UITELJSKI FAKULTET

ODSJEK U PETRINJI
RANI I PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE




DJECA S KRONINOM I NEIZLJEIVOM BOLEDU.
ULOGA VRTIDA












Kolegij: Primjenjena razvojna psihologija
Mentor: dr.sc. Irma Brkovid
Student: Ivona Miloloa
Kronina bolest je stanje koje ometa dijete u dnevnom funkcioniranju ili utjee na
normalno funkcioniranje vie od 3 mjeseca u godini ili jedno i drugo. Najede kronine
bolesti kod djece su astma, neurodermatitis, cistina fibrosa, kronini bronhitis, alergije,
dijabetes, adipositas, cerebralna paraliza, epilepsija, psihike bolesti i razvojni poremedaji,
rak, reumatske bolesti i drugo. Dijete s kroninom bolesti je dijete s povedanim potrebama.
Dijete s povedanim potrebama je svako ono kojem je zbog bolesti, otedenja, nesposobnosti
ili ometanosti potrebna dodatna briga ili skrb u fizikom, emocionalnom, drutvenom i/ili
materijalnom pogledu. Kategoriji djece s povedanim potrebama najede pripadaju djeca s
raznim kroninim bolestima te djeca s tekodama u razvoju.
Kad dijete s kroninom bolesti dolazi u vrtid odgajatelji moraju biti upoznati s
boledu, jako je vana komunikacija izmeu odgajatelja i roditelja. Roditelji moraju
obavjetavati odgajatelje o promjenama, vremenu kad dijete treba uzeti lijek, prehrani,
ogranienjima od strane lijenika. Dijete koje boluje od neke kronine bolesti, ako je u stabilnoj
fazi, moe boraviti u vrtidu, uz doputenje lijenika (epilepsija, dijabetes, opstruktivni bronhitis i
slino). Ako zbog toga mora uzimati lijekove, daje ih roditelj. Odgojitelj ih daje samo iznimno, uz
pismeno uputstvo nadlenog lijenika i pismeno odobrenje roditelja. Lijeniko uputstvo mora
sadravati sve vane podatke kao to su dijagnoza, naziv, oblik, nain primjene i doza lijeka-to
uiniti u fazi pogoranja. Ako doe do faze pogoranja stanja treba ostati smiren i sabran, pozvati
najbliu odgajateljicu ili odraslu osobu da se brine o ostatku skupine, pruiti djetetu pomod u skladu
sa znanjem i lijenikom uputom i djejoj kroninoj bolesti, pozvati zdravstevnu voditeljicu ili nekog
od strunog tima, obavijestiti roditelje i ni u kojem sluaju dijete ne ostavljati samo. Prostor i opremu
vrtida treba prilagoditi potrebama djeteta, kroz igru i svakodnevne aktivnosti, te posebno
programirane vjebe treba poticati motorike vjetine koje de pridonijeti djetetovu osamostaljenju,
te poticati njegovo kretanje. Djetetu je potrebno omoguditi mnogo kontakata i socijalnih iskustava sa
djecom i odraslima, p otrebno je stvarati situacije iz svakodnevnog ivota u kojima de dijete biti
aktivan sudionik i doivljavati ugodna i neugodna iskustva sa svojom okolinom. Odgoj i obrazovanje
djece s kroninim bolestima provodi se kroz potpunu integraciju u vrtidu, parcijalnu integraciju (dio
programa dijete provodi u svojoj odgojnoj skupini a dio u posebnoj skupini s defektologom), posebne
skupine u djejem vrtidu (vodi ih defektolog), te kroz krade programe.



Literatura:
http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/psiholoska_med/medicina/3-god/Seminar1-
2_%20Bolesnik%20u%20skupini..pdf
http://www.cabar.hr/wp-content/uploads/2007/06/Program-sigurnosnih-mjera.pdf
http://rivrtici.hr/sites/rivrtici.hr/files/upload/documents/sigurnosni-NOVO1.pdf
http://www.unipu.hr/uploads/media/uc_odgpp_14_motorika_tjelesno.ppt
http://www.scribd.com/doc/54146316/Kronicne-Bolesti-u-Djece