Aristotel, O pjesnikom

umijeu
ARISTOTEL, O PJESNIKOM UMIJEU
(SNL, Zagreb, 1979.)
prvi sustavni knjievno- teorijski spis
do XVIII. st. pisac i djelo na koje se pozivaj u svi teoreti ari knjievnosti
od dvije knjige sauvano nam je jedino ! poglavl j a prve knjige
I
raspravl j a se o pjesnikom umijeu"
vrstama
uinku
uspje#u $a%ule"
=gr. &'( )*+"
pria" , ure-en skup doga-aja koji ine okosnicu
radnje"
osnovno znaenje u ovom sluaju
sujet
ostvari vanj u opona.anj a"
= gr. &/&012 +"
odgovara otpril ike dana.njem termi nu prikazi vanj e
osnovno"
opona.anje"
epsko i tragiko pjesni.tvo
komedi ja
ditiram%i
dio sviranja na svirali i citri
tri razlike"
opona.anj e razlii ti m sred-
stvi ma"
opona.anj e razlii ti # pred-
meta"
opona.anj e na razliite
naine"
ritam
metar
govor
melodi ja
razlika u sredstvi ma
koji ma razna umijea
vr.e opona- .anje
neka umijea
upotre%l j ava- ju sva
sredstva opona.anja"
razlika"
neka istovremeno
druga naizmj ence
%olji
jednaki
gori
drama
ep
pjesnici"
elegijski ili epski"
upotre%l j avaj u odgovaraj ui sti#
neki u sti#ovi ma slau prirodoznanstvena djela"
prirodoznanci
3
II
opona.atelj i"
opona.aju"
ljude u akciji"
ljude koji djeluj u
ive ljude
naglasak"
ne na ljudi ma nego na"
akti vnosti
radnji
ljudi su koje opona.aj u po naravi nuno"
ili prosti ili plemeni ti
karakteri se razlikuj u"
opako.u vrlinom
opona.aju ljude"
%olje od nas"
npr.

Homer (VIII. st. pr. n.

e.)
poput nas lo.ije od nas
granina crta izme-u"
tragedij e" komedij e"
prikazuj e ljude %olje od nas prikazuj e ljude lo.ije od nas
III
nain opona.anja"
npr. pripovi j edanj em"
%ilo kroz usta nekog drugog"

Homer
%ilo u vlasti to ime
%ilo prikazi vanj em svi# opona.atel ja kako rade i djeluj u"
glumci

Homer " Sofoklo (497. 4!".#$. g. pr.

n. e.)"

Aristofan (%k% 4$!. %k%
&'$. g. pr. n. e.) "
opona.atelj i iste vrste prema predmetu opona.anj a"
opona.aju ljude plemeni ta karaktera
opona.atel ji iste vrste prema nainu 4sredstvi ma5
opona.anj a"
opona.aj u ljude koji"
djeluj u
rade
komedi ja se i tragedi j a nazivaj u dramama, jer opona.aju ljude koji rade"
6orani prisvajaj u"
dramu"
7 ra(i ti 8"
dorski" atiki"
9:;< = 9:;&> ?:;@@A2 <
tragedi j u
komedi j u"
dokaz"
komedi ja.i prozvani"
2
ne po Bvi nski m op#odi ma8" nego .to su se istjerani iz gradova
skitali po seli ma"
=gr. CD( &*+
zacijelo ispravni j e izvo-enje
postanka komedi je
ime seoski# opina"
dorski" atiki"
CE&*+ 9F&0
IV
uzroci nastanka pjesnikog umijea"
ljudi ma priro-eni "
nagon opona.anj a
vje.ti na u opona.anj u
radovanj e svakom opona.anj u"
razlog"
uenje najvee zadovol jstvo"
ne samo $ilozo$i ma
nego i ostali m ljudi ma"
samo .to oni u njemu sudjeluj u tek mali m udjelom
uivanj e stvara"
opona.anje" vje.ti na izrad%e"
ako smo prije toga vidjeli predmet u
stvarnosti
ako prije toga nismo vidjel i predmet u
stvarnosti
sti#ovi su isjeci ritmova"
ritmovi nam i melodi je lee u prirodi"
oni koji su u tome opona.anj u %ili najvje.tij i iz improvi zacij e stvori li pjesniko umijee
razdvajanj e pjesnikog umij ea prema oso%itosti ma karaktera pjesnika"
- drevni pjesnici"
- improvizaci je
satirskog i plesnog karaktera
pjesnici uzvi.enog du#a"
opona.aju"
plemeni ta djela"
#imne" enkomi j e"
pjevale se u
ast %ogova
pjeval e se u
po- ast
ljudi ma
- djela plemeni ti # ljudi
pjesnici skromni j eg du#a"
opona.aju djela prosti # ljudi"
rugalice"

G MARGIT

a H
- u nji ma se pojavio jampski razmjer
pjesnici uzvi.enog du#a postado.e
pjesnici- ma junaki# sti#ova"
- epski #eksametri
pjesnici skromni j eg du#a postado.e
pjesnici- ma jampski # sti#ova"
<gr.
I
2>&J/ KD , grdi m, podruguj em se
- tako se naziva jer su se u njemu
izrugi val i
pjesnici poe.e naginjati vrstama koje su nastale"
pjesnici uzvi.enog du#a umjesto
pjesnika epova postado.e pjesnici ma
tragedi ja"
pjesnici skromni j eg du#a umjesto
jam%o- gra$a postado.e
komedi ogra$i ma"
tragedi ja veliajnij a i cijenjeni ja
vrsta od epa
komedi ja veliajnij a i cijenjeni ja
vrsta od jampski # sti#ova
tragedi ja nastala od poetni #
improvi- zacija zainjaa ditiram%a
komedi ja nastala od poetni #
improvi- zacija zainjaa $aliki#
pjesama
3

Homer "
pjesnik uzvi.ena stila
prvi naznaio osnovne o%rasce komedi j e o%likovav.i dramski m nainom"
ne porugu" nego ono .to je smije.no"

G MARGIT u istom odnosu prema komedi jama kao i

G I LIJAA i

!"#

$ G OISEJA prema tragedi jama

zainja"
<gr. A
I
L;:M*<
predvodni k izved%e
improvizi ra prozni uvod u kojem iznosi temu slijedee pjesme
moda kori$ej
izdvojen iz kora, ali s nji me povezan naizmjeni ni m pjevanjem
prvi stadij razvoja prema osamostal jenom glumcu"
iz njega vremenom postao prvi glumac
razvoj tragedij e"
iz mali# se pria i smije.na govora tek kasno dovinul a do uzvi.ena o%lika"
zato .to se razvila iz satirske pjesme
razmj er postade"
od tro#ejskog tetrametra" jampski m tri metrom"
pjesniko umijee vi.e satirskog i
plesnog karaktera

od svi# razmjera najpri kl adni j i za
govorenje

poveanje %roja epizoda"
i inovi postajal i dui
i doga-aj i postajali mnogo%roj ni j i
nastanak ostali # ukrasa"
masaka, kosti ma, i sl.
Eshil ($)$. 4$". g. pr. n. e.) "
poveao %roj glumaca na dva
smanji o korske dijelove
glavnu ulogu dodijeli o recitati vu
Sofoklo "
poveao %roj glumaca na tri
uveo oslikavanj e kulisa
V
komedi ja"
opona.anje ljudi manje vrijedna karaktera"
ne lo.i# u svakom pogledu
smije.no"
cilj komedi je
dio runoga
neka pogre.ka ili neka runoa koja ne izaziva %ol niti vodi u propast
komina pogre.ka"
<gr. >
N
&;:@A&>
oznaka pojedi nane pogre.ke i smije.ne radnje
analogna traginoj pogre.ki"
<gr. >
N
&>:@/ >
trajna za%luda s mogui m i vjerojatno tragini m posljedicama
povijest komedi je"
4
nije toliko poznata kao povijest tragedi je"
u poetku nije %ila uzimana oz%iljno
tek negdj e kasno ar#ont komini m pjesnici ma dao kor"
ispoetka do%rovol jci
u Ateni ! (V. st. pr. n. e.) "
prvi napustio jampski nain"
satiriki nain u o%liku invekti ve"
komedi ja uperena proti v pojedini # povijesni # oso%a
poeo o%ra-i vati openi ti j e sadraje"
$a%ule
epsko pjesni.tvo"
slijedil o tragedi j u sve dok nije postalo opseno opona.anje oz%iljni # doga-aj a u sti#u
dvije se vrste razlikuj u"
ep"
opona.a naracijom
ima samo jednu vrstu sti#a"
Else"
razlika"
ne u tome .to je #eksametar jedini
sti# epa, dok u tragedij i postoje vi.e
nji#
nego u tome .to je sti# epa samo
recita- tivan 4govoren5, dok u tragedij i
ima i pjevani # dijelova
u pogledu duljine"
tragedij a nastoji"
ostati u granicama
jednog o%ilaska
sunca"
vrijeme
prikazi-
vanja
svake
tetralo-
gije na
natjec
natjeca
njuH
prika-
zano
vrije-
meH
ili samo malo od-
stupi ti od toga
ep vremenom neogranien
ono .to ima ep, to postoji i u tragedi ji, ali u epu nema svega onoga .to ova sadri"
u epu nema"
pjevanja
vizual nog dijela
VI
tragedi ja"
de$inicij a"
opona.anje oz%iljne i cjelovi te radnje pri mj erene velii ne ukra.eni m govorom, i to
svakom od vrsta ukra.avanj a napose u odgovaraj ui m dijelovi ma tragedi je"
opona.anje se vr.i ljudski m djelanj em, a ne naracijom
opona.anje saaljenj em i stra#om postie oi.enje takvi # osjeaja
poj movi "
5
radnja"
postupak koji zapoinj emo imajui u vidu odre-eni cilj i koji je usmjeren njegovu
ostvarenj u
ukra.eni govor"
ima ritam i melodij u"
napjev
svakom od vrsta ukra.avanj a napose"
neki se dijelovi izvode samo u sti#ovi ma neki se dijelovi izvode uz napjev
oi.enje"
iz stra#a i saaljenja
moe %iti"
medici nsko oi.e-
nje"
moral no
proi.enje"
struktural no proi.-
enje"
intelektual no
razja.- njenje"
terapeutsko dje-
lovanj e
postizanj e prave
mjere u osjeaji-
ma
razvoj radnje
pro- i.uje
tragiki in od
moral ne
okaljanosti
gledatel j i
intelek- tual no
spoznaj u
saaljenje i
stra#"
ne
iza-
ziva-
nje
osje-
aja
prika-
ziva-
nje
osje-
aja
ukoliko tragedi ja postoji kao zase%an knjievni o%lik, tragiko umijee ima .est elemenata"
struktural ne sastavni ce 4po kakvoi5
predmet opona.anja"
35 $a%ula"
sklop doga-aja
opona.anje radnje
najvani ji element
tragedi ja"
ne opona.anj e ljudi
nego opona.anj e ljudski # djela i ivota"
uzroci ljudski # djela"
svojstva oso%e"
misao
karakter
po ti m djeli ma one"
ili uspjevaj u ili stradavaj u
svr#a $a%ule"
radnja ne svojstvo
svr#a tragedi je"
doga-aj i i $a%ula
ono .to je najvani je od svega
tragedi ja"
ne moe postojati %ez radnje moe postojati %ez karaktera
dva najvanij a struktural na elementa $a%ule koji ma tragedi ja razono-uj e"
peripeti j a
prepoznavanj e
6
5 karakteri"
ono po emu kaemo da su oso%e ovakve ili onakve
glumci ne sudjeluj u radi opona.anj a karaktera nego se karakterizaci ja ukljuuje
radi radnje
O5 misli"
govori u koji ma oso%e"
ili dokazuj u da ne.to jest ili nije ili iznose"
neke ope poglede
neki opi stav
sposo%nost govori ti ono .to je"
pri mj ereno nekoj situaciji
u skladu s neiji m karakterom
to je u recitati vni m dijelovi ma $unkcija retorikog i politikog umij ea
sredstva opona.anj a"
P5 dikcija"
sastavlj anj e recitati vni # sti#ova
priopavanj e posredstvom rijei
$unkcija ista i u sti#u i u prozi
Q5 skladanj e napjeva"
najznaaj ni ji vanjski ukras
nain opona.anja"
!5 vizuelni dio predstave"
oso%e vr.e opona.anje radei
najne%i tni j i dio"
za ostvari vanj e vizuelnog dijela odluni je umijee kosti mogra$a nego pjesnika
VII
$a%ula u svjetl u prija.nji # de$inici ja
koje oso%ine tre%a imati $a%ulaH
tragedi ja"
opona.anje cjelovi te i potpune radnje koja ima pri mj erenu veliinu
potpuna radnja"
ne nedostaje joj ni.ta .to je potre%no ne postoji ni.ta .to je nepotre%no
potpuno je ono .to ima"
poetak" sredinu" zavr.etak"
ono .to samo ne dolazi
nuno poslije neeg
dru- gog
ono .to i samo dolazi
po- slije neeg drugog
ono .to samo po prirodi
jest poslije neeg dru-
gog"
ili po nu-
nosti
ili u pravi-
lu
poslije njega ne.to
drugo po prirodi jest ili
nastaje
ono poslije ega dolazi
ne.to drugo
poslije njega nema vi.e
nieg drugog
tre%a postojati uska unutra.nja ko#ezija koja vee dijelove drame u cjelinu, ako ne
logiki, a ono po vjerojatnosti
ljepota je u veliini i poretku"
$a%ule tre%aj u imati odre-enu dulji nu, ali takvu da se cjelina $a%ule la#ko dri u
pamenj u
ogranienje duljine prema samoj prirodi stvari"
7
u pogledu je velii ne $a%ula uvijek ljep.a .to je dua, samo ako je ostala sauvana
jasnoa cjeline
pravo odre-enj e za veliinu"
veliina u kojoj, uz nizanje doga-aja u nepreki nutom redoslijedu, o%rat iz nesree u
sreu ili iz sree u nesreu nastupa po vjerojatnosti ili po nunosti
VIII
.to $a%ula nijeH
.to dovodi do toga da su $a%ule ponekad lo.e konstrui raneH
$a%ula nije jedinstvena ako se %avi samo jedni m ovjekom"
jedinstvo $a%ule ne slijedi iz jedinstva glavnog lika"
npr.
%
&$ G 'ERAKLEIA, TE(EIA

Homer u epu

!"#

$ G OISEJA nije upleo sve .to se

!)*++,- . ikada desilo nego ju je

sastavio oko pojedinane radnje
i u drugi m se mi meti ki m umijei ma jedno opona.anje odnosi na jedan predmet"
$a%ula tre%a %iti opona.anj e radnje koja je"
jedinstvena" potpuna"
ni.ta nije tamo gdje mu nije mjesto ni.ta .to je potre%no ne nedostaj e
doga-aj i koji sainjavaj u $a%ul u tre%aj u %iti tako sastavlj eni da ako se jedan od nji# premetne
ili oduzme, promj eni se i poremeti cjelina"
dio koji nema oiglednog uinka, %ilo da jest ili da ga nema, i nije dio cjeline
I/
do%ro sastavlj ena $a%ula prikazuje uni verzal ni j e istine nego .to i# povijest o%ino moe
prezenti rati
pjesnikov posao nije da pripovi j eda o stvarni m doga-aj i ma nego o onome .to %i se moglo
oekivati da se dogodi"
o onome .to je mogue da se dogodi po vjerojatnosti ili po nunosti
pjesnik" povjesniar"
ne razlikuj u se ti me .to pripovj edaj u u sti#u ili prozi"
pjesnik pripovj eda ono .to %i se moglo
oekivati da se dogodi
povjesniar pripovi j eda stvarne
doga-aj e
pjesni.tvo govori vi.e ono .to je openi to"
zato je pjesni.tvo uvijek *i+%z%*skije od
po- vijesti i tre%a ga s#vati ti oz%iljnij e
%p,eni t% znai kakva e se vrst stvari
desiti ovjeku odre-ene vrste da govori
ili radi po vjerojatnosti ili nunosti"
za ti m ide pjesniko umij ee
nadijevaj u- i imena
tragedi ja opona.a radnju"
radnja mora %iti openi tom da %i
is-kazivala %it umjetnosti "
i karakteri openi tiH
povijest govori vi.e ono .to je pojedi nano"
ono .to je odre-eni pojedi nac uradio i
.to mu se desilo
opisuje ono .to se"
moglo dogodi ti " moralo dogodi ti "
vjerojatnost nunost
opisuje ono .to se dogodil o"
preslikavanj e
8
komedi ja"
pjesnici sastavl jaj u $a%ul u pomou vjerojatnosti
tek onda nadijevaj u imena koja im padnu na pamet
jampski pjesnici"
sastavlj aj u djelo o odre-enom pojedi ncu
tragedi ja se dri povijesni # imena"
jer je ono .to je mogue ujedno i vjerojatno
nuno je da pjesnik %ude vi.e pjesnikom $a%ula nego pjesnikom sti#ova
od jednostavni # su $a%ula i radanj a najlo.ije one epizodine"
epizode slijede jedna drugu %ez vjerojatnosti i nunosti
umjetni ki savr.eni je $a%ule"
one u koji ma se stra.ni i dirlji vi doga-aji doga-aj u suprotno na.em oeki vanj u jedan z%og
drugoga"
ako se dogode na taj nain, imat e vee svojstvo uz%udl ji voga nego da se doga-aj u
sami od se%e"
sluajno
i me-u sluajni m doga-aji ma najdu%l ji dojam ostavlj aj u oni za koje se ini da su se
z%ili namj erno
/
radnje koje $a%ule opona.aju mogu %iti"
jednostavne" kompleksne"
jednostavna radnja" kompleksna radnja"
o%rat nastaje %ez peripeti j e ili
prepozna- vanja
o%rat se de.ava uz peripeti j u ili
prepozna- vanje ili o%oje
odvija se"
dosljedno
jedinstveno
ono .to se doga-a proizlazi iz
pret#odni # doga-aj a"
ili po nunosti ili po
vjerojatnosti
velika je razlika nastaju li ti doga-aj i"
z%og oni# koji su pret#odi l i
samo p%s+ije oni# koji su pret#odi l i
/I
dijelovi $a%ule"
35 peripeti j a"
o%rat radnje u proti vno, prema vjerojatnosti ili nunosti
5 prepoznavanj e"
o%rat iz neznanja u znanje, %ilo u stanje %liske povezanosti ili u neprij atel jstvo, ljudi koji
su %ili u stanj u sree ili nesree
umjetni ki najuspjeli je prepoznavanj e"
kad istovremeno nastupa i peripeti j a"

!"

0!# #

11! G KRALJ EIP "#$#%&a

najvema integri rano u $a%ulu i u radnj u
dolazi do prepoznavanj a oso%a"
u neki m sluajevi ma samo jedna oso%a
prepoznaje drugu"
ve je jasno tko je ona prva
u drugi m sluajevi ma prepoznavanj e
tre%a %iti o%ostrano
drugi o%lici prepoznavanj a"
9
prepoznavanj e koje nastupa po predmeti ma i sluajni m doga-aj i ma
prepoznavanj e nekoga po tome .to je ne.to uinio ili nije uinio
O5 ?>R )*+"
trpljenj e, patnja
element patnj e
in pogu%an ili %olan"
npr."
umi ranj a
estoke %oli
ranjavanj a
/II
kvanti tati vni aspekt"
kvanti tati vni dijelovi tragedi je 4po velii ni 5"
35 prolog"
itav dio tragedi j e prije ulazne pjesme kora
5 epizodij"
itav dio tragedi j e izme-u korski# pjesama
O5 eksod"
itav dio tragedi j e poslije kojega vi.e nema korski# pjesama
korski dio"
dijelovi ovoga zajedniki svi m dramama"
P5 ulazna pjesma"
itav prvi govor kora
Q5 stajaa pjesma"
vjerojatno tako nazvana zato .to ju je kor pjevao nakon .to je ve do.ao u
orkestru
dijelila"
epizodije jedan od drugoga
epizodij od eksoda
napjev %ez anapesta i tro#eja"
sumnji vo mjesto
postoje samo u neki m dramama"
pjesma s pozornice"
solistike arije glumaca"
ponekad i"
dueti
terceti
kom"
zajednika tualjka kora i oni# na pozornici
lirski dijalog izme-u jednog 4rje-e dvojice5 glumca i kora
10
/III
za ime pjesnici tre%aj u teiti i ega se tre%aj u uvati pri sastavl janj u $a%ulaH
kako se ostvaruj e prava $unkcija tragedi jeH
uspjela tragedi ja"
sklop umjetni ki najuspjel ij e tragedij e tre%a %iti kompleksan
$a%ula tragedij e mora %iti opona.anj e stra.ni # i dirlji vi # doga-aj a
ne smiju esti ti ljudi
oigledno padati iz sree u
nesreu"
ne smiju opaki ljudi
oigledno prelazi ti iz nesree
u sreu
niti smije posve opak ovjek
padati iz sree u nesreu"
nije stra.no
nije dirlji vo
izaziva zgraanje
po%u-uj e"
suosjeanje
ne i"
saaljenje
stra#
saaljenj e po%u-uj e onaj koji nezaslueno
pa- da u nesreu"
stra# nastaje tako .to prepoznaj emo da je
onaj tko doivlj uj e nesreu slian nama"
saaljenj e prema nekri vom stra# za nama slina
preostaje tip ovjeka izme-u krajnosti"
niti se istie estito.u i pravedno.u"
uiva ugled i sreu
niti pada u nesreu z%og zloe i opakosti"
pada u nesreu z%og pogre.ke"
<gr. >
N
&>:@/ >
trajna za%luda s mogui m i vjerojatno tragini m posljedicama
kod

Aristotel a (&'4. &)). g. pr. n. e.) znai pogre.no uvjerenje, dok pojam
>
N
&;:@A&> uglavnom ra%i kao oznaku odre-enog sluaja pogre.ne radnje"
pogre.no
uvjerenje
moe dovesti
do
pogre.ne
radnje"
>
N
&>:@/ > >
N
&;:@A&e
kod

Aristotel a tri osnovna znaenja"

pojedi nana ne#oti na
pogre.na radnja koja
proistjee iz nedovol j na
poznavanj a %itni #
okolnosti koje su opet
takve da"
su poini-
telju
mogl e %iti
pozna- te"
poini tel j u
nisu
mogle %iti
pozna- te"
pogre.-
ka se
mogl a
iz%jei
pogre.-
ka se
ni- je
mog- la
iz%je- i
svjesni, ali nenamj erni
po- gre.an pojedi naan
in
nedostatak karaktera
nuno je"
da umjetni ki o%likovana $a%ula %ude"
jednostruka
11
ne dvostruka"
s do%ri m is#odom za do%re, a lo.i m za zle
npr.

!"#

$ G OISEJA
svojstveni j e komedi ji "
i najvei neprij atel j i odlaze s pozornice kao prijatel ji
da prijelaz %ude"
ne iz nesree u sreu nego iz sree u nesreu
da padanje iz sree u nesreu %ude"
ne z%og opakosti nego z%og velike pogre.ke
/IV
kakva tre%a %iti $a%ulaH
dojam stra.nog i dirlji vog"
moe se postii vizuelni m sredstvi ma moe proizlazi ti iz sklopa doga-aja"
%olje
nuno je da stra.ne i %olne doga-aje jedan drugome ine"
ili oni koji su me-uso%no
%liski"
najtragi ni j e
ili oni koji nisu nijedno od
toga
ili oni koji su neprijatel j i
umjetni ki o%likovana radnja"
ili likovi pri izvr.enj u stra.-
nog ina djeluj u s puni m
zna- njem i svije.u
ili do prepoznavanj a
identi te- ta rtve dolazi
nakon izvr.enj a stra.nog
ina
ili do prepoznavanj a
identi teta rtve dolazi prije
izvr.enja stra.nog ina
najgore" %olje"
kad neko svjesno naumi izvr.iti stra.an
in, ali ga ne izvr.i"
stra.an se in izvr.i u neznanj u, a
poslije izvr.enja do-e do
prepoznavanj a"
izaziva zgraanje ne izaziva zgraanj e
nije tragino djeluje potresno
/V
kakav tre%a %iti karakterH
do%ar"
do%ar e karakter postojati ako njegov govor i djelovanj e otkri vaj u do%ro opredj el jenj e
pri mj eren"
lik koji ne prestupa granice svojeg stalea niti prema gore niti prema dolje
slian nama"
u izvorni ku se trai samo slinost"
ili karakteri tre%aj u %iti slini svoji m mit-
skim prototi povi ma kako i# pokazuje"
ili karakteri tre%aj u %iti slini ljudi ma
uope"
mi tolo.ka tradicija
povijesna predaja
realistini
dosljedan"
lik mora u svim sluajevi ma djelovati onako kao %ismo od njega oeki val i prema onome
.to o njemu znamo
12
mora %iti dosljedni m ak i u nedosljednosti
potre%ne su nunost i vjerojatnost uskla-enosti"
lika
njegova"
govora
ina
rasplet tre%a proizlazi ti"
iz $a%ule
ne pomou stroja"
(eus e- .a/0i na
ako je nelogino nemogue iz%jei, ono tre%a %iti izvan tragedi je
/VI
nastavak na glavu XI
vrste prepoznavanj a"
prva"
naj manj e umjetni ka
pomou znakova"
jedni su priro-eni drugi su kasnije steeni"
na samom tijelu"
oiljci
izvan tijela
%olja su prepoznavanj a koja proizlaze iz o%rata u radnji
druga"
koju je pjesnik smislio za tu priliku"
neumj etni ka
ne proizlazi prirodno iz samog toka radnje odnosno iz predane prie
trea"
po sjeanj u"
ustvari se radi o prisjeanj u"
neki doga-aj doziva u svijest uspomene"
tako dolazi do prepoznavanj a
etvrta"
po zakljui vanj u
druga po umjetni koj vrijednosti
peta"
sloeni nain prepoznavanj a po krivom zakljui vanj u gledatel j a"
lik se dosjeti da %i moglo doi do neeljena prepoznavanj a pa to sprijei"
u zadnji as
naj%olja"
nastaje iz sami # doga-aja"
iznena-enj e nastaje vjerojatno.u nji#ova doga-anja
struktura radnje takva da njezino logino odvijanje samo nuno vodi otkri vanj u
pravog identi teta nepoznate oso%e
jedina %ez izmi.ljeni # znakova
13
/VII
$a%ula"
tre%a %iti .to je mogue vi.e povezana s radnjom
tre%a uzimati u o%zir radnj u
gestikul acij a tre%a pripomagati pomnom izra-i vanj u $a%ule
sadraj"
pjesnik ga tre%a najpri je na%aci ti u opi m crtama
tek ga onda tre%a pro.iri ti dodaj ui epizode"
moraj u %iti"
pri mj erene
u drami kratke"
ep nji ma postie svoju dulji nu
/VIII
u svakoj tragedi j i postoje"
35 zaplet" 5 rasplet"
ine ga"
vanjski doga-aj i"
oni koji su izvan
prikazi vane rad-
nje
neki unutra.nj i do-
ga-aji
ine ga ostali unutra.nj i doga-aj i
dio koji see od poetka prie do zadnjeg
prizora prije nego poinje o%rat u sreu ili
nesreu
dio koji see od poetka o%rata do kraja
drame
tre%aj u %iti uskla-eni ma
postoji etiri vrste tragedi je"
isprepl etena"
u cjelosti se sastoji od o%rata i prepoznavanj a
tragedi ja patnj i
tragedi ja karaktera
jednostavna tragedi j a
jedini kriteri j za nazivanj e tragedi ja isti ma ili razliiti ma"
nji#ova $a%ula"
iste su drame koje imaju isti zaplet i rasplet
pjesnik ne tre%a izgra-i vati tragedi je na epski nain"
s mnogo $a%ula
kor"
potre%no je"
uzimati ga kao"
jednog od glumaca
integralan dio drame
da i on sudjel uj e u radnji
kod kasniji # pjesnika pjevani dijelovi drame nisu u veoj mjeri dio te odre-ene $a%ule nego
%ilo koje druge tragedi j e
14
/I/
preostal i konsti tuti vni elementi "
misli"
neka vrijedi ono .to je napisano u spisi ma o govorni.tvu"
to je vema predmet tog podruja istrai vanj a
u podruje tvor%e misli pripada sve .to tre%a postii posredstvom govora"
dijelovi toga"
dokazi vanj e i po%ijanje
izazivanj e osjeaja
uveliavanj e ili umanji vanj e
i kod radnja tre%a postupati prema isti m naeli ma kad god tei mo prikazi vanj u
saaljenj a vrijednog, stra.nog, uveanog ili vjerojatnog"
i radnje mogu izazivati emocije, ako su organizi rane prema naeli ma dijanoje"
naeli ma razuma
razlika"
izazivanj e se osjeaja i doj mova putem sami# radanja i dramski # situacija tre%a
pojavlj i vati %ez ver%al nog o%razlaganj a
u govoru osjeaje i doj move tre%a postizati onaj koji govori i to tre%a nastajati
govorom
dikcija"
jedna se vrst prouavanj a %avi naini ma iskazivanja"
znanje nji# pripada"
umijeu deklamaci je
onome tko posjeduje takvo nadre-eno umij ee
to razmatranj e pripada nekom drugom umijeu, a ne pjesnikom
//
dijelovi dikcije"
elementarni glas"
nedjelj i v zvuk od kojega je mogue tvori ti sloene zvune sklopove
podvrste"
samoglasni k" polusamogl asni k" suglasnik"
glas koji je ujan %ez do-
dirivanj a jezika s razni m
dijelovi ma usta
glas koji je ujan uz
dodi- rivanj e jezika s
razni m dijelovi ma usta
glas proizveden
dodiri va- njem jezika s
razni m dije- lovi ma usta
sam za se%e neujan
postaje ujni m kad ga
prate glasovi koji imaj u
neki zvuk
npr. 1, 2 npr. 3, 4 npr. 5, 6
glasovi se me-uso%no razlikuj u"
poloajem usta pri izgovoru
mjestom u usti ma gdje nastaju
aspirirano.u i neaspirirano.u
duinom i kratkoom
naglaskom"
o.tri m srednji m te.ki m
detalj no prouavanj e ti# razlika pripada u metri ku
15
slog"
glasovni niz %ez leksikog 4a ne gramati kog5 znaenja, sastavlj en od suglasnika i
samogl asni ka
proui ti te razlike stvar je metri ke
veznik"
glasovni niz %ez leksikog 4a ne gramati kog5 znaenja, koji"
ili po prirodi niti spreava niti uzrokuje
tvor%u jednog znaeeg glasovnog niza
ili od vi.e znaei# glasovni # nizova tvori
je-dan znaei glasovni niz
ime"
sloen znaei glasovni niz koji ne oznauje vrijeme, a iji nijedan dio sam po se%i
nema leksikog 4a ne gramati kog5 znaenja"
to znai"
ne da sloene rijei ne moemo
analizirati na sastavne dijelove
nego samo da nam ti dijelovi svoji m
znae- njem nisu nazoni kad ra%i mo
sloenu rije
glagol"
sloen glasovni znaei niz koji oznauje vrijeme, a iji nijedan dio sam po se%i nema
leksikog 4a ne gramati kog5 znaenja
spojnik"
doslovno +an
glasovni niz %ez leksikog 4a ne gramati kog5 znaenja koji"
ili ukazuje na poetak ili zavr.etak
reenice ili na granice u njoj
ili po prirodi niti spreava niti uzrokuje
tvor- %u jednog znaeeg niza iz vi.e
govorni # ni- zova i na krajevi ma i na
sredini
nije sigurno na .to je

Aristotel ! pod ti m poj mom mislio

pade"
karakteristi an za ime ili glagol
ili znai odnos"
pade u modernom
smislu rijei
ili oznaava jedni nu ili mno-
inu
ili se tie onoga .to pripada
umijeu deklamaci j e"
npr."
pitanje
zapovij ed

Aristotel ' pa(e7 znai"

o%lik imenske
sklonid%e
svaku $ormal nu
modi $i- kaciju rijei"
promj enu izraza
izgovorne
modi $i kacij e"
rijei
reenice
diskurs
gr. SET*+ , opsegom neogranieni smisleni skup rijei
sloeni znaei glasovni niz iji neki dijelovi sami po se%i imaj u leksiko 4a ne
gramati ko5 znaenje
jedinstven na dva naina"
ili oznauje jedno"
jedan"
pojam
predmet
ideju
ili je jedinstven povezi vanj em mnogi #
disku- rasa
16
//I
vrste rijei"
jednostavna" sloena"
ona koja se sastoji od dijelova %ez
znaenja
dvostruka"
podvrste"
ona koja se
sastoji od
znaeeg
dije- la i dijela
%ez znaenja
ona koja se
sastoji samo
od znaei#
dijelova
mnogostruke
svaka rije je"
4kompl ementarni par"5
ili standardna" ili tu-ica"
ona kojom se slui svatko ona kojom se slue stranci
po stilistiki m o%iljeji ma"
ili meta$ora" ili ukrasna
prijenos naziva s predmeta koji
oznaava na neki drugi"
ili s roda
na vrstu
ili s vrste
na rod
ili po
analo- giji
kod

Aristotel a znai"
i prijenos naziva
s njegovog
prirod- nog
re$erenta"
i sam naziv koji
se prenosi na
neki drugi"
predmeta ili
poj ma koji
oznaava
pred-
met
po-
jam
ili kovanica"
rije koja se uope ne upotre%l j ava i koju pjesnik sam nadijeva
po $ormal ni m o%iljeji ma"
ili pro.irenica" ili pokraenica" ili izmijenjena"
postoji ako se nekoj
rijei pripadaj ui
samoglasni k zamjenj uj e
dulji m ili ako je umetnut
slog
postoji ako se nekoj
rijei ne.to oduzme
od uo%iajene rijei se
je-dan dio izostavl ja a
drugi drukij e
raspore-uj e
imenice su"
ili mu.ke ili nijedno od dvoga ili enske
17
//II
vrlina dikcije da %ude jasna, ali ne %anal na"
najjasnija" uzvi.ena"
ona koja se sastoji od standardni # rijei" ra%i neo%ine rijei"
o%ini #
svakodnevni #
kolokvi jal ni #
tu-ice
meta$ore
pro.irenice
sve .to odstupa od standardne dikcije
%analna 4otrcana, prosta, plitka,
nepleme- nita5
zagonetka"
ako se sve sastavi od meta$ora
%it zagonetke"
govorei o onome .to stvarno jest, upotre%l j avati rijei koje u svom doslovnom
znaenj u ne daju smislene cjeline
%ar%arizam"
sastavlj eno od sami# tu-ica
dikcija"
tre%a %iti izmije.ana od ti# dviju vrsta"
tu-ica e, meta$ora, ukrasna rije i druge
uini ti da ne %ude o%inom i %anal nom
standardne e joj rijei dat jasnou
zajednika potre%a svi# vrsta dikcija"
umjerenost
od rijei su najprikladni j e"
sloenice" tu-ice" meta$ore"
za ditiram%e za junake pjesme za jampske tri metre
//III
pripovj edno opona.anje u sti#u"
pripovi j edanj e"
u samome metru
%ez melodij a
$a%ule tre%a, kao u tragedi j ama, sastavlj ati dramatski "
oko jedne radnje"
potpune i cjelovi te
ne tre%a %iti slina povijesni m djeli ma"
ona prikazuj u"
ne jednu radnju
nego jedno vremensko razdo%lj e
18
//IV
epsko pjesni.tvo"
tre%a imati iste"
vrste kao tragedi j a"
radnju"
jednostavnu" sloenu" karakternu" punu patnj i
nji ma odgovaraj u etiri vrste epa"
35 jednostavan 5 isprepl eten O5 etiki"
ep karakte-
ra
P5 pateti ki"
ep patnj i
strukturne dijelove kao tragedi ja, osim skladanj a glaz%e i vizualnog dijela"
etiri dijela epa"
35 $a%ula"
o%rat
prepoznavanj e
tragiki in
5 karakteri
O5 4lijepe5 misli
P5 dikcija

Homer je svaki spjev sloio drugaij e"

G I LIJAA"

!"#

$ G OISEJA"
jednostavna sloena"
posvuda postoji prepoznavanj e
puna patnje karakterna
razlike epskog pjesni.tva od tragedij e"
duinom sastava"
tre%a se moi jedni m pogledom o%u#vati ti poetak i kraj
mogue mnogo dijelova prikazi vati kako se izvr.avaj u istovremeno
metrom"
junaki .estomj er pri mj eren"
dakti lski #eksametar
najsloenij i i najdostoj anstveni j i od sti#ova"
oso%i to prijeml j i v za"
neo%ine rijei
meta$ore
dok je"
jampski tri metar prikladan za ples
tro#ejski tetrametar prikladan za opona.anje radnje

Homer jedini od pjesnika do%ro zna .to tre%a initi"

pjesnik sam tre%a govori ti .to manje"
izrekav.i kratak uvod, odma# uvodi ovjeka ili enu ili neki drugi lik s odre-eni m
karakterom
ep jo. u veoj mjeri od tragedij e dopu.ta iracional no"
izvor udesnoga
uz%udlj i vo doista stvara uitak"
pri slu.anju se pripovi j edanj a koje nas iznena-uj e javlja jednostavno uivanje
uputi o druge pjesnike kako da govore neisti ne na pravi nain"
upotre%om krivog zakljui vanj a
radije tre%a %irati prikazi vanj e nemoguega, a vjerojatnoga, nego moguega, a
nevjeroj atnoga
19
4i u tragedij i i5 u epu $a%ule ne tre%a sastavlj ati iz iracional ni # dijelova"
ako je to nemogue, iracional no tre%a %iti izvan $a%ule
ak se i apsurdno moe dopusti ti, ako se pjesnik pri#vati takve $a%ule i uini da se ona
doi ml je prilino vjerojatno
s dikcijom se tre%a potrudi ti u dijelovi ma"
li.eni m radnje
koji ne sadre"
ni karakter" ni misli"
jer odvi.e %riljantna dikcija skriva"
karakter misli
//V
0$ 0!& G O PJESNIKOM UMIJEU"
knjievno- teorijsko razlaganje
Al(e))i ani "
XXV. glava" prvi pri mj er knjievne kritike u anticiH
ali i rje.avanj e pojedi nani # pitanj a u tumaenj u knjievni # djela moemo smatrati
#ermeneuti ki m, a ne kritiki m inom
pisac opona.a na jedan od ukupno tri postojea naina"
35 kakve su stvari %ile ili jesu 5 kakve ljudi kau ili se ini
da jesu
O5 kakve tre%aj u %iti
to se iskazuje dikcijom
Sofoklo kae da prikazuje ljude onakvi ma kakvi tre%aj u %iti, a *+

,-./! (4'$.#4.
4!7.#". g. pr. n. e.) da i# prikazuj e onakvi ma kakvi jesu
dvije vrste pogre.aka u pjesnikom umijeu"
3 netono opona.anje z%og nesposo%nosti
pjesnika"
ako se pjesnikova pogre.ka tie nekog
drugog umij ea"
pogre.ka se odnosi na samo pjesniko
umijee
prikaz nemogueg"
pogre.ka
ispravno ako se postie svr#a samog
pjesnikog umijea
npr. lijenikog
ne%itna pogre.ka"
sluajna
nije %itan sam lijep in, nego kontekst"
tkoH
za.toH
komeH
kadaH
pet kategori ja zamjerki radnji"
3. nemogua
. nelogina
O. .tetna
P. protuslovna
Q. proti v ispravnosti pjesnikog umijea
rje.enja je tomu dvanaest
20
//VI
je li %olje epsko ili tragiko opona.anjeH
ako je %olje ono manje vul garno koje se o%raa %oljoj pu%lici"
epsko pjesni.tvo" tragiko pjesni.tvo"
orijenti rano prema odlinoj pu%lici kojoj
ne tre%a plesni # $igura
orijenti rano prema prostoj pu%lici
vul garno"
in$eriorno
taj prijekor poga-a"
ne pjesniko umijee
nego glumako umijee
tragedi ja"
i %ez pokreta ini svoje"i sami m itanjem postaje oito kakva jest
ima ivu jasnou"
i u itanj u
i kod izved%e
ima sve .to i epsko pjesni.tvo"
uz dodatak glaz%e kojom uici nastaju najoi ti j e"
ne %eznaajna
jedinstveni j e opona.anje od onog epski# pjesnika"
iz jednog epa moe nastati vi.e tragedij a
%re postie cilj opona.anj a"
ono .to je z%ijeni je ugodni je od onog .to je pomij e.ano s mnogo vremena
- pretee i $unkcijom umij ea"
- katarza putem oi.enja stra#a i saaljenjaH
- uitak u jedinstvu i savr.enosti $a%uleH
nadmona epu"
u veoj mjeri postie svoj cilj
21