Você está na página 1de 24

4/1/2013

1
Osnovne vrste naprezanja:
Aksijalno naprezanje
Smicanje
Uvijanje
Savijanje
Izvijanje
1
AKSIJALNO NAPREZANJE
o
z
=p
(z)
U taki T za ravan ija je normala u pravcu z ose postoji samo
jedan napon o
z
, normalni napon u pravcu z ose
Sve ostale komponente tenzora napona su jednake nuli pa je
tenzor napona kod aksijalnog naprezanja
{ }
z
o = o
popreni presek tapa
x
y
T
A
tap je optereen na bazisima optereenjem u z pravcu ravnomerno po
povrini poprenog preseka
z-poduna osa tapa
y
Z
p(z)
A
T
x
2
4/1/2013
2
Ako je tap optereen koncentrisanomsilom u teitu poprenog
preseka u pravcu ose z tada je napon u tapu
Z
F
T
x
y
A
jedinice
A
F
z
= o
2
cm
kN
2
m
kN
MPa
2
cm / kN 1 . 0 MPa =
povrina
sila
=
A
F
z
= o
Napon kod aksijalnog naprezanja je
napon=sila kroz povrina
3
Izduenje aksijalno napregnutog tapa
F
F
sila zatezanja
Sile koje deluju na tap
zatee svoj kraj tapa
F
F
pritiska svoj kraj tapa
sila pritiska
sila je pozitivna sila je negativna
F F
sila zatezanja izaziva
izduenje tapa
F F
sila pritiska izaziva
skraenje tapa
4
4/1/2013
3
poetni oblik
d
o o
z
d+Ad
l+Al
l
nakon deformacije
Al/2
Al/2
Mi posmatramo izduenje tapa
dilatacija ili relativno izduenje tapa u pravcu ose z
l
l A
=
c
z
poprena dilatacija
d
d A
=
c
p
U podruju elastinih deformacija postoji veza izmeu uzdunih i
poprenih dilatacija, koja je eksperimentalno odreena i data
izrazom
z p
z
p
c v = c
c
c
= v
v -Poasonov (Poisson) koeficijent.
Znak minus pokazuje da je poprena
dilatacija suprotnog predznaka od
uzdune.
5
Veza izmeu napona i deformacije
Hukov (Hooke) zakon
gde je E-modul elastinosti (MPa)
l
l A
=
c
z
c = o E
l
l A
o=E
pa sledi da napon jednak
zamenimo napon sa F/A (sila kroz povrina)
l
l A
E =
A
F
iz ove jednaine sledi da je izduenje tapa jednako
= Al
l
A E
F

izduenje tapa duine l, iji je popreni presek


povrine A, od materijala sa modulom elastinosti E
i koji je optereen silom F
6
4/1/2013
4
z 1
o = o
( ) 1 o
2 /
z
o
2 /
z max
o = t
2
zy
2
y z
y z
2 , 1
4 ) (
2
1
2
t + o o
o + o
= o
Morov krug napona
0
0
0
0
2
1
2
2 z 1
2
z
z
2 , 1
= o o = o o
o
= o
t
0
2
= o
7
Uticaj temperature
Zagrevanje (hlaenje) utie na pojavu deformacija (irenja ili
skupljanja) tela.
Homogeni tap ravnomernog poprenog preseka postavljen je na
horizontalnu podlogu i zagrejan.
A
B
T(C)
l
A B
T+AT(C)
l
Al
t
Ako temperatura tapa poraste za
AT tap e se izduiti za Al
t
8
4/1/2013
5
Izduenje je proporcionalno duini l, promeni temperature AT i
koeficijentu termikog irenja o, koji predstavlja karakteristiku materijala,
tj.
Al
t
=oATl
sledi
izduenje tapa usled promene
temperature za AT
T
l
l
A o =
A
= c
Termika dilatacija
izduenje tapa nije spreeno i on se nesmetano iri tako da nema
pojave napona usled zagrevanja tapa
9
T E A o = o
Ukoliko je irenje tapa spreeno dolazi do pojave napona usled
zagrevanja tapa
AT
l T
A E
l F
A o =

T E
A
F
A o =
10
4/1/2013
6
Dimenzionisanje pri aksijalnom naprezanju
Da ne bi dolo do sloma grede potrebno je da je
o
z
so
d
gde je
o
d
-dozvoljni napon
Dozvoljeni napon dobijamo kada podelimo napon na granici teenja
sa koeficijentom sigurnosti za ilave materijale
T
T
d
n
o
= o
Dozvoljeni napon dobijamo kada podelimo napon na granici loma sa
koeficijentomsigurnosti za krte materijale
L
L
d
n
o
= o
11
Kako je
A
F
z
= o sledi da je
d
A
F
o s
Sluajevi:
1. Poznato F i o
d
d
F
A
o
>
2. Poznato A i o
d
d
A F o s
12
4/1/2013
7
STATIKI ODREENI ZADACI
Primer 4.1
tap AB krunog preseka izraen je od elika (E=21000 kN/cm
2
),
i optereen silama F
1
=10kN i F
2
=30kN. Izraunati napone u pojedinim
delovima tapa i ukupno izduenje tapa. Dato je: l
1
=40cm, l
2
=80cm,
prenici d
1
=40mm i d
2
=20mm.
F2 F1
l
1
2
z
l
2
1
1 2
d
1
=40mm d
2
=20mm
13
F2 F1
l
1
2
z
l
2
1
Reenje:
Uslov ravnotee: Ez
i
=0 -kolinearni sistem sila
0 30 10 R ; 0 F F R ; 0 Z
2 1 i
= = = E
R
kN 40 30 10 R = + =
30 10
l
1
2
z
l
2
1
40 10 30
40
grafiki
14
4/1/2013
8
Normalna (aksijalna) sila u nekom preseku jednaka je sumi svih
normalnih sila levo ili desno od posmatranog preseka
I
30 10
2
z
1
40
80 40
I
kN 40 Z ) 1
levo
I I
= E

= E

levo
I I
Z ) 1 = E

desno
I I
Z ) 2
40
1
40
Aksijalna sila je pozitivna ako zatee svoj
kraj tapa
I
I I
z
40
1
1
30
10
40
I
40
Odreivanje sile u tapu 1
15
z 1
30
10
I
40
kN 40 Z ) 2
desno
I I
= E

30 10
2
z
1
40
II
II
kN 30 Z ) 2
desno
II II
= E

kN 30 10 40 Z ) 1
levo
II II
= = E

Odreivanje sile u tapu 2
Postavimo presek II-II kroz tap 2 i sumiramo sile levo ili desno od
preseka II-II
16
4/1/2013
9
Sada nacrtamo dijagram aksijalnih sila
dijagrami se crtaju upravno na osu nosaa
Krenemo sa jedne strane i sabiramo sve aksijalne sile do posmatranog
preseka
Na levoj strani je prva sila od 40 kN i ona zatee svoj kraj tapa, znai ona
je pozitivna. Pozitivne sile crtamo sa gornje strane nulte linije.
30 10
2
z
1
40
40
30
30
Ta sila je jedina sa leve strane sve do sile od 10 kN. Sila od 10 kN
pritiska naredni tap i deluje negativno (na dole).
Dalje nema promene sile sve do kraja tapa 2 gde sila od 30 kN deluje
negativno posmatrano sa leve strane i vraa dijagram u nulu.
Dijagram je sa gornje strane
nulte linije celom duinom
to znai da su oba tapa
zategnuta
nulta linija
17
Naponi u pojedinimdelovima tapa
A
F
z
= o
Gde je F sila u tapu a A povrina tapa
Sa dijagrama proitamo vrednosti sila u tapovima
Obeleimo sada unutranje sile u tapovima sa N (da ne bi smo meali
spoljnje sile obeleene sa F i unutranje presene sile (aksijalne sile) )
N1=40 kN (zatezanje)
N2=30 kN (zatezanje)
30 10
2
z
1
40
40
30
30
N1 N2
18
4/1/2013
10
1
1 1
z
A
N
= o
2
2 2
1
cm 56 . 12 14 . 3 4
4
4
4
d
A = =
t
=
t
=
2
2 2
2
cm 14 . 3
4
2
4
d
A =
t
=
t
=
2
2 2
z
A
N
= o
2 1
z
cm / kN 18 . 3
56 . 12
40
= = o
2 2
z
cm / kN 55 . 9
14 . 3
30
= = o
Naponi u pojedinimdelovima tapa
-napon u tapu 1
Povrina tapa 1 - A
1
Povrina tapa 2 - A
2
-napon u tapu 2
19
30 10
2
z
1
40
N 30
30
3.18
9.55
o
dijagram presenih sila
dijagram napona
20
4/1/2013
11
Izduenje tapova
30 10
l
1
2
z
l
2
1
40
= Al
l
A E
F

cm 006 , 0
56 , 12 21000
40 40
A E
l N
l
1
1 1
1
=


= A
Al
1 l
1
1
N
1
=40
cm 036 , 0
14 , 3 21000
80 30
A E
l N
l
2
2 2
2
=


= A
Izduenje tapa 1
Izduenje tapa 2
1
N
2
=30
Al
1 l
1
l
2
Al
2
2
z
21
Ukupno izduenje tapova
Poetna duina tapova je jednaka l
po
=l
1
+l
2
Ukupna duina tapova nakon deformacije je l
def
=l
1
+Al
1
+ l
2
+Al
2
Ukupno izduenje tapova je
l
def
-l
po
=l
1
+Al
1
+ l
2
+Al
2
(l
1
+l
2
)=Al
1
+Al
2
Al=0,006+0,036=0,042 cm
22
4/1/2013
12
Primer 4.2
tap poprenog preseka A optereen je na zatezanje dvema
kolinearnimsilama F. Treba odrediti vrednost komponenata napona u
poprenompreseku B-B i kosom preseku C-C, ako je zadato: F=12 kN
b=1,5 cm d=2 cm =40
z
B
B
C
C

M
F F
b
d
x
y
popreni presek
a) naponi u preseku B-B (=0)
A
F
p
z
= o =
z
B
B
M
F
p
uslov ravnotee leve strane
0 A p F 0 F ) 2
levo
Z
= = E
23
povrina preseka je
2
cm 0 , 3 2 5 , 1 A = =
2
z
cm / kN 4
3
12
A
F
p = = = o =
t o o = t 2 cos 2 sin ) (
2
1
yz y z n
naponi kroz taku za presek ija normala zaklapa ugao sa z osom
t + o + o = o 2 sin sin cos
yz
2
y
2
z n
za =0 (presek B-B) cos 0=1 sin0=0
MPa 40
1 z n
= o = o = o
0
n
= t
0
yz y
= t = o
24
4/1/2013
13
b) naponi u preseku C-C (=40)
z
C
C

M
F
n

t
t o o = t 2 cos 2 sin ) (
2
1
yz y z n
t + o + o = o 2 sin sin cos
yz
2
y
2
z n
za =40 (presek C-C) cos 40=0,766
sin 40=0,643
MPa 47 , 23 766 , 0 40 cos
2 2
z n
= = o = o
MPa 70 , 19 766 , 0 643 , 0 40 cos sin 2 sin
2
1
z z n
= = o = o = t
0
yz y
= t = o
25
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 80 70 60 50 40 30 20 10
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
110
120
+o
-o
-t
+t
A(40;0)
A(oz; tzy)
B(oy; tyz)
C(20; 0)
P
o1
o2
(1)
=40
tmax=20

= o
0 0
0 40
26
N
B(0;0)
o
1
=40
o
2
=0
A B
4/1/2013
14
Primer 4.3
tap AB obeen je u taki D o ipku C-D, a zglobno vezan u voru A. Na
slobodnomkraju u boru B optereen je silom F. Pod pretpostavkom
da je tap AB krut odrediti pomeranje vora B. tap je poprenog
preseka A i modula elastinosti E.
b
A
D
C
F
B
a
h
A
Reenje
Objanjenje pojmova
Kruta greda: greda koja se ne deformie usled delovanja sila na nju.
27
Usled delovanja sile F greda A-B se pomera u novi poloaj koji zavisi
od izduenja tapa CD (slika 2)
b
A
D
C
F
B
a
h
A
Ah
C-D
f
B
B*
ta se deava: Greda A-B se obre oko vora A (jedino dozvoljeno)
tap C-D se izduuje za vrednost Ah
C-D
(tap C-D nije krut, odnosno
moe da se deformie) i kruta greda A-B dolazi u novi poloaj kao na
sl.2. vor B se pomera u poloaj B*.
Ovde se radi o malim pomeranjima pa je u trouglu ABB* u voru B
prav ugao (slika 3)
sl.3
f
B
B*
B
Ah
C-D
b a
sl.2
28
4/1/2013
15
sl.3
f
B
B*
B
Ah
C-D
b a
kako reavamo zadatak?
1. Odredimo silu u tapu C-D
2. Odredimo izduenje tapa C-D
3. Iz slinosti trouglova (sl.3)
odredimo pomeranje vora B
1. Odreivanje sile u tapu C-D
A
F
R
C-D
b a
B
tap C-D je prost tap (u njemu se
javlja samo sila u pravcu ose tapa)
Na mestu veze tapa sa krutom
gredom moemo postaviti
pokretan oslonac sa reakcijom u
pravcu ose tapa C-D
29
A
F
R
C-D
b a
B
Iz uslova EM
A
=0 dobijamo reakciju R
C-D
EM
A
=0 F(a+b)-R
C-D
a=0
F
a
b a
R
D C

+
=

Sila R
C-D
se prenosi na tap C-D i deluje suprotno od dobijene reakcije
(prema zakonu akcije i reakcije) slika 4.
D
C
h
A
R
C-D
sl.4
2. Odreivanje izduenja tapa C-D
Sila R
C-D
zatee tap C-D i izduenje je jednako = Al
l
A E
F

30
4/1/2013
16
gde je F=R
C-D
F
a
b a
R
D C

+
=

l=h
D
C
h
A
R
C-D
sl.5
Ah
C-D
|
.
|

\
|
+


+
= A

a
b a
A E
h F
A E
h
a
b a
F
h
D C
3. Odreivanje pomeranja vora B
iz slinosti trouglova ADD* i ABB*
sl.6
f
B
B*
B
Ah
C-D
b a
D
D*
A
b a
f
a
h
B D C
+
=
A

odakle je
2
D C B
a
b a
A E
h F
a
b a
h f
|
.
|

\
|
+

=
|
.
|

\
|
+
A =

31
Primer 4.4
Dva tapa razliitog materijala i razliitog poprenog preseka
optereena su vertikalnom silom F prema slici.
Nai pomeranje vora C u horizontalnomi vertikalnom pravcu
o
E
1
, A
1
, l
1
F
E
2
, A
2
, l
2
A
C
B
Reenje
1. Odreivanje sila u tapovima
tapovi su optereeni samo silama u pravcu ose tapa
Moemo tapove zameniti nepoznatimsilama u voru C
Postupak
1. Odredimo sile u tapovima
2. Nacrtamo plan pomeranja
3. Odredimo pomeranje vora C
32
4/1/2013
17
Moemo tapove zameniti nepoznatimsilama u voru C
Dobili smo sistem sila u ravni sa
zajednikom napadnom takom
Imamo dva uslova ravnotee iz kojih
dobijamo sile S
1
i S
2
*Pretpostavili smo pozitivne
smerove sila S
1
i S
2
u voru C
Uslovi ravnotee
2) EVi=0 ; S2sino-F=0
1) EHi=0 ; -S1 S2coso=0
Iz 2)
o
=
sin
F
S
2
Iz 1)
0 cos
sin
F
S
1
= o
o

o =
o
o
= ctg F
sin
cos
F S
1
**Dobili smo predznak za
silu S1, to znai da je tap 1
pritisnut i da treba samo
promeniti smer sile
o
E
1
, A
1
, l
1
F
E
2
, A
2
, l
2
A
C
B
S
1
S
2
S
2
S
1
33
o
E
1
, A
1
, l
1
F
E
2
, A
2
, l
2
A
C
B
S
1
S
2
S
2
S
1
pravi smerovi sila
2. Crtanje plana pomeranja
tap 1 je pritisnut i on se skrauje za
1 1
1
1 1
1 1
1
A E
l ctg F
A E
l S
l

o
=

= A
2 2
2
2 2
2 2
2
A E
l
sin
F
A E
l S
l


o
=

= A
tap 2 je zategnut i on se izduuje za
34
4/1/2013
18
o
A
C
B
C*
Al
2
Al
1
C
1
C
2
Kako crtamo plan pomeranja
1. Nanesemo izduenja ili
skraenja u pravcu osa tapova
2. Povuemo linije pod pravim
uglom iz krajnjih taaka
izduenja (skraenja) tapova
3. U preseku tih linija je poloaj
vora C nakon deformacije
tapova
35
o
A
C
B
C*
Al
2
Al
1
o
C
1
H E
C
2
o
1. Obeleimo ugao o na planu
pomeranja
2. Iz trougla CC
2
E imamo
3. Odreivanje vrednosti pomeranja vora C
Al
2
=CEsino CE=Al
2
/sino
3. Iz trougla HEC* imamo
HE/HC*=tgo HC*=HE/tgo
vertikalno pomeranje vora C je
v
c
=C
1
C*=C
1
H+HC*= Al
2
/sino+ Al
1
/tgo
C1H=CE
HE=Al
1
HC*=Al
1
/tgo
horizontalno pomeranje vora C je
h
c
=C
1
C= Al
1
v
c
h
c
36
4/1/2013
19
Primer 4.5
tap AB krunog preseka izraen je od elika (E=21000 kN/cm
2
),
i optereen silom F
1
=100 kN. Pri montai tap 2 je ostao krai za 0,1
cm. Izraunati silu kojom je potrebno delovati na tap 2 da se eliminie
nastao zazor. Dato je: l
1
=40cm, l
2
=80cm, prenici d
1
=40mm i d
2
=20mm.
1 2
d
1
=40mm d
2
=20mm
X
F1
l
1
2
z
l
2
1
A=0,1cm
37
Reenje:
Uslov ravnotee: Ez
i
=0 -kolinearni sistem sila
0 X 100 R ; 0 X F R ; 0 Z
1 i
= = = E
) kN ( X 100 R + =
X 100
l
1
2
z
l
2
1
100+X
A=0,1cm
X F1
l
1
2
z
l
2
1
R
A=0,1cm
38
4/1/2013
20
Izduenje tapova
56 , 12 21000
40 ) X 100 (
A E
l N
l
1
1 1
1

+
=


= A
2
2 2
1
cm 56 . 12 14 . 3 4
4
4
4
d
A = =
t
=
t
=
Povrina tapa 2 - A
2
100+X
N
X
X 100
l
1
2
z
l
2
1
100+X
A=0,1cm
14 , 3 21000
80 X
A E
l N
l
2
2 2
2


= A
2
2 2
2
cm 14 , 3
4
2
4
d
A =
t
=
t
=
Povrina tapa 1 - A
1
cm 1 , 0 l l
2 1
= A + A
39
cm 1 , 0 l l
2 1
= A + A
1 , 0
14 , 3 21000
80 X
56 , 12 21000
40 ) X 100 (
=

+
1 , 0
14 , 3 21000
X 80
14 , 3 4 21000
X 40 4000
=

+

+
14 , 3 21000 1 , 0 X 80 X 10 1000 = + +
1000 6594 X 90 =
5594 X 90 =
kN 15 , 62 X =
Kontrola
Zamenimo u (*) vrednost sile X
(*)
cm 1 , 0 0755 . 0 0245 , 0
14 , 3 21000
80 15 , 62
56 , 12 21000
40 ) 15 , 62 100 (
= + =

+
Tano
40
4/1/2013
21
tap je privren na oba svoja kraja i optereen silom F. Na mestu
privrivanja javljaju se nepoznate reakcije R
A
i R
B
F
A B
R
B
R
A
z
STATIKI NEODREENI ZADACI
Sistem sila je kolinearan i ima jedan statiki uslov ravnotee
EF
Zi
=0
Iz tog jednog uslova ravnotee ne moemo odrediti dve nepoznate
reakcije oslonaca R
A
i R
B
. Potreban nam je jo jedan dodatni uslov.
To je uslov koji dobijamo iz deformacije tapa i to da je
Ukupno izduenje tapa u z pravcu jednako nuli.
Az=0
41
Primer 4.6
tap AB poprenog preseka A=6 cm
2
izraen je od elika (E=21000
kN/cm
2
), i optereen silom F=100 kN u preseku C-C. Odrediti napone
u pojedinim delovima tapa i nacrtati dijagram napona po duini
preseka. Dato je: l
1
=40cm, l
2
=80cm.
Reenje
F
A B
z
l
1
l
2
C
C
1. Postavimo statiki uslov ravnotee i dodatni uslov po
deformacijama i iz te dve jednaine odredimo nepoznate
reakcije
42
4/1/2013
22
0 R F R 0 F ) 1
B A Zi
= + = E
0 l l 0 ) 2
2 1 Zi
= A + A = A
EA
l R
l
1 A
1

= A
EA
l ) F R (
l
2 A
2

= A
0
EA
l ) F R (
EA
l R
) 2 iz
2 A 1 A
=

+

F
A B
R
B
R
A
z
l
1
l
2
C
C
1 2
F
A B
R
B
R
A
z
l
1
l
2
C
C
1 2
R
A
R
B
F
R
A R
A
-F
sile u pojedinim delovima tapa
43
0 l F l R l R
2 2 A 1 A
= +
0 l F ) l l ( R
2 2 1 A
= +
kN 67 , 66 100
3
2
80 40
80
100
l l
l
F R
2 1
2
A
= =
+
=
+
=
0 R F
3
1
B
= +
0 R F F
3
2
) 1 iz
B
= +
kN 33 , 33 100
3
1
F
3
1
R
B
= = =
44
4/1/2013
23
A B
R
B
R
A
z
l
1
l
2
C
C
1 2 F
2 1
1
cm / kN 11 , 11
6
67 , 66
A
N
= = = o
2 2
2
cm / kN 56 , 5
6
33 , 33
A
N
=

= = o
naponi u pojedinimdelovima
100 66,67
33,33
+
-
-dijagram aksijalnih sila
N
-dijagram napona
o
11,11
+
-
5,56
45
Primer 4.7
tap AB poprenog preseka A=6 cm
2
izraen je od elika (E=21000
kN/cm
2
), i zagrejan At=60C. Odrediti napon u tapu
Dato je: l=120cm. o=1.210
-5
1/C
Reenje
A B
z
l
AT=60C
1. Usled zagrevanja telo pokuava da se iri. irenje tela je
spreeno i dolazi do pojave oslonakih reakcija u A i B, a samim
tim i pojava sile pritiska u tapu AB
46
4/1/2013
24
A B
z
l
AT=60C
Al
t
2. Reakcija oslonca sada treba da vrati to izduenje u nulu.
l T l
T
A o = A
1. Oslobodimo jedan kraj tapa i dozvolimo mu pomeranje
odnosno izduenje usled promene temperature. To izduenje
je:
A B
z
l
AT=60C
Al
R
A
A E
l R
l
A


= A
47
T E A o = o
0 l l
t
= A A
T E
A
R
A
A o =
3. Ukupno izduenje je jednako nuli.
0
A E
l R
l T
A
=


A o
2
cm / kN 12 , 15 60
100000
1
2 , 1 21000 = = o
48

Você também pode gostar