:12 Page 17
desilo ubistvo u Velikom parku bio sam u
kancelariji u Domu policije. Zajedni~ka
kancelarija sa sekretaricom bila je s
Draganom Viki}em. ^uo sam pucnjeve dok
sam bio u kancelariji, ali ne tvrdim da su to
pucnjevi sa tog doga|aja. Nisam nigdje
izlazio, pro{lo je nekih dvadeset minuta do
pola sata kada se Viki} vratio u kancelariju,
psovao je i bio uzbu|en. Pitao sam ga o
~emu se radi, a on je odgovorio: Pobi{e
ljude! Ja sam mu rekao da odmah zove
Avdu Hebiba i Jusufa Pu{inu, oni su za to
bili zadu`eni. Nakon dva sata, a i sutradan,
pitao sam ga da li je to prenio i on je rekao
da jeste. Tako|e sam ~uo da je, dva-tri sata
nakon pucnjave, tra`io da mu se javi Juka
Prazina. ^uo sam i da su le{evi vojnika
no{eni na Grbavicu, ali to nisam vidio.
Naveo bih da se ni{ta bez Viki}evog znanja
nije moglo uraditi, vezano za dovo`enje i
odvo`enje le{eva, tako da Dragan Viki}
najbolje zna {ta se s le{evima dalje desilo,
sugerirao je istra`iteljima Dautba{i}.
Nekoliko mjeseci ranije, u sklopu iste
istrage, pred sucem [poljari}em i tu `i te lj -
em [ljivarom svjedo~io je neka da{nji
operativac AID-a Edin Garaplija koji je
kazao da mu je Ned`ad Herenda, jedan od
glavnih egzekutora u [evama, priznao da je
naredbu za likvidaciju zarobljenih vojnika
dobio od Ned`ada Ugljena i Asima
Dautba{i}a?! Dautba{i} je, me|utim, tvrdio
da je Herendu upoznao 1994. ili 95.
godine, dok je radio u Konzulatu BiH u
njema~kom gradu Stuttgartu, kada je tra`io
produ`enje vize. Navodno je godinu dana
kasnije pitao Ugljena za{to Herendu ~esto
{alje u Njema~ku, a on mu je odgovorio -
zbog slabih nov~anih prilika.
UGLJEN JE BIO DVOSTRUKI [PIJUN
Asim Dautba{i} se iz diplomacije vratio
u aprilu 96., nakon ~ega ga novi direktor
AID-a Kemal Ademovi} postavlja na
funkciju pomo}nika za operativnu tehniku.
Obja{njavaju}i odnose izme|u zara}enih
frakcija u bo{nja~koj civilnoj i vojnoj
obavje{tajnoj slu`bi koji su, po svemu,
odredili Ugljenovu sudbinu, Dautba{i} je
izjavio kako je u AID-u bilo dosta
protivnika Kemala Ademovi}a. Bila je
struja koja je na mjestu direktora AID-a
`eljela Ned`ada Ugljena. Ademovi}a nisu
prihvatili Enver Mujezinovi}, Ned`ad
Ugljen i Irfan Ljevakovi}, i u roku od jedne
godine svi su oti{li iz AID-a, kazao je
biv{i Ademovi}ev pomo}nik. No, kada su
ga istra`ni sudac Vladimir [poljari} i
tu`itelj Branko [ljivar pitali da li zna koji je
bio motiv atentata na Ned`ada Ugljena,
Asim Dautba{i} je ponovno odgovorio da
mu nije poznato. Ipak je bio spreman
svjedo~iti da je njegov ubijeni kolega `ivio
na visokoj nozi. Ugljen je imao suprugu u
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.
18
DOSJE UGLJEN, DRUGI DIO

Dvije godine prije svjedo~enja o ubojstvu


Ned`ada Ugljena, u augustu 2000., Asim
Dautba{i} je dao iskaz sarajevskom sucu
Izetu Ba`darevi}u o ubojstvu zarobljenih
vojnika JNA u Velikom parku. Tada nije
bilo [eva, tada su mi rekli da ih ne
spominjem. Poslije sam oti{ao kod
prijatelja [umana (vjerojatno biv{eg
direktora BH Telecoma Hajrudina [umana,
op.a.), u njegovu kancelariju, i ispri~ao
mu da sam dao iskaz na sudu. Tada mi je
on rekao da je svojim o~ima, zajedno s
Kerimom Lu~arevi}em i njegovim
{oferom, vidio kako Miro @miro (Davor
Mati}, op.a.) puca na te vojnike, izjavio je
na ponovnom saslu{anju Asim Dautba{i}.
No, u zapisniku se nigdje ne navodi tko je
Dautba{i}u sugerirao da ne spominje
pripadnike [eva, niti je poznato jesu li ga to
istra`itelji uop}e pitali.
ISTRAGA O VELIKOM PARKU
Asim Dautbai priznao kako mu je
sugerirano da ne spominje eve
^IJE SU BILE [EVE
Ubijeni pomo}nik direktora AID-a Ned`ad Ugljen svjedo~io je da mu je rukovo|enje
(anti)teroristi ~kom jedinicom povjerio Asim Dautba{i}, koji je kasnije optu`io Munira Alibabi}a
da je bio neformalni {ef [eva
svjedok:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:13 Page 18
inostranstvu i dvije ljubavnice, i to je
trebalo sve da pla}a. Pretpostavljam da su
prste umije{ali i neki strani faktori,
procjenjujem da je istovremeno radio i za
zapadne strukture i s Irancima. A tu nema
pra{tanja, naveo je Asim Dautba{i},
inzistiraju}i kako je, zajedno s direktorom
Kemalom Ademovi}em, vodio opse`nu
istragu i na sve mogu}e na~ine poku{ao
otkriti ubojice. Prava je istina, me|utim, da
je Asim Dautba{i}, dugogodi{nja siva
eminencija SDB-a i AID-a, {pijunski
kadrovik i obavje{tajac koji je podijelio
iskaznice tajne slu`be notornim
kriminalcima, poslije otmice i poku{aja
likvidacije Ned`ada Herende rukovodio
Komisijom ~ija je zada}a bila da istra`i taj
slu~aj. Istraga je, dakako, od po~etka do
kraja bila fingirana, iako se znalo da je
prava meta bio Herendin {ef Ned`ad
Ugljen, poslije ~ijeg ubojstva Dautba{i}
ponovno povla~i konce i usmjerava
istra`itelje na krivi trag. Asim Dautba{i} je
umro u prolje}e 2012., deset godina nakon
{to je saslu{an u svojstvu svjedoka.
Posljednji mu je ispra}aj organiziran u
sarajevskom Domu policije, na mjestu gdje
su Dautba{i} i njegovi ratni suradnici prije
dvadeset godina zakopali najmra~nije
tajne.
19
KAKO JE SVJEDO^IO ASIM DAUTBA[I]
Tijekom saslu{anja u Kantonalnom
sudu u Sarajevu nekada{nji pomo}nik
direktora AID-a Dautba{i} odgovarao je i
na pitanja o operativcu Edinu Garapliji,
koji je nekoliko mjeseci ranije svjedo~io
protiv njega. Potvr|uju}i da ga je ~esto
vi|ao ispred kabineta direktora
Ademovi}a, Dautba{i} je kazao kako je
Garaplija veoma konfliktna, nestabilna i
nepouzdana osoba i da se uvijek trudio
biti u blizini svojih {efova. Poznato mi
je da je Edin Garaplija 1992. do{ao u
SDB kao rezervni radnik na poslove
pra}enja stranih medija, doveli su ga
na molbu njegove majke Nazif D`ubur
i Zoran ^ovi}. Znam i da je Ned`ad
Ugljen uni{tio Garaplijin kriminalni
dosje, otkrio je Asim Dautba{i}.
PROTIVPO@ARNI KRIMINALAC
GARAPLIJA
Kriminalni dosje
Edina Garaplije
unitio je
Nedad Ugljen
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
KOMEMORACIJA ZA PRIJATELJA I SURADNIKA
Nekada{nji direktor AID-a Kemal Ademovi} na ispra}aju radnog kolege Asima Dautba{i}a
PROCJENA
KOLEGA
Edin Garaplija
je konfliktna i
nepouzdana
osoba
svjedok:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:14 Page 19
Z
a predsjednika Upravnog odbora
za javno zdravstvo Skup{tina
Kantona Sarajevo nedavno je
imenovala Eseda Radelja{a,
~ovjeka krajnje upitne stru~nosti,
osu|enog za prevare na kaznu zatvora od
godinu dana koju, izbjegavaju}i odslu`enje,
zbog zastare nikada nije odslu`io. Pod -
sjetimo, Radelja{ je 2002. godine zbog pre-
vara osu|en na godinu i deset mjeseci
zatvora, a Vrhovni sud FBiH nakon `albe
presudu je preina~io 2005. na kaznu od god-
inu dana, koju, tako|er, nikada nije izd r`ao.
O detaljima poslije.
GORI FO^A, GORI BOROVINA
Delegat BOSS-a u Domu naroda
Parlamenta FBiH i zastupnik iste stranke u
Skup{tini KS, za kojeg na slu`benoj strani-
ci parlamenta stoji da ima diplomu me -
nad`era poslovnih financija, prema navodi-
ma dokazanim u presudi Kanton alnog suda
u Sarajevu iz novembra 2002. godine, nika-
da nije zavr{io Eko nomski fakultet Univ e r -
z i teta u Banjoj Luci, kao ni Ugostiteljsko-
trgovinsko-turisti~ku {kolu niti Vi{u eko -
nomsko-komercijalnu {kolu u Banjoj Luci.
Da stvar bude zanimljivija, Radelja{ je tvr-
dio da je spomenutu {kolu zavr{io 1992.
godine, ali da su mu diplome izgorjele u
Fo~i. Sud je utvrdio da je spomenuta {kola
zatvorena 1981. godine!
Radelja{evo obrazovanje dokazivano je
u opse`noj optu`nici s obzirom da je bilo
dio jedne od ta~aka u kojoj se spominjalo
krivi~no djelo ovjeravanja neistinitog sa -
dr`aja, od kojeg je kasnijom presudom po
`albi, iz 2005. godine, oslobo|en zbog pro-
ceduralnih propusta, ali tvrdnje o {kolovanju
nisu opovrgnute. Zadr`a}emo se stoga
najve}im dijelom na ta~ki 3. koja govori o
njegovom obrazovanju, s obzirom da novi -
na ri ve} du`e vremena poku{avaju do}i do
zva ni~nih podataka o tome.
Kako stoji u prvostepenoj presudi,
Radelja{ je osu|en zbog dokazanih
po~injenih krivi~nih djela prijevare, krivo -
tvo renja isprava i ovjeravanja neistinitog
sadr`aja. U presudi je, izme|u ostalog,
navedeno da je Radelja{ zajedno sa svojim
bratom Asimom te izvjesnim Dra`enom
Jankovi}em, koji su, tako|er, tada osu|eni
na po godinu zatvora, varao Ravijojliju
Kulja nin, D`emu Kara~i}a, Janju Od`a -
kovi}, Sabita i Vahida Maka{a, i brojne
druge gra|ane tokom kupoprodaje zemlji -
{ta. Ukratko, kako je dokazano u presudi,
Radelja{ i ostali optu`eni bi doznali da
o{te}eni prodaju imovinu ili zemlji{te,
ponudili se kao posrednici i dobijali puno -
mo}i, obavljali kupoprodaje i za sebe
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 20
OVO MI JE [KOLA
Izbor ESEDA RADELJAA za predsjednika Upravnog
odbora Zavoda za javno zdravstvo aktuelizirao je
priu o tome kako je ovjek koji e naredne etiri
godine brinuti za zdravstvo u najmnogoljudnijem
kantonu u BiH izvrdao odsluenje zatvorske kazne na
koju je osuen 2002. godine, ali i priu o njegovoj
strunosti. SB je u posjedu presude Kantonalnog
suda iz 2002. godine u kojoj su meu zanimljivijim
dijelovima oni o Radeljaevom obrazovanju
RADELJA[ JE NA[
OBRAZOVANJE
I BEZOBRAZOVANJE
Pi{e: ALMIR PANJETA
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
DO PODNE ESAD,
OD PODNE ESED
Sud je dvije godine
utvr|ivao Radelja{evo
pravo ime
panjeta radeljas:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:49 Page 20
zadr`avali dio ili cijeli iznos. Iako su tokom
postupka novac vratili o{te}enima, Vrhovni
sud FBiH nije uva`io zahtjev da se osuda
preina~i u uvjetnu.
Sud nalazi neosnovanom `albenu tvrd-
nju optu`enog Esada Radelja{a da bi se u
odnosu na njega svrha krivi~nih sankcija
mogla ostvariti i izricanjem uvjetne osude.
Ovaj sud nalazi, s obzirom na upornost koju
je optu`eni ispoljio prilikom izvr{enja
krivi~nih djela za koje je ogla{en krivim, da
se ne mo`e osnovano o~ekivati da bi se upo-
zorenjem uz prijetnju kaznom mogla
ostvari ti svrha krivi~nopravnih sankcija,
stoji u obrazlo`enju presude iz 2005.
godine.
Vratimo se sad na dio o obrazovanju,
zanimljiviji. U ta~ki 3. presude iz 2002.
godine stoji da je Radelja{ 1996. godine,
kako mu ne bi bili umanjeni prihodi za pet
posto zbog nedovoljne stru~ne spreme za
mjesto rukovodioca nabave DD Astro,
pokrenuo kod Osnovnog suda I Sarajevo
postupak tokom kojeg je davanjem neistini-
tih podataka i iskazima dva svjedoka, te
predo~avanjem navedenog rje{enja DD
Astro taj Sud donio pravosna`no rje{enje
kojim se utvr|uje da je u periodu od 1990.
do 1992. godine zavr{io Vi{u komercijalnu
{kolu u Banja Luci. U presudi dalje stoji i
da je predo~io la`no svjedo~anstvo kojim
je tvrdio da je u Banjoj Luci 1990. godine
zavr{io obrazovanje za prodava~a specijal-
ca V stepena Ekonomsko-komercijalne i
trgova~ke struke u Trgova~koj {koli Banja
Luka. Posebno je zanimljivo da je Radelja{
u svoju odbranu, a na upit o detaljima
poha|anja {kole u Banjoj Luci, kazao kako
je {kolu zavr{io preko veze:
MOJI UNIVERZITETI
Naveo je da je u Banja Luci zavr{io
vi{u komercijalnu {kolu u trajanju od dvije
godine i to 1992. godine, a da je diplomu
odnio u Fo~u kod roditelja gdje je ista
izgorjela u ku}i zajedno sa ostalom doku-
mentacijom, te da je, prilikom polaganja
ispita za navedenu {kolu u Banja Luku
putovao autobusom Fo~atransa... Na
kraju je izjavio da je izabrao studij u Banja
Luci iz razloga {to je ~uo da je tamo lak{e
do}i do diplome, a {kolu je zavr{io preko
veze, tako da se ne sje}a imena svih pro-
fesora, kao i to da mu je izdato svjedo~anst-
vo o zavr{enoj srednjoj {koli, stoji u obra-
zlo`enju presude iz 2002. godine.
Ono {to je dalje navedeno u obra zlo `e -
nju presude tako|er je posebno zanimljivo i
dolazi kao {lag na tortu:
Iz dopisa Ekonomskog fakulteta
Univerziteta u Banja Luci od 16.02.2000.
godine jasno proizilazi da okrivljeni Esad
Radelja{ nije zavr{io studije na Ekon om -
skom fakultetu Univerziteta u Banja Luci, a
niti je ikad upisivan na ovaj fakultet, dok iz
dopisa Ugostiteljsko-trgovinsko-turisti~ke
{kole od 11.02.2000. godine proi zilazi da
svjedo~anstvo o zavr{enom prvom razredu
izdato 31.08.1990. godine nije zavedeno u
Registru redovnih u~enika niti vanrednih
polaznika, kao ni to da tra`eno svjedo~anst-
vo o zavr{enom V stepenu prodava~ speci-
jalista, ako je izdato tako|er 31.08.1990.,
nije zavedeno u registru redovnih u~enika
niti u registru vanrednih polaznika, stoji u
obrazlo`enju presude. Kada je rije~ o Vi{oj
ekonomskoj komercijalnoj {koli koju je,
prema tvrdnjama, Radelja{ zavr{io 1992.
godine, Sud je utvrdio sljede}e:
Treba imati u vidu i izvje{taj Arhiva
Republike Srpske od 16.02.2000. godine, u
kojem je jasno navedeno da pregledom
imeni~nih registara diplomiranih i upisanih
studenata Vi{e ekonomske - komercijalne
{kole u Banja Luci, okrivljeni Radelja{ nije
bio upisan na pomenutu {kolu, te da je
navedena {kola u Banja Luci djelovala u
periodu od 1960. do 1981. godine.
Za ta~ku 3. je utvr|eno da sadr`i bitna
obilje`ja krivi~nog djela krivotvorenja
isprave u produ`enom trajanju iz ~lana 351.
stav 3. KZ FBiH, te krivi~nog djela ovjera-
vanja neistinitog sadr`aja. U presudi
Vrhovnog suda iz 2005. godine Radelja{ je
oslobo|en dijela o ovjeravanju neistinitog
sadr`aja i kazna mu je smanjena sa godinu
i deset mjeseci, na godinu dana zatvora.
Ura ~unao mu se period od tri mjeseca
proveden u pritvoru, ali ostatak kazne zbog
zastare nikada nija izdr`ao.
MOJE IME JE MOJ PROGRAM
Interesantan je i na~in na koji je do
zastare do{lo. Po pravosna`nosti presude u
avgustu 2005. godine dostavljen je nalog za
izvr{enje kazne Op}inskom sudu u
Sarajevu kao sudu izvr{enja, da bi referent
za izvr{enje krivi~nih sankcija ovog suda
tek u februaru 2006. godine obavijestio
Kantonalni sud da se ne radi o istom
~ovjeku iz presude i da je do{lo do gre{ke u
imenu. Prema podacima dobijenim preko
MUP-a KS i CIPS-a, utvr|eno je da se radi
o Esedu Radelja{u, a u presudi je sve vri-
jeme kori{teno ime Esad. Sudija Kanto -
nalnog suda potom je donio rje{enje o
ispra vci imena, onda se tu`ilac `alio, a
Vrhovnom sudu FBiH trebale su pune dvije
godine da bi u martu 2006. godine ukinuo
rje{enje o ispravci imena i nalo`io sudu da
decidirano utvrdi da li se radi o istoj osobi.
Sud je preko MUP-a i Sudske policije pozi-
vao Radelja{a da se hitno javi, ali su se stal-
no pojavljivale nove adrese pa mu poziv
nije bio uru~en, a kada su ga napokon na{li
bio je na lije~enju zbog sr~anog udara.
Radelja{ se na sudu napokon pojavio 3.
aprila 2009. godine, izjavio da se zove Esed,
da on jeste osoba koja je osu|ena i da je pri-
likom podizanja optu`nice do{lo do gre{ke u
imenu. Op}inskom sudu dostavlj en je nalog
o izvr{enju kazne koji je Radelja{u 19. maja
2009. dostavio akt radi upu}ivanja na
izdr`avanje kazne. Radelja{ je tra`io odgodu
zbog zdravstvenih razloga, ali molbu Sud
nije ni razmatrao jer je 26. maja 2009. do{lo
do apsolutne zastare, {to je 3. jula potvrdio i
Kantonalni sud s obzirom da kod kazni do
jedne godine apsolutna zastara nastaje nakon
~etiri godine. U septembru 2012. godine
Radelja{ je shodno zastari izbrisan iz
kaznene evidencije, jer je Zakonom
predvi|eno da se kazne do jedne godine
zatvora (kakvu je, gle iznena|enja, Radelja{
dobio nakon skra}enja op.a.), bri{u iz evi-
dencije kada protekne tri godine od dana
zastarjelosti kazne i ako osu|eni za to vri-
jeme ne po~ini novo krivi~no djelo.
Narodski re~eno: pojeo vuk kenjca!
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 21
TAJNA USPJEHA
Kako je dovitljivi Radelja{ uspio 1992. zavr{iti {kolu
koja je ukinuta 1981.? Jedva!
GORIO KO OVA DIPLOMA
Faksimil presude Kantonalnog suda u
Sarajevu
panjeta radeljas:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:49 Page 21
P
unih dvadeset godina traje spor
izme|u ~elnika sarajevske op}ine
Stari Grad i Zlatka Krainovi}a,
jednog od suvlasnika zgrade
Fero elektra, oko sanacije tog
objekta koji je, u me|uvremenu, postao
najve}e ruglo u strogom centru grada.
Ru{evna poslovno-stambena zgrada u
neposrednoj blizini sarajevske Katedrale
nije nikada obnovljena jer su gotovi svi
na~elnici op}ine Stari Grad od rata do
danas tvrdoglavo odbijali da sa stanarom
Krainovi}em dogovore kompromisno
rje{enje. Nakon {to je 1992. u granatiranju
o{te}en krov, vlasnik drugog kata Zlatko
Krainovi} je godinu dana kasnije od
op}inskih vlasti u Starom Gradu zatra`io
suglasnost da popravi svoj dio zgrade, ali
odobrenje nije dobio. Kada se rat zavr{io,
dok se jo{ {teta mogla sanirati s znatno
manje novca, Krainovi} je bio spreman da
financira obnovu cijele trokatnice, ali
ponovno nije dobio dozvolu.
Vreme{na je zgrada, sagra|ena davne
1913. godine, ostavljena da propada, sve
dok 1999. tada{nja na~elnica op}ine
Halima Had`ijamakovi} nije naredila
ru{enje cijelog poslovno-stambenog
objekta.
OD FERUMA DO FEROELEKTRA
Posao je, i to bez suglasnosti predratnih
stanara, dodijeljen gra|evinskoj firmi
Unigradnja tada je uklonjen ostatak
krova, podova, ogoljeni zidovi, ali su
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.
22
^IJA JE ZGRADA FEROELEKTRA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Zgrada Feroelektra, koja je sagra|ena prije sto godina,
pre`ivjela je dva svjetska rata, ali ne i poslijeratnu
vladavinu SDA i SBB-a u sarajevskoj op}ini Stari Grad
Sarajlija ZLATKO KRAINOVI, (su)vlasnik treine zgrade Feroelektra koja se
nalazi u strogom centru Sarajeva, prvi je put prije dvadeset godina od elnika
sarajevske opine Stari Grad zatraio dozvolu za popravak tog poslovno-stam-
benog objekta, ali je ni do danas nije dobio; iako je u granatiranju 1992.
nastradao samo krov, zgrada je, u meuvremenu, postala najvee ruglo u starom
dijelu grada
RATNI PLIJEN PORATNIH NA^ELNIKA
REKONSTRUKCIJA I OPSTRUKCIJA
Suvlasnik zgrade Feroelektra Zlatko
Krainovi} bio je spreman 1996. da obnovi
cijeli objekat, ali mu op}inske vlasti nisu
dale odobrenje
REKONSTRUKCIJA I OPSTRUKCIJA
Suvlasnik zgrade Feroelektra Zlatko
Krainovi} bio je spreman 1996. da obnovi
cijeli objekat, ali mu op}inske vlasti nisu
dale odobrenje
zlatko:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:24 Page 22
radovi prekinuti odlukom Doma za ljudska
prava prema kojoj je zabranjeno ru{enje
zgrade. U tom smislu valja pojasniti da je
pored Zlatka Krainovi}a, ~ija je obitelj
poslije nacionalizacije zgrade Feroelektra
ostala vlasnik drugog kata, jo{ jedna
familija `ivjela na tre}em katu, dok je
preostali dio zgrade nacionaliziran i pripada
Op}ini Stari Grad. No, kako je Krainovi}
nakon rata ugovorio sa susjedom kupovinu
njegovog stana na tre}em katu, jasno je
kako op}inske vlasti nisu mogle bez
odobrenja vlasnika vi{e od tre}ine zgrade
narediti ru{enje, unato~ njihovim
zakulisnim planovima. Dodajmo tome da
ukupna povr{ina zgrada prema{uje tri
tisu}e kvadratnih metara, da se nalazi se na
jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu,
zbog ~ega je zasigurno zapala za oko
mnogim potencijalnim kupcima.
U narednim je godinama, a nakon {to je
u neuspjelom poku{aju ru{enja dodatno
devastirana, zgrada potpuno oronula, ali za
na~elnike Op}ine Stari Grad ru{evina u
naju`em gradskom sredi{tu nije bila
dovoljan razlog da sa Krainovi}em po sti -
gnu po{ten dogovor. Tek su u ljeto 2005.
vije}nici u Op}inskom vije}u Stari Grad
donijeli zaklju~ak da na~elnika Mustafu
Resi}a ovlaste kako bi s Zlatkom Krain ovi -
}em zaklju~io ugovor koji ne}e biti {tetan
niti za jednu stranu. Uz obrazlo`enje kako
se Op}ini Stari Grad ne isplati ulagati
milijunska sredstva u obnovu nacio -
nalizirane zgrade - obitelj Krainovi} je do
1945. u prizemlju zgrade imala tehni~ko
poduze}e Ferum, koje je osnovano jo{
1920., vije}nici su se tada usuglasili da
Krainovi} sanira i rekonstruira cijelu
zgradu, s tim da bi naknadno op}inski dio
koristio uz naknadu. Premda je Krainovi} u
me|uvremenu dobio odobrenje Zavoda za
za{titu spomenika i urbanisti~ku suglasnost
iz Op}ine, Ugovor koji su trebali potpisati
na~elnik, op}inski javni pravobranitelj i
investitor, odnosno suvlasnik, iz nepoznatih
razloga nije dobio podr{ku vije}nika.
Potom je za novog op}inskog na~elnika
izabran Ibrahim Had`i bajri}, nakon ~ega se
dugogodi{nji spor vra}a na po~etak.
PROCIJENJENA [TETA 18 MILIJUNA KM
On je od po~etka, prikriveno, na
zgradu gledao kao na svoj plijen, iznena|en
sam pohlepom i ambicijama na~elnika
Had`ibajri}a, koji je, vjerujem, iz fine
ku}e, ka`e Zlatko Krainovi}, ~ija bitka za
povrat imovine nije zavr{ena ni osamnaest
godina nakon zavr{etka rata. Iako je Zlatko
Krainovi} nudio Ibrahimu Had`ibajri}u
vi{e verzija ugovora kako bi kona~no do{li
do rje{enja, uporno odbijanje na~elnika
upu}ivalo je samo na jedan njegov naum -
da se postoje}a zgrada sru{i, a lokacija
proda novim vlasnicima. Tako je na~elnik
Had`ibajri} odbio Krainovi}ev prijedlog da
se objekat konzervira i za{titi od daljeg
propadanja, uz obja{njenje da je naru~en
projekat za sanaciju. Projekat je Op}ina
Stari Grad platila 15.000 KM, ali nikada
nije realiziran, pa je Krainovi} na koncu
sam platio izvo|enje neophodnih radova,
da se zgrada ne bi potpuno uru{ila.
Istodobno je na njegov zahtjev upu}en
op}inskoj administraciji da barem dijelom
snose tro{kove sanacije, na~elnik
Had`ibajri} odgovorio slanjem inspekcije,
koja je poku{ala zaustaviti gra|evinske
radove na za{titi zgrade. Sukob je trajao sve
do prije posljednjih lokalnih izbora, kada je
Ibrahim Had`ibajri}, uporedo s promjenom
strana~kog dresa (iz SDA je pre{ao u Savez
za bolju budu}nost BiH), naglo promijenio
i mi{ljenje. Tada je pozvao Zlatka
Krainovi}a i predlo`io da zajedno, uz
anga`iranje pravnog eksperta, postignu
novi dogovor. No, kada su uspjeli usuglasiti
novi tekst ugovora, Had`ibajri} je nakon
ponovljene izborne pobjede nastavio po
starom, izbjegavaju}i da Prijedlog odluke o
verifikaciji ugovora uputi vije}nicima, u
~emu mu je svesrdno asistirao njegov
potr~ko, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a
bez izbornog legitimiteta Vedran Dodik.
Umjesto ugovora, na~elnik Had`ibajri}
je poku{ao poni{titi ranije zaklju~ke i
me{etariti zgradom. On `eli zgradu
sru{iti, oteti vlasni{tvo, a lokaciju dati
tre}em licu, tvrdi Krainovi}. Sve
njegove urgencije i upozorenja da zbog
izostanka verifikacije ugovora mjese~na
{teta iznosi najmanje 40.000 KM, i da je
samo u Had`ibajri}evom mandatu
op}inska kasa ostala osiroma{ena za oko
2,4 milijuna maraka, koliko su mogli
zaraditi na prihodima od zakupnine
poslovnih prostora, nisu imale efekta.
Prema prostoj ra~unici, ukupna {teta
zbog spora oko zgrade Feroelektro koji
traje dvadeset godina, iznosi blizu 18
milijuna KM.
23
BORBA ZA ATRAKTIVNU LOKACIJU U CENTRU SARAJEVA
U vi{egodi{nji spor oko zgrade
Feroelektra odskora se uklju~io i
zastupnik SBB-a u Skup{tini Kantona
Sarajevo Adnan Solakovi}, koji je
po~etkom juna pokrenuo inicijativu za
ru{enje poslovo-stambenog objekta. Sa tim
se zahtjevom zastupnik Solakovi} obratio
svom strana~kom kolegi Zlatku Petrovi}u,
kantonalnom ministru prostornog ure|enja
i za{tite okoli{a, ali jo{ uvijek nije poznato
kakav je odgovor dobio. Znakovito je,
me|utim, da je Solakovi} u Skup{tini
Kantona Sarajevo inicirao rje{enje za koje
se prvi zalagao nekada{nji na~elnik op}ine
Stari Grad Fehim [kalji}, nastavio Ibrahim
Had`ibajri}, nadaju}i se da bi u kona~nici
trebao presuditi ministar Zlatko Petrovi}.
Solakovi}, [kalji}, Had`ibajri} i Petrovi} su,
naime, ~lanovi iste stranke - Saveza za
bolju budu}nost BiH.
STRANA^KI INTERES
Za ruenje zgrade Feroelektra
zalau se samo kadrovi SBB-a
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
^IJE INTERESE
[TITI NA^ELNIK
Ibrahimu Had`ibajri}u je
nu|eno vi{e rje{enja za
sanaciju oronule zgrade,
on je insistirao samo na
ru{enju
zlatko:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:24 Page 23
N
epovjerenje i netrpeljivost koji
izme|u ha{kih optu`enika Ratka
Mladi}a i Radovana Karad`i}a
ve} godinama traju, ovih dana su
kulminirali. Razlog tome je {to
Radovan Karad`i}, biv{i predsjednik RS-a,
insistira da Ha{ki tribunal primora neka-
da{njeg komandanta VRS-a, generala
Ratka Mladi}a da bude njegov svjedok
odbrane.
Karad`i} o~ekuje da Mladi} potvrdi da
on njega nikad nije izvijestio, usmeno ili
pismeno, da }e zarobljenici iz Srebrenice
biti strijeljani, da se strijeljaju ili da su stri-
jeljani. Kao i da nikada nije postojalo bilo
Karad`i}evo nare|enje, planova ili namjere
da se zarobljenici likvidiraju. Ukratko, da
nije postojala Karad`i}eva Direktiva 7.
Kako ratni komandant VRS-a to odbija,
Karad`i} je tra`io da sud izda obavezuju}i
nalog i da ga primora pod prijetnjom pokre-
tanja postupka za nepo{tovanje suda. Na
ovo je Mladi}ev tim odbrane nedvosmis-
leno odgovorio da to nije mogu}e jer se
biv{em komandantu vojske RS-a sudi po
istoj optu`nici. Odnosno da zato i ne mo`e
biti prinu|en da svjedo~i, kako se ne bi
izlo`io potencijalnoj opasnosti da optu`i
samog sebe.
Karad`i}u i Mladi}u se u Ha{kom tri-
bunalu sudi po istoj optu`nici koja ih tereti
za genocid u Srebrenici i jo{ sedam bh.
op{tina, progon Bo{njaka i Hrvata {irom
BiH, terorisanje stanovni{tva Sarajeva
kampanjom artiljerijskih i snajperskih
napada, te uzimanje za taoce pripadnika
Ujedinjenih nacija.
Kako izvor iz Ha{kog tribunala za na{
list otkriva, Karad`i}ev zahtjev je do te
mjere uznemirio generala Ratka Mladi}a
da je njegovo psihi~ko stanje zahtijevalo
tretman sedativima. Postao je razdra`ljiv i
spreman za sva|u. Prije desetak dana ver-
balni sukob izme|u Karad`i}a i Mladi}a
povodom prisilnog Mladi}evog svjedo ~e -
nja, prijetio je da preraste u fizi~ki sukob.
Mladi} se Karad`i}u u kantini unosio u
lice i kroz zube procijedio nekoliko pri-
jete}ih re~enica, na koje Karad`i} nije
ostao ravnodu{an. Ustao je, nadvio se nad
Mladi}a i mahao rukama. Njihov fizi~ki
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 24
RATKO PROTIV RADOVANA
Mladi} - Karad`i}u: Ako ti budem morao biti svjedok,
ispri~a}u sve o plja~ki i {vercu ~lanova tvoje porodice i
tvojih tajkuna Mome Mandi}a i Mom~ila Kraji{nika
Nastojanje pravnih timova RADOVANA KARADIA i
RATKA MLADIA da svu krivicu za genocid u
Srebrenici svale na onog drugog, dovelo je ovu dvo-
jicu pritvorenika u veliki sukob koji se zamalo nije
zavrio fizikim obraunom; Mladiev advokat MILO
ALJI za na list otkriva detalje do sada najveeg
konflikta dvojice ratnih lidera RS-a
Pi{e: MIRHA DEDI]
KARAD@I] - MLADI]
KO JE PLANIRAO,
A KO PO^INIO
GENOCID
KARAD@I] I
MLADI] HVATALI
SE ZA VRATOVE
Neprijateljstvo izme|u
Karad`i}a i Mladi}a
kulminiralo je nakon
izri~itog zahtjeva biv{eg
predsjednika RS-a da
Mladi} bude njegov
svjedok odbrane
rat u hagu:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:31 Page 24
obra~un sprije~ili su stra`ari pritvorske
jedinice.
MANOJLO MILOVANOVI] ZAVADIO
KARAD@I]A I MLADI]A
Kada je u maju 2011. godine Ratko
Mladi} preba~en u pritvorsku jedinicu
Ha{kog tribunala, njegov tim odbrane
postigao je d`entlmenski dogovor s
Karad`i}evim advokatima koji je podrazu-
mijevao da se osloba|aju}i dokazi protiv
jednog ne}e koristiti kao osu|uju}i protiv
drugog. Me|utim, doga|aji koji su se
posljednjih nekoliko mjeseci odvijali u sud-
nici Ha{kog tribunala ozbiljno su uzdrmali
ovaj sporazum.
Naime, d`entlmenski dogovor timova
odbrane Karad`i}a i Mladi}a, da se pri-
likom izno{enja dokaza odbrane krivica
ne}e prebacivati na drugu stranu, propao je
nakon svjedo~enja nekada{njeg na~elnika
General{taba VRS-a Manojla
Milovanovi}a, posebno njegovom izjavom
kojom je direktno prozvao Karad`i}a i nje-
gove najbli`e saradnike iz tada{nje civilne
vlasti da su najodgovorniji za kasnija ratna
de{avanja.
Milovanovi} je Karad`i}ev uticaj u
upravljanju akcijama VRS-a kao vrhovnog
komandanta RS-a tih snaga ocijenio
klju~nim, prebacuju}i pri tom zapovjednu
odgovornost sa svog biv{eg {efa generala
Mladi}a na tada{nju politi~ku vlast RS-a.
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 25
^IJA JE DIREKTIVA 7

rat u hagu:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:31 Page 25


Milovanovi} je u glavnom ispitivanju
tu`iteljstvu izjavio kako je nare|enje o
napadima na srebreni~ke civile izdao
Karad`i} 1995. godine te kako ga je general
Mladi} odbio prenijeti u tom obliku
podre|enim oficirima i jedinicama VRS-a.
On je nare|enje Vrhovne komande
Republike Srpske iz ~uvene Direktive broj
7 kojom se nala`e da se svakodnevnim
planskim i osmi{ljenim borbenim aktivnos-
tima stvore uslovi totalne nesigurnosti,
nepodno{ljivosti i besperspektivnosti daljeg
opstanka i `ivota `itelja Srebrenice i @epe,
ocijenio kao nezakonito. Milovanovi} je
rekao da stanovni{tvo @epe i Srebrenice, po
@enevskim konvencijama, nije moglo biti
zakonit vojni cilj. Stoga je Direktiva 7 koju
je 8. marta 1995. godine potpisao predsjed-
nik Republike Srpske Radovan Karad`i},
po njemu, nezakonita.
Milovanovi}, koji je tada bio na~elnik
G[ VRS i zamjenik Ratka Mladi}a, potvrdio
je da je Karad`i} svoju Direktivu 7 uputio
direktno Drinskom korpusu VRS-a da u
Srebrenici stvore nepodno{ljivu situaciju
za muslimanske civile i time presko~io
Glavni {tab VRS-a i generala Mladi}a.
Karad`i} je bio {okiran svjedo ~e -
njem Milovanovi}a, navodi na{ dobro
upu}eni izvor, vezano za Direktivu 7, ali i u
dijelu u kojem se prisje}ao doga|aja sa
po~etka rata. Milovanovi} je tvrdio da je
Mladi} jo{ u maju 1992. upozoravao
Radovana Karad`i}a, Mom~ila Kraji{nika i
Dragana Kalini}a na mogu}nost genocida
nad Bo{njacima. Karad`i}eva odbrana
tako|er je nezadovoljna polo`ajem genera -
la Mladi}a u procesu koji se vodi protiv
njega. ^itava plejada ratnih na~elnika
op{tina, posebno iz isto~nog dijela RS-a,
prilikom svjedo~enja u Haagu, u poku{aju
da pomognu Karad`i}evoj odbrani, krivicu
za odre|ene doga|aje su poku{avali da pre-
bace na tada{nji vojni vrh i generala
Mladi}a. Njih su ha{kim sudijama opisivali
kao svemo}ne ljude, uz tvrdnje da ih je
bilo nemogu}e kontrolisati.
Zbog op{teg nezadovoljstva kako te~e
Karad`i}eva odbrana, njegovi advokati
sugerisali su Mladi}evom timu da bi, u
slu~aju nastavka nekoordinisanih iskaza
svjedoka koje su Mladi}evi advokati
izabrali, najve}u {tetu mogla da snosi
Republika Srpska.
Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da je
kr{enje sporazuma o nenapadanju ve} du`e
vrijeme bilo prisutno na obje strane,
me|utim Milovanovi} je do krajnjih grani-
ca zategao odnose izme|u timova odbrane
prvog predsjednika RS-a i ratnog koman-
danta njene vojske.
Beogradski advokat Goran Petronijevi},
{ef tima odbrane Radovana Karad`i}a,
potvrdio je da postoji dogovor njegovog
tima odbrane s advokatima generala
Mladi}a, me|utim o novoj taktici nije `elio
da govori. Imamo dogovor o tome da ne
nanosimo {tetu jedni drugima, ali, ako su
oni odlu~ili da krenu drugim putem,
vide}emo {ta i kako dalje, poru~io je
Petronijevi}.
MLADI]EVA NOVA TAKTIKA
Milo{ [alji}, advokat iz tima odbrane
Ratka Mladi}a, za na{ list ka`e da Karad`i}
o~ekuje da Mladi} potvrdi tezu njegove
odbrane da on nije imao ni{ta sa ratnim
zlo~inima i genocidom u Srebrenici.
Me|utim, postoji druga strana pri~e.
Mladi} }e se kao svedok na}i u sukobu
interesa. Mogao bi da na{teti samom sebi, a
pored toga svojim iskazom mo`e Karad`i}a
da dovede u vrlo nepovoljnu situaciju.
Zbog toga je Mladi} nekoliko puta upozo-
ravao Karad`i}a da ne insistira na njegov-
om svjedo~enju. Prije nekoliko dana
Mladi} je, po [alji}evoj tvrdnji, doslovno
rekao Karad`i}u: Nemoj, bre, vi{e da me
zove{ jer ja }u, budi siguran, kao svedok,
pri~ati stvari koje tebi ne}e ni malo biti po
volji. Ispri~a}u ~ime su sve {vercovali
~lanovi tvoje porodice, kojim biznisima su
se bavili tvoji tajkuni Mom~ilo Mandi} i
Momo Kraji{nik, koji poslovi nisu bili niti
u interesu vojske niti RS-a, ve} va{ih li~nih
interesa. Ima sve u detalje da ispri~am
koliko ste pokrali i oplja~kali. Mani me se,
bre, Rale, od tebe mi ska~e pritisak. Imao
sam tri mo`dana udara, ho}e{ od tebe da
dobijem ~etvrti. To bi ti voleo da me vi{e
nema, pa da svu krivicu svali{ na mene,
vikao je Mladi}.
Moram priznati da na Mladi}evom
svedo~enju najvi{e insistira Karad`i}ev
branilac iz SAD-a Peter Robinson koji
misli da }e time izvu}i neku povoljnost za
svog klijenta. Sud je taj koji mo`e da
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 26
RATKO PROTIV RADOVANA

Uz Radislava Krsti}a, jo{ ~etiri genera -


la VRS-a odbila su da dobrovoljno svje-
do~e u odbranu svog vrhovnog komandan-
ta. To su Milenko @ivanovi}, koji je bio
komandant Drinskog korpusa prije postavl-
jenja na tu du`nost Radislava Krsti}a,
zatim Zdravko Tolimir, Mladi}ev
pomo}nik za obavje{tajne poslove, i
Ljubi{a Beara, nekada{nji na~elnik
bezbje dnosti u Glavnom {tabu VRS, oboji-
ca osu|ena na do`ivotni zatvor zbog
u~e{}a u srebreni~kom genocidu, te
Radivoje Mileti}, na~elnik za operativne
poslove u Glavnom {tabu, osu|en na 17
godina po istoj optu`nici. Za sve njih
Karad`i} je zatra`io izdavanje
obavezuju}ih naloga za svjedo~enje. Ha{ki
tribunal je Tolimira i Bearu ranije obavezao
da svjedo~e na su|enju Karad`i}u, ali je
Tolimir na tu odluku ulo`io `albu.
Apelaciono vije}e suda jo{ nije odlu~ilo o
toj `albi, a od te odluke zavisi ho}e li Tolimir
i ostali osu|eni ili optu`eni oficiri VRS-a
svjedo~iti u procesu protiv Karad`i}a.
Tolimir i Beara imaju istovetan stav,
odbili su zahtev Karad`i}a. Obojica su
rekli - nemoj da me zove{, jer ako budem
govorio istinu, mogu re}i stvari koje za
tebe ne}e biti povoljne. Vojnici su navikli
da govore istinu. U svedo~enju svih
vojnika, i kod Karad`i}a i kod Mladi}a,
bilo je malo oficira koji su rekli ne{to {to
fakti~ki ne stoji. Oni zapravo mogu da
ka`u ne{to {to ne}e biti u interesu
Republike Srpske, zbog toga je Mladi}
vi{e puta skretao pa`nju Karad`i}u da ih
ne poziva, ka`e za na{ list Mladi}ev
advokat Milo{ [alji}.
GENERALI BOJKOTUJU KARAD@I]A
Zdravko Tolimir i Ljubia Beara
solidariu se sa Ratkom Mladiem
Zdravko Tolimir
Ljubi{a Beara
rat u hagu:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:32 Page 26
donese naredbu da Mladi} ipak svjedo~i. U
tom slu~aju on nema kud, jer se tamo
nalazi. Mladi} }e u tom slu~aju pri~ati o
{vercu u koji se bili umije{ani civilni organi
vlasti RS-a, a vojska ostajala neo bez bije -
|ena zato {to su svi oni grabili na svoje
strane. Radi se o plja~ki nevjerovatnih
razmjera. Ne bi bilo zgodno da se otvori ta
pri~a na sudu, a s druge strane Mladi} ne bi
mogao da ka`e ni{ta {to bi pomoglo
Karad`i}evoj odbrani. Mi, ~lanovi Mla di -
}eve odbrane rekli smo da sud ne bi trebao
da izda obavezuju}i nalog jer bi za Mladi}a
to predstavljao poseban napor, s obzirom na
njegovo zdravstveno stanje, ka`e advokat
[alji}.
Ina~e, mi smo sa Karad`i}evim timom
seli i otvoreno ih pitali za{to na tome insis-
tiraju. I sa Karad`i}em smo se sretali u
Tribunalu i razgovarali na tu temu, a on
nam je rekao da je sve prepustio svojim
advokatima. Ina~e, do sada smo dobro
sara|ivali. Sve dokaze i materijale koji bi
mogli da budu od koristi Karad`i}u ustupali
smo njegovom timu odbrane, i oni nama
isto tako. Sukob je nastao zbog izri~itog
zahteva za Mladi}evo svedo~enje. Direk -
tiva sedam je jedna od ta~aka gde se lome
koplja. Naime, Direktivu 7 nije pisao Ratko
Mladi}, ve} je (pot)pisao Radovan
Karad`i}. Mladi} je posle napisao direk-
tivu7/1 gde je poku{avao da ubla`i direk-
tivu 7 u delu gde pi{e da je potrebno `ivot
muslimana na podru~ju Podrinja u~initi
nepodno{ljivim kako bi ih naterali da se
iseljavaju. Me|utim u direktivi 7/1 koju je
pisao Mladi} toga nema, namerno je izba-
cio, jer je on znao da je to ratni zlo~in i da
se to ne sme na}i u jednoj takvoj naredbi.
Mladi} je tu direktivu sveo samo na ratne
akcije, obja{njava ovaj beogradski
advokat.
Karad`i}ev svjedok, i pored njegovog
vi{emjese~nog insistiranja, nije `elio biti ni
penzionisani general VRS-a Radislav
Krsti}. Zbog toga je Tribunal protiv njega
pokrenuo postupak za nepo{tovanje suda.
Krsti}, biv{i komandant Drinskog kor-
pusa Vojske Republike Srpske, koji je u
aprilu 2004. osu|en na 35 godina zatvora
zbog pomaganja i podr`avanja genocida u
Srebrenici, dva puta je odbio da, po nalogu
vije}a i pod prijetnjom kazne, svjedo~i u
odbranu Radovana Karad`i}a.
Nevoljni svjedok je najprije u oktobru
pro{le godine odbio Karad`i}ev poziv da
bude svjedok odbrane, zbog ~ega mu je
sudijsko vije}e uputilo takozvani obavezu-
ju}i nalog. Kad se, po tom nalogu, 7. feb-
ruara ove godine pojavio u sudnici
Tribunala, Krsti} se, prije nego {to }e,
prema proceduri, pro~itati zakletvu da }e
govoriti istinu, obratio sudijskom vije}u.
Koliko god da je Karad`i}ev zahtjev s
pravne strane utemeljen, za mene je on ner -
a zuman, neljudski i predstavlja akt nasilja.
Karad`i} jednostavno ima svoj cilj koji `eli
po svaku cijenu posti}i, i to je njegova
stvar, ali ja ne mogu podnijeti da zarad ost-
varenja tog cilja tako bezobzirno gazi preko
mene, ~ije zdravlje je ozbiljno naru{eno. Na
ovo sam upozorio gospodina Karad`i}a, ali,
naravno, to njemu ni{ta nije zna~ilo.
Krsti} je rekao i da pati od posttrau-
matskog sindroma i da mu je sama
pomisao da svjedo~i - te`ak stres. Po{to
su ljekari zaklju~ili da svjedo~enje ne bi
ugrozilo Krsti}evo zdravlje, on je 25. marta
ponovo doveden na klupu za svjedoke.
Me|utim, i tada je odbio da u~estvuje u
Karad`i}evoj odbrani, rizikuju}i da bude
osu|en na sedam godina zatvora i da mu se
izrekne globa do 100.000 eura. To su mak-
simalne kazne po tu`bi za nepo{tovanje
suda, koja Krsti}a tereti jer je odbio
obavezuju}i sudski nalog da svjedo~i u
predmetu Radovana Karad`i}a.
Mjesec dana kasnije Sudsko vije}e oci-
jenilo je da Krsti} boluje od posttrau-
matskog stresnog sindroma, te da mu se
psihi~ko stanje pogor{alo otkako je pozvan
na svjedo~enje u korist Karad`i}a, {to pred-
stavlja razumnu ispriku za odbijanje svje-
do~enja.
Su|enje Karad`i}u bi}e nastavljeno 29.
oktobra, po isteku dvomjese~ne pauze koje
mu je raspravno vije}e odobrilo radi dodat-
nih priprema za odbranu od optu`be za
genocid nad muslimanima i Hrvatima u
op{tinama Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor,
Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 27
^IJA JE DIREKTIVA 7
OTVORENO ZA SB
Milo{ [alji}, advokat Ratka Mladi}a
TRI RATNA DRUGA
Manojlo Milovanovi}, Ratko Mladi} i Radovan
Karad`i} u vrijeme slave i prijateljstva
rat u hagu:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:32 Page 27
udimir Stankovi}, Slobodan
Stankovi}, Borko \uri}, Ljubo
]ubi}, Mile Radi{i}, Dragan
^i~i}... kona~no zemlji{na
mafija u Republici Srpskoj ima
ime i prezime a, {to je i najgore od svega, i
za{titu entitetskih institucija. Oni su
nedodirljivi pravosu|u RS-a, oni grade,
kupuju i otimaju zemlji{te preko Uprave za
geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a
i oni su prijatelji, kumovi predsjednika
SNSD-a i RS-a Milorada Dodika s kojim
ve~eri provode u restoranu Kej kod Lakta{a
uz dobro i}e i pi}e, i druge prijatnosti koje
im omogu}ava njihovo bogatstvo i uticaj.
NEMA KO DA PI[E
Sve ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio
Tihomir Gligori}, biv{i direktor Uprave za
geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a,
koji je, kako su je mediji u RS nazvali i
pokrenuo aferu Tihileaks obznanjuju}i
dokumenta prema kojima je godinama svog
strana~kog {efa upozoravao {ta mu
prijatelji rade, zahtijevaju}i od njega da
sprije~i kriminal unutar kruga svojih
prijatelja i lojalnih ~lanova SNSD-a.
[teta je za sada neprocjenjiva... Jer ovo je
samo zemlji{na mafija, nagla{ava Gligori},
a koliki se novac vrti kada krene izgradnja i
kad na scenu stupi gra|evinska mafija, niko
i ne zna.
Na na{e pitanje za{to je ~ekao ovoliko
vremena da progovori o onome {ta je znala
cijela dr`ava, Gligori} tvrdi da nije {utio od
prvog dana.
Slao sam pisma ista kao i Dodiku,
Igoru Radoji~i}u, predsjedniku Narodne
skup{tine RS, Miodragu @ivkovi}u,
poslaniku u Predstavni~kom domu BiH,
Nikoli [piri}u, predsjedavaju}em Vije}a
ministara BiH.... Svima u vrhu stranke
tra`e}i da se sprije~i kriminal. Niko mi nije
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 28
AFERA TIHILEAKS
Bivi direktor Uprave za geodetske poslove Republike Srpske TIHOMIR
GLIGORI prole je nedjelje uputio dramatino otvoreno pismo predsjedniku
RS-a MILORADU DODIKU u kojem ga je upozorio na teke kriminalne radnje
njegovih stranakih i poslovnih prijatelja i saveznika; u razgovoru sa suradnicom
SB Gligori pojanjava motive i razloge svog javnog protesta
ZEMLJI[NO-GRA\EVINSKA
MAFIJA U RS-u
Pi{e: NA\A DIKLI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Tihomir Gligori}
gligoric:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:33 Page 28
odgovorio osim Radoji~i}a koji mi je rekao
da se obratim policiji, a bolje da mi nije ni
odgovorio jer se zna koga {titi i policija i
pravosu|e u RS-u - vladaju}u garnituru oko
Dodika, isti~e Gligori}.
U SVOJ VJERI, NA TU\EM ZEMLJI[TU
Gligori} je ina~e stavio svoj mandat na
raspolaganje istog dana kada je nova
premijerka RS-a @eljka Cvijanovi} tra`ila
od direktora svih javnih preduze}a da
dostave ostavke, pa da se vidi ko }e ostati,
a ko ne}e. Gligori} je otpao. Pro{le
sedmice, nakon gostovanja na BN TV i
izno{enja dokaza protiv najmo}nijih
pojedinaca u RS-u, ujutro je dobio pismo
koji je obavije{ten da mu je prekinut i radni
odnos.
Naravno da o~ekujem i montirane
procese, la`i, klevete u re`imskim medijima,
koji su, na`alost, skoro svi u RS-u pod
Dodikovom kontrolom. Znam da sam
dirnuo u osinje gnijezdo i leglo kriminala
i svjestan sam i da mi je sigurnost ugro`ena,
ali da sam imao oraha u d`epu nikada ne
bih ni pokrenuo ovo pitanje, tvrdi
Gligori}.
No, ono {to bi mogao biti problem jeste
~injenica da je Glavna slu`ba za reviziju
javnog sektora RS jo{ 2010. godine
ocijenila da je poslovni prostor koji je
Gligori} kao direktor kupio od Integral-
in`enjeringa pla}en preskupo - ~etiri hiljade
maraka po kvadratu, te svemu pridodala i
poslovni prostor geodetske slu`be u
Prijedoru. Prvi poslovni prostor je kupljen
od Slobodana Stankovi}a, drugi od
Budimira Stankovi}a.
Mislim da je GSR RS malo pretjerala
sa ovim izvje{tajem. Jesmo, platili smo
kvadrat oko ~etiri hiljade maraka, ali sa
svim namje{tajem. [to se ti~e Prijedora,
tra`io sam raskid ugovora i podnio krivi~ne
prijave protiv {efa banjalu~ke podru`nice
Geodetske uprave Aleksandra Deuli}a i
Budimira Stankovi}a koji je i prodao
prostor Upravi. Dan nakon toga,
Cvijanovi}ka me i smijenila, isti~e
Gligori}.
Ko je uop}e Aleksandar Deuli}?
On vedri i obla~i u Upravi. Do{ao je iz
Han Pijeska i radi sve {to mu ka`u Dodik i
njegovi prijatelji, nagla{ava na{ sagovornik.
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 29
TIHOMIR GLIGORI] PROTIV DODIKA

Mo`da jedan od najpoznatijih pri mje -


ra oduzimanja vlasni{tva jeste ona
poznate ex - yu glumice Ru`ice Soki}.
Gligori} tvrdi da je preduze}e Kaldera
vlasnika Dragana ^i~i}a jednostavno
otelo od ove gluma~ke dive 1.700
kvadrata zemlje. Kada se pobunila,
dobila je poruku da }e je vozati u
gepeku.
RU@ICA SI BILA
Kako je slavna
glumica Ruica
Soki ostala bez
zemlje
Gligori}: Dodik mo`da nije kriminalac, ali njegovi
kadrovi, poslovni partneri, zemljaci, prijatelji - jesu!
Milorad Dodik
gligoric:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:34 Page 29
Gligori} }e i dalje ostati ~lan SNSD-a.
Ka`e da je ljevi~ar i da iz stranke ne}e
istupiti dok ga ne smijene. Razlog za{to je
tek sada iza{ao u medije je, ka`e,
jednostavan.
Ti ljudi su iz iste stranke iz koje sam i
ja. Tra`io sam da partija interveni{e i da
sredi situaciju. Kada sam shvatio da nikada
ne}u dobiti odgovor te da }e stanje ostati
nepromijenjeno, obratio sam se i policiji i
sudstvu. Ovo pismo Dodiku je posljednje
{to mi je ostalo, da skrenem pa`nju javnosti
na otima~inu u RS-u, tvrdi biv{i direktor
Uprave za geodetske i imovinsko-pravne
poslove RS-a.
Nije dugo ~ekao odgovor Milorada
Dodika.
Ovo je samo osveta ~ovjeka koji je
smijenjen sa svoje funkcije, kratko je
prokomentirao Dodik.
Iz MUP-a RS su samo potvrdili da
istra`uju Gligori}eve navode, dok je
Specijalno tu`ila{tvo RS ustvrdilo da nije
bilo kriminala u Grand-tradeu, preduze}u
Mile Radi{i}a, tako|er Dodikovog kuma,
zbog kojeg su krivi~no odgovarala tri
direktora Investiciono-razvojne banke RS,
zbog manipulacije sa hartijama od
vrijednosti, koje su Radi{i}u omogu}ile da
za 2,2 miliona maraka kupi zemlji{te u
centru Banje Luke vrijedno desetine
miliona maraka. Sada se tamo gradi
stambeno-poslovni objekat, a susjed mu
@eljko Vu~i}, kojem ovaj objekat zatvara
prilaz ku}i, redovno kad se pobuni zavr{ava
u policiji premla}en ili na Psihijatriji.
Dokle ide grabe`ljivost i nezasitost
Dodikovih kumova i prijatelja? Dotle da su
htjeli uzeti zemlju Dje~jeg doma Rada
Vranje{evi} i napraviti stambeni blok. Da
ovaj poslovni poduhvat nije sprije~en na
vrijeme, niko i ne zna {ta bi bilo sa stotinjak
siro~adi smje{tenih u istom domu.
Drugi primjer jeste poku{aj prodaje
Muzeja savremene umjetnosti preduze}u
Autoprijevoz da se napravi ne{to
korisnije, restoran ili supermarket...
Ipak, predsjednik tima za Ista`ivanje
kriminala i korupcije SDS-a (prvi takav
koji je opozicija u RS napravila) Kostadin
Vasi} tvrdi da se Glogori} sada pere od
kriminala za koji se zna godinama.
Ja sam kao poslanik tu`io Gligori}a.
Gdje je logika da se poslovni prostor od
600 kvadrata kupuje za milione maraka? Ja
je ne vidim. Samo mislim da se SNSD htio
rije{iti Gligori}a, a on im je uzvratio. A {to
se ti~e potencijalne koristi od svega,
tako|e je ne vidim. Kada ode Milorad
Dodik, ko preuzme vlast, morat }e
popravljati {tetu iza Dodika i njegovih
kumova narednih 20 godina, kategori~an
je Vasi}.
Specijalno tu`ila{tvo je za sada reklo
svoje: sasvim je zakonito kupiti park od
nekoliko hiljada kvadrata za 2,2 miliona
maraka, iako je dokazano da se me{etarilo
hartijama od vrijednosti. Nastave li u istom
tonu i ostala tu`ila{tva i policija, cijela afera
}e pro}i tiho kako je i nazvana, Tihileaks.
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 30
AFERA TIHILEAKS

Neka javnost procijeni da li sam im


ostavio dovoljno vremena da bilo {ta po
ovim pitanjima u~ine, prije nego {to sam
istupio u javnost.
Na`alost, nemam informaciju da se u
institucijama bilo {ta pokrenulo, osim {to
su ljudi protiv kojih sam podnio krivi~ne
prijave i pokrenuo disciplinske postupke ili
ih suspendovao (za {ta sam jedino bio
nadle`an) u me|uvremenu napredovali ili
ostali na svojim pozicijama da nesmetano
rade za zemlji{nu mafiju.
Podsjeti}u jo{ samo na sastanak u
Palati predsjednika Republike u 9. aprila
2012. godine, kada je zajedni~ki
konstatovano postojanje zemlji{ne mafije i
kada sam kao direktor govorio o
konkretnim imenima i jasno stavio do
znanja da ne}u biti sau~esnik kriminala
nekih ljudi u Upravi i u SNSD-u.
Tada sam dobio deklarativnu podr{ku
predsjednika Dodika i ostalih u~esnika, ali
se konkretno ni{ta nije promijenilo, naveo
je Gligori} u pismu Miloradu Dodiku.
PISANJE U VJETAR
Gligorievo otvoreno pismo Dodiku
gligoric:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:34 Page 30
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.10.2013 22:19 Page 3
Crkva pamti dobrotvora Stanka
Suboti}a iz Uba, pi{e na mermernoj plo~i
pokraj glavnih vrata Hrama Hrista
spasitelja u ovom srbijanskom gradi}u.
Privilegiju da njegovo ime bude uklesano u
zid crkve Suboti} je zaradio zahvaljuju}i
nov~anim donacijama za izgradnju ovog
hrama koji Eparhija valjevska opisuje kao
jednu od najljep{ih gra|evina u
pravoslavnoj Vaseljeni.
Me|utim, Suboti} nije bio na
ceremoniji osvje{tenja upske crkve u
septembru 2011. godine. Ovaj veletrgovac
cigaretama je u to vrijeme `ivio u
[vicarskoj, a dolaskom u Srbiju bi
rizikovao da bude uhap{en. Suboti} je jo{
2007. godine u Beogradu optu`en za {verc
cigareta, a za njim je bila raspisana i
Interpolova potjernica koja je va`ila do
sredine pro{le godine.
Vjerske zajednice u Srbiji i Bosni i
Hercegovini (BiH) su u proteklih dvadeset
godina uzimale priloge od osoba koje su se
bavile poslovima koji nisu u skladu sa
Bo`ijim zapovijedima, pokazalo je
istra`ivanje novinara centara za
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 32
MIR, BRA]O, MIR
U posljednjih
dvadesetak godina pored
neprimjerenog agresivnog
srastanja vjere i politike, u
zemljama regije primjetno
je upumpavanje
sumnjivo steenog novca
u izgradnju vjerskih
objekata kao pouzdan
oblik kupovine socijalnog
statusa, ugleda,
spaavanja due;
STANKO SUBOTI, ,
BOKO RADONJI,
TASIM KUEVI, NASER
KELMENDI uloili su
nemalo novca u izgradnju
vjerskih objekata u Srbiji i
BiH. Oni su osueni ili
osumnjieni za djela koja
su suprotna boijim
zapovijedima
Je li Kelmendijeva d`amija u Sarajevu vi{a i ljep{a od
Suboti}eve crkve u Srbiji?!
Pi{u: Centar za istra`iva~ko novinarstvo
iz Sarajeva i Centar za istra`iva~ko
novinarstvo iz Beograda (CIN/CINS)
SRPSKI KTITORI I
BO[NJA^KI INVESTITORI
UPSKI DOBROTVOR
Kontroverzni biznismen Stanko Suboti} Cane
donirao je veliki novac za izgradnju crkve u
njegovom rodnom gradu Ubu
sumnjivi kapital:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:50 Page 32
istra`iva~ko novinarstvo iz Sarajeva i
Beograda (CIN/CINS). Pojedini donatori
crkava i d`amija ve} su bili osu|eni zbog
kriminala, a protiv nekih su bile podignute
optu`nice ili su bili predmet istrage
tu`ilaca. Uz Suboti}a, donatori su bili i
Bo{ko Radonji}, Tasim Ku~evi} i Naser
Kelmendi.
Dok je pred Specijalnim sudom u
Beogradu vo|en proces protiv Suboti}a
zbog utaje milionskih carina i poreza
dr`avi, Valjevska eparhija je veli~ala
bogatog Ubljanina. Eparhija je na svojoj
internetskoj stranici objavila da je sve~ana
trpeza ljubavi, zavr{ni dio ceremonije
osvje{tenja ove crkve, bila posve}ena
Suboti}u i ostalim dobrotvorima. Tokom
besjede patrijarhov vikarni episkop
Atanasije je upsku crkvu nazvao vratima
raja, a vladika Milutin je kazao da naro~ite
i posebne zasluge za njenu izgradnju ima
Stanko Suboti}. Eparhijsko glasilo prenosi
da je ove vladikine rije~i mnogobrojni
narod pozdravio aplauzom.
Nepuni mjesec dana nakon crkvene
ceremonije Suboti} je, kao vo|a grupe koja
je {vercovala cigarete u Srbiji tokom 1995.
i 1996. godine, u odsustvu osu|en u
Beogradu na {est godina zatvora. Na {tetu
bud`eta stekli su 28 miliona eura i skoro 8
miliona ameri~kih dolara, navedeno je u
optu`nici.
Po~etkom ove godine presuda je
poni{tena, a Suboti} se ljetos vratio u
domovinu gdje mu se sudi u ponovljenom
postupku, po optu`nici za {verc cigareta.
Starje{ina hrama u Ubu nije `elio
razgovarati o Suboti}evim prilozima, a ni iz
sjedi{ta Srpske pravoslavne crkve (SPC) u
Beogradu nisu odgovarali na zahtjev
novinara za razgovor o donatorima
hramova i njihovim prilozima.
BO@E, PARA!
Teoreti~ari religije u Srbiji ka`u da nije
novost da ovakvi ljudi podi`u zadu`bine da
bi se iskupili za grijehe i da je historija
Crkve prepuna takvih primjera.
U`i~anin Bo{ko Radonji} bio je poznat
srbijanskoj javnosti zbog kriminalne
pro{losti u vrijeme kada je pomogao crkvu
na Zlatiboru, u blizini svog rodnog mjesta.
Radonji} je dobar dio `ivota proveo u
New Yorku gdje je, prema sudskoj
dokumentaciji, radio za ~uvenog {efa
mafije Johna Gottija. U Americi je bio pod
istragom zbog poku{aja silovanja,
posjedovanja oru`ja i droge, a osu|en je na
tri godine zbog bomba{kog napada iz 1975.
godine. Naj~uveniji slu~aj koji je vo|en
protiv njega je onaj iz 1992. godine, kada je
optu`en zbog podmi}ivanja sudije u
postupku protiv Gottija.
Uhap{en je 2000. godine pri poku{aju
ulaska u SAD. Dvije godine kasnije se
vratio u Srbiju, gdje je ve} izgradio veliki
ugled me|u lokalnim mafija{ima zbog
svojih veza u Americi. Radonji} se
spominje u bilje{ci srpske policije kao ~lan
kriminalnog klana Amerike koji je bio
uklju~en u me|unarodni {verc droge i
ubistva. Ovaj U`i~anin je umro 2011.
godine.
Radonji} je dobio povlastice prilikom
kupovine jedne parcele na Zlatiboru jer je
materijalno pomagao crkvu. Op}ina
^ajetina je umanjila komunalne tro{kove za
parcelu u vrijednosti donacije.
Danilo, monah Manastira Dubrava na
planini Zlatibor u Srbiji, ka`e da onome ko
`eli donirati za vjerski objekat ne pi{e na
~elu da je kriminalac.
Sociolog religije Mirko \or|evi} iz
Beograda ka`e da se crkveni zvani~nici
pona{aju prema drevnom pravilu da svako
ima pravo, ~ak i najve}i gre{nik, da se
pokaje, pa neka se iskupi makar i novcem.
Ali, novcem se du{a ne spa{ava, ka`e
\or|evi}.
Gradnjom d`amija u BiH uglavnom
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 33

KRALJ NO]NOG
@IVOTA U TUZLI
Tasim Ku~evi} kae
da su u njegove
barove dolazili
kriminalci, profesori,
NATO snage,
ministri, policija,
i da su svi po{teno
platili
NESEBI^NI DAR ZA D@AMIJU
Naser Kelmendi je donirao 100.000 KM
za damiju na Plandi{tu, ali nije dobio
zahvalnicu Med`lisa Islamske
zajednice u Sarajevu
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
sumnjivi kapital:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:51 Page 33
rukovode obi~ni vjernici koji se organizuju
u odbore. Oni su ponekad prihvatali
donacije osoba koje su u javnosti bile
poznate zbog kriminala. Na njihov
prijedlog Islamska zajednica je izdavala
zahvalnice donatorima.
TASIME, SPASI ME
Jednu takvu dobio je i Tasim Ku~evi} u
jeku sudskog postupka u kojem je 2010.
godine osu|en na 14 godine zatvora zbog
organizovanja prostitucije u okolici Tuzle,
trgovine ljudima, pranja novca i nasilja nad
jednom `enom u dvori{tu Suda BiH.
Zahvalnicu je Ku~evi}u 2008. godine
izdao Med`lis Islamske zajednice u Tuzli.
U njoj je navedeno da je ovaj Sjeni~anin u
periodu od 1997. do 2006. godine donirao
gra|evinski materijal za izgradnju d`amije
u Donjim Petrovicama te za imamski stan,
abdesthanu (prostor za obredno pranje),
mekteb (osnovna islamska {kola) i
biblioteku u Pascima kod Tuzle. Ku~evi} je
donirao i gra|evinski meterijal za mesd`id
(d`amiju bez munare) u Demirovi}ima kod
Ljuba~a. I za ovu donaciju je dobio
zahvalnicu mjesnog odbora.
Ove i sli~ne Ku~evi}eve humanitarne
donacije dokumentovane su u knjizi
Sand`a~ko-bosanski humanista - kralj
siromaha neimar Tasim Ku~evi} koju su
izdali njegovi simpatizeri sa ciljem da
utje~u na promjenu mi{ljenja javnosti o
njemu.
Stanovnici tuzlanskih sela u kojima je
Ku~evi} `ivio ili povremeno boravio ka`u
da ga pamte kao dobrotvora koji se uvijek
odazivao na pozive za pomo}. Oni nerado
govore o njegovim poslovima.
[ta je radio i kako, to mene apsolutno
ne zanima. Imaju procedure, sud, SIPA, ko
sve ima, neka istra`uje. Ja samo jedno
znam: Tasim je u zatvoru, a prostitucija i
sada cvjeta u Tuzli, ka`e Omer Pao~i},
~lan d`amijskog odbora u selu Pasci.
Iako je Ku~evi} 2002. godine pred
Kantonalnim sudom u Tuzli bio osu|en na
tri i po godine zatvora zbog dr`anja `ena u
ropskom polo`aju i posredovanja u
prostituciji, odbor za gradnju d`amije u
Donjim Petrovicama je tri godine kasnije
prihvatio njegovu pomo} u gra|evinskom
materijalu.
Ja sam prolazio tu i vidim ljudi ne{to
kopaju. (...) Ka`u: Pravimo mejtef. Pitao
sam ih {to ne pravite d`amiju. Kazali su:
Otkud nam, Tasime, pare? Ka`em: Dat
}e Bog, dat }u ja, govori Ku~evi} s kojim
su novinari razgovarali u zatvoru u Zenici.
Tokom 2005. i 2006. godine on je za
izgradnju ove d`amije donirao 50 hiljada
KM u gra|evinskom materijalu, a u knjizi
je navedeno da se d`amija slobodno mo`e
nazvati po Tasimu Ku~evi}u.
Ovaj vjerski objekat nije potpuno
zavr{en, a predsjednik D`amijskog odbora
Salih Stra{evi} obja{njava da je nedavno
po~ela izgradnja munare i da je Ku~evi}
donirao 700 KM i dva traktora kamena. On
najavljuje da }e D`amijski odbor izdati jo{
jednu zahvalnicu Ku~evi}u.
[ta god ima na raspolaganju, on nama
daje, ka`e Stra{evi}.
Ku~evi} je zahvalnicu dobio i od Josipa
Batini}a, `upnika @upe Moran~ani kod
Tuzle.
Batini}, koji vodi @upu Cer kod
Dervente, ka`e da je Ku~evi} bio dobar
kom{ija i da je pomagao pri izgradnji puta
do mjesne crkve u Moran~anima i
asfaltiranju sportskog igrali{ta koje se
nalazi u njenoj blizini. @upnik dodaje da je
Ku~evi} preko crkve pomagao i sirotinju.
Dolazio je, pitao da li ima neko
siroma{an, da li nekome treba drva, ka`e
Batini} i dodaje da u to vrijeme nije znao da
je Ku~evi} bio osu|en za neko krivi~no
djelo.
Ku~evi} se prisje}a da je pred crkvom
izgradio i bo`i}ne jasle te da je sudjelovao
u obnovi zvonika.
NASER IZ NA[EG D@EMATA
Kada su stanovnici naselja Plandi{te na
Ilid`i kod Sarajeva krenuli u izgradnju
d`amije, veliku dare`ljivost je pokazao
Naser Kelmendi, glava albanske porodice
koja se od dolaska u Sarajevo nakon rata
~esto sukobljavala sa suparni~kim
klanovima.
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 34
MIR, BRA]O, MIR

PRILOG U NOVCU I GRA\EVINSKOM MATE


Damija u Petrovicama kod Tuzle je izgra|ena zahvalj
Tasima Ku~evi}a iz 2006. godine, a nedavno je poslao
materijalu za po~etak gradnje munare
PRILOG U NOVCU I GRA\EVINSKOM MATE
Damija u Petrovicama kod Tuzle je izgra|ena zahvalju
Tasima Ku~evi}a iz 2006. godine, a nedavno je poslao
materijalu za po~etak gradnje munare
Natpis na crkvi u Ubu svjedo~i o velikom doprinosu Stanka Suboti}a za izgradnju
veleljepnog hrama u centralnoj Srbiji
KTITOR U BJEKSTVU
Hram Hrista spasitelja u Ubu u centralnoj Srbiji otvoren je u vrijeme kada je na snazi bila
Interpolova potjernica za Stankom Suboti}em Canetom, najve}im donatorom ove crkve
F
o
t
o
:
C
I
N
S
F
o
t
o
:

w
w
w
.
c
r
k
v
a
u
b
.
r
s
sumnjivi kapital:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:52 Page 34
Kelmendi je 2003. i 2004. godine na
Plandi{tu kupio dvije ku}e.
Kamen temeljac za d`amiju u ovom
naselju polo`en je u maju 2008. godine, a
Kelmendi je me|u prvima donirao novac.
Gradnjom d`amije je rukovodio Nezim
Halilovi} Muderis, zvani~nik Islamske
zajednice. On nije `elio govoriti o tome jer,
kako je kazao, d`amija nije slu`beno otvorena.
Na internetskoj stranici Rijaseta pi{e da se
d`amija od 2010. godine koristi za obavljenje
dnevnih molitvi i vjersku pouku djece.
Med`lis Islamske zajednice u Sarajevu
nije bio uklju~en u prikupljanje novca za
gradnju, a sekretar ove institucije Esad
Karahmet je kazao da je Kelmendi donaciju
uplatio direktno firmi Rasno-Meka
Company iz Sarajeva koja je gradila
d`amiju.
Mi nikada nismo ni{ta tra`ili od njega.
Nismo mu dali zahvalnicu jer nismo s njim
izravno komunicirali, objasnio je
Karahmet.
Zamjenik direktora gra|evinske firme
Esad Hasanovi} je kazao da je Kelmendi
jedan od najve}ih donatora d`amije sa
prilogom od oko 100.000 KM .
Kelmendi je u maju 2013. godine
uhap{en na Kosovu na osnovu Interpolove
potjernice koju je za njim raspisao Sud BiH.
Tu`ila{tvo BiH ga sumnji~i za likvidaciju
Ramiza Delali}a ]ele, vo|e suparni~kog
klana u Sarajevu, i trgovinu drogom. Sud je
blokirao njegove nekretnine u Sarajevu,
uklju~uju}i i ku}e na Plandi{tu. U zahtjevu
za blokadu Tu`ila{tvo BiH je navelo da }e
tokom postupka protiv Kelmendija dokazati
da je imovinu stekao trguju}i drogom.
U vrijeme kada je dao donaciju za
izgradnju d`amije, protiv ovog kosovskog
Albanca i njegovih sinova vo|eno je vi{e
istraga zbog ubistva, oru`anih obra~una i
nasilni~kog pona{anja, a njegov polubrat i
dvojica sinova bili su osu|eni za
nezakonito posjedovanje oru`ja i nasilni~ko
pona{anje.
Rijaset Islamske zajednice u Sarajevu je
u pisanom odgovoru novinarima naveo da
ova vjerska zajednica nema instrumente za
provjeru imovine donatora. Navode i da bi
za Islamsku zajednicu bile neprihvatljive
sve donacije osobe koja je imovinu stekla
na nedozvoljen na~in, poput prodaje
narkotika.
Profesor islamskih nauka u Sarajevu
Hilmo Neimarlija ka`e da Islamska
zajednica nema pravo da prihvata novac
sumnjivog porijekla te da je du`na voditi
ra~una o stavu javnosti na osnovu kojeg se
mo`e suditi o namjerama donatora.
Prema njegovim rije~ima, starije
generacije bosanskih muslimana bi uvijek
izabrale da grade skromnu d`amiju svojim
novcem, umjesto neke veleljepne koju bi
finansirali drugi, novcem sumnjivog
porijekla. On poja{njava da su nastupile
promjene u dru{tvu, jer su materijalni
interesi prevagnuli u odnosu na univerzalne
vrijednosti u koje, obja{njava on, spada i
po{teno sticanje imovine.
Vjera koja se mo`e prodati nije vjera,
ka`e Neimarlija.
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 35
ULAGANJE U BUDU]NOST
ATERIJALU
hvaljuju}i donacijama
oslao i prilog u novcu i
ATERIJALU
hvaljuju}i donacijama
oslao i prilog u novcu i
MULTIKULTURNI DONATOR
Materijal za pristupni put i do crkve u
Moran~anima kod Tuzle donirao je Ku~evi}
ZAHVALNICA IZ-a ZA DONACIJU
U Pascima kod Tuzle izgra|en je objekat u kojem se nalaze mekteb, abdesthana i biblioteka
OTVORENJE NA ^EKANJU
Damija na Plandi{tu nije slu`beno otvorena
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:
C
I
N
F
o
t
o
:
C
I
N
sumnjivi kapital:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 23:52 Page 35
S
ve znate... Idemo u Brazil! Ako
{ta mo`ete u{tedjeti da otputujete
u Ju`nu Ameriku dobro i jest, a
ako ne mo`ete - gleda}emo tekme
u junu, a nadamo se i u julu,
naredne godine na bosanskohercegova~kim
trgovima, u kafanama i restoranima, u
domovima i ku}ama, u |ulba{~ama i na
terasama, sokacima, mahalama, gradovima
i varo{ima, na pla`i u Neumu. Ustvari, na
kompletnom Jadranu! Ta~no je da se
reprezentacija Hrvatske plasirala u bara`,
ali, Boga mi, kako su igrali u ovim
kvalifikacijama, realna opcija je da Bosna i
Hercegovina bude jedina reprezentacija sa
podru~ja biv{e Jugoslavije koja }e igrati na
predstoje}em Svjetskom prvenstvu u
Brazilu. [to zna~i da }emo imati vi{e od
dvadeset i dva miliona navija~a. No,
hajde da vidimo {ta o direktnom
plasmanu na{e reprezentacije na
Svjetsko prvenstvo misle ugledni
fudbalski radnici izvan na{e
domovine, ali u okviru nekada{nje
SFRJ. Svakom od njih {est postavili
smo tri pitanja: da li je iznena|enje
direktan plasman reprezentacije BiH
na Svjetsko prvenstvo u Brazil,
potom {ta im se najvi{e dopada
u igri na{e ekipe, te mo`emo li
{ta napraviti u Brazilu? Najmanji
zajedni~ki sadr`ilac njihovih odgovora je:
Safet Su{i} Pape!
RASADNIK TALENATA
Sre}ko Katanec je najve}i slo ve na -
~ki fudbaler svih vremena. Nekada{nji
igra~ Olimpije, Dinama, Partizana,
Stuttgarta i Sampdorije aktuelni je
selektor reprezentacije Slovenije:
^estitke! Drago mi je zbog Papeta
Su{i}a, drago mi je zbog svih ljudi u
Bosni. Pogotovo {to tamo imam puno
prijatelja. Ja sam jo{ ranije govorio da
imate reprezentaciju koja je
kvalitetom me|u deset najboljih
na svetu, ali mi niko nije
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 36
DIREKTNO U BRAZIL
I u regiji je, glasno i jasno, odjeknula informacija da se naa reprezentacija
kvalifikovala za Svjetsko prvenstvo u Brazilu naredne godine; za Slobodnu
Bosnu, o tom istorijskom, historijskom i povijesnom faktu govore DRAGAN
DAJI, OTTO BARI, SREKO KATANEC, FADIL VOKRRI, EDO PEZZI
i ALEKSANDAR MILETI
NEZAPAMEN KONSENSUZ U REGIJI
BiH JE MNOGO JAKA!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: ARHIV SB
brazil:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:56 Page 36
verovao. Ni{ta nije iznena|enje! Ta~no je
da imate izvrstan napad, ali Edin D`eko i
Vedad Ibi{evi} mogu da se slikaju ako iza
sebe nemaju kvalitetnih veznih igra~a.
Sami ne mogu da igraju. Ne mogu bez
Miralema Pjani}a i Zvjezdana Misimovi}a.
Ali, ni oni ne mogu da igraju ako to pozadi
sve nije poslo`eno. Ma, gledajte, to je spoj
svega. Ni{ta nije slu~ajno. Samo budite
pametni. Neka novinari budu pametni.
Trebate znati gde su vam limiti. Nemojte i}i
u Brazil da biste bili svetski prvaci, po{to
mo`ete imati velikih problema. To je moj
savet.
Edo Pezzi doajen je sportskog
novinarstva iz Splita. Meni je apsolutno
iznena|enje direktan plasman repreze n ta -
cije BiH na Svjetsko prvenstvo, to je malo
ko mogao predvidjeti prije po~etka
kvalifikacija. Ali, s druge strane, i nije
iznena|enje. Jer, pogledajte jednu Arme -
niju, koja ~etiri utakmice zaredom dobiva u
gostima. Dakle, vremena se mijenaju. Svi
rade vi{e, svi ula`u vi{e, svi uzimaju
kvalitetne stru~njake, tako da se ta
nogometna karta svijeta poprili~no mijenja.
Dopada mi se pristup reprezentaciji kakav
vi imate. Ako nema kemije u mom~adi,
onda nema rezultata. A kemiju je uspio
posti}i Safet Su{i}, kojemu ja od srca
~estitam! Znam ga dobro, bili smo
nerazdvojni dok je igrao u Jugoslaviji. Ono
{to je Safet pokazao, prema mojim
informacijama, je veliko! Nije se libio, nije
mu bilo te{ko pitati za savjet, recimo,
jednog Ivicu Osima. A to na{, sad ve} biv{i,
izbornik Igor [timac nije radio. A u
Brazilu... Za{to Bosna ne bi tamo
iznenadila kao {to je Hrvatska 1998.
iznenadila na Svjetskom prvenstvu u
Francuskoj? Da vam ka`em iskreno: svi mi
u Splitu i u ~itavoj Dalmaciji radujemo se
{to je Bosna i Hercegovina to napravila.
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 37
ALE, ALE, ALE...

Dragan D`aji}: ^estitam Bosni i


Hercegovini i `elim joj uspeh!
brazil:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:56 Page 37
Uvijek je Bosna bila rasadnik talenata,
tvrdi Edo Pezzi.
Otto Bari} nekada{nji je izbornik
hrvatske nogometne reprezentacije.
Zaslu`eno! Imate stvarno odli~nu
mom~ad. Drago mi je da ste uspjeli i `elim
vam puno sre}e u Brazilu! Nisam
iznena|en, jasno je to meni bilo jo{ pro{le
godine. ^estitam Su{i}u! Igrate da
postignete golove. Na kraju krajeva vi ste,
~ini mi se, reprezentacija koja je postigla
najvi{e golova u ovim kvalifikacijama,
mada nisam siguran. Dalje, imate igra~e
koji gaje takvu igru i `ele dati golove,
potom publika, odu{evljenje, ~itav taj
{timung oko mom~adi, i Su{i}! @elim vam
da se dobro pripremite za Svjetsko
prvenstvo. A drugo, nije lako pobijediti
Bosnu i Hercegovinu. Bilo kojoj re pre zen -
ta ciji. Naravno da ima nekoliko boljih na
svijetu, ali sve je mogu}e. Bosna i
Hercegovina se mo`e plasirati u drugi
krug, veli Otto Bari}.
IMAMO KVALITET
Aleksandar Mileti} je urednik Sportske
rubrike beogradske Politike: Za mene jeste
iznena|enje plasman Bosne i Hercegovine
u Brazil. Znao sam da ima odli~an tim, ali
sam sumnjao da mo`e da igra dobro u
kontinuitetu, bez oscilacija. Selekcija BiH
ima desetak igra~a visoke klase, sa
zna~ajnim iskustvom u jakim evropskim
klubovima, ali se za duga takmi~enja tra`i
jaka klupa. I zato svaka ~ast selektoru
Su{i}u {to je s manjim brojem
kombinacija uspeo da odvede tim u
Brazil. Najvi{e mi se dopada to {to ekipa
igra na gol vi{e a opet dobro ~uva svoju
mre`u. Da ne ulazim u taktiku i ostale
stru~ne stvari, ono {to je vidljivo golim
okom jeste to da je selektor Su{i} uspeo ne
samo da napravi dobru hemiju, ve} i da
ubedi igra~e da mogu da budu prvi u grupi.
Dokaz njegove vere u ovaj tim je i to {to je
kao cilj postavio prvo mesto u grupi, a ne
bara` koji se u startu kvalifikacija obi~no
mota po glavama selekcija koje ne veruju
previ{e u svoje mo}i. BiH vidim u drugom
krugu Mundijala, a onda }e dosta zavisiti i
od `reba. Za ekipu koja nema dva jaka tima
vrlo }e biti va`an i faktor povreda i oprez
od kartona koje na velikoj sceni lak{e
zara|uju ekipe bez velikog autoriteta. Ako
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 38
DIREKTNO U BRAZIL

Otto Bari}: Nijednoj reprezentaciji


na svijetu nije lako pobijediti
Bosnu i Hercegovinu
Fadil Vokrri: Ogroman podstrek za
cijelu regiju
brazil:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:57 Page 38
put Brazila krenu navija~i, koji su i na
gostovanjima bili 12 igra~ reprezentacije,
to }e onda biti dodatni razlog za velika
o~ekivanja.
Dragan D`aji} D`aja. Dovoljno svakom
onom ko i{ta o fudbalu zna. Fudbaler,
predsjednik i direktor beogradske Crvene
zvezde. Reprezentativac Jugo sla vije, ~lan
najboljih selekcija Evrope i svijeta. Jedno
od najboljih lijevih krila koje je planeta
ikada vidjela. Tre}a Zvezdina zvezda.
Pa, znate {ta... Bosna je uvek imala dobrih
igra~a. Vidim, ima i kontinuitet. ^estitam
joj! I njoj i Su{i}u. Napravili su veliki
uspeh. Ne znam kako bih to okarakterisao,
da li je iznena|enje ili nije. Bosna je u ovim
kvalifikacijama, iz utakmice u utakmicu,
dokazivala da ima kvalitet. Jo{ jednom joj
~estitam i `elim joj uspeh. A uspeh je i sama
~injenica da se plasirala na Svetsko
prvenstvo. Mada, mislim da ima {anse da
tamo uradi i ne{to vi{e od toga. Imate dosta
dobrih poje dinaca, ali ne mogu re}i da ba{
~esto gledam utakmice va{e reprezentacije,
po{to otprilike u isto vreme igra i
reprezentacija Srbije. Bosna sa svima mo`e
da igra egal, da se ne pla{i nikog, pa {ta
bude, ka`e D`aji}.
Fadila Vokrrija, sjajnog napada~a
Pri{tine i Partizana, nekada{njeg
reprezentativca Jugoslavije i sada{njeg
predsjednika Fudbalskog saveza Kosova,
dobili smo u Zrichu: Veliki stvar za
fudbal uop{te i za njegov razvoj na ovim
na{im prostorima, ne samo za Bosnu. S
obzirom na sve ono {to se de{avalo to je
jedna velika satisfakcija. Naro~ito za
velikog trenera kao {to je Safet Su{i}.
Nije to za mene iznena|enje. Mislim da
Bosna ima ekipu za Svetsko prvenstvo.
Iako u fudbalu postoji i iznena|uju}i
faktor. Edin D`eko je apsolutno jedna od
velikih poluga. Ali, ne zaboravimo ni
briljantnog Miralema Pjani}a i ostale va{e
momke, pogotovo na sredini terena. Od
sveg srca vam `elim uspeh na Svetskom
prvenstvu!
Trenera svih trenera, Miroslava ]iru
Bla`evi}a nismo uspjeli dobiti. Nedostupan
je! Vjerovatno slavi, pa da ga ne peglamo...
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 39
ALE, ALE, ALE...
Sre}ko Katanec: Drago mi je zbog
svih ljudi u Bosni
Edo Pezzi:
Safetu Su{i}u
~estitam od srca
Aleksandar
Mileti}: Znao
sam da imate
odli~an tim
brazil:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 22:57 Page 39
S
Ivicom Osimom razgovarali smo
dan poslije utakmice. [vabo
spava, umoran je, sino} smo
kasno do{li, stresno je sve to bilo
za njega, odmara se, kazala nam
je njegova supruga Asima kada smo poz-
vali da dogovorimo intervju. Nakon {to se
razbudio i do{ao sebi od svih uzbu|enja
proteklog dana, spremno je, kao da nema
72 ve} 27 godina, odgovorio na sva na{a
pitanja.
Pokrenuli smo ne{to, sada samo treba
ostati na zemlji, pribran i polako nastaviti
dalje, ukratko je formula uspjeha za
reprezentaciju BiH koju je onako na prvu
prosuo iz rukava.
Sve smo vidjeli, za ne{to vi{e treba i
mora bolje. Za o~ekivati je bilo da }e se
dugo ~ekati na onaj gol, jer ne ide to onako
kako mi ho}emo, da odmah damo gol. A i
navikli smo malo publiku da odmah dajemo
golove, pa su ljudi o~ekivali da }e to biti
neki brzi start u petoj-desetoj minuti, da se
da gol odmah, mo`da jo{ jedan poslije, to
se nije odmah desilo i sad nam je to ve} i
neki kompleks, ka`e Osim. Ono {to je
prije i tokom proteklih kvalifikacija bilo
neobi~no kada je on u pitanju, bile su izjave
u kojima je direktno i bez uvijanja tvrdio
kako }e se BiH plasirati na Svjetsko prven-
stvo u Brazilu.
GRUPNA FAZA
Kad pogledate sve utakmice, i sve pro-
tivnike, malo ih uporedite, do|ete do nekih
zaklju~aka. Na kraju krajeva, vidi se da
smo mi ipak tim koji odska~e od ostalih.
Pokazali smo to i golovima, i igrom, i
na~inom na koji smo se postavili. Mediji su
jedini napravili neki pritisak i prikazali
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 40
KRATKI FILM O USPJEHU
IVICA OSIM ovjek je bez
kojeg moda ne bi bilo
razloga za slavlje stotina
hiljada bh. navijaa
nakon to se BiH plasirala
na Svjetsko prvenstvo u
Brazilu. Nogometni mag
i armer nogometnu
reprezentaciju BiH spasio
je od diskvalifikacije iz
UEFA-e i FIFA-e, i u
pravoj filmskoj prii
okupio sportiste-veterane
kojima je BiH u srcu kako
bi spasili ta se spasiti da.
I uspjeli su. BiH je
strpljivim i upornim
radom Komiteta za
normalizaciju NS BiH,
selektora Safeta Suia,
i najvanije - jedne od
najsranijih
reprezentacija BiH, na
Svjetskom
prvenstvu. Samo za
SB Osim govori o
proteklim kvalifikacijama,
reprezentaciji, Papetu,
ali jo bitnije - budunosti
reprezentacije
Pi{e: ALMIR PANJETA
Foto: MARIO ILI^I]
IVICA OSIM, ZA SB,
NAKON SVEGA
VA
OSIM:TEKST osnova.qxd 17.10.2013 1:06 Page 40
situaciju neizvjesnom, ali nije se uop{te
postavljalo pitanje prolaska, poja{njava
Osim svoje ranije izjave.
Pogleda li se grupa, treba biti malo
po{ten pa re}i da smo u grupi u kojoj imamo
solidniji i kompaktniji tim od ostalih.
Odavno nismo imali jedan ovako kompak-
tan tim koji predstavlja jedan narod, jednu
zajedni~ku `elju za uspjehom. Dosta nam je
bilo neuspjeha! Taj tim se pretvorio u nekog
egzekutora narodnih `elja. Bio si u ratu,
pro{ao mnoge probleme i reprezentacija je
pokazala da ne moramo uvijek biti neko ko
gubi i ko je na dnu. Pokazali smo da bar u
ne~emu mo`emo biti uspje{ni, a fudbal ipak
nije bilo {ta. Sada imamo situaciju da nas
druge reprezentacije respektuju, i za{to ne
re}i da nas se pla{e, ka`e Osim. Dodaje
kako se nada da }e sve {to je reprezentacija
pokazala imati uticaja i na druge stvari u
BiH:
Imamo jedan multi-kulti stru~ni tim,
takav je Komitet za normalizaciju, repre -
zen tacija. Momci su pokazali kako neke
stvari savr{eno dobro mogu da funkcioni{u,
i mislim da bi se i dr`ava umnogome mogla
u njih ugledati, ali dobro, da sad ne
mije{amo politiku..., ka`e Osim.
Pitali smo ga i koju bi ocjenu dao Safetu
Su{i}u za kvalifikacije:
Nije {kola da ga ocjenjujem!, kazao je
u svom stilu, ali je ipak spremno pohvalio
neke od Su{i}evih kvaliteta koje smatra
mo`da i presudnim. Najvi{e njegov
imperator ski mir.
Ima jednu karizmu koju je izgradio jo{
kao igra~, izgradio je poseban mir, sve to
prenio je na reprezentaciju. Nismo od njega
~uli nekih `estokih izjava, nije dopu{tao da
se oko reprezentacije stvaraju neki skandali
i to je veoma bitno, pojasnio nam je Osim.
Dodaje kako je BiH i ranije imala vrlo
kvalitetne igra~e, kvalitetne selektore koji
su znali svoj posao, ali da je jednostavno
trebalo da pro|e odre|eno vrijeme i da se
sve stvari poslo`e.
[teta, potro{ili smo jako puno dobrih
selektora. Mnogi njih krive za neuspjehe,
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 41
GDJE JA STADOH, TI PRODU@I

Reprezentacija je pokazala da ne moramo uvijek biti


neko ko gubi i ko je na dnu. Pokazali smo da bar u
ne~emu mo`emo biti uspje{ni, a fudbal ipak nije bilo {ta
VABO - PAPE
OSIM:TEKST osnova.qxd 17.10.2013 1:07 Page 41
ali nije to tako jednostavno. Mi smo ovdje
skloni individualizirati i uspjehe i neuspje-
he, pripisivati ih nekome, ali treba voditi
ra~una da ni{ta od toga nije samo do jednog
~ovjeka. Ti selektori su na neki na~in `rtvo-
vani, moralo se u~iti na gre{kama, stvari su
se polagano slagale i sada su jednostavno
legle na svoje mjesto, ka`e Osim.
Kad su protekle kvalifikacije u pitanju,
ka`e da je iako siguran u prolaz, u posljed-
njih nekoliko utakmica imao bojazan da
igra~i ne izgube motivaciju:
A SADA PAMETNO!
Brazil ti je pred o~ima, ve} vidi{ one
anakonde, i sad da na kraju kiksa{. Na svima
je bio veliki pritisak, i drago mi je da su to
uspjeli prevazi}i i izboriti se s tim, i to je
jedna od velikih lekcija koju su igra~i mogli
nau~iti. Mi sad imamo reprezentaciju koja je
mnogo toga pro{la, imamo igra~e koji su
igrali u ranijim kvalifikacijama kada su
ispadali, i sad prvi put mogu uporediti kako
je to kad ne pro|e{, a kako je kada pro|e{.
Za razliku od kvalifikacija, Osim ka`e
da za Svjetsko prvenstvo jo{ ni{ta ne `eli
predvi|ati, bar dok se ne izvuku grupe.
Treba sa~ekati. Imamo tu Ju`noa meri -
kan ce koji su uvijek neugodni, a u Brazilu bi
prakti~no bili na doma}em terenu za razliku
od nas, ne treba potcjenjivati azijske
reprezentacije, bi}e tu jo{ ekipa iz Evrope,
uglavnom jo{ ne znamo {ta nas sve ~eka.
Dobra je stvar {to imamo ekipu koja ima
mnogo utakmica u nogama, ali imamo i
rupa koje treba popuniti. Treba ve}
razmi{ljati i o kvalifikacijama za Evropsko
prvenstvo 2016., {to da ne, oprezan je Osim.
Uz svo zadovoljstvo koje ne krije, Osim
ka`e da `ali {to u reprezentaciji nema
igra~a iz doma}e lige. Ka`e i da bez obzira
na sve kvalitete reprezentacije, do Svje t -
skog prvenstva treba posebnu pa`nju
posvetiti dovo|enju jo{ nekoliko igra~a.
Naprimjer, Rahimi} je idealno rje{enje
za poziciju koju igra, ima pamet, ima
iskustvo, ali on vi{e fizi~ki ne mo`e
izdr`ati, jednostavno godine ~ine svoje.
Mo`da }e se neki igra~i naljutiti, ali mi
nemamo brzih igra~a. Nama fale dva vanjska
igra~a, fale nam brzi igra~i. Imamo pet
veznih igra~a, playmakera, ali oni protiv
brzih ekipa te{ko igraju, analizira Osim.
SVE SE MO@E KAD SE HO]E
Zna~i, nemaju se igra~i {ta ljutiti, ne
ka`em ja da oni ne tr~e, ali brz se rodi{. I to
ne fali samo nama, sli~no je i kod susjeda, i
generalno na ovim prostorima. Mnogi su se
na njega ljutili, ali jedan od takvih igra~a
bio je Zlatko Vujovi}, koji je zbog te brzine
~esto znao dobro na{tetiti protivni~kim
ekipama, ali nekad i nama..., ka`e Osim
dodaju}i kako treba misliti na mnogo stvari
da bi se odr`ao kontinuitet:
Treba razmi{ljati unaprijed, ne znam
kako }e se to naprijed rije{iti, da li je Vedo
Ibi{evi} rje{enje, vidje}emo. Na kraju,
moramo imati i rje{enje nakon D`eke, jer
ne}e ni on mo}i vje~no igrati i moramo
imati nekoga spremnog i za tu poziciju.
Dodaje da ga ipak najvi{e ohrabruje to
{to je igra~ima nakon ovih kvalifikacija
poraslo samopouzdanje, i o~ekuje da }e do
po~etka Svjetskog prvenstva jo{ rasti:
Samopouzdanje ti je kao apetit, {to vi{e
jede{ apetit raste. Tako i s pobjedama dolazi
samopouzdanje. Me|utim, to ne treba mije{ati
sa prepotentosti i sada se postaviti prema nared-
nim protivnicima kao Ko su oni, {ta ho}e?.
Spustiti se na zemlju, pametno i polako.
Ivica Osim ka`e da je upravo prepotentn -
ost razlog neuspjeha reprezentacije Srbije
koja je ispala, i relativnog neuspjeha
Hrvatske na proteklim kvalifikacijama koja
}e mjesto u Brazilu tra`iti kroz bara`.
Ne mo`e{ ti potcijeniti reprezentacije
kakve su Wales, [kotska, ili Belgija koja je
trenutno jedna od najja~ih ekipa u Evropi.
Kod njih su mediji napuhali pojedine igra~e
i predstavili ih onakvima kakvi nisu, i to im
se na kraju obilo od glavu, ka`e Osim.
Na kraju, ka`e kako mu je ipak `ao {to
se ne}e sve reprezentacije iz regije plasirati
u Brazil:
A, opet, ko zna da li bi nas iko takve
primio
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.
KRATKI FILM O USPJEHU

Iskreno, nisam sve


ljude ni poznavao na
po~etku, ljudi iz raznih
bran{i su se okupili i
pokazalo se da mo`emo
funkcionisati na
zajedni~kom cilju.
Reprezentacija je pokazala
da je dobar rezultat mogu},
i kada smo pokazali da se
u sportu mo`emo takmi~iti
sa najja~ima, to bi trebao
biti pokazatelj i za ostale,
naprimjer za ekonomiju, {to
i oni iz ovoga ne bi ne{to
nau~ili?, ka`e Osim.
Govore}i o stanju u
klupskom nogometu u BiH, ka`e da se za razliku od reprezentacije tu jo{ mnogo toga
mora uraditi.
I tu smo napravili neki pomak, odluke poput one o zabrani dolaska gostuju}ih navija~a
su se pokazale korisnim, i mora se vi{e uraditi da se poja~a kvalitet Premier lige i da do
Brazila imamo bar dva-tri igra~a iz na{e lige, {to bi bio dodatni poticaj za fudbalere u
na{im klubovima da igraju bolje i da se poka`u, tvrdi Osim.
KOMITET ZA NORMALIZACIJU
42
Nita mudro, samo racionalno
[VABO SE OTVORIO NOVINARU SB
[teta, bila je ovo idealna prilika da se cijeli Balkan na|e na Svjetskom prvenstvu
BLATTER I ^ETIRI ASA
Dino Begi}, Ivica Osim, Safet Su{i}, Sepp Blatter
i Emir Spahi}
OSIM:TEKST osnova.qxd 17.10.2013 1:07 Page 42
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.10.2013 22:20 Page 4
S
ve do unatrag godinu-dvije,
profesorica Paulina Loose znala
je sjesti za klavir i zasvirati svoju
omiljenu kompoziciju, oti}i u
grad u {etnju i sresti neke drage
ljude... Sada, ipak, starost uzima svoj danak
i profesorica Lina dane provodi uglavnom u
ku}i, okru`ena porodicom i gledaju}i stalno
iznova stare, crno-bijele fotografije koje je
podsje}aju na neko ljep{e vrijeme, kada su
i grad Mostar i ljudi u njemu, ~ini joj se, bili
malo bolji i bli`i nego sada. Peglanje je
omiljeni Paulinin ku}ni posao i radna
terapija. S vremena na vrijeme drmne i
poneku rakijicu, a na pitanje o tajni
dugovje~nosti nema precizan odgovor.
Do{li ste ~ak iz Sarajeva, da vidite
~udo, u {ali nam ka`e, dok njen brati}
@elimir dodaje da je jedan od klju~nih
razloga zbog kojih je Paulina po`ivjela ve}
puno stolje}e i ostala tako vitalna svakako u
tome {to nije imala mu`a i djecu da je
sekiraju.
PORODICA ARHITEKATA I IN@INJERA
Vjerovatno ne postoji nijedan staro sje -
di lac Mostara koji nije ~uo za ime Pauline
Loose, omiljene profesorice, jedne od
osniva~ica i dugogodi{nje ravnateljice
Muzi~ke {kole u Mostaru, `ene koja je
odgojila generacije brojnih, danas poznatih
i priznatih muzi~kih umjetnika koji
nastupaju na pozornicama {irom Evrope i
svijeta. O Paulini Loose ne}ete prona}i
mnogo podataka na internetu tek nekoliko
{turih informacija da je nedavno, ta~nije 29.
septembra ove godine, u dru{tvu svojih
biv{ih u~enika i prijatelja proslavila svoj
stoti ro|endan. Postoji ne{to fascinantno u
ljudima koji do`ive tako duboku starost, pa
vjerovatno zato i mir profesorice Line ovih
dana u njenoj ku}i na mostarskom Rondou
pomalo remete novinari koji dolaze sa
namjerom da naprave pri~u o najstarijoj
Mostarki, ali posebno `eni koja je, kako
smo ve} rekli, umnogome zaslu`na za
razvoj muzi~ke kulture i obrazovanja u
Hercegovini.
Iako je najve}i dio svog `ivotnog i
radnog vijeka provela u Mostaru i me|u
Mostarcima, profesorica Lina zapravo je po
ro|enju Trebinjka. Ro|ena je 29. septembra
1913. u porodici Miroslava i Mirjane
Loose. Paulina je odrastala u velikoj
porodici, sa ~etvoricom bra}e i jednom
sestrom. Bra}a Josip i Ivan bili su rudarski
in`injeri, a Rudolf i Nedjeljko arhitekti
(Nedjeljko je bio i prvi diplomirani arhitekt
u Mostaru). Za starijeg brata Nedjeljka
Paulina je bila posebno vezana. Kada bi i{la
da svira u Prag, on joj je dizajnirao haljine
za nastupe. Mla|a sestra Katarina-Beba
poha|ala je gimnaziju, a jedino se Paulina
zainteresirala za muziku i odlu~ila postati
profesorica glazbe. Brojnu obitelj
izdr`avao je otac Miroslav, pravim imenom
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 44
PAULINA LOOSE
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILI^I]
Profesorica i biva dugogodinja direktorica Muzike kole u Mostaru PAULINA
LINA LOOSE nedavno je u drutvu svojih nekadanjih uenika i mnogobrojnih
prijatelja proslavila stoti roendan; najstarija stanovnica Mostara odgojila je
mnoge poznate i priznate muzike umjetnike koji danas nastupaju na
pozornicama irom Evrope i svijeta, a svoje profesorice sjeaju se sa
neizmjernom zahvalnou
PROFESORICA LINA
SA RONDOA
Stolje}e obilje`eno ljubavlju prema muzici
USPOMENA IZ DAVNIH VREMENA
Miroslav i Mirjana Loose sa djecom na vrelu rijeke Radobolje
paulina:TEKST osnova.qxd 15.10.2013 17:35 Page 44
Friedrich, koji je tako|er bio znameniti
mostarski graditelj, zaslu`an za neke od
najzna~ajnijih gradskih i sakralnih objekata
Mostara, me|u kojima su i spomenici
Aleksi [anti}u i Svetozaru ]orovi}u, kao i
hotel Neretva, zgrada Biskupije, Vakufska
ku}a na Musali, Vi{a djevoja~ka {kola...
Njegov `ivotni projekat bila je izgradnja
moderne banje sa bazenom i plivali{tem
prekoputa hotela Neretva, prije ravno
stotinu godina, u slavu dolaska cara Franje
Josipa I, koju je sve~ano otvorio i u rad
pustio legendarni mostarski gradona~elnik
Mujaga Komadina.
U ku}i Miroslava Loose vladala je
stroga disciplina i savr{eni red. Poticao je
svoju djecu da se {koluju, ali su od malih
nogu morali nau~iti i {ta zna~i zara|ivati i
sav novac koji bi im otac slao za
{kolovanje, morali su uredno i na vrijeme
vra}ati. Pruska disciplina, kako to opisuje
Paulinin brati} @elimir Loose, koji sa
suprugom Vi{njom i sinom danas `ivi sa
tetkom Linom, bila je razlog zbog kojeg su
sva djeca Miroslava Loose jedva do~ekala
da odrastu i odsele iz porodi~ne ku}e, uz
sve po{tovanje prema ocu. Sva, osim
Pauline, koja je kao najstarija k}er ostala uz
roditelje i brinula o njima do starosti.
Vjerovatno je to i razlog zbog kojeg se
Paulina Loose nikada nije udavala, niti
imala djecu. Bilo je tu nekoliko mla da la -
~kih ljubavi, ali ni{ta ozbiljno, pri~a nam
@elimir Loose.
Miroslav, to jest Friedrich, bio je
posebno osjetljiv na svoju stariju k}erku.
Ako bi se uve~er kasno vratila ku}i, ili bi je
neki momak dopratio, dobila bi {amar od
oca. S drugom k}erkom, Bebom, ve} je bilo
puno druga~ije. Ona je pred roditeljima
smjela i zapaliti cigaretu, a kod Pauline to
nije dolazilo u obzir, govori @elimir.
Ispalo je tako da je Linina `ivotna
ljubav bila i ostala muzika. Osnovno
muzi~ko obrazovanje stekla je u~e}i kod
~asnih sestara, zatim u U~iteljskoj {koli te
na akademijama u Brnu i Bratislavi.
OD MOSTARA DO BA[KE VODE
Muzi~ka {kola u Mostaru osnovana je
davne 1949. godine. U isto vrijeme
utemeljeni su i [kolski, Gradski i
Simfonijski orkestar, a u osnivanju svih tih
institucija profesorica Loose odigrala je
zna~ajnu ulogu. Godinu dana nakon
osnivanja Muzi~ke {kole, Paulina Loose
postala je njena direktorica i na tom mjestu
je bila sve do 1973. godine, kada je oti{la u
prijevremenu mirovinu. Zapravo, ta~nije je
re}i da je bila prisiljena da ode. Bila su to
turbulentna vremena, obja{njava @elimir, a
tada{njim vlastima navodno se nije ba{
svi|alo to {to je ve}ina profesora u
Muzi~koj {koli bila hrvatske nacionalnosti,
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 45
PRVIH 100 GODINA MOSTARSKE PROFESORICE

MUZIKA KAO @IVOTNO


OPREDJELJENJE
Paulina Lina Loose od{kolovala
je brojne generacije danas
vrsnih muzi~ara
paulina:TEKST osnova.qxd 15.10.2013 17:36 Page 45
pa su tako i direktoricu Linu indirektno
optu`ili za nacionalisti~ke tendencije.
To, naravno, nije imalo veze s istinom,
ali Paulini su optu`be te{ko pale i zato je
odlu~ila da se povu~e, pri~a @elimir
Loose.
U knjizi 60 godina glazbenih {kola u
Mostaru, Ubavka Prusina Pra{o pi{e:
Cijeli radni vijek Pauline Loose je
protekao u ulaganju nevjerojatnog napora i
radnog elana u jednu mladu ustanovu bez
tradicije te njezinu izgradnju u instituciju
od ugleda i zna~aja, ne samo za grad, nego
i cijelu dr`avu. Sura|uju}i sa svim
zna~ajnim kulturnim i obrazovnim
ustanovama, po~ev{i od Simfonijskog
orkestra i Pozori{ta do {kola i mjesnih
zajednica, utjecala je na formiranje
kulturnog identiteta Mostara.
Go dinama nakon odlaska sa mjesta
{kolske ravnateljice, Paulina Loose
nastavila je odgajati mlade muzi~ke
umjetnike ne samo u Mostaru, nego i u
drugim mjestima u biv{oj Jugoslaviji.
Ljubav prema muzici vodila ju je aktivno i
kroz osmu i devetu deceniju `ivota.
Tijekom svojih devedesetih godina,
radno, pedago{ki i odgojno, profesorica
Lina Loose sudjelovala je u stvaranju
Glazbene {kole Ferdinanda Zovke u
^erinu. Svoje glazbeno znanje i `ivotno
iskustvo `eljela je darovati jednoj {koli,
jednom kraju i jednom velikom nastojanju.
Na valovima ljubavi prema svom pozivu,
nije joj bilo te{ko putovati hercegova~kim
bespu}ima - od Mostara do ^erina, pi{e
mostarski odvjetnik i kulturni djelatnik
Josip Muselimovi}.
Posljednji rat profesorica Lina provela
je u Ba{koj Vodi, gdje je u tamo{njoj
Franjeva~koj klasi~noj gimnaziji nastavila
podu~avati mlade muzi~are, a nakon rata
vratila se u svoj Mostar.
Kao {to to obi~no biva sa skromnim,
nenametljivim ljudima koji su ostavili
veliki trag u sredinama u kojima su `ivjeli i
radili, ime i djelo profesorice Pauline Loose
nikada nije bilo dovoljno cijenjeno i
vrednovano, izuzev u sje}anjima njenih
nekada{njih u~enika koji je i danas, kada
god prolaze kroz Mostar, posjete i sa
zahvalno{}u govore o svemu {to je za njih
u~inila.
Na njen stoti ro|endan, pokrenuta je
inicijativa da jedna muzi~ka {kola u
Mostaru nosi ime Pauline Loose. Ali, jo{ je
rano za to, govori @elimir. Takve po~asti
rezervirane su nakon {to ~ovjek otplovi u
vje~nost, a profesorica Lina tek je do~ekala
svoje novo stolje}e...
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013.
PAULINA LOOSE

Imala sam sre}u biti u~enicom te


divne `ene, ~iji je blagotvorni utjecaj na
mene ostao sve do danas. Nije nas ona
u~ila samo glazbi: ona nas je u~ila
`ivotnim istinama, ljubavi, ustrajnosti,
u~ila nas je davanju, a ona je sama od
sebe i previ{e davala, ne samo nama
u~enicima, nego i ovome gradu, ka`e
profesorica Marija Zelenika iz Glazbene
{kole Ivana pl. Zajca iz Mostara. Nara{taji
u~enika, raspr{eni po cijelom svijetu
kao vrsni glazbenici i umjetnici, svoje
po~etno obrazovanje duguju {koli koju
je vodila profesorica Lina Loose.
Primadona Zagreba~ke opere
Bla`enka Cigi}-Mili} ka`e kako su,
zahvaljuju}i sposobnostima profesorice
Line, mnogi u~enici Glazbene {kole u
Mostaru postigli zavidne karijere: I
mene su tamo do~ekale, odgojile i
uputile maj~inske ruke tada{nje
ravnateljice. Svojim entuzijazmom i
osobno{}u, znala je privu}i stru~ne
osobe i na}i na~in kako utemeljiti
odjele solo pjevanja, u~enja svih
instrumenata, pa ~ak i baleta.
Profesorica Lina Loose zaista je
jedinstvena osoba.
BIV[I U^ENICI O PROFESORICI LINI
Nije nas uila samo glazbi, ve i
ivotnim istinama, ljubavi,
ustrajnosti...
46
OMILJENO MJESTO
Profesorica Paulina za klavirom u porodi~noj
ku}i na mostarskom Rondou
Paulina Loose sa
svojim u~enicama
u Mostaru 1953.
paulina:TEKST osnova.qxd 15.10.2013 17:36 Page 46
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.10.2013 22:20 Page 5
P
ored milion fondacija, kojekakvih
udru`enja i nevladinih orga ni -
zacija, raznoraznih sektora i
protektora, koji u Bosni i
Hercegovini egzistiraju, profi ti -
raju, pa i parazitiraju, osnovana je
Fondacija GORICA - Goran Bregovi}. Po
~emu }e ona biti posebna, zna~ajna i
interesantna, pitamo na po~etku na{eg
razgovora izvr{nog direktora Fondacije
Faruka Drinu: Fondacija GORICA -
Goran Bregovi} je pionirski i jedinstven
projekat u cijelom svijetu. Ima mnogo
vladinih i nevladinih organizacija koje na
razne na~ine poma`u romsku populaciju,
ali niti jedna u oblasti muzi~kog
obrazovanja. Romi su svjetski narod i
zna~ajno naseljen u BiH, prema procjeni
upu}enih, oko 100.000 Roma su dr`avljani
BiH. Sastavni dio njihovog `ivota je
muzika, i nema tog Roma koji nije u toj
oblasti na neki na~in nadaren, kao pjeva~ ili
svira~. Sve to uglavnom po~inje i zavr{ava
se na sirovom talentu, tj. bez
odgovaraju}eg obrazovanja. To je svjetski
proslavljenog Sarajliju, kompozitora i
muzi~ara Gorana Bregovi}a inspirisalo da
osnuje Fondaciju koja }e pru`ati podr{ku i
pomo} osobama romske nacionalnosti,
dr`avljanima BiH, da se muzi~ki obrazuju i
tako postanu korisni sebi a i dru{tvenoj
zajednici. Pomo} se ogleda i u materijalnoj
podr{ci, u vidu stipendiranja |aka i
studenata.
KORAK PO KORAK
Eto, sad pomalo znamo {ta je i kako je.
Fondacija GORICA - Goran Bregovi} ima i
Statut i Upravni odbor, {to je zakonska
obaveza, ali po prvi put }emo mo}i re}i da
neka fondacija ima i - Senat. Fondacija je
registrovana na dr`avnom nivou, rje{enjem
Ministarstva pravde pri Vije}u ministara
BiH. Organi upravljanja Fondacijom su
Upravni odbor, koji je sastavljen od
uglednih i visoko obrazovanih ljudi (dva
profesora muzike i jedan sociolog), zatim
izvr{ni direktor i Senat. To je, mislim na
Senat, zna~ajan organ Fondacije i novina
koju smo mi izumili, uslovno re~eno u
ovoj oblasti dru{tveno korisnog rada, uz
napomenu da to nije bila zakonska obaveza
pri registraciji Fondacije. Senat broji devet
ravnopravnih ~lanova, uglednih li~nosti iz
javnog `ivota, koji davanjem mi{ljenja, {to
nije obavezuju}e, predstavlja korektivni
faktor u radu Fondacije. Naravno, pored
Statuta izradili smo i usvojili program rada
za 2013./14. godinu, a zatim i Pravilnike,
koji obuhvataju i reguli{u sva postupanja u
radu Fondacije. Kako bi se steklo
povjerenje javnosti, rad Fondacije }e biti
potpuno transparentan, a o aktivnostima
Fondacije javnost }e biti redovno
informirana direktno putem portala -
www.gorica.org, i posredno, putem
medijskih partnera (printanih i elektronskih
medija). Sjedi{te Fondacije GORICA -
Goran Bregovi} nalazi se u prostoru
Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu,
obja{njava Drina.
U po~etku }e se koristiti finansijska
sredstva Gorana Bregovi}a, kojima je
Fondacija i osnovana. Pored osniva~kih
sredstava, izvori finansiranja bi}e prihodi
ostvareni vlastitim aktivnostima, sponzor -
stvi ma i donacijama. Fondacija po
definiciji nije dru{tvo jednog lica, ili
slikovitije, nije pekarska radnja da se
finansira iz d`epa gazde, nego da se
ugledom Osniva~a i kvalitetnim radom
obezbijedi povjerenje potencijalnih
donatora i sponzora da }e njihov novac
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 48
SASO MANGE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I],
ARHIV FARUKA DRINE
Fondacija GORICA - GORAN BREGOVI, za
stipendiranje Roma koji se ele muziki obrazovati,
bie promovisana 19. decembra u sarajevskoj Zetri;
o eljama, idejama i ambicijama velikog sarajevskog
muziara, te o promociji, Statutu, Senatu i Upravnom
odboru, kao i o RONU WOODU, za na magazin
govori izvrni direktor Fondacije FARUK DRINA
EVO BANKE,
CIGANE MOJ!
Fondacija Gorica - Goran Bregovi} stipendirati }e
mlade muzi~are, Rome, iz cijele Bosne i Hercegovine
UZDRAVLJE,
ZA NOVI PO^ETAK
Goran Bregovi}, najpoznatiji
Sarajlija u svijetu
fondacija:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:46 Page 48
oti}i u prave ruke. Sredstva Fondacije su
predvi|ena za pomo} i stipendiranje
isklju~ivo osoba romske nacionalnosti,
dr`avljana Bosne i Hercegovine, koji su ve}
upisani, ili planiraju da se upi{u u jednu od
obrazovnih ustanova muzi~kog usmjerenja,
kao redovni |aci/studenti, isti~e na{
sagovornik.
U pripremi na{eg razgovora izvr{ni
direktor Fondacije GORICA - Goran
Bregovi} rekao nam je da se Bregovi}
oslonio isklju~ivo na podru~ja gradova
Sarajevo i Isto~no Sarajevo, {to se ti~e
mjesta gdje }e se djeca i omladina mo}i
{kolovati. No, treba biti oprezan, mo`da se
na|e neko ko }e re}i da su, bez obzira na
upla}ena finansijska sredstva, Romi
diskriminisani jer se ne mogu {kolovati u
gradovima u kojima `ive, mada su oni, po
definiciji, nomadski narod. Jesu li u
Fondaciji razmi{ljali i o tome, pitamo ga:
Prije svakog po~etka i u svakom projektu,
akteri moraju imati realnu procjenu
vlastitih mogu}nosti i spoljnih faktora koji
mogu da uti~u na uspje{nu ili neuspje{nu
realizaciju. U na{em slu~aju, procjena
Osniva~a tj. Gorana Bregovi}a jeste da se
krene korak po korak, {to zna~i, da se
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 49

IZ D@EPA GAZDE ZA ROME


Goran Bregovi} je, rekosmo to u
osnovnom tekstu, na turneji po Meksiku, ali
ipak nam je e-mailom kratko odgovorio na dva
pitanja i potvrdio da }e op{irnije o svom
projektu govoriti za Slobodnu Bosnu za
mjesec dana. Za{to mu, interesovalo nas je,
nakon toliko godina na estradi i jo{ uvijek
aktivnog anga`mana, kao i mogu}nosti
u`ivanja u plodovima vlastitog rada u dru{tvu
porodice sada i u rodnom gradu, sve ovo
treba, i drugo: koji su razlozi zbog kojih je u
Sarajevu osnovao preduze}e Tetak d.o.o.?
Ne znam kako da ti odgovorim na to pitanje...
Nakon mog ro|endanskog koncerta u Sarajevu
pro{le godine mnogo toga se promijenilo u
mojoj glavi. A firma Tetak, Fondacija i jo{ mnogo
toga posljedice su tih promjena, napisao nam
je Goran Bregovi}.
BREGOVI] IZ MEKSIKA ZA SB
Sarajevski - roendanski koncert
mi je promijenio glavu
fondacija:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:46 Page 49
poma`u i stipendiraju samo oni Romi
dr`avljani BiH koji se ve} obrazuju, ili `ele
da se obrazuju u nekoj od dr`avnih
institucija muzi~kog usmjerenja, za po~etak
na podru~ju Sarajeva i Isto~nog Sarajeva.
Da pojasnim, nema diskriminacije, svaki
Rom dr`avljanin BiH, nastanjen u bilo
kojem dijelu na{e dr`ave, a da `eli da se
muzi~ki obrazuje i za to ima osnovne
pretpostavke, mo`e da u Sarajevu dobije
na{u podr{ku i pomo} pri upisu, smje{taju i
dobijanju stipendije. Za izrazito
talentovane, marljive |ake i studente
predvidjeli smo stimulaciju u vidu nabavke
odgovaraju}eg muzi~kog instrumenta, a po
zavr{enom {kolovanju i pomo} pri
zapo{ljavanju. Naravno, plan je da se u
perspektivi aktivnost Fondacije sa lokalnog
izdigne i na globalni nivo, da ne ka`em
evropski i svjetski.
PROMOCIJE SU U MODI
A koliki }e biti ti nov~ani iznosi?
Iznosi stipendija se razlikuje zavisno od
obrazovnog nivoa - ni`i, srednji ili visoki -
koji budu}i stipendisti poha|aju ili na koji
se odlu~e, da li trebaju smje{taj ili ne,
obzirom da svi |aci/studenti nemaju iste
potrebe. Mjese~na stipendija iznosi 100
KM za one koji se {koluju u ni`im
muzi~kim {kolama, 200 KM za
srednjo{kolce i 300 KM za studente
muzi~ke akademije. Podrazumijeva se da
}e stipendije biti odobrene samo onim
kandidatima koji ispunjavaju uslove
konkursa, a konkurs }e biti objavljen 1.
januara 2014. i bit }e stalno otvoren. [to se
ti~e mjese~ne stipendije, |aci/studenti je
primaju u toku ~itave godine, ukoliko
redovno poha|aju nastavu, nad ~ime }e
nadzor i kontrolu vr{iti Fondacija,
odgovora na na{e pitanje Faruk Drina, a
Osniva~ - Goran Bregovi} je na turneji u
Meksiku. Romi su muzikalni, jednostavno,
takvi se ra|aju. Ima li i sada njih koji idu u
muzi~ke {kole bilo gdje u Bosni i
Hercegovini? Naravno da ima, imamo
naznake, a mi smo i u potrazi za takvima.
Nakon promocije Fondacije i nakon {to
zvani~no krenemo u kampanju, pa jo{ kada
bude otvoren konkurs, imat }emo mnogo
jasniju sliku o svemu.
A Fondacija GORICA - Goran Bregovi}
bi}e promovisana 19. decembra u
Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu. Tada
}e biti organizovana manifestacija Saso
mange - Ve~e donatora: Svaki projekat, pa
i ovaj sa Fondacijom, zahtijeva promociju,
kako bi javnost saznala ko je, ~ime i iz kojeg
razloga uznemirava. Danas su promocije u
modi, nema kakvih nema, pa onda
donatorski ru~kovi, ve~ere i jo{ mnogo toga.
Me|utim, mi smo to sve objedinili u jedan
doga|aj, koncertnu promociju Fondacije
GORICA - Goran Bregovi}, pod nazivom
Saso mange - Ve~e donatora, koja }e se,
zna~i, dogoditi 19. decembra u sarajevskoj
Zetri. Pripremamo program koji }e
odu{eviti ne samo posjetioce u dvorani,
nego i one koji }e taj spektakl naknadno
gledati pored malih ekrana. U programu }e
prodefilovati najeminentnija estradna
plejada iz cijelog regiona, a modeliraju ga
Goran Bregovi} i glumac Branko \uri} -
\uro. Sa sadr`ajem programa, a u interesu
stvaranja {to bolje predkoncertne atmosfere,
javnost }e biti upoznata tokom reklamne
kampanje, koja zapo~inje 31. oktobra. Jedna
novina, koja obja{njava naziv promocije
Ve~e donatora, a razlikuje se u odnosu na
sve do sada vi|eno, jeste da }e svaki
posjetilac biti u statusu donatora Fondacije.
Naime, ne}emo {tampati i distribuirati
uobi~ajene ulaznice, jer }e publika u
dvoranu ulaziti uz pokaz potvrde o uplati
donacije. Svaka uplata }e biti usmjerena
direktno na ra~un Fondacije, a uplate }e se
mo}i vr{iti tako|e od 31. oktobra, i to ne
samo na punktovima u Sarajevu nego i u
cijeloj BiH. Tro{kove tehni~ke organizacije
pokrit }emo sponzorstvom.
Mo`da }e i legendarni gitarista Rolling
Stonesa Ron Wood taj dan do}i u Sarajevo
da podr`i svoje bude}e kolege i
sunarodnike... To jo{ ne mo`emo
potvrditi, ali je sigurno da tu akciju
privodimo kraju. Goran Bregovi} je od
ranije imao dogovor sa Ronijem Woodom
za saradnju na albumu [ampanjac za
cigane, ali se to terminski nije moglo
uskladiti, tako da je taj dogovor ostao da
visi za neki naredni projekat. Da li }e taj
projekat biti promocija Fondacije, znat }e
se mnogo prije 19. decembra. Ron je
gitarista legendarnih Rolling Stonesa,
engleski cigan, ro|en u predgra|u
Londona, gdje su mu roditelji `ivjeli na
sojenicama, tako je dobio nadimak Water
Gipsy (vodeni cigan), jer se rodio na vodi.
Nije samo Ron inozemna komponenta u
programu, bit }e tu jo{ velikih
iznena|enja. I, {ta se nakon svega treba
desiti da ovaj projekat ne uspije, ili brutalno
kazano - propadne!? Zasada ne vidimo
nijedan razlog, osim {to ova dr`ava propada
bez razloga. Ne znam {ta se treba de{avati
da ovaj projekat uspije, a sa neuspjehom
nemam iskustva, tako da na to pitanje
nemam odgovor, ka`e Faruk Drina. A
ne{to stariji ljudi, pak, ka`u da ni{ta ne
uspijeva kao - uspjeh!
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 50
SASO MANGE

POMO I BRIGA:
Fondacija GORICA -
Goran Bregovi je pionirski
i jedinstven projekat u
cijelom svijetu. Ima
mnogo vladinih i nevladi -
nih organizacija koje na
razne naine pomau rom-
sku populaciju, ali niti
jedna u oblasti muzikog
obrazovanja
IZVR[NI I GLAVNI
DIREKTOR
Faruk Drina i Goran
Bregovi}
fondacija:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:47 Page 50
Z
abranjeno pu{enje je ponajbolji
sarajevski punk rock sastav prije
rata. Uz njihove pjesme odrastale
su i stasavale generacije, a njihovo
glazbeno neznanje s po~etka
karijere do~ekano je sa simpatijama, jer su
bili u folu.
TAJ DAN NIKAD NE]E DO]I
Nad karijerom najrevolucionarnijeg
sarajevskog banda, izuzme li se nepo nov -
ljivi i jedinstveni Elvis J. Kurtovi}, kru`ile
su smije{ne ali i ozbiljne pri~e. Jedna od
njih je zasigurno tragikomi~na situacija, u
medijima poznatija kao Crko Marshall,
koja je imala i svoj policijsko- istra`iteljski
epilog. Dakle, raja iz ulice Fuada Mid`i}a,
i sarajevske Druge gimnazije, okupljena
oko tandema Sexon-Karajli}, napravili su
band koji je iz gara`e stigao na naslovnice.
U razdoblju od 1984. do 1989. snimili su
antologijske albume Das ist Walter, Dok
~eka{ sabah sa {ejtanom, Pozdrav iz zemlje
Safari i Male pri~e o velikoj ljubavi. Pred
sam rat u biv{oj zajedni~koj dr`avi band se
raspao, ba{ kao i zajedni~ka dr`ava. Nenad
Jankovi} alias Nele Karajli} preselio se u
Beograd gdje je zajedno sa
povremenim basistom
Pu{enja Emirom Kusturicom
oformio beogra dsko Zabran -
jeno pu{e nje, a Davor Su~i}
Sula alias Sejo Sexon u ratu
iz Sarajeva seli u Zagreb, da
bi poslije rata osnovao
zagreba~ko Za bra nje no
pu {enje. Ono {to je va `no
ista}i je notorna ~injenica
kako niti jedno od dva
Zabra njena pu{enja nikada nije snimilo ni
pribli`no dobar album, pa ~ak niti pjesmu,
pribli`ne kvalitete radovima dvije
prijeratne postave banda. Karajli} je
odlebdio u fluidnu apstrakciju beskrajnosti,
ili prevedeno na razumljivi jezik u jedno
veliko ni{ta, dok je Sejo Sexon
povremenim bljeskovima odr`avao la`nu
nadu svim fanovima kako }e se uskoro
dogoditi ne{to konkretno, ali taj dan do
danas nije stigao.
PONAVLJANJE IZLIZANE [EME
Zagreba~ko Pu{enje objavilo je peti
studijski album pod nazivom Radovi na
cesti, koji sadr`i jedanaest pjesama, a
otvara ga pjesma U tvoje ime. Zasigurno je
to pjesma sa najja~om energijom na
albumu, koju nose hard rock riffovi i
solidan refren. Odmah iza `estokog hard
rocka, Sula i ekipa odlaze u reggae ritam u
pjesmi Tri kile, tri godine. Pri~a sama po
sebi nije lo{a, iako je lokalnog karaktera, ali
je pjesma iz nekog razloga aran`manima
pretvorena u dosadnu usiljenu nabrajalicu.
Ti voli{ sapunice je skladba koja je trebala
biti predvodnica novog albuma, progo -
voriti o novoj po{asti u domovima, TV
sapunicama. Tekst zapravo i nije lo{, ali je
pjesma, na`alost, kriminalno otpjevana, a
svira~ki dio je uglavnom ponavljanje izli -
zane {eme koju Pu{enje koristi od albuma
Hodi da ti ~iko ne{to da. Nakon jo{ jedne
lokalne pri~e, o Kafani kod Keke, slijedi
pjesma od koje su o~ekivanja bila najve}a,
a zapravo je ispalo najve}e razo~arenje na
novom albumu. Dirljiva pri~a o nesretnoj
ljubavi sarajevske mladosti, Bo{ka i
Admire, njihovoj ogromnoj ljubavi i
tragi~nom zavr{etku, pjesma je koja je i
najavila novi studijski album Zabranjenog
pu{enja. Sula je ~ak napisao i solidan tekst,
ali je problem nastao onog momenta kada
ga je otpjevao i uglazbio. Kona~an proi -
zvod je dosadna uspavanka koja zvu~i ba{
kao TV sapunica kojoj se Pu{enje ruga u
pjesmi Ti voli{ sapunice.
Od {est preostalih pjesama relativno
prolaznu ocjenu mo`e dobiti jedino Lav, dok
sve ostale, uklju~uju}i i bonus track
Neprijatelj, mogu pro}i jedino kao pjesme za
popunjavanje praznog prostora. Nakon
rekapitulacije i konstruktivnih kritika, koje su
u prvom redu dobronamjerne,
mo`da je kona~no do{lo
vrijeme da se razmisli o nekoj
vrsti reuniona, ili barem
anga`ira pravi pjeva~ koji bi
produ`io vijek nekad kultnom
sara jevskom bandu. Jer, za ovo
kako sada zvu~i Zabranjeno
pu{enje, postoji samo jedna
re~enica izgovorena u kultnim
Nadrealistima: Pro{o fol,
buraz!
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 51
TRAGIKOMI^NA SITUACIJA
ZABRANJENO PUENJE upravo je objavilo svoj deseti
studijski album RADOVI NA CESTI; na novinar
recenzira, analizira i kritizira ovaj uradak
BESPOTREBNI
RADOVI NA CESTI
Pi{e: MARIO ILI^I]
F
o
t
o
:

S
a
{
a

M
i
d
`
o
r

S
u
~
i
}
STARI PROBLEMI
Sejo Sexon i ekipa snimili
su, u najboljem slu~aju,
prosje~an album
pusenje:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 15:57 Page 51
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.10.2013 22:19 Page 2
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 54
MAJSTORICA SAVREMENE PRI^E
OPASNA
BEZAZLENOST
Njene prie ne zavravaju dramatinim
preokretima, nego pitanjem kako
nastaviti nakon njih
@ENE SU ODUVIJEK
KRALE VRIJEME ZA
PISANJE
Pripovijetka je dobra
forma za majke i
doma}ice jer mo`e{ pisati
dok ti djeca popodne
spavaju ili dok ti se kuha
ru~ak, ka`e kanadska
nobelovka Alice Munro
adisa munro:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:40 Page 54
P
auline je mlada majka dvije
djevoj~ice, dobra supruga, pri -
stoj na snaha. Ljetuje sa djecom,
mu`em i njegovim roditeljima i
sve se ~ini kao jo{ jedan
uobi~ajeni porodi~ni odmor. Onda u obli -
`nje ljetovali{te dolazi Jeffrey, Paulinin
ljubavnik, re`iser drame Euridika u kojoj
ona amaterski nastupa. Pauline ostavlja
porodicu i bje`i sa Jeffreyjem, pravi taj
prelomni korak na koji su spremni samo
rijetki preljubnici. Pri~a me|utim ne
zavr{ava ovim melodramskim raspletom,
nego se nastavlja. Godinama poslije
Pauline i njena djeca prisje}aju se dana kad
je mama oti{la. ^italac iz ovog razgovora
saznaje da Pauline nije ostala sa Jeffreyjem.
On je za Pauline bio samo neko s kim sam
`ivjela neko vrijeme. Nema kajanja zbog
odlaska, nema dje~ije mr`nje i preba ci -
vanja, nema o~ekivanog jednostavnog ras -
ple ta: ima samo `ivot koji se nastavlja.
@IVOT PU[TEN DA TRAJE
Doree je sobarica koja nakon posla
odlazi na razgovor sa izvjesnim
gospodinom Sandsom koji joj poma`e da
povrati psihi~ku stabilnost. Kako pri~a
odmi~e, saznajemo da je Doree imala troje
djece i mu`a Lloyda. Jedne ve~eri je Doree
bila prenapregnutih nerava i umjesto ku}i
oti{la je da preno}i kod poznanice. Lloyd je
te no}i ubio djecu. Ovo bi u novinama bila
sr` pri~e, su{tina izvu~ena u naslov. Pri~a
koju mi saznajemo govori o `ivotu koji
Doree poku{ava nastaviti. Tragi~ni lom u
njenoj ispovijesti nije kraj nego po~etak.
Sve {to Doree ima je potraga za odgovorom
na pitanje kako nastaviti dalje. Ona tra`i
nekog s kim mo`e razgovarati o onome {to
je do`ivjela, ali sve vrijeme je prisutno
pitanje mo`e li se o tome uop{te razgo -
varati, mo`e li se ~ak i misliti. A mora.
Djeca ostaju ovdje i Dimenzija su po
mnogo ~emu tipi~ne pri~e iz pera kanadske
knji`evnice Alice Munro. Pri~e ove
autorice naj~e{}e opisuju ure|ene, nerijetko
dosadne `ivote `ena u kanadskoj provinciji.
Barem nam se tako u~ini na prvi pogled.
Likovi izrone odjednom kao iz neke magle,
a pred nama se brzo po~nu ukazivati sve
o{trijih obrisa zahvaljuju}i dobro oda -
branim detaljima i konciznim, jasnim re~e -
nicama. Prosje~nost i normalnost su samo
privid, u svakodnevnim `ivotima njenih
likova tinja dramati~nost koju Alice Munro
maestralno prepoznaje i pred na{im o~ima
poja~ava do kre{enda. Ali vrhunci nikad
nisu tamo gdje bismo ih o~ekivali, kao {to
nisu ni raspleti.
Munro naj~e{}e, ali ne i uvijek, pi{e o
`enama iz Ontarija, kanadske oblasti
poznate po idili~nim prizorima i prelijepoj
prirodi: ispod idile se krije ljudski `ivot,
univerzalan u svojoj kompliciranosti i
nepredvidivosti. Junakinje Alice Munro su
ponekad `ene devetnaestog vijeka a nekad
na{e savremenice. Junaci pri~a su naravno i
mu{karci, ali `enski `ivot je velika tema i
knji`evna preokupacija ove autorice.
Jednom prilikom je ona objasnila: Svoje
likove jako dobro poznajem, znam ~itav
njihov istorijat, znam svaki detalj iz njihove
budu}nosti. ^italac mo`da moje likove
sre}e samo u kratkom trajanju jedne
pripovijetke, ali ja sam u `ivot svojih likova
potpuno upu}ena i u njemu prisutna. Iako
se ~ini da pri~e govore o malim, skoro
neznatnim doga|ajima, prave teme su
zapravo najve}a `ivotna pitanja poput
odgovornosti, ljubavi i krivice. Munro pi{e
o smrti ali i o ljubavi, ljubomori, te o
pogre{nim odlukama i njihovim dugo ro -
~nim posljedicama na `ivote ljudi.
Velika tema za Alice Munro je i
slobodna volja. Vrlo ~esto se ~ini da su
njeni likovi `rtve nesretne sudbine, a Alicin
veliki po{tivalac, poznati ameri~ki knji `ev -
nik Jonathan Franzen je jednom ~ak rekao
da njene pri~e li~e na klasi~ne tragedije
napisane u prozi jer stalno govore o
trenutcima prelomnih sudbinskih de{ a va -
nja. Sama Munro na te tvrdnje odgovara
pomalo rezervisano: To je samo donekle
ta~no. Sudbina u mojim pri~ama nikad nije
odlu~uju}a, moji likovi su ti koji sami
donose odluke. Oni nisu tragi~ni junaci koji
moraju stradati jer se opiru sudbini koja im
je namijenjena. Kad junakinja moje pri~e
Djeca ostaju ovdje odlu~i da ostavi mu`a i
dvoje djece, to se ne desi zato {to joj je taj
drugi mu{karac bio su|en. On nije bio
njena sudbina, niti ona s njim ostaje, ali i ne
`ali zbog onoga {to je u~inila. Ona je sama
donijela odluku o svom `ivotu.
SEKS I (NE)VJERA
Vrlo va`an element u pri~ama Alice
Munro je seksualna privla~nost izme|u
ljudi i ta privla~nost je ~esto predstavljena
kao neobi~no jak kohezivni faktor koji
mo`e spojiti po svemu razli~ite osobe.
Predavanje tjelesnim strastima u pri~ama
ove kanadske knji`evnice (nekada{nje
doma}ice a kasnije feministi~ke ikone)
nikada nije razlog za osudu. Ponekad ~ak
me|u njenim akterima nastaju i velike
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 55
NOBELOVKA ALICE MUNRO

AUTORI SVOJIH IVOTA:


Sudbina u mojim priama
nikad nije odluujua, moji
likovi su ti koji sami
donose odluke
Prvi put u historiji
Nobelovu nagradu dobila
je osoba iji se knjievni
opus sastoji skoro
iskljuivo od pria:
nakon uporne i neosporne
vladavine romana,
pripovijetka se izgleda
opet vraa u arite
knjievnog
interesa, gdje joj je i
mjesto; Kanaanka
ALICE MUNRO (82)
dobila je najvie knjievno
priznanje za svoje
briljantne prie o ljubavi,
ljubomori, opasnim
tajnama, pogrenim
odlukama i njihovim
dugoronim
posljedicama...
Pi{e: ADISA BA[I]
PREVODI NA HRVATSKI I SRPSKI
Zagreba~ki i beogradski izdava~i objavili su ~etiri knjige ovogodi{nje nobelovke: Slu`ba,
dru`ba, pro{nja, ljubav, brak ,Previ{e sre}e,@ivoti devojaka i `ena i Bekstvo
adisa munro:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:42 Page 55
ljubavne pri~e sa sretnim krajem. Ona ka`e:
Seks ima nevjerovatnu mo} da pobri{e sve
ono {to se isprije~ilo izme|u dvoje ljudi i ta
mo} me uvijek fascinirala. Dru{tvena klasa,
obrazovanje, stil `ivota, sve prestane da
igra ulogu. Dva potpuno strana bi}a se u
jednom trenutku mogu fizi~ki zaljubiti
jedno u drugo. Ta vrsta nepredvidivosti
duboko potresa ovo na{e moderno, ure|eno
dru{tvo. Pri tome su mu{karci uvijek mogli
istovremeno imati i porodicu i ljubavnicu
ili barem neku afericu sa strane. @enama je
to bilo mnogo te`e. Ako bi i uspjele, morale
su pla}ati u`asno visoku cijenu kao sirota
Ana Karenjina.
Majka troje djece, Munro je relativno
kasno po~ela knji`evnu karijeru i prvu
zbirku pri~a je objavila 1968. kao skoro
~etrdesetogodi{njakinja. Godinama je
ostala vjerna formi pri~e (u skoro pola
stolje}a dugoj karijeri objavila je 12 zbirki
pripovijedaka i jedan roman), a u jednom
intervjuu je objasnila za{to je to tako: Kad
sam pedesetih godina po~ela sa pisanjem,
bila sam kao i ve}ina tada{njih `ena
doma}ica, imala sam malu djecu, mu`a koji
je radio. Dugo godina sam mogla pisati
samo kad bih uspavala djecu. Uvijek je bilo
premalo vremena za pisanje, nikad se nisam
mogla posvetiti nekim zahtjevnim po du -
hva tima. Za pri~e sam se, dakle, odlu~ivala
iz prakti~nih razloga. Djecu bih tjerala da
popodne spavaju svi u isto vrijeme, pa
spavalo im se-ne spavalo, i tako sam
dobivala malo vremena za sebe. Kad su
po{li u {kolu, bilo je lak{e, mogla sam
ra~unati barem na ta tri sata dnevno za sebe.
Ina~e je uvijek bilo isto - pristavim krompir
da se kuha a ja tr~im da napi{em koju
re~enicu. Pa stalno prekidam pisanje.
Koliko puta mi se ru~ak prekuhao jer sam
paralelno pisala! Nikad nisam imala radnu
sobu, uvijek sam pisala na radnom stolu u
dnevnoj. Vjerujem da je tako bilo sa svim
spisateljicama iz moje generacije: mi smo
morale krasti vrijeme za pisanje.
Na`alost, ovakav odnos prema `enskom
pisanju nije rezervisan samo za generaciju
nove nobelovke. Od 1901. godine uz Alice
Munro je Nobelovu nagradu za knji`evnost
dobilo jo{ svega 13 `ena. Nisam znala broj
`ena koje su nagradu dobile, a po{to je tako
mali, utoliko mi je jo{ dra`e, zbog svih
`ena. Tako|er se radujem i zbog kanadskih
autora i nadam se da }e nakon ovoga i
njihovo pisanje dobiti malo vi{e pa`nje,
izjavila je Munro povodom vijesti da joj je
dodijeljena Nobelova nagrada.
Ova autorica je i sama svjesna da je i do
dana{njeg dana ostala sli~na situacija sa
odnosom prema `enskom pisanju, te da
ve}ina autorica i dalje mora da krade
vrijeme za pisanje. Poziciju `ene pisca je
jednom prigodom Munro opisala vrlo
slikovito: Mu{karci pisci imaju radne sobe
i kancelarije, `ene rade usput. Moj drugi
mu` je odli~an kuhar i nas dvoje dijelimo
dosta ku}nih poslova, ali opet su moj posao
namirnice, izbacivanje sme}a i sli~ne
stvari. Jednom sam ~itala intervju s irskim
piscem kojeg jako cijenim, Williamom
Trevorom. Novinar je opisao kako za
vrijeme razgovora u pi{~evu radnu sobu
u|e gospo|a Trevor sa sendvi~ima i ~ajem.
E vidite, kod `ena pisaca je druga~ije. Ja
sam vam u isto vrijeme i gospodin i
gospo|a Trevor.
VI[E ME OKUPIRALO PISANJE
NEGO MAJ^INSTVO
Maj~instvo je velika tema u pri~ama
Alice Munro, a posebno odnos izme|u
majke i k}erke. Ona i sama ima vrlo
kompleksan odnos sa svojom najstarijom
k}erkom Sheilom koja je napisala knjigu o
tome kako je naporno biti dijete knji`evne
ikone Alice Munro. [ta da radi{ sa
ikonom, mo`e{ joj se moliti, mo`e{ je
ignorisati ili je mo`e{ razbiti u komade,
napisala je k}er slavne knji`evnice na {to
njena majka ka`e: Sheila je tu potpuno u
pravu. Ja tek sad kao baka u`ivam u djeci,
ne mogu ih se nasititi. Kad sam ra|ala svoju
djecu, ona me nisu mnogo zanimala.
Nemojte me pogre{no shvatiti, ja volim
svoju djecu iznad svega, ali u vrijeme kad
sam postajala majka, nisam osjetila neki
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 56
MAJSTORICA SAVREMENE PRI^E

Alice Munro je ro|ena Winghamu,


Ontario, u kanadskoj provinciji. Majka joj je
bila u~iteljica, otac farmer. Po~ela je pisati
jo{ kao tinejd`erka. Prvu pri~u je objavila
1950. kao studentica `urnalistike. Udavala
se dva puta i ima troje djece. Njene pri~e
se redovno pojavljuju u ~asopisima kao
{to je The New Yorker, a dobitnica je niza
istaknutih knji`evnih nagrada me|u
kojima je i nagrada Man Booker. Za
nekoliko svojih knjiga je tvrdila da je to
posljednje {to objavljuje, ali se opet
vra}ala pisanju. Kad su je jednom novinari
{aljivo upozorili na to da se svako malo
povla~i zauvijek, sa smijehom je rekla:
Ja sam Mick Jagger u knji`evnosti.
Uvijek pravim opro{tajne turneje i
uvijek pi{em dalje.
MICK JAGGER SVJETSKE KNJI@EVNOSTI
Stalno najavljujem povlaenje
a nastavljam pisati
NEZAUSTAVLJIVA SILA:
Seks ima nevjerovatnu mo da pobrie
sve ono to se isprijeilo izmeu dvoje
ljudi i ta mo me uvijek fascinirala.
Drutvena klasa, obrazovanje, stil ivota,
sve prestane da igra ulogu
adisa munro:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:42 Page 56
duboki poriv da se to desi, nego sam
naprosto radila {to i ostali. Pri tome sam
bila jako zauzeta svojom borbom za
slobodu i pisanje, to me istinski okupiralo,
vi{e nego maj~instvo.
Ona sama opisuje kako je u prvoj
trudno}i bjesomu~no pisala, po cijeli dan,
sva u strahu da poslije kad se dijete rodi
vi{e ne}e imati vremena za pisanje. Kasnije
je ~esto pisala tako da je jednom rukom
tipkala a drugom dr`ala svoju k}erkicu na
rastojanju od pisa}e ma{ine da joj ne smeta.
Pri tome je po sopstvenom priznanju uvijek
imala jak osje}aj krivice.
Munro je odrasla u porodici kanadskih
emigranata koji su porijeklom {kotski
protestanti pa su krivica i samokriti~nost
sastavni dio njenog `ivota. Ja sam
zapravo odrasla u 19. vijeku, ka`e Munro,
aludiraju}i na atmosferu odricanja,
pobo`nosti i skromnosti koja je pratila
njeno djetinjstvo i ranu mladost. Zbog toga
se ~itavog `ivota ova knji`evnica boji
pretjerane hvale i nerealne ocjene svog
rada. Ipak, na vijest o Nobelovoj nagradi je
osjetila odu{evljenje koje nije sakrivala.
Zaista mi je drago da to ~ujem jer je
uvijek bilo te{ko da te shvate ozbiljno ako
pi{e{ samo pri~e. Knji`evna kritika jo{
uvijek pri~e smatra drugorazrednom
disciplinom, svojevrsnom vje`bom za
pisanje romana. Ja sam i sama godinama u
to vjerovala. Koliko sam samo muke
vidjela poku {a va ju}i da napi{em roman
dok na kraju nisam shvatila da je
pripovijetka za mene odgovaraju}a
knji`evna forma.
Nov~ani iznos ovogodi{nje Nobelove
nagrade za knji`evnost je osam miliona
{vedskih kruna, {to je oko 914.000 eura.
Alice Munro je stotinu i deseta osoba koja
je dobila Nobelovu nagradu za knji`evnost,
ali prva ~iji se opus sastoji skoro isklju~ivo
od pri~a. Nobelova nagrada za knji`evnost
}e biti dodijeljena u Stockholmu 10.
decembra, na dan smrti njenog utemeljitelja
Alfreda Nobela.
Kada je prije nekoliko godina prvi put
spomenuta kao mogu}a dobitnica ove
nagrade, Alice Munro je prema sopstvenom
priznanju bila vrlo uzbu|ena. Tad me moj
izdava~ bio uvjerio da je to mogu}e i
nadigao stra{nu buku oko toga. Bila sam
luda od uzbu|enja, na dan progla{enja sam
se probudila u pet ujutro i nisam se mrdala
od telefona. Kasnije sam mislila, pa {ta i da
se desilo, pola sata bih bila luda od sre}e a
zatim bih pomislila koji u`as. Kada je
kona~no ove godine zazvonio telefon a
sekretar {vedske akademije poku{ao da joj
javi sretnu vijest, u domu Alice Munro niko
se nije javio na telefon. Poruka o nagradi joj
je ostavljena na telefonskoj sekretarici {to
je bio doga|aj po svemu dostojan neke od
njenih pri~a.
57
NOBELOVKA ALICE MUNRO
O FEMINIZMU: Ja nisam feministi~ka
knji`evnica, ali jesam feministkinja. Nikad
ne bih sa transparentom iza{la na ulicu i
demonstrirala i ne bih se politi~ki
anga`ovala, ali jesam feministkinja jer se
interesujem za pri~e `ena.
O LJUBAVI: U cijeloj historiji
knji`evnosti ljubav je glavna pokreta~ka
sila koja stvara zaplet. Ona je to i u
stvarnom `ivotu.
O SLOBODI: Sloboda nije
jednostavna ni laka. Borile smo se za
ekonomsku nezavisnost `ena, a dana{nje
majke imaju i poslove i brigu o
doma}instvu. ^esto ~ujem da bi neke od
njih ostale ku}i s djecom, ali da to sebi ne
mogu priu{titi. [ezdesetih nismo mogle
o~ekivati ovakve probleme. I{le smo iz
~istog idealizma, svi su mislili da }e i
mu{karci malo ostajati ku}i da bi `ene
imale karijeru. Na`alost, novoj generaciji
su ideale zamijenili pohlepa i novac. To
niko nije mogao predvidjeti.
O BRAKU I PISANJU: Kao mlada
`ena sam `eljela dvije stvari, da se udam
za mu{karca kojeg volim i da budem
knji`evnica. Udala sam se vrlo mlada i
dobila djecu, kao ve}ina `ena u to
vrijeme. Kad sam nakon 22 godine braka
shvatila da su moje dvije najve}e `elje
me|usobno nespojive, razvela sam se od
svog prvog mu`a.
O SRE]I: Sre}a je komplikovana. Biti
sretan je krvav posao.
O STARENJU: Prije me je starenje
mnogo brinulo, sad ve} daleko manje.
Protiv njega ne mo`e{ ni{ta, a i bolje je
da si star nego mrtav. Osje}am i da sam
dosta postigla, pa mi to tako|er smanjuje
nervozu zbog starenja i ~ini me
ispunjenom.
O SEKSU: Seks je jedan od na~ina da
se makar nakratko nadvladaju smrtnost i
prolaznost.
O NAJVA@NIJEM UKRATKO
Biti sretan je teak posao
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
adisa munro:TEKST osnova.qxd 16.10.2013 17:43 Page 57
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 58
KULT MARKET
BILLY JOE SHAVER
Live at Billy
Bobs Texas
Billy Joe
Shaver je
doajen
ameri~ke
glazbene
scene. Jo{
od davne
1973. kada
je na
njegove
stihove veliki Waylon Jennings snimio
studijski album Honky Tonk Heroes. U
glazbenoj karijeri ima dvadesetak
objavljenih albuma, {to studijskih {to
koncertnih, a jedan takav, Live at Billy
Bobs Texas je upravo u prodaji.
MGMT
Mgmt
Za sve ljubitelje
indie rocka i
psihodelije
dobre vijesti.
Ameri~ki
psihodeli~ni rock
band MGMT
objavio je svoj
tre}i studijski
album jednostavnog naziva: MGMT.
Nakon iznimno uspje{nih albuma
Oracular Spectacular iz 2007. i
Congratulations iz 2010., MGMT odlu~ili
su u}i u studio i snimiti novih deset
pjesama.
ANTE PERKOVI]
Rundek izme|u:
Knjiga o
pjesmama
Rijetko imamo priliku
najaviti izlazak neke
knjige posve}ene
glazbi i glazbenicima.
Rije~ je o djelu Rundek
izme|u: Knjiga o
pjesmama, hrvatskog
pjesnika, glazbenika i
novinara Ante
Perkovi}a. Knjiga na 172 stranice
posve}ena je pjesmama nekada{njeg
frontmana Haustora Darka Rundeka,u
izdanju naklade Menart.
Ovoga puta predstavljamo istoimeni
studijski prvijenac ameri~kih heavy me ta la -
ca, banda Ashes of Ares. Osnovali su ga
biv{i pjeva~ i basist banda Iced Earth Matt
Barlow i Freddie Vidales, uz pomo} neka da -
{ njeg bubnjara banda Nevermore Vana
Williamsa. Self Titled njihov je prvijenac,
snimljen u Morrisonound Records studiju u
gradu Tampa na Floridi, pod produkcijskom
palicom Jima Morrisa. Za dizajn omota
pobrinuo se Van Villiams. Ashes of Ares u
prodaji se pojavio kao standardno CD
izdanje, ali i kao limited edition digipack s
bonus pjesmom te u dvije rali~ite 2LP
verzije. Album sadr`i deset pjesama, a otvara
ga kompozicija The Messenger. Ako ste se
za`eljeli `estokih riffova, duplih bass pedala
i sna`nih distorzija, onda je ovo album kao
stvoren za vas. Ve} od prve pjesme sve pr{ti
energijom i visokim lagama koje izvla~i
Matt Barlow. Zanimljivo je kako je taj
~etrdes ettro godi {nji heavy metalac iz
Mississippija zapravo policijski slu`benik, te
kako je u dosada{njoj karijeri s razli~itim
bandovima snimio devet studijskih albuma.
Iskusni de~ki nastavljaju u istom ritmu,
sna`no i `estoko i u pjesmi Move To Chains,
dok je majstorska akusti~na balada s
`estokim cressendom pjesma On Warriors
Wings. Kako album Ashes of Ares odmi~e,
tako dolaze sve bolje pjesme. Jedna od stvari
s najboljom atmosferom na albumu je
mra~na i `estoka Punishment. Vrijedi
izdvojiti akusti~ni i melodi~ni uvod u pjesmu
This is My Hell u ~ijem introu dominiraju
prate}i vokali.
Da na albumu Ashes of Ares nema lo{e
izvedbe potvr|uju i ostale pjesme, me|u
kojima se izdvaja Chalice of Man, koja
podsje}a na zvuke kultnog thrash metal
banda Panthera iz najboljih dana. Nakon
ne{to laganije The Answer, povratak u
`estoke ritmove osigurava `estoka pjesma
What I Am. Istoimeni prvijenac banda
Ashes of Ares zatvara odli~na pjesma The
One-Eyed King. Na koncu, rije~ je o
izvrsno odsviranom, otpjevanom i
isproduciranom heavy metal albumu
iskusnih ameri~kih glazbenika.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album Ashes of Ares istoimenog banda
Metalni ratnici
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Erlend Oye: La prima estate
2. Wretch 32 ft. Jacob Banks: Doing OK
3. Asian Dub Foundation:
Radio Bubblegum
4. Seeed ft. Fefe: Blink Blink
5. Breach: Jack
6. Indiana: Smoking Gun
7. Disclosure: F for you
8. Nine Inch Nails: Came back haunted
9. Ayah Marar: Lethal Dose
10. The Bloody Beetroots ft. Paul
McCartney & Youth: Out of sight
BRZI I @ESTOKI
Ashes of Ares objavili su istoimeni prvijenac
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.10.2013 17:17 Page 58
The Place Beyond The Pines je epska
kriminalisti~ka filmska drama koju je
re`irao Derek Cianfrance, dok su on, Ben
Coccio i Darius Marder napisali scenario. U
filmu glumi izvrsna gluma~ka postava:
Ryan Gosling, Bradley Cooper, Rose
Byrne, Ray Liotta, Dane DeHaan, Ben
Mendelsohn, Bruce Greenwood.
Ryan Gosling (Luke) je prije svega
virtuoz na motoru (poput onih motorista iz
Bureta smrti na na{im va{arima), ali i
plja~ka{, a Bradley Cooper policajac.
Obojica imaju sinove i trude se prona}i
svoje mjesto pod suncem, te njima
obezbijediti normalan `ivot. Jedan od njih
nije imao oca, dok je drugom otac sudac.
Ova drama secira odnos oca i sina,
sna`nu povezanost i o~insku ljubav, kao i
naslije|ene grijehove istih tih o~eva. Luke
se nastoji pomiriti s Rominom koju jako
voli, a koja je u tajnosti rodila sina. U nadi
da }e osigurati pristojan `ivot svojoj
obitelji, Luke plja~ka banke. Kako je jako
dobar motociklist, uspijeva pobje}i nakon
plja~ki. No, za protivnika ima ambicioznog
policajca koji radi u korumpiranoj postaji
gdje gradi svoju karijeru. Sama drama se
razvija kroz petnaest godina, no grijesi
ostaju, te susti`u dva nedu`na dje~aka.
Samo zato {to su sinovi svojih o~eva...
Bosanskohercegova~ki film ima dugu
tradiciju bavljenja o~evima kao iznimno
bitnim karakterima. A ovo je univerzalna
pri~a o o~evima, ovaj put u ameri~kom
filmu. Tuga da te uhvati kada se sjeti{
koliko je nedu`nih ljudi, a prije svega djece,
nastradalo na na{im prostorima zbog
grijehova nekih o~eva i o~evih o~eva!
Prekinimo primitivne tradicije i mislimo na
lijepu budu}nost djece, neoptere}enu
budu}nost. Jer ta djeca zaslu`uju odrastanje
u miru, bez straha, s pregr{t ljubavi, a ne
krv, nasilje, primitivizam, strahove,
grubosti...
Naravno, osim ako se ne `eli da upravo
to budu toponimi u dru{tvu kada oni
odrastu. Nadamo se da to nitko ne `eli. I
molim vas, ne zaboravimo da i druge vrste
imaju djecu.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film The Place Beyond The Pines (SAD, 2012.);
reija: Derek Cianfrance
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 59
KULT MARKET
CHA CHA CHA
Mika Kaurismaki
Cha cha cha je igrani
film Mike
Kaurismakija iz
1989. godine. Uz
re`iju, Mika je
koscenarist skupa sa
Richardom
Reitingerom.
Direktor fotografije je bio Timo
Salminen. Matti i Kari su dva ro|aka.
Matti `ivi kao besku}nik ispod mosta u
Helsinkiju. Karij ga nagovara da
postane pravi gospodin, dok }e ga on
zamijeniti pod mostom, a sve zbog
uvjeta koje je zadala tetka iz Amerike i
dobijanja odre|enog novca.
Ocjena. 4
BOG JE BRAZILAC
Carlos Diegues
Bog je Brazilac je
suvremeni brazilski
film iz 2003., u re`iji
Carlosa Dieguesa.
^etiri su potpisnika
scenarija: re`iser,
potom Joao Emanuel
Carneira, te Almeida
Magalhaes i Joao Ubaldo Ribeira, a
prema pri~i ovog potonjeg. Svako treba
malo odmora. Pa i sam On, koji silazi
na Zemlju, u Brazil, te susre}e sitnog
prevaranta Taocu. Pridru`uje im se
Mada, djevojka na putu za Sao Paulo...
Ocjena: 4
PUTOVANJE NA MJESTO
NESRE]E
Zvonimir
Berkovi}
Putovanje na
mjesto
nere}e je film
iz 1971., za
koji i
scenario i
re`iju
potpisuje
Zvonimir
Berkovi}. Radi se o pri~i iz
suvremenog `ivota, psiholo{koj drami.
Slu~ajni sudionik prometne nezgode
javlja jednoj `eni da je u toj nezgodi
stradao njen mu`, te da je on u nju
zaljubljen...
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Gravitacija (Alfonso Cuaron)
2. Cloudy wiht a Chance of Meatballs 2
(Cody Cameron i Kris Pearn)
3. Runer, runer (Brad Furman)
4. Prisoners (Denis Villeneuve)
5. Utrka `ivota (Ron Howard)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,
Lionsgate, Blitz film i video)
2. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance, Focus
Features, Blitz film i video)
3. Veliki Gatsby (Baz Luhrmann, Focus
Features, Blitz film i video)
4. Divna stvorenja (Richard
LaGravenese, Warner Bros. Pictures,
Blitz film i video)
5. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel
Studios, Paramount Pictures,
Continental film)
Oinska ljubav
EPSKA DRAMA
Seciranje odnosa oca i sina
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 15.10.2013 17:18 Page 59
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 60
U ^ETIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvo
Prosvjeta ove godine obilje`ava 111.
godi{njicu postojanja i dvadesetu
godi{njicu od obnove rada. ^estitamo, jo{
jednom! Izme|u brojnih doga|aja koje su
organizovali tokom 2013. ovom prilikom
}emo izdvojiti godi{nji koncert klasi~ne
muzike, odr`an po~etkom godine u
Narodnom pozori{tu Sarajevo.
Dvadesetorica iz Sarajeva imaju novi hit -
Izuzetno. Tekst je njihov, a na muziku iz
pjesme Kad bulbuli pjevaju Seida Memi}a
Vajte. Otkako je bh. fudbal
nastao/Takav tim se nije sastao/To nikad
bilo nije/Za pehar zlatni borimo se
sad/@elim i} na Svjetsko dok sam
mlad. To nikad bilo nije... Izuzetno, o!
U nedjelju, 13. oktobra, u Bijeljini je odr`an
Me|unarodni karate turnir Bijeljina Open
2013, No} {ampiona, na kojem je u~e{}e
uzelo 48 karate klubova iz Srbije, Crne
Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Takmi~ari KBS Tuzla Sinbra osvojili su 12
medalja, od toga dvije zlatne, {est
srebrenih i ~etiri bronzane, pi{e na
tuzlarijama.
Na sceni Caffe cluba Gogo u Sarajevu 17.
oktobra }e biti izveden novi one man show
Filipa Andronika Striper, najavljuju iz
Magacin Kabarea. I to u okviru tre}e
sezone Late Nite programa. Reditelj je
Neven Samard`i}. To je pri~a o
seksualnim avanturama i iskustvima
sasvim obi~nog mu{karca koji `ivi i radi i
poku{ava na}i djevojku u Bosni i
Hercegovini.
Scenarista TV serije Lud, zbunjen,
normalan stvorio je lik Dine Mehmeda
Mujki}a, pa ga onda, nakon nekoliko
godina, ubio. No, Dino je vaskrsnuo.
Parodija Dino Food Eliminator je predstava
sarajevskog AltTeatra i naslonjena je na
`ivot poslije smrti Dine Mehmeda Mujki}a.
Premijera i prve reprize bi}e uskoro
odigrane u Istri.
Usput, spomenuta serija je, na osnovu
glasova posjetilaca portala Press online,
nagra|ena Zlatnom antenom na tre}em
Festivalu doma}ih igranih serija FEDIS, koji
je u Beogradu odr`an 9. i 10. oktobra. U
konkurenciji su bile i serije Larin izbor iz
Hrvatske te Budva na pjenu od mora iz
Crne Gore.
Skoro sve je spremno za nastup
grupe Vaya Con Dios u Sarajevu. U
Zetri, 26. oktobra.
Sarajevski nastup bit }e odr`an
nakon opro{tajnog koncerta Vaya Con
Dios u Zagrebu, koji }e se desiti u KC
Dra`en Petrovi}. Prosje~na cijena
ulaznice u Zagrebu je oko 70 KM, dok
su karte za sarajevski koncert u
prosjeku skoro duplo jeftinije, veli
Ned`ad Pod`i} Po}ko, izvr{ni
producent koncerta: Ali, nije to zbog
toga {to }e u Sarajevu nastupiti neki
lo{iji ili jeftiniji bend, ili zbog toga {to
su tro{kovi organizacije sarajevskog
koncerta znatno ni`i. Honorar
izvo|a~a, najam tehni~ke podr{ke, pa
~ak i iznajmljivanje dvorane mi
pla}amo gotovo isto koliko i
organizatori koncerata u Beogradu i
Zagrebu. Jedina razlika je to {to su
nama u pomo} pritekli sponzori, bez
kojih, zaista, ne bismo uspjeli
organizirati koncert u sklopu
opro{tajne turneje Vaya Con Dios. Bez
podr{ke Fabrike duhana Sarajevo i BH
Telecoma bili bismo prinu|eni staviti
mnogo vi{u cijenu ulaznica, a onda bi
bilo pitanje da li na{a publika sebi
uop}e mo`e priu{titi tu zabavu.
Do|ite. Eto.
NEDAD PODI POKO, izvrni producent
koncerta grupe Vaya Con Dios u Sarajevu
Zabava u Zetri
BORIS T. MATI, direktor Zagreb Film Festivala
BORIS T. MATI]
Glavni dugometra`ni program
donosi dvanaest naslova
Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.10.2013 22:24 Page 60
17.10.2013. I SLOBODNA BOSNA 61
Dakle, Me|unarodni festival
animiranog filma BANJALUKA bi}e odr`an
od 23. do 28. oktobra. I vas je, izgleda,
pritisnula recesija, nebriga, kokuzluk...
Me|unarodni festival animiranog filma
BANJALUKA ove godine }e imati svoje
{esto izdanje koje }e, na`alost, biti
najskromnije i najlo{ije do sada. Razlog je
financijske prirode, jer je ovogodi{nji
prora~un festivala svega 18.500 KM, a to nije
dovoljno ni za puno manje festivale ili revije
filmova. Koncepcija ovoga festivala je od
samog po~etka bila da se ide ka kvaliteti a ne
kvantiteti, kako programskog sadr`aja tako i
dolaska vrhunskih svjetskih animatora, te
kvalitetne promocije Banje Luke, Republike
Srpske i Bosne i Hercegovine u svijetu.
Najve}i razlog financijskog problema jeste
zna~ajno smanjivanje sredstava podr{ke od
strane Ministarstva prosvjete i kulture
Republike Srpske, koje ove godine iznosi
svega 12.000 KM, {to je za festival ovakvog
tipa doista mali iznos. Prvi put ne}e biti dodijeljena
ni nov~ana nagrada za najbolji film Festivala,
smanjen je broj ~lanova `irija festivala, a ne}e biti
uprili~ena nijedna autorska retrospektiva.
Ipak, {ta biste izdvojili iz
ovogodi{njeg programa?
U skladu s dosada{njim konceptom
Festivala da predstavi jednu od velikih
nacionalnih kinematografija animiranog
filma, ove godine u fokusu festivala
animiranog filma bit }e japanska animacija,
koja }e se predstaviti s dva programa, a koju
prire|uje Svjetska asocijacija za animirani
film - ASIFA Japan. Na Festivalu }e biti
prikazano oko 150 filmova, od ~ega 66 u
takmi~arskim programima. U prate}im
programima bit }e prikazani filmovi s
Dje~jeg festivala u Vara`dinu, dva bloka
suvremene poljske animacije, koje prire|uje
poljski festival Anima & Etida, program
Erotika u filmovima Zagreba~ke {kole
animiranog filma, program ruske animacije i
brazilski dugometra`ni animirani film Uma
Historia de Amor e Furia, ovogodi{nji
pobjednik za najbolji dugometra`ni animirani film
na najzna~ajnijem svjetskom festivalu animiranog
filma u Aneccyju.
Ovogodi{nji Zagreb Film Festival traja}e od 20. do 27. oktobra
na pet zagreba~kih lokacija. Slu~ajne ljubavi, nespojivi osobenjaci i
nasilje me|u mladima glavne su teme takmi~arskog programa.
Glavni dugometra`ni program donosi dvanaest naslova koji na
izuzetno vje{t na~in progovaraju o raznim temama - otu|enosti, sve
prisutnijem problemu nasilja me|u mladima, ali i zabranjenim
ljubavima, slu~ajnim susretima, pa i komi~nim, naizgled nemogu}im
odnosima. Festival otvaramo talijansko-slovenskom komedijom
Zoran, moj ne}ak idiot autora Mattea Oleotta koji na ZFF sti`e s ~etiri
osvojene nagrade na ovogodi{njoj
Mostri, me|u ostalima nagrada
publike Me|unarodnog tjedna
kritike, a na zabavan na~in
progovara o odnosu naoko
nespojivih likova, najavljuje
Boris T. Mati}, direktor Zagreb
Film Festivala: Sli~nom temom -
naizgled nemogu}om vezom
izme|u mafija{a i sestre jedne od
njegovih `rtvava bavi se i
prvijenac autorskog dvojca Fabija
Grassadonije i Antonija Piazze,
film Salvo, koji je osvojio Veliku nagradu canneskog Tjedna kritike.
Spomenuti filma{i doma}oj su publici poznati po kratkometra`nom
filmu Rita prikazanom na ZFF-u prije tri godine. Uberto Pasolini jo{
je jedan autor koji se vra}a na na{ festival, i to svojim drugim filmom
Miran `ivot, s uspje{nim britanskim glumcem Eddijem Marsanom u
ulozi osobenjaka, opsesivno organiziranog zaposlenika dr`avne
slu`be. Iz Indije i Francuske sti`u pak dvije drame o pogre{nim
ljubavima - Pogre{na dostava i Centrala. Jo{ izra`enije nego
prija{njih godina redatelji su pokazali interes za najosjetljiviju
skupinu - mlade - i to govore}i o
njihovoj neprilago|enosti, me|u -
gene racijskim sukobima i nasilju
me|u mladima. Potonjom temom
uz razli~ite redateljske pristupe
bave se meksi~ki film Nakon
Lucije redatelja Michela Franca te
Poduke iz harmonije kazah stan -
skog debitanta Emira Baiga z i -
na...
Za provjeru, i ostatak
programa, oti|ite u Zagreb. Nije
daleko...
Nasilje me|u mladima i zabranjene ljubavi
PREDRAG SOLOMUN, direktor Programa Meunarodnog festivala
animiranog filma BANJALUKA
Najskromnije do sada
Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.10.2013 22:24 Page 61
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 62
1. Kada }e biti odr`an ovogodi{nji
Zimski salon knjige u Sarajevu?
Od 11. do 24. decembra.
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste
u~inili? Zapo{ljavao
rodbinu.
19. Tange ili badi}?
Radije nijedno.
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Knjige su
zakon!
16. S kim biste voljeli otplesati tango?
Ne znam plesat.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Beara Gryllsa.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Doktor.
11. Da li je {utnja zlato?
Nije.
13. Da li je bolje biti
lijep i pametan ili
ru`an i glup? Najbolje
je biti prosje~an.
3. Je li bilo {ta pametno na Sajmu
knjige u Frankfurtu? Svega za marku.
2. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Kao ostali.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Svjetlo.
10. Koliko ima istine u izreci: Ko
je sretan ni u hali nije gladan?
Puno.
18. Ima li i{ta bolje od Nutelle?
Ima, pekmez.
20. A begova ili
{kembe ~orba?
Najbolja je
nanina ~orba.
17. Osoba koja Vam ide na ganglije?
Ovaj pjeva~ Gangham style.
12. [ta obla~ite kada
`elite izgledati moderno?
Potko{ulju.
6. [ta obavezno nosite na pla`u?
Kupa}e.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?
Kit.
by DINO BAJRAMOVIC
AJDIN AHINPAI,
direktor BTC ahinpai iz Sarajeva:
Najbolja je nanina orba
9. Jeste li meteoropata?
Da, patim od meteo prognoze.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
15. Opi{ite D`evada Karahasana u tri rije~i?
Nisam toliko nadaren.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 15.10.2013 17:19 Page 62
KLIN ^ORBA
N
e{to nam se ove godine i nije ba{ najbolje poslo`io
kalendar vjerskih i svjetovnih praznika, a po prvi
put ~ak i veliki broj vjernika ne znaju koja im je
fe{ta va`nija, pa se i u televizijskim programima mo`e
~uti javno priznanje: Kud }e nam bolji Bajram od pobjede
na utakmici i plasmana na Svjetsko prvenstvo?
Pretpostavljam da Ibrahim ili Abraham, otac svih
vjernika, ni u svom najblistavijem provi|enju nije mogao
vidjeti da u dalekoj budu}nosti jedan narod ne}e biti u
dilemi da li da `rtvuje sina, nego }e do}i u isku{enje da
`rtvuje i samo `rtvovanje. Ako to nisu {ejtanska posla, ne
znam {ta je.
Bajrami budu i pro|u, i obi~no ih ne pamtimo
pojedina~no, osim kad su vezani za neko drugo krupno
de{avanje koje nam je u na{em ovozemaljskom `ivotu
va`no. Tako ja zauvijek pamtim Bajram iz 94., koji smo
obilje`ili s nekoliko dana zaka{njenja, kad se koliko-
toliko primirila goropadna neprijateljska artiljerija. Ona
dva kilometra koja su dijelila grad od ku}e u kojoj je moj
otac `ivio sa svojom drugom suprugom Hanifom,
prevalila sam kroz tunel Sikola, skupa sa sestrom. Uslijed
potpune blokade grada Maglaja, hranu su nam s vremena
na vrijeme bacali iz NATO-vih aviona, pa je glad odavno
preuzela prednost nad svakodnevnim granatiranjem glede
straha i rizika. Bili smo ve} spremni u~initi sve; prevaliti
na desetine kilometara do bolje stoje}ih te{anjskih sela za
malo hrane, za koju smo davali sve {to je iole vrijedilo:
odje}u, obu}u, zlato...
N
e pamtim {ta je bilo na bajramskoj sofri, ali budu}i
da znam kako je majka Hanifa vje{ta stvoriti gozbu
iz ni~ega, vjerujem da smo se ~estito najeli. No,
pravi se Bajram zapravo desio tek kad smo se zaputile
ku}i, ponovo kroz tunel. U dubokom mraku, sustigao nas
je jedan vojnik, koji je razdragano vikao: Radujete se,
gotovo je! Maglaj je deblokiran. Upravo su se na ju`noj
strani, na brdu Pazari}, spojili HVO i Armija BiH.
Bombasti~ne su se a la`ne vijesti, poput ove, ~esto
{irile maglajskom kotlinom ne bi li barem na trenutak
priskrbile malo radosti gotovo podivljalim ljudima, pa je
nevjerica bila na{a prva reakcija. Onda nas je vojnik
pozvao da se s njim vratimo do ulaza u tunel i svojim se
o~ima uvjerimo da se na Pazari}u vijore dvije zastave,
jedna uz drugu. Hrvati i Bo{njaci ponovo su bili na istoj
strani, {to je napokon otvorilo izlaz prema Zenici.
Ujutro, zorom, gledala sam duga~ku kolonu bijelih
automobila koji mile {umskim putem uz brdo O{ve. I
glasno plakala od sre}e. Ljekari bez granica uputili su se
prema te{anjskoj bolnici da odande evakuiraju najte`e
ranjenike u Zenicu. A me|u tim najte`im bio je i moj brat,
koji je zbog ranjavanja u glavu ve} danima le`ao u komi.
I spa{en je. Eto, taj Bajram iz 94. zauvijek pamtim kao
najljep{i u mom `ivotu. Mati mi tad nije bila `iva, a dok
je bila, imala je obi~aj kazati: Bajram je svakog
petnaestog u mjesecu, kad Mujo dobije platu. Naravno,
bila su to vremena kad se pla}a primala uredno, ta~no
onog dana kad je propisano aktima privrednog subjekta.
Bilo je nezamislivo da se taj datum mijenja.
A
li, odavno, sve se promijenilo. Sad ni za Bajram
nismo sigurni da }e biti ba{ onoga dana u koji je
najavljen. O pla}ama i penzijama da i ne govorimo.
Ono o ~emu mo`emo pri~ati, s ~im sa sigurno{}u
mo`emo ra~unati na sve praznike, pa i na Bajram, to je
divlja~ka pucnjava. Ovo dru{tvo vi{e ne zna na druga~iji
na~in iskazati radost. Kako nam se nadolaze}i Bajram
uvukao izme|u dvije va`ne utakmice, strahovati je da
}emo ovaj 15. oktobar po bh. gradovima imati stanje nalik
ratnom. Sigurna sam da su se mnogi kvalitetnije snabdjeli
municijom i alkoholom nego tradicionalnim bajramskim
|akonijama. Ostaje da se vidi, i pre`ivi. Budu}i da uz
kurbansko meso nije dozvoljeno piti, sasvim je mogu}e
da }e mnoge obredne `rtve sa~ekati na{e trezvenije dane.
Mogu ovnovi sa~ekati na ledu, ionako ih veliki broj nije
pro{ao obaveznu veterinarsku kontrolu. Nije {ala, ali, nisu
li nas ba{ tome u~ili u ovom vremenu otkad se sve
promijenilo, pa i Bajram: `rtvi, ja ikom, prili~i strpljenje.
N
adam se da }u ovaj Bajram, kao i hiljade Bosanaca,
upamtiti po vrijednoj pobjedi na{ih Zmajeva. Ne
zato {to ba{ vjerujem u Bo`ju pravdu po kojoj i
najve}eg siromaha sunce pokatkad ogrije, nego iz puke
ljudske `elje da nam se napokon zgodi kolektivni
bajramluk koji bi mogao istinski taknuti na{a pusta srca,
do te mjere odviknuta od radosti, da ne znaju {ta bi od
sebe kad ih pogodi barem mrvica sre}e. I nadam se da }e
se pokazati la`nim stih: Sre}a je lijepa samo dok se
~eka.
Bajrami budu i prou, i obino ih ne pamtimo pojedinano, osim kad
su vezani za neko drugo krupno deavanje koje nam je u naem
ovozemaljskom ivotu vano. Tako ja zauvijek pamtim Bajram iz 94.,
koji smo obiljeili s nekoliko dana zakanjenja, kad se koliko-toliko
primirila goropadna neprijateljska artiljerija
Bajram izme|u dvije utakmice
Pi{e: FADILA NURA HAVER
26.9.2013. I SLOBODNA BOSNA 63
Fadila:Iluzije.qxd 15.10.2013 17:17 Page 63
N
a nedavno odr`anom Salonu auto mo -
bila u Frankfurtu predstavljen je i
osvje`eni top model iz Opelove flote
Opel Insignia. U reklamama za taj automobil
Opel se polu`io krilaticom: Najbolji auto koji
smo ikada napravili, a da je tome tako
svjedo~i kratki osvrt na tog energi~nog
ljepotana. Popis tehnologija, sustava pomo}i i
opreme je doista velik, a za ovu priliku izdvojili
smo one najva`nije. Nova Insignija nudi cijeli
niz naprednih zna~ajki, uklju~uju}i ultra mo -
der ne pomo}ne sustave namijenjene voza~u,
informacijsko-multimedijski sustav, kao i
bogatu standardnu opremu te niz dodatne
opreme. Za offroadere tu je i prila go dljivi 4x4
pogon na sve kota~e sa stra`njim
elektroni~kim diferencijalom i ograni~enim
proklizavanjem koji ima zadatak rasporediti
snagu od 0 do 100% izme|u prednje i
stra`nje osovine te izme|u stra`njih kota~a.
Tu su i prilagodljiva prednja biksenonska
svjetla s brojnim automatskim funkcijama
poput pomo}i prilikom kori{tenja dugih
svjetala i automatskog pode{avanja visine
prednjih svjetala, te svjetla za dnevnu vo`nju i
stra`nja svjetla s LED tehnologijom. Posebnu
pozornost u unutra{njosti Opel je posvetio
audio sustavu. Tu je sada vrhunski zvu~ni
sustav Bose s maksimalno devet zvu~nika i
dva subwoofera, ~etiri {iroko pojas na
zvu~nika, kao i digitalni procesor zvuka. U
masi noviteta na novoj Insigniji vrijedi izdvojiti:
elektri~nu parkirnu ko~nicu s pomo}i prilikom
kretanja na uzbrdici uz ru~ni mjenja~,
elektroni~ku raspodjelu sile ko~enja,
dvozonsku elektroni~ku kontrolu klimatizacije
s pojedina~nom kontrolom klimatizacije za
voza~a i suvoza~a te senzorom vla`nosti.
Nova Insignija ima i novi program stabilnosti
plus ESPPlus, kao i klizni pod utovarnog
prostora Flex Floor u opciji za modele Sports
Tourer. Insignija posjeduje i prednju kameru
druge generacije ~iji je zadatak o~itanje
udaljenosti spram vozila ispred u sekundama
te upozorenje na mogu}i frontalni sudar kao i
upozorenje prilikom napu{tanja prometne
trake. Od noviteta u unutra{njostu tu su jo{ i
grijani upravlja~ presvu~en ko`om, kao i
nezavisni grija~ automobila s daljinskim
upravlja~em, s tajmerom i automatskim
aktiviranjem kad je automobil u pogonu.
Ko`ne presvlake nove Insignije crne su ili
krem boje s grijanjem i ventilacijom sjedala,
ko`nom kuglom na mjenja~u i sredi{njim
naslonom za ruku na stra`njem sjedalu.
Vanjski izgled uveliko uljep{avaju lagani
aluminijski naplatci raznih dizajna i veli~ina,
dok je informacijsaki sustav pri~a za sebe.
Sustav Navi 900 IntelliLink kojim se upravlja
putem dodirnog zaslona u boji dijagonale
osam in~a, putem touchpada s prepo zna -
vanjem slova, kontrolama na upra vlja ~u ili
govornim naredbama. Odabrani sadr`aji s
pametnog telefona prenose se putem
Bluetootha; 2D i 3D navigacijske karte, a
integrirani su i planovi gradova vi{e od trideset
europskih dr`ava. Ne treba zaboraviti sustav
Start/Stop i sustav za nadzor tlaka zraka u
gumama ali i niz drugih novotarija koje krase
najbolji Opelov model svih vremena.
SLOBODNA BOSNA I 17.10.2013. 64
Nova Opel Insignia: Snaga i mo}!
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
Auto:CRNA.qxd 15.10.2013 17:20 Page 64
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.10.2013 22:22 Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2013 16:50 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2013 17:24 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-884:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.10.2013 16:45 Page 1