Você está na página 1de 11

ANALIZA OBRTNIH SREDSTAVA

Temeljni zadaci ove analize


- Osnovni zadaci analize obrtnih sredstava sastojat e se u ispitivanju i prosuivanju:
- strukture obrtnih sredstava
- statike obrtnih sredstava
- dinamike obrtnih sredstava
- promjena na obrtnim sredstvima.
- izvora obrtnih sredstava.
- sastavni dio analize obrtnih sredstava je i analiza likvidnosti koja je objanjena u
posebnom dijelu
- svakoj pa i ovoj analizi prethodi revizija kojom se moe ispitati finansijska urednost
preduzea, te ispravnost poslovanja u smislu propisa
Analiza struture o!rtni" sredstava
Analiza udjela o!rtni" sredstava u struturi sredstava#
- analitiara e prije svea zanimati primjerenost visine to udjela, odnosno da utvrdi koji
su uzroci njeova poveanja, odnosno smanjenja.
- !rimjerenost visine obrtnih sredstava u strukturi sredstava moe se utvrditi na dva naina,
i to:
". usporedbom prosjene visine obrtnih sredstava perioda koji analiziramo s prosjenom
visinom obrtnih sredstava #$% odina, i
&. usporedbom prosjene visine obrtnih sredstava poduzea koje analiziramo s
prosjenom visinom obrtnih sredstava privredne rane ili struke kojoj poduzee
pripada.
- analitiar treba provjeriti da li je dolo do poveanja ili smanjenja planskih zadataka
preduzea koje bi molo dovesti do promjena na obrtnim sredstvima
- uzroci odstupanja mou biti:
- promjena proizvodno prorama,
- promjena tehnoloko procesa,
- supstitucija materijala,
- slabija i bolja proa proizvoda na tritu,
- slabije ili bolje naplaivanje trabina od kupaca i dr.
- 'obar pokazatelj za prosuivanje opravdanosti i primjerenosti poveanja, odnosno
smanjenja obrtnih sredstava bit e i :
- koeficijent obrtanja,
- visina stalnih sredstava, (poveanje stalnih sredstava redovno uvjetuje i poveanje
obrtnih sredstava).
- stepen zapos"enosti kapaciteta
- 'ruom usporedbom saznajemo odstupanje obrtnih sredstava privredne oranizacije koju
analiziramo od prosjene visine obrtnih sredstava privredne rane u njenu oranskom
sastavu sredstava. *ezultat ove usporedbe bit e analitiaru to vredniji to su poduzea
privredne rane po svom oranskom sastavu sredstava srodnija.
Analiza struture $rema o!licima#
- moemo razlikovati ove skupine obrtnih sredstava:
- prema %uncionalnosti: novana i robna
- prema trajanju u poduzeu: kratkorona i duorona
- prema stadiju &otovosti: u pripremi, nedovrena i otova
- prema na$lativosti: naplativa i nenaplativa
- prema lividnosti: likvidna i nelikvidna
$ !rimjer za funkcionalnost:
Obrtna sredstva + ++ +++ +, ,
-ovana sredstva ".%.. %.. ".... ".%.. %..
*obna sredstva %.. ".%.. ".... %.. ".%..
/kupna sredstva &.... &.... &.... &.... &....
- + i +, faza znai da se privredna oranizacija nalazi u stadiju poslije realizacije,
- +++ faza pokazuje da je privredna oranizacija u fazi proizvodnje,
- ++ i , faza da se privredna oranizacija nalazi u pripremnoj fazi za novi ciklus
proizvodnje.
- 0aze se redovno mijenjaju
- 1ek kada dolazi do poremeaja, tj. do neredovno mijenjanja tih faza, predstavljat e ti
poremeaji analitiaru sinale da neto nije u redu.
- -ajei razlo tih poremeaja je nemounost realizacije robe na tritu, bez koje nema
onda ni poveanja (zbo priliva) novanih sredstava, no praktiki moe poremeaj biti
prouzrokovan i pomanjkanjem materijala, pomanjkanjem radne snae, poonske enerije
i dr.
- 1rajanje ili zadravanje obrtnih sredstava u privrednoj oranizaciji vano je ve zato to
je ono za pojedina sredstva razliito.
- obrtna sredstva su po pravilu samo privremeno i prolazno karaktera i da je u
interesu privredne oranizacije da se ona to krae vrijeme u njoj zadravaju, odnosno
da se to bre obru i time to ee izmjenjuju.
- -eka obrtna sredstva trebaju postojati stalno $ tzv. 2eljezne zalihe materijala2 radi
siurnosti kontinuiteta proizvodnje.
- javlja se novi problem: po kom kriteriju utvrditi visinu zaliha i za koja obrtna
sredstva, kad znamo da to zavisi od brojnih faktora, kao to su npr.
- udaljenost sirovina,
- transportne mounosti,
- tehnoloki proces, da li je domaa ili inozemna sirovina i dr.
- ,isina za"iha robnih sredstava zavisi $ uz spomenute razloe $ jo i od stadija otovosti,
tih sredstava, dakle od toa da li su ona:
- u $ri$remi: sirovine i materijal
- u $rerad!i: nedovrena proizvodnja
- &otova: proizvodi.
- -ajmanje opravdanja postoji za za"ihe otovih proizvoda, jer se proizvode zato da se
prodaju.
- 3ounost prodaje proizvoda zavisi od brojnih faktora, kao to su npr.
- narav i vrsta proizvoda, koji mou za potroaa biti od razliito interesa (ivene
namirnice i lasovir),
- sezonski proizvodi, koji se ne mou odmah prodati,
- pa oblik proizvodnje (vezana proizvodnja) s razliitim mounostima prodaje lavnih
i sporednih proizvoda i dr.
- ,isina zaliha nedovrene proizvodnje zavisi opet od:
- trajanja tehnoloko procesa proizvodnje,
- racionalnosti toa procesa,
- kao i od racionalno formiranja proizvodno prorama poduzea.
- ,isina zaliha sirovina i materijala zavisi u prvom redu od:
- dobre oranizacije nabave,
- opsea proizvodnje i od
- mounosti proe.
- 4nalizom naplativosti naih potraivanja od kupaca elimo saznati troje:
". siurnost budue naplate, (arancije, zalo, hipoteke)
&. rizik za dvojbene naplate, (sluba opomena neredovnih platia, konfirmacija)
#. nenaplativa potraivanja.
- 4na"izom "ikvidnosti obrtnih sredstava elimo utvrditi stupanj likvidnosti tih sredstava, a
to znai utvrditi dvoje:
". koja su sredstva likvidna, a koja nelikvidna, i
&. sposobnost nelikvidnih sredstava da postanu likvidna.
- +z itavo dosadanje izlaanja problematike koju smo uoili ispitujui strukturu obrtnih
sredstava moemo zakljuiti da se osnovni problemi sastoje u tome kako e se:
- utvrditi primjerenost stanja zaliha obrtnih sredstava
- ubrzati kretanje tih sredstava jer uspjeno rjeavanje jedno i druo problema utjee
na ekonominost i rentabilnost poslovanja poduzea.
- *jeenje prvo problema pruit e nam analiza statike, a rjeenje druo problema
analiza dinamike, pa emo se stoa jo pozabaviti tim analizama.
Analiza statie o!rtni" sredstava
- primjerenost visine obrtnih sredstava uvjetovana je potrebama poduzea, odnosno
njeova proizvodno procesa, i to na dva naina:
". prema ore: ekonominou proizvodno procesa, trai da su zalihe to manje i
trokovi za njihovu nabavu i odravanje to nii.
&. prema dolje: siurnou proizvodno procesa. 5iurnou nesmetano odvijanja
proizvodno procesa spreavamo tete koje bi mole nastati nepredvienim zastojima
zbo pomanjkanja materijala. Otuda onda potreba za 2eljeznim zalihama2.
- !rimjerenim zalihama moemo smatrati one koje su optimalno utvrene, tj. prema
principu ekonominosti i siurnosti.
- prosudivanje primjerenosti visine zaliha nije nikada potpuno objektivno, pa ni u sluaju
ako postoje za to potrebne norme i normativi.
- / vezi s prosuivanjem primjerenosti zaliha postavljamo ova pitanja
". !rimjerenost kojih stanja treba prosuivati6
&. 7oja mjerila postoje za prosuivanje6
#. 7ako treba brojano izraziti rezultate mjerenja6
8. 7ako se moe primjerenost prosuivati6
- 9rojani izraaji koji proizlaze iz mjerenja jesu odnosni brojevi u obliku koeficijenata
koji nam kazuju broj obrta, a dobivaju se usporedbom stanja i kretanja.
- 3ou biti izraeni u vrijednosti i u koliini.
- ,eliine izraene koliinski imaju tu prednost to ne sadre faktore smetnje, koje
predstavljaju oscilacije u cijenama.
stanje
promet
obrtanja t koeficijen =
- kojim se izraava 2brzina2 obrtanja, iako bi bilo pravilnije rei 2estoa2 obrtanja, jer se
ne radi o brzini (koja je fizikalni izraz, a proizlazi iz odnosa put: vrijeme), neo o tom
kako esto se odinje stanje sredstava obre.
- vrijeme obrtanja izrazit e se koeficijentom:
obrtaja broj
#:.
ili
promet
stanje #:.
- 5ud o primjerenosti nekoa stanja tvori se $ kao pri svakoj usporedbi $ suprotstavljanjem
utvreno stvarno stanja s predvienim ili normiranim, na temelju analize ili iskustva.
- +spitajmo, dakle, kako se praktiki utvruje stanje zaliha materijala vodei rauna o
siurnosti proizvodno procesa. ,e prema tome da li se radi o proizvoakom ili
trovinskom poduzeu, zalihe skladita moraju odovarati ili potrebama tekue utroka
(u proizvodnom procesu) ili prodaje (u trovini).
- ;a odreivanje visine skladita mjerodavna je budua potreba, pa nam potreba u prolosti
moe sluiti samo za orijentaciju.
- !ri utvrivanju minima"nih za"iha potrebno je utvrditi rokove nabave, o kojima praktiki
ovisi mounost nabave. 9udui da za rokove dobave redovno postoji vrijeme tolerancije,
s kojim valja raunati, predlae 7olbe, da se s naslova siurnosti zarauna dodatak od
".<=o na rokove dobave po ovoj formuli:

+ =
"..
"
s
v p m
pri emu znai:
m > minimalna zaliha? p > prosjena dnevna potreba? v > vrijeme
s > siurnosni dodatak.
- !rimjer: 4ko je, dakle, prosjema dnevna potreba &.. koliinskih jedinica materijala,
vrijeme od zahtjeva skladita do ulaza materijala ". dana, a dodatak za siurnost ".@
onda je
jedinica &.. . & ". , " ". &.. = = m
- 'rukije postupa pri odreivanju minimalnih zaliha 4ntoine, uzimajui u svoju formulu
vrijeme ponovne nabave, dakle:
dana radnih broj
nabave vrijeme materijala utroak odinji
- !rimjer: Aodinji utroak materijala je &........ k (vrijednost 73 ".........), vrijeme
ponovne nabave materijala je #. dana, a radnih dana je #.. u odini, onda je
( ) k ... . &..
#..
#. ... . ... . &
kolicinski zaliha minimalna =

=
( ) 73 ... . ... . "
#..
#. ... . ... . ".
i vrijednost zaliha minimalna =

=
- 7alveram izraunava tzv. 2minimalno pokrie2, odnosno minimalno stanje, na taj nain
da uzima u raun vrijeme trajanja raznih operacija, kao npr.:
pripreme za kupnju > 8 dana
vrijeme dobave > :. dana
dovoz > "8 dana
preuzimanje i ispitivanje > B dana
dodatak za siurnost > % dana
ukupno > C. dana ili # mjeseca
ako je, nadalje:
prosjeni mjeseni utroak > &%. komada
tromjeseni utroak > B%. komada
dodatak za siurnost dobave > '(( komada
onda je 2minimalno pokrie2 (stanje) > ))*( komada
- 4nalitiaru e, meutim, biti zanimljivo utvrditi i prosjeno stanje za"iha na skladitu. 1aj
prosjek lako je utvrditi ako je stanje zaliha na skladitu podjednako, jer emo tada
primijeniti druu formulu, tj .:
&
stanje konacno pocetno
stanje prosjecno
+
=
... . B..
&
... . D.. ... . .. :
npr. ili =
+
=
- 3eutim, to izraunavanje prosjeka samo pomou aritmetike sredine nee biti dovoljno
ako se npr. mjesena stanja zaliha u toku odine vrlo razlikuju.
- !rimjer
" + :......
#" + %8.....
&D ++ 8%.....
#" +++ BB.....
#. +, :B.....
#" , #8.....
#. ,+ C......
#" ,++ DB.....
#" ,+++ D".....
#. +E B%.....
#" E :B.....
#. E+ DB.....
#" E++ D......
- 7ao to se vidi, odstupanje stanja druo prosjeka (B#:.:::) od stanja prvoa (B......)
je prilino (#:.:::), pa prema tome treba o tome voditi rauna pri izraunavanju raznih
koeficijenata, kada se operira s veliinom prosjeka.
- 0ormula za izraunavanje prosjeka s razliitim mjesenim stanjima, primijenjena u tom
primjeru, lasit e, dakle:
"&
stanja konacno "=& stanja mjesecnih "" stanja prosjecno "=& + +
Analiza dinamie o!rtni" sredstava
- -ajbolje mjerilo za analizu dinamike obrtnih sredstava je promet, koji stavljamo u odnos
s obrtnim sredstvima pa na taj nain saznajemo koeficijent obrtanja, dakle:
sredstava obrtnih vrijednost
promet
- !od pojmom obrta (kao rezultata obrtanja) razumijemo odnos, u kojem jedna veliina
predstavlja neko kretanje (izlaz, utroak, promet), a drua neko stanje (sredstva).
- 'ovoenjem, dakle, u odnos tih dviju veliina saznajemo iz rezultata (koeficijenta) koliko
puta ili kako esto su se ta sredstva okrenula, ili koliko su obrta u odreenom
vremenskom razdoblju uinila.
$ analiza obrtanja sk"adita. 9roj obrta ili koeficijent obrtanja saznat emo iz odnosa
vrijednosti:
skladitu na stanje
skladita iz izlaz
ili praktiki
od toa F > #......
> C......
od toa F > 8......
D.D8..... : "& > B#:.:::
8
... . B%.
= =
#........
obrtanja t koeficijen
- Ovakvo izraunavanje koeficijenta obrtanja korisno e nam posluiti pri utvrivanju broja
obrta u itavoj odini, dakle za potrebe eksterne analize pomou inventure.
- ;a potrebe analize posluit emo se formulom za k"izni "&$mjeseni prosjek obrta:
prosjek mjesecni
stanje"& ... stanje# stanje& stanje"
"& izlaz ... # izlaz & izlaz " izlaz
=
+ + + +
+ + + +
"&
- prosjeno trajanje obrta saznajemo iz reciprone vrijednosti estoe (brzine) obrtanja u
odnosu na vrijeme, dakle:
obrtanja t koeficijen
#:.
skladita trajanje prosjecno =
ili praktiki
mjeseca # ili dana
8
#:.
C. = =
- !raktina vrijednost ovoa pokazatelja trajanja obrta je u tome to nam on kazuje za koje
vrijeme plaamo kamate za dranje materijala na skladitu, a znamo da su kamate to vee
to je vrijeme trajanja dulje.
- 5chulz$3ehrin predlae kao korisne za skladite poona ove pokazate"je obrtanja:
- radniko alata (utroak : stanje),
- radioniko pomono i poansko materijala,
- poluproizvoda,
- otovih proizvoda, kao i
- dunika.
- 4ntoine smatra isto tako korisnim izraunati i pokazatelje obrtanja:
- zaliha meukladita materijala (na pojedinim prirunim skladitima)
- zaliha skladita otpadaka i kvarova, kao i
- obrtanja dobavljaa (vjerovnika).
- 7oeficijent obrtanja poluproizvoda saznat emo iz odnosa vrijednosti:
8
... . :.. . "
=
:.8......
ili
oda poluproizv stanje prosjecno
promet
dana
#:.
skladitu na zaliha trajanje prosjecno a C.
8
= =
$ 7oeficijent obrtanja kupaca izraunat emo iz odnosa vrijednosti:
C
... . C..
= =
D."......

kupaca od ja potraivan
prometa
dana
#:.
traje je kreditiran prosjecno a 8.
C
= =
$ 4nalono emo izraunati koeficijent obrtanja dobavljaa iz odnosa vrijednosti:
%
... . D8.
= =
8.&......

ma dobavljaci prema obaveze
narudbe izdane
dana
#:.
traje je kreditiran prosjecno a B&
%
= =
- /sporedimo li oba pokazatelja kreditiranja, vidimo da je raspon u kretiditanju za nas vrlo
povoljan, jer kreditiramo kupce s dinara C.......$ prosjeno 8. dana, dok se sami
koristimo kreditom od naih dobavljaa u iznosu od dinara D8......$ prosjeno B& dana.
- 4ko elimo saznati pokazate"j obrtanja svih sredstava, treba pomou faktora ponderiranja
prethodno svesti na jedan zajedniki faktor. 7ao ponder najbolje e posluiti udio izlaza
pojedino stanja sredstva na izlazu cjelokupno stanja (zbroj bez obzira na predznak >
&8.), dakle:
180:240=75:100; 250:240=104,2:100 itd.
!*+3GH* +;*4I/-4,4-G4 1*4G4-G4 O9*14 5*H'514,4
5tanje +zlaz
1rajanje
obrta (dani)
izlaz
stanje #:.
!onderi J
udio izlaza u
prometu od
prodaje u @
+zraunati
dani trajanja
obrta
5kladite materijala #. "D. :. B% 8%
!roizvodnja %. &%. B& ".8,&. B%
5kladite proizvoda &. &8. #. ".. #.
'unici :. &8. C. ".. C.
,jerovnici $". "&. $#. %. $"%
"%. &&%
+nvesticije B. ". &%&. 8,"B ".%
&&. ##.
- +z posljednje stupca proizlazi da su samo obrtna sredstva prosjeno vezana u poduzeu
&&% dana, a cjelokupna sredstva poduzea prosjeno vezana ##. dana. 'o istoa rezultata
pri izraunavanju trajanja obrtanja poduzeu potrebnih obrtnih i cjelokupnih sredstava
dolazimo i ovom direktnom raunskom operacijom:
-
&&%
&8.
#:. "%.
=

##.
&8.
#:. &&.
=

Analiza $romjena na o!rtnim sredstvima#


- !oveanje zaliha materijala i poluproizvoda moe prije svea znaiti:
- poveanje opsea proizvodnje
- poveanu kupnju
- poveanje cijena.
- stvaranje zaliha i
- zastoj u prodaji.
- !oveanje zaliha otovih proizvoda (robe) moe u prvom redu znaiti:
- nedovoljnu prou
- proizvodnju za zalihe i
- porast prodajnih cijena.
- !oveanje stanja kupaca (dunika) moe biti posljedica:
- poveanje prometa od prodaje
- loe naplaivanja trabina
- vee kreditiranja kupaca.
- !oveanje novanih sredstava moe imati ova znaenja:
- dobro naplaivanje
- poboljanje likvidnosti
- ustruavanje u kupnji.
- !oveanje stavke vrijednosnih papira moe rezultirati:
- iz kupnje novih vrijednosnih papira (npr. dionica tue poduzea, da a uini od sebe
zavisnim), ili iz
- poveanja teajeva postojeih zaliha papira u poduzeu? ili pak moe biti rezultat ras$
putanja tajnih priuva koje su ve postojale u vrijednosnim papirima.
- 5manjenje zaliha materijala i poluproizvodamoe proizlaziti iz injenica, kao to su npr.:
- smanjenje kupnje
- poveana proizvodnja.
- 5manjenje zaliha otovih proizvoda (robe) moe biti uvjetovano:
- nedovoljnim proizvodnim mounostima
- izmjenom sastava proizvodno plana i prorama
- smanjenjem mounosti prodaje.
5manjenje stanja kupaca (dunika) moe biti odraz:
- dobro naplaivanja trabina
- smanjenja prometa od prodaje
- otpisa neutjerivih trabina.
- 5manjenje novanih (likvidnih) sredstava moe biti rezultat:
- loe naplaivanja trabina i
- spekulativnih poslova.
- 5manjenje stavke vrijednosnih papira moe biti uvjetovano:
- veom potrebom za likvidnim sredstvima
- ulaanjem sredstava u vlastitu *O
- padom teajeva.
Analiza $romjena u izvorima o!rtni" sredstava#
- Od ne manje vanosti je $ uz analizu promjena obrtnih sredstava analiza promjena
njihovih izvora. 7ao to je, naime, analitiaru vano da ispitivanjem obrtnih sredstava
sazna njihovu ekonominost, tako isto je za njea vano da utvrdi da li je izvorima tih
sredstava ostvarena i rentabilnost.
- !oveanje vlastitih izvora moe znaiti:
- prijelaz na vlastito financiranje i
- poveanje planskih zadataka.
- !oveanje duoronih duova moe ulavnom imati dva znaenja:
- pretvaranje kratkoronih duova u duorone
- proirenje investicija.
- !oveanje kratkoronih obveza prema banci moe imati razliita znaenja, kao:
- smanjenje likvidnosti
- poveanu kupnju
- smanjenje ekonominosti.
- !oveanje stavke dobavljaa (vjerovnika) moe takoer imati razliita znaenja, kao to
je:
- poveana kupnja
- neplansko financiranje
- nelikvidnost *O
- 5manjenje vlastitih izvora obrtnih sredstava moe imati suprotno znaenje od poveanja
tih izvora, tj.:
- prijelaz na tude financiranje i
- smanjenje planskih zadataka.
- 5manjenje duoronih duova moe biti prouzroeno:
- smanjenjem investicija
- pretvaranjem duoronih u kratkorone obveze.
- 5manjenje kratkoronih obveza prema banci moe takoer biti posljedica:
- poboljanja likvidnosti
- otplate duova
- poveane prodaje.
-
- 5manjenje stavke dobavljaa (vjerovnika) moe biti prouzrokovano:
- smanjenjem kupnje
- boljom likvidnou.