7

Anita Rapan Papea

Anita Rapan Papea
Gradski muzej Vinkovci
HR, 32 100 Vinkovci
Trg bana Josipa okevia 16
anita@muzejvk.hr
Rapan-Papea: UDK: 904 : 728.821 (497.5 Vinkovci) 05
Izvorni znanstveni rad
Prihvaeno: 10. 6. 2011.
Zatitna istraivanja u Vinkovcima, ponajprije na prostoru rimskih Cibala, iznjedrila su niz nalaza koji su bili u
suprotnosti sa svim spoznajama o antikom kulturnom naslijeu. Rije je o grobovima ukopanim unutar uega
gradskog areala. U razdoblju od 1954. do 2007. godine na tom prostoru istraen je ukupno 51 grob na 13 lokacija.
Nalazi su pronaeni u 18 grobova. Analizom mjesta i naina ukopa te grobnih priloga pokuat e se potvrditi ge-
pidski karakter sahranjivanja na uem prostoru antikih Cibala.
Kljune rijei: Cibale, Gepidi, grobovi, nalazi
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala
1
1 Ovaj rad nastao je za potrebe seminarskog rada na Poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije, a dijelom se
temelji na strunom radu Nalazi seobe naroda iz Vinkovaca kolege dr. sc. M. Dizdara, koji je prvi strunu javnost
upoznao s ovim nalazima putem izlobe Vinkovci u svijetu arheologije.
Starohrvatska prosvjeta III. sera svezak 38/2011.
8
UVOD
U arheolokoj batini Hrvatske Vinkovci su u
mnogoemu izuzetak i nit vodilja. To pravilo
potvreno je i, za sada, jedinim nalazima ukopa ge-
pidskoga kulturnog kruga u Hrvatskoj. Naime, osim
Vinkovaca u kontinentalnoj su Hrvatskoj zabiljeena
jo samo tri lokaliteta s moguim nalazima gepidske
provenijencije, sva tri uz obalu Dunava: Ilok
2
(spata),
Sotin
3
(novac Justinijana I.) i Dalj
4
(novac Kunimun-
da i Justinijana I.). Svi navedeni nalazi su sluajni, a
kako je rije o predmetima koji su opegermansko
dobro posebno u sluaju iloke spate koja bi mogla
pripadati i Gotima i njihovu atribuciju treba proma-
trati s rezervom. Tako jedino u Vinkovcima postoje
dokumentirani nalazi koji se mogu povezati s gepid-
skim kulturnim krugom. Najblia paralela ukopima
u antike ostatke zabiljeena je u oblinjem Sirmiju,
u kojem su ti ukopi takoer identifcirani kao gepid-
ski.
5

Povijesno gledano, Gepidi su na prostoru Cibala
mogli boraviti u dva navrata, i to u razdoblju tzv. Prve
dominacije (473.504.) i razdoblju Druge dominacije
(535.567.) panonskim prostorom. Naime, njihovo
je matino podruje bio prostor omeen rijekama
Tisom, Dunavom, Oltom i Karpatima, ali su traili i
koristili svaku priliku za irenje tog prostora.
6
Kom-
binacijom arheolokih nalaza i povijesnih spoznaja
najizglednije je da tijekom razdoblja Prve dominacije
prostor Cibala, bez veeg i trajnijeg naseljavanja, spa-
da samo u interesnu gepidsku sferu
7
, to potvruje i
izbor mjesta za bitku s Istonim Gotima u movarama
Vuke 489. godine.
8
U razdoblju Druge dominacije na
prostoru Cibala osniva se vee naselje, potvreno na-
lazima keramike i stambenih objekata, i pratee gro-
blje. Ve i povijesni kontekst, uz arheoloke nalaze,
objanjava ovaj pomak k zapadu zbog opasnosti od
napada Langobarda.
9
2 Vinski 1957, str. 21, 34; Seoba 1962, str. 77; Mrkobrad
1980, str. 51, T. XLI, 5; Boji 1984, str. 214.
3 Ilki 2007, str. 279.
4 Mrkobrad 1980, str. 56, T. XLVI,10; Demo 1981, str. 464,
481; Boji 1984, str.214 Mirnik emrov 1998, str. 210,
kat. no. 868.
5 Seoba 1962, str.92; Popovi 1971, str.130; Brukner 1982,
str. 96; Miloevi 1998, str. 11, 12.
6 Graanin 2007, str. 8.
7 Graanin 2007, str. 1213.
8 Graanin 2007, str. 1617.
9 Graanin 2007, str. 2333.
POVIJEST ISTRAIVANJA
Prvi spomen ukopa unutar rastera antikih Cibala
kao detalj u biljeci navodi J. Brunmid
10
spomenuvi
otkrie veeg broja grobova otkrivenih prilikom
izgradnje zgrade Brodske imovne opine (K. 1.A).
Sljedei nalaz zabiljeen je godine 1954. tijekom ra-
dova na izgradnji zgrade nove pote u Ulici M. A.
Reljkovia (K. 1.1) kada je vren arheoloki nadzor.
Tom prilikom navodi se nalaz jednoga rimskoga gro-
ba bez priloga. Ostali materijal s tog lokaliteta izra-
zito je rimski, a uz pokretne nalaze zabiljeen je i pod
od osmerokutnih glinenih opeka te vei broj rimskih
zidova.
11
Nastavak iskopa na ovom lokalitetu godine
1971. za potrebe gradnje telefonske centrale (K. 1.2)
rezultirao je pronalaskom jo etiri kosturna ukopa
u rimskom kulturnom sloju, od kojih je samo jedan
za prilog imao posudu pronaenu u sloju iznad glave.
Istraena je povrina od 448 metara etvornih. Rims-
kodobna arhitektura na ovoj mikrolokaciji parcijalno
je ouvana, a interpretirana je kao dijelovi hipokausta,
kanalizacije i vanjskih zidova termalnog objekta.
12
Ti-
jekom zatitnih arheolokih istraivanja na povrini
od 3189 m
2
za gradnju Upravne zgrade PIKa Vinkovci
u Ulici Jurja Dalmatinca (K. 1.3) 1976. i 1977. godine
istraeno je 16 ukopa unutar sloja antikih ruevina.
13

Prilozi su otkriveni u 5 ukopa. Rije je o nakitu i upora-
bnim predmetima, koji su i pronaeni na mjestu gdje
su noeni. Unutar obrambenog jarka Cibala otkrive-
no je na ovom lokalitetu nekoliko ulomaka igosane
gepidske keramike.
14
Iskopom su potvrene najmanje
etiri faze gradnje u rimskom razdoblju.
15
Daljnja tri
ukopa bez priloga istraena su 1977. i 1978. godine u
iskopima za zgradu Jugobanke na povrini od 2390 m
2

u Dugoj ulici 5 (K. 1.4), i to u sloju antikih ruevina.
16

I s ove lokacije potjee nekoliko ulomaka keramikog
posua ukraenog igosanjem. Antika arhitektura
rezultirala je nalazima tipinim za terme: prefurni-
jem, frigidarijem, piscinom te dijelom dvorinog
trijema.
17
Na ove nalaze mogu se dovezati istraeni
grobovi na poziciji Duga ulica 1921 (K. 1.5), gdje je
10 Brunmid 1902, str. 152, bilj. 1.
11 Korda 1960, str. 54; Dimitrijevi 1979, str. 152.
12 IskraJanoi 1993, str.6768; IskraJanoi 2001, str. 75,
77, 84.
13 IskraJanoi 1993, str. 68 (rije je o treem pasusu na toj
stranici koji je krivo pripisan iskopavanju na NaMi).
14 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 335.
15 IskraJanoi 1977, str. 69; IskraJanoi 1993, str. 68;
IskraJanoi 2001, str. 93; Migotti 1994, str. 48.
16 Terenski dnevnici.
17 IskraJanoi 2001, str. 75.
9
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
na povrini od 300 m
2
godine

1988. istraeno ukupno
6 ukopa, od kojih su u dva otkriveni i prilozi, a u sloju
jedan ulomak igosane keramike posude.
18
Kulturni
slojevi iznimno su devastirani
19
, to je otealo inter-
pretaciju ovog lokaliteta. Skupini grobova s lokaliteta
Pota (Ulica M. A. Reljkovia) pridruuje se godine
1989. istraeni grob s prilogom na mikrolokaciji
Uglovnica (K. 1.6). Na povrini od 680 m
2
iz rim-
skog su razdoblja zabiljeeni zidovi, baze stupova i
odvodni kanali te suspenzure tepidarija. Istraivanja
na ovoj lokaciji dijelom su pojasnila ranije otkrivenu
rimsku arhitekturu
20
, koja se sada interpretira kao
vea javna graevina termalnog kompleksa.
21
Iste go-
dine istraena su jo dva groba, od kojih je u jednom
bilo priloga, u Dugoj ulici 27 (K. 1.7), gdje su, takoer,
kulturni slojevi bili iznimno devastirani.
22
Na poziciji
Croatiaosiguranje u Ulici Vladimira Nazora (K. 1.8)
na povrini od 440 m
2
istraen je godine 1991. jedan
grob s prilogom poloen izmeu rimskih baza stupo-
va istraenih na toj lokaciji.
23
S ovog lokaliteta potjee
i igosani ulomak keramike. Tijekom godine 1993.
na dvije pozicije istraeno je jo ukopa; jedan grob s
prilogom u Dugoj ulici 23 (K. 1.9) na povrini od 76
m
2
, gdje je istraena i jedna rimska pe,
24
a u Prolazu
Alojzije Ullman (K. 1.10) na povrini od 220 m
2
jo 10
grobova, od kojih su etiri imala i priloge.
25
Na nave-
denoj poziciji istraen je dio rimskog objekta, glavni
kolektor i dio gradske ulice dekumana.
26
Skupina
grobova u Dugoj ulici upotpunjena je jo jednim na-
lazom lubanje u zapadnom proflu na kunom broju
33 (K.1.11), istraenom 1995. g. na povrini od 162
m
2
u iznimno devastiranim kulturnim slojevima.
27

Tijekom 2007. godine u Ulici Hrvatskih rtava 11 (K.
1.12), gdje je sukladno uvjetima istraeno oko 300
m
2
od 2.500 m
2
, istraena su jo tri groba ukopana
u rimski kulturni sloj
28
, a na poloaju CSS (K. 1.13)
povrine oko 900 m
2
, u Glagoljakoj ulici b.b. jo 2
groba bez priloga, te vie ulomaka igosane keramike
18 Vinkovci 1999, str. 155, kat. br. 337.
19 IskraJanoi 1993, str. 70.
20 U sklopu istraivanja na lokacijama Pota, Pota I. i Po-
ta II.
21 IskraJanoi 2001, str. 77.
22 IskraJanoi 1993, str. 71.
23 IskraJanoi 2001, str. 89, 152.
24 IskraJanoi 1993, str. 74.
25 IskraJanoi 1994a, str. 78.
26 IskraJanoi 1994a, str. 7879; IskraJanoi 1994b, str.
3; IskraJanoi 2001, str. 84, 88.
27 IskraJanoi 1996, str. 130.
28 Rapan Papea Vuli 2008, str. 7273; Rapan Papea
2008, str. 185.
uklopljenih u nalaz antikog obrtnikog kompleksa.
29
INTERPRETACIJA NALAZA GROBOVA
Opisani grobovi ukopani su unutar rastera koji su
obuhvaale antike Cibale. Svi su ukopani u antiki
kulturni sloj, a ovisno o lokaciji taj je sloj varirao
od ukopa u antikoj uti, preko ukopa uz i na os-
tatke arhitekture do ukopa u zemlju. Stoga je poloaj
ukopa indikativan, uz tipine nalaze, za dataciju ovih
grobova u vrijeme nakon prestanka funkcioniranja
grada, odnosno poklapa se s vremenom gepidske
dominacije Cibalama. Naime, ukopavanje unutar
rastera grada nije uobiajeno u antici, a i sami ukopi
uz ruevine svjedoe o loem stanju objekata. Kako
u veini grobova nisu otkriveni prilozi, njihova atri-
bucija vremenu gepidske dominacije radi se prema
okolnim nalazima, koji su sa sigurnou potvreni.
To mogu biti grobovi s prilozima ili nalazi ulomaka
igosane keramike.
Svi ukopi su, u sluajevima kad je to moglo biti
zabiljeeno, poloeni u pravokutne rake zaobljenih
uglova. U zemlju, odnosno rimski kulturni sloj uko-
pana su 32 groba. Kod osam grobova zabiljeena je u
grobnoj arhitekturi upotreba rimskih opeka i tegula u
vidu oblonica rake ili kao podloga ispod kostura: u
Ulici J. Dalmatinca G 8, G12, G14, G36; u Du-
goj ulici 1921 G1; u Dugoj ulici 27 G2; u Ulici
Hrvatskih rtava 11 G2; u Prolazu A. Ullman G7.
Taj podatak lako se objanjava ako se u obzir uzme
neposredan izvor rimskoga graevnog materijala u
blizini koji se koristio u izgradnji sve do 19. stoljea.
Kod trinaest grobova uoeno je ukopavanje neposred-
no uz ostatke rimske arhitekture. Rije je o G2, s
poloaja Ulica M. A. Reljkovia 1; G33, G35, G36,
G37 s poloaja Ulica J. Dalmatinca; G1 s Jugobanke;
G2, G3, G5, G6, G8, G9 i G10 iz Prolaza A.
Ullman. Jedan kostur pronaen je poloen direktno na
ostatke rimskoga karda (G8 iz Prolaza A. Ullman),
jedan izmeu ostataka dva rimska stupa (G2 iz Ulice
M. A. Reljkovia), jedan pored rimskog stupa (G35
iz Ulice J. Dalmatinca), djelomino na zid poloena
su dva (G33 iz Ulice J. Dalmatinca i G9 iz Prolaza
A. Ullman), a neposredno pored zida deset grobova
(G33, G36, G37 iz Ulice J. Dalmatinca, G1 s Ju-
gobanke, G2, G3, G5, G6, G9 i G10 iz Prolaza
A. Ullman). Polaganje grobova u redove zabiljeeno
je na pozicijama na kojima je istraeno vie grobova
(Duga ulica, Prolaz A, Ullman), s napomenom da su
29 Vuli et al. 2008, str. 71; Rapan Papea 2008, str. 187
188.
Starohrvatska prosvjeta III. sera svezak 38/2011.
10
redovi nepravilni, pogotovo kad ovise o polaganju uz
ostatke antike arhitekture.
Orijentacija svih grobova je zapadistok (glava je
na zapadu). Manji otkloni u nekoliko sluaja veu se
uz mjesto i vrijeme (godinje doba, doba dana) ukopa.
Svi su ukopi kosturni, isprueni na leima, a poloaj
ruku zabiljeen je kod 28 ukopa, dok za 23 ukopa
nema podataka (ili su kosturi djelomino istraeni,
ili kosti ruku nisu sauvane). Najei poloaj ruku je
obje ispruene uz tijelo, zabiljeen u 11 sluajeva (G2
u Ulici M. A. Reljkovia; G9, G11, G33 u Ulici J.
Dalmatinca; G2 u Dugoj ulici 5; G1, G3, G4, G5
u Dugoj ulici 1921; G1 i G2 u Dugoj ulici 27; G1
u Ulici M. A. Reljkovia; G1 u Ulici Hrvatskih rtava
11). Otprilike podjednako su zabiljeeni sljedei
poloaji: obje ruke lagano svijene u laktima sa akama
poloenim na zdjelicu u 6 sluajeva (G8, G31a,
G32, G34 u Ulici J. Dalmatinca; G4 i G10 u Pro-
lazu A. Ullman), desna ruka pruena uz tijelo, a lijeva
poloena na zdjelicu u 5 sluajeva (G30a i G37 u
Ulici J. Dalmatinca; G2 i G6 u Dugoj ulici 1921;
G8 u Prolazu A. Ullman) i desna ruka poloena na
zdjelicu, a lijeva pruena uz tijelo u 4 sluaja (G15,
G33 u Ulici J. Dalmatinca; G9 u Dugoj ulici 5; G1
u Ulici V. Nazora). Samo je u dva sluaja zabiljeen
poloaj ruku prekrienih na trbuhu (G35 i G36 u
Ulici J. Dalmatinca).
Za 41 ukop sauvan je podatak o (relativnoj) du-
bini ukopa. Prosjena dubina je 1,68 m od povrine,
dok je vie od polovine grobova (24 ukopa) poloeno
na dubinu od 1,50 do 1,70 m. Raspon dubine ukopa
kree se od 0,75 m do 3,78 m. Ovaj podatak uvjetovan
je poloajem ukopa u odnosu na rimski grad, odnos-
no moderne nivelacije koje su razinu rimskoga grada
u pojedinim dananjim gradskim etvrtima podigle
na razinu humusa, odnosno zatrpale na neto vee
dubine.
Prilozi su otkriveni u svega 18 grobova. Za sedam
grobova nemamo podataka o spolu pokojnika (G4 u
Ulici M. A. Reljkovia, G8, G9, G32 i G35 u Ulici
J. Dalmatinca, G2 u Dugoj ulici 27, G3 u Prolazu
A. Ullman), jedan je prilog u djejem grobu (G4 u
Dugoj ulici 1921), pet priloga u enskim grobovima
(G9 u Dugoj ulici 5, G6 u Dugoj ulici 1921, G1 u
Ulici V. Nazora 4, G4, G7 u Prolazu A. Ullman) te
pet u mukim grobovima (G2 u Dugoj ulici 5, G1
u Ulici M. A. Reljkovia, G1 u Dugoj ulici 23, G1u
Prolazu A. Ullman i G2 u Ulici Hrvatskih rtava
11).
Antropoloke analize provedene su na 25 kostu-
ra sa sljedeim rezultatima: est je ukopa djece (ra-
spon godina starosti u trenutku smrti je od 00,5 do
1215), devet ukopa ena (raspon godina starosti u
trenutku smrti je od 2025 do 5055) te osam ukopa
mukaraca (raspon godina starosti u trenutku smrti
je od 1618 do 2555), dok za dva ukopa nije bilo
mogue odrediti spol (starost je manja od 20 godina).
Prosjena doivljena starost je 28,6 godina. Rezul-
tati antropolokih analiza ukazuju na stabilnu zaje-
dnicu koja se dobro hranila, ali i bila izloena tekom
fzikom radu, dok su tee bolesti zabiljeene u samo
dva sluaja.
30
Na veini gepidskih grobalja imamo slinu situ-
aciju, vezano za grobne rake, orijentaciju i poloaj
ruku.
31

Unutar ueg rastera Cibala zabiljeen je 51 grob.
Rasporeeni su na 13 mikrolokacija koje se mogu
izdvojiti u dvije vee skupine. Prvu bi skupinu inili
grobovi u sjeveroistonom dijelu Cibala na poloajima
u Ulici Matije Antuna Relkovia (Pota, Pota I, Pota
II), Ulici Jurja Dalmatinca, Ulici Hrvatskih rtava i
Ulici Vladimira Nazora, drugu skupinu oni u jugo-
zapadnom arealu Cibala na poloajima Jugobanka,
Duga ulica 1921, Duga ulica 23, Duga ulica 27 i
Duga ulica 33. Usamljeni su poloaji u Prolazu Alo-
jzije Ullman, koji bi se mogli povezati sa sjevernom
skupinom, i u Glagoljakoj ulici b.b., koji bi se mogli
povezati s junom skupinom, iako je ostalo malo slo-
bodnog meuprostora za istraivanja i popunjavanje
ovih praznina. Ovakav raspored grobova sugerirao
bi postojanje naselja u sredinjem dijelu Cibala, iako
po sadanjem stanju istraivanja na veini nave-
denih lokacija postoje i nalazi igosane i naseobin-
ske keramike, to baca drugaije svjetlo na prethodni
podatak. Kako su grobovi razbacani po cijelim Ci-
balama, moe se rei da u vrijeme sahranjivanja nije
postojala jaa crkvena (arijanska) organizacija koja bi
diktirala mjesto ukopa.
NALAZI
Od ukupno 51 istraenog ukopa unutar rastera
antikih Cibala samo 18 njih sadravalo je nalaze, dok
ih u 33 nema. Skupina od 18 grobova s nalazima ini
35,29 %, a taj postotak uklapa se u opu sliku koju
pruaju gepidska groblja.
30 laus 2002, str. 598; Vodanovi et al. 2005, str. 676677.
31 Dimitrijevi 1960, str. 9; Csallany 1960, str. 295296;
Cseh 2005, str. 25; BonaNagy 2005, str. 78, 80, 8990;
Nagy 2005a, str. 106, 135.
11
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
PRILOZI U UEM SMISLU
Iako nisu sauvani drugi podatci osim turih zapisa u
dnevnicima, u pojedinim ukopima zabiljeeno je pril-
aganje ivotinjskih zubi i kostiju u grob. Takve prim-
jere imamo u G3 na poloaju Ulica M. A. Reljkovia
te G2 i G9 na poloaju Duga ulica 5. Moda je
takvih primjera bilo i vie, ali nalazi, kao ni zapisi, nisu
sauvani. Prilaganje hrane u grob nije esta pojava u
gepidskim grobovima, ali mogu se pronai paralele u
nalazima u grobovima 13 i 14 na lokalitetu Magyarc-
sandBkny.
32
FUNKCIONALNI DIJELOVI ODJEE
Funkcionalni dijelovi odjee pronaeni u istraenim
grobovima svjedoe o praksi ukopa pokojnika u nje-
govoj odjei. Na dvije lokacije u Cibalama otkrivene
su dvije preice koje svjedoe o modi tog vremena.
Rije je o nalazu iz G1 na poloaju Prolaz A. Ull-
man
33
i nalazu iz G6 na poloaju Duga ulica 1921.
34

U oba sluaja rije je o eljeznim ovalnim preicama
kojima je baza trna odsjeena, a vrh trna prelazi preko
alke.
Ovalne eljezne preice pojavljuju se kao
kasnoantika batina jo u 4. stoljeu, traju kroz cijelo
5. stoljee, kada ih Germani prenose i u 6. stoljee.
35

Ovaj tip preica tako postaje ope germansko dobro,
te se osim u gepidskim grobovima kao est nalaz poja-
vljuje i u grobovima Istonih i Zapadnih Gota te Lan-
gobarda.
36
. Ovalne eljezne preice promjera veeg
od 5 cm otkrivene u gepidskim grobovima u Potisju
M. Nagy dri za najstarije na groblju u Szregu, te
ih povezuje s istonogotskom i predlangobradskom
ostavtinom.
37
Ovalne eljezne preice promjera ma-
njeg od 3,5 cm ista autorica navodi kao kope torbica
ili pojasa za oruje.
38
Ovalne eljezne preice s ma-
sivnim trnom najbrojnije su meu nalazima preica
u gepidskim grobovima na lokalitetu Vie grobalja
u Starom Kostolcu.
39

Preici iz G1 na poloaju Prolaz A. Ullman para-
lele nalazimo u grobu VII/20 na lokalitetu Szolnok
32 Nagy 2005a, str. 100101, str. 107, te poveznice na druge
lokalitete.
33 Vinkovci 1999, str. 151, kat. br. 319.
34 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 324; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 444.
35 Vinski 1991, str.12; Bona Nagy 2002, str. 122.
36 Usp. Mileti 1970, str.147; Mileti 1979, str.168; Vinski
1991, str. 10 i dalje.
37 Nagy 2005b, str. 188.
38 Nagy 2005b, str. 159.
39 Zotovi 1994, str. 185.
ZagyvaPartAlcsi
40
, zatim u grobu 61 na lokalitetu
SzregTglagyru.
41
Preici iz G6 na poloaju Duga ulica 1921 na-
lazimo paralele u grobu VII/18 na lokalitetu Szol-
nolZagyvaPartAlcsi
42
, u grobu 95 na lokalitetu
HdmezvsrhelyKishomok
43
, u grobu 222 na lo-
kalitetu Szolnok Szanda
44
, u grobu 17 na lokalitetu
SzregTglagyru
45
, zatim u grobovima 4, 5, 8, 13 na
lokalitetu JakovoKormadin.
46
NAKIT
Predmeti u funkciji nakita otkriveni su u tri groba.
Rije je o nalazima ogrlica iz G6 na poloaju Duga
ulica 1921
47
i G32 na poloaju Ulica J. Dalmatinca
48
,
te o nalazu narukvice iz G2 s poloaja Duga ulica
27.
49
Ogrlica iz G6 na poloaju Duga ulica 1921 sas-
toji se od 16 jantarnih perli i 7 perli od staklene paste.
Devet privjesaka loptastog oblika s kukicom iz G32
na poloaju Ulica J. Dalmatinca pronaenih oko vrata
kostura takoer ine ogrlicu. Bronana narukvica iz
G2 na poloaju Duga ulica 27 blago je proirenih i
prebaenih krajeva, a pronaena je in situ oko lijeve
podlaktice.
Slino kao i kod preica ogrlice od perli ope su
germansko dobro batinjeno iz kasnoantike tradicije.
Na svim istraivanim ranosrednjovjekovnim groblji-
ma pojavljuju se kao dio inventara enskih i djejih
grobova.
50
Najee se nalaze oko vrata i u predjelu
grudnoga koa, a neto rjee i oko runog zgloba ili u
predjelu zdjelice, gdje mogu biti i u funkciji ukrasnih
dijelova odjee.
51
Perle od staklene paste u Potisju su
sarmatska batina, dok su perle od jantara gepidska no-
vina.
52
Na gepidskoj nekropoli Vie grobalja u Starom
Kostolcu u enskim i djejim grobovima naene su
raznobojne perle od stakla ili staklene paste okruglog,
valjkastog, bikoninog i heksagonalnog oblika kao
40 Cseh 2005, str. 22, T. 39.
41 Nagy 2005b, str. 130, T. 57.
42 Cseh 2005, str. 22, T. 39.
43 Bona & Nagy 2002, str. 73, T. 25.
44 Bona & Nagy 2002, str. 234, T. 54.
45 Nagy 2005b, str. 125, T. 49.
46 Dimitrijevi 1960, str. 12, 13, 15, T. II/26, T. IV/10, T.
III/25, T. VI/7.
47 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 334; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 441.
48 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 323; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 440.
49 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 328; SBS katalog 2009,
str. 138, kat. br. 439.
50 usp. Mileti 1970, str. 133; Vinski 1991, str. 31.
51 Dimitrijevi 1960, str. 27; Mrkobrad 1980, str. 49.
52 Nagy 2005b, str. 177.
Starohrvatska prosvjeta III. sera svezak 38/2011.
12
dijelovi ogrlica, te vee okrugle perle od jantara koje su
nalaene uz ruke ili kao inventar torbica.
53
Vinkovaka
ogrlica sastoji se od 10 smeih zrna jantara oblika
kotice dinje, 2 smea zrna jantara valjkastog oblika,
3 smea zrna jantara nepravilno okrugla, spljotena,
2 zelena okrugla zrna od stakla, 1 modrozelenog ok-
ruglog zrna od stakla, 2 zelenkastosmea bavasta
zrna od stakla, 1 tamnosmeog sitnog zrna od stakla
i 1 svijetlosmeog zrna od staklene paste bavastog
oblika. Stoga joj kao najslinije primjerke navodimo
ogrlice iz grobova 14 i 31 na lokalitetu Magyarcsand
Bkny
54
, zatim ogrlice iz grobova 5 i 16 na lokalitetu
JakovoKormadin
55
, ogrlicu iz groba 9 na lokalitetu
SzentesNagyhegy
56
, ogrlicu iz groba 6 na lokalitetu
CsandBkny
57
, te ogrlicu iz groba 59(15) na loka-
litetu HdmezvsrhelyGorzsa.
58
Bronane privjeske loptastog oblika s uicom
za vjeanje, sline onima iz G32 na poloaju Ulica
J. Dalmatinca, nalazimo na gepidskome groblju Ja-
kovoKormadin
59
, gdje se veu uz ogrlice od perli, a
u germanski kulturni krug ulaze svojim tipolokim
odlikama.
60
Zanimljivo je da u dostupnoj literaturi,
osim nalaza s Kormadina, ne nalazimo druge paralele
ovoj vrsti nalaza unutar gepidske skupine, pa moda
moemo razmiljati o lokalnoj proizvodnji ovog tipa
nakita za srijemske Gepide. Rije je o bikoninim
upljim privjescima raenim od bronanog lima s
petljom od narebrene ice.
Narukvice s vie ili manje rastavljenim ili
prebaenim i proirenim krajevima nose obiljeja
kasnoantike tradicije, kada su izraivane od bronce,
eljeza ili plemenitog metala.
61
Ovaj tip narukvice
nosili su ponajprije romanizirani starosjedioci od
kraja 5. do ranog 7. stoljea, a preuzeli su ga potom u
kontaktu s njima u razdoblju seobe naroda germanski
narodi.
62
Narukvice od glatke ice okrugla presjeka,
s rastavljenim neukraenim i zadebljanim krajevima
esto se nalaze kao ostavtina u gepidskim grobovi-
ma.
63
Narukvica s proirenim krajevima istraene su
na brojnim gepidskim lokalitetima, a kao najslinije
53 Zotovi 1994, str. 188.
54 Nagy 2005a, str. 101, 103, T. 22, T. 24, T. 76.
55 Dimitrijevi 1960, str. 12, 16 T. IV/3,4, T. IX/5.
56 Csallany 1961, str. 47, T. XXIV/31.
57 Csallany 1961, str. 142, T. CLIX/15.
58 Csallany 1961, str. 128, T. CCXXIX/11.
59 Dimitrijevi 1960, str. T.II/1721,2324.
60 Dimitrijevi 1960, str. 27.
61 Radulovi 2006, str. 368.
62 Mileti 1970, str. 136; Vinski 1971, str. 60.
63 Csallany 1961, str. 271; Mrkobrad 1980, str. 49.
navodimo narukvice iz groba na lokalitetu Pesak u
Boaru kod Kikinde
64
, zatim na lokalitetu Oraje u
Dubravici
65
, iz groba 13 na lokalitetu Magyarcsand
Bkny
66
, iz groba 38 na lokalitetu SzentesKkny-
zug
67
te iz groba 183 na lokalitetu SzentesBerekht.
68
SVAKODNEVNI UPORABNI PREDMETI
Meu najbrojnije nalaze svakodnevnih uporab-
nih predmeta spadaju kotani eljevi otkriveni u
G3 i G7 na poloaju Prolaz A. Ullman
69
, G1 na
poloaju Duga ulica 23
70
, G1 na poloaju Ulica M. A.
Reljkovia
71
te u G8 i G9 na poloaju Ulica J. Dal-
matinca.
72
Po jedan eljezni no otkriven je u G1 na
poloaju Prolaz A. Ullman
73
, G1 na poloaju Ulica
V. Nazora
74
i G1 na poloaju Ulica Hrvatskih rtava
11. Jedan keramiki prljen za vreteno otkriven je u
G6 na poloaju Duga ulica 1921
75
, a jedna perla od
krede u G2 na poloaju Duga ulica 27.
76
Po jedna
bronana karika otkrivena je u G4 i G6 na poloaju
Duga ulica 1921.
77
Izlizani rimski bronani novac ot-
kriven je u G35 na poloaju Ulica J. Dalmatinca.
Najbrojniji nalazi iz gepidskih grobova na pro-
storu Cibala su kotani eljevi, ukupno est komada,
od kojih su tri jednoredna, a tri dvoredna. Svi eljevi
otkriveni su u predjelu glave pokojnika, osim jednoga
koji je pronaen uz desno koljeno, to sugerira da je
visio na vrpci o pojasu. To su uobiajeni poloaji na-
laza kotanih eljeva u gepidskim grobovima, koji
svjedoe i o injenici da je ealj vjerojatno stajao
u kosi pokojnika, ili se nosio na vrpci oko struka.
78

Kotani eljevi poznati su jo od kasne antike, ali
ujedno predstavljaju i jedan od najuestalijih nalaza
u germanskim grobljima. Gepidi su ih mogli preuzeti
64 Seoba 1962, str. 14, sl. 4.
65 Mrkobrad 1980, str. 49, T. XXXVII/6.
66 Nagy 2005a, str. 100, T. 22.
67 Csallany 1961, str. 29, T. IX/6.
68 Csallany 1961, str. 87, T. LXXXI/4.
69 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 321 i 322; SBS katalog
2009, str. 138, kat. br. 438.
70 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 327; Boji 2009, str. 15, sl.
2.
71 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 331.
72 Vinkovci 1999, str. 154, kat. br. 332 i 333; SBS katalog
2009, str. 138, kat. br. 437.
73 Vinkovci 1999, str. 151, kat. br. 320.
74 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 330.
75 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 326; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 446.
76 Vinkovci 1999, str. 153, kat. br. 329; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 442.
77 Vinkovci 1999, str. 152, kat. br. 325; SBS katalog 2009,
str. 139, kat. br. 445.
78 Bona & Nagy 2002, str. 9597.
13
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
direktno iz kasnoantikih naselja ili posredno preko
Ponta i june Rusije.
79
Dvoredni kotani eljevi
karakteristini su za podunavske provincije Rim-
skoga Carstva u 4. stoljeu, u 5. stoljeu ire se po
cijeloj Karpatskoj kotlini, dok se u prvoj polovini 6.
stoljea nalaze iskljuivo kod Gepida.
80
Kod Gepida su
karakteristini nalaz kod svih dobnih skupina, neovi-
sno o spolu pokojnika.
81
Dvoredni su eljevi tipini
prilog u enskim, a jednoredni u mukim grobovi-
ma.
82
I jednoredni i dvoredni kotani eljevi raeni
su istom tehnikom, odnosno spajanjem tri kotane
ploice eljeznim ili bronanim zakovicama. Kod
vinkovakih primjeraka radi se iskljuivo o eljeznim
zakovicama iji broj se kree od 4 (u tri sluaja), preko
5 (u jednom sluaju) do 6 (u dva sluaja) komada.
Sredinja kotana ploica je najira i na njoj se nalaze
urezani zupci elja, koji se stepeniasto i simetralno
poveavaju od ruba prema sredini elja. Kod dvore-
dnih eljeva zupci su rasporeeni gue s jedne, a
rjee s druge strane, dok je podjela kod jednorednih
eljeva simetralna. Na ovu ploicu s gornje i donje
strane uvrena je po jedna manja kotana ploica,
proflirana pravokutno ili polukruno, na kojoj je
ujedno smjeten i ukras. Kod dvorednih se eljeva
ove ploice nalaze u sredini elja, a kod jednorednih
eljeva uz gornji rub. Ukras je izveden urezivanjem
i/ili punciranjem motiva tipinih za kotanu produk-
ciju (koncentrini krugovi, polukrune i ravne linije),
odnosno njihovim raznim kombinacijama.
83

Zbog krhkosti grae ni jedan vinkovaki ealj
nije sauvan u potpunosti. Dvoredni eljevi otkrive-
ni su u G8 na poloaju Ulica Jurja Dalmatinca, G1
na poloaju Duga ulica 23 i G3 na poloaju Prolaz
A. Ullman. Dvoredni kotani eljevi dugi su izmeu
110 i 122 mm, irina im je izmeu 40 i 50 mm, a de-
bljina 10 do 15 mm. Jednoredni kotani eljevi dugi
su izmeu 103 i 157 mm, irina im je izmeu 33 i 43
mm, a debljina izmeu 10 i 12 mm. Svi su primjerci
ukraeni. Kotani dvoredni ealj iz G8 na poloaju
Ulica J. Dalmatinca identian je elju iz groba 62 na
lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok
84
, elju iz
groba 89 na lokalitetu SzentesBerekhat
85
, kao i elju
79 Dimitrijevi 1960, str. 2829.
80 Toth 1994, str. 290; Toth 2006, str. 74.
81 Csallany 1961, str. 251.
82 Istvnovits Nepper 2005, str. 47.
83 Csallany 1961, str. 252253; Bona & Nagy 2002, str. 98;
Cseh 2005, str. 28.
84 Bona & Nagy 2002, str. 59, Abb. 39, T. 17.
85 Csallany 1961, str. 80, T. LXXXIII/11.
iz groba 54 na lokalitetu Kiszombor.
86
Ovi eljevi na
bonoj ploici nose ukras od urezanih ravnih i valo-
vitih linija. Kotani dvoredni ealj kojem je bona
stranica ukraena urezanim okomitim i ravnim lini-
jama iz G1 na poloaju Duga ulica 23 identian je
kotanom elju iz groba 26 u SzregTglagyru
87
,
kao i elju iz groba 95 na lokalitetu Hdmezvsrhe-
lyKishomok
88
te elju iz Srijemske Mitrovice.
89

Kotani dvoredni ealj ukraen trima viestrukim
koncentrinim krugovima na kraim stranama
sredinje kotane ploice, te urezanim kratkim okom-
itim linijama uz rub manje, gornje ploice i urezanim
linijama u motivu mree po sredini iz G3 u Prolazu
A. Ullman identian je kotanom elju iz groba 62
u SzregTglagyru.
90
Jednoredni eljevi otkriveni
su u G9 na poloaju Ulica J. Dalmatinca, G1 na
poloaju Ulica M. A. Reljkovia 1 i G7 na poloaju
Prolaz A. Ullman. Jednoredni kotani ealj iz G9 na
poloaju Ulica J. Dalmatinca tipoloki odgovara ge-
pidskim jednorednim eljevima lunog hrpta,
91
ali
direktne paralele za njegov ukras uz rubove urezane
linije, a u sredini kruii s tokom u sredini povezani
polukrunim linijama nema. Kotani jednoredni
ealj s bonom stranicom ukraenom urezivanjem
kosih linija iz G1 na poloaju Ulica M. A. Reljkovia
1 identian je kotanom elju iz groba 38 s lokaliteta
MagyarcsandBkny.
92
Jednoredni kotani ealj s
bonom stranicom ukraenom urezivanjem okomitih
i kosih linija u motivu slova X iz G7 u Prolazu A. Ull-
man identian je elju iz groba 183 (14) s lokaliteta
SzentesBerekhat.
93

Meu predmete svakodnevne uporabe ubrajamo
i nalaze eljeznih noeva. Razni tipovi noeva, ali
najee s otricama blago povijenim prema vrhu,
s duim ili kraim trnom drke est su prilog u
mukim i enskim grobovima vremena seobe naro-
da.
94
U gepidskim su nekropolama najzastupljeniji
tipovi sa irokom otricom.
95
Zbog manjih dimenzija
vinkovaki primjerci ine orue te se tako svrstavaju
u predmete svakodnevne uporabe. eljezni predmet
iz G1 u Ulici V. Nazora identian je predmetu iz
86 Csallany 1961, str. 175, T. CXVIII/3.
87 Nagy 2005b, str. 127, T. 52.
88 Bona & Nagy 2002, str. 73, T. 25.
89 GHA 1987, str. 231, Abb. V, 22, b.
90 Nagy 2005b, str. 131, Abb. 14, T. 58.
91 Csallany 1961, str. 252.
92 Nagy 2005a, str. 105, T. 25.
93 Csallany 1961, str. 87, T. LXXXI/5, CCLXII/3.
94 Dimitrijevi 1960, str. 29; Simoni 19771978, str. 211.
95 Mrkobrad 1980, str. 55; Toth 2006, str. 77.
Starohrvatska prosvjeta III. sera svezak 38/2011.
14
groba 2 s lokaliteta Mea u Kamenovu, koji je opisan
kao no, s mogunou da se radi i o polovici kara.
96

Zbog loije ouvanosti za druge vinkovake primjerke
za sada se ne iznose paralele.
Od prapovijesnih vremena tipian je nalaz u
enskim grobovima prljenak za vreteno, pa ni gepids-
ki grobovi nisu iznimka. Najei oblici su neukraeni
bikonini prljenci raeni od fne gline i dobro peeni
u sivim i smeim tonovima, a neto rjei su keramiki
ploasti prljenci.
97
U funkciji prljenaka pojavljuju se
i probueni ulomci keramikih posuda, te perle od
jantara, staklene paste i krede.
98
Najee se nalaze uz
kosti natkoljenica, to sugerira da su se nosile na vezi-
ci o pojasu.
99
Perla od krede, kakva je naena u G2 s
poloaja Duga ulica 27, mogla je osim kao prljenak
sluiti i kao pomagalo kod ivanja koje se nosilo na
kraju ukrasne vrpce o pojasu (vidi dalje). Perle od
krede u enskim grobovima naene su na lokalitetu
SzregTglagyru u grobovima 16 i 19
100
te grobu
77 na lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok.
101

Kredasta perla otkrivena je i u grobu 16 na lokalitetu
JakovoKormadin, a autorica je smatra prljenkom za
vreteno.
102
Inae, kredaste perle u mukim grobovima
nose se kao ukras na maevima tipa spata.
103
Bronane karike iz G4 i G6 na poloaju Duga
ulica 1921 opisane su kao zatvarai torbica koje su
visjele o pojasu.
104
Miljenja sam da se radi o dijelu
ukrasne vrpce tipa cingulum, koja je visjela s pojasa i
na kojoj se nalaze svakodnevni uporabni, ali i ukrasni,
predmeti. Radi se o jednom vidu gepidske mode koja
je zabiljeena kako u enskim, tako i u mukim grobo-
vima na maarskim nalazitima.
105
Naime, kod torbica
se redovno nalaze manje bronane ili eljezne kope
koje su ih drale za pojas. U prilog ovom miljenju ide
i eljezna kopa pojasa iz G6, identina kopama iz
grobova 2, 17, 19, 28, 39, 98 i 112 s lokaliteta Szreg
Tglagyru, od kojih su neki imali i viseu ukrasnu vr-
pcu.
106
Bronane karike s pojasa otkrivene su i u grobu
96 Simoni 19771978, str. 210, 211, T. II/6.
97 Toth 2006, str. 71.
98 Csallany 1961, str. 285286.
99 Cseh 2005, str. 28.
100 Nagy 2005b, str. 125126, T. 49, T. 50.
101 Bona & Nagy 2002, str. 66, T. 21.
102 Dimitrijevi 1960, str. 16.
103 Usporedi npr. grob 8, 9 i 17 na lokalitetu Magyarcsa-
ndBkny (Nagy 2005a, str. 100, T. 21), kao i kartu
rasprostiranja (Nagy 2005b, str. 174, Abb. 33).
104 Dizdar 1999, str. 68.
105 Cseh 2005, str. 30; Nagy 2005b, str. 188.
106 Nagy 2005b, str. 188, Abb. 23.
77 na lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok
107
, a
jedna u grobu 48 na lokalitetu SzregTglagyru.
108
Prilaganje rimskog novca, ali i novca openito u
grobovima iz vremena seobe naroda esta je pojava.
109

S obzirom na injenicu da je G35 s poloaja Ulica
J. Dalmatinca ukopan u rimski kulturni sloj, postoji
i mogunost da se u grobu naao sluajno. Novac je
previe izlizan da bi se sa sigurnou mogao datirati,
osim to car ima zrakastu krunu, to ga okvirno dat-
ira u 3. stoljee. Na gepidskim grobljima Panonske
nizine u svojoj velikoj sintezi stanja istraivanja D.
Csallany navodi 28 primjeraka rimskog novca 2. do 4.
stoljea.
110
Novac cara Filipa Starijeg (244.249.) ot-
kriven je u predjelu desne ake groba 7 na lokalitetu
JakovoKormadin.
111
Rimski novac Konstantina I.
kovan izmeu 320. i 325. godine otkriven je u grobu 3
na lokalitetu MagyarcsandBkny.
112
ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Iscrpnom analizom nalaza potvreno je da ukopi un-
utar rastera rimskih Cibala nesumnjivo pripadaju ge-
pidskom kulturnom krugu, jer se za sve nalaze mogu
nai paralele u dobro istraenim gepidskim grobljima
na podruju dananje Maarske i Srbije.
Kako ni za jedan pokretni nalaz iz ukopa na pro-
storu Cibala ne postoji neosporan dokaz za dataciju,
ona je nainjena na osnovi slinih ili identinih na-
laza na prostoru koji je povijesno pripadao Gepidima.
Paralele naim nalazima tako imamo na lokalitetu
Kormadin kod sela Jakovo (Srijem, Srbija) datiranom
u razdoblje od 535. do 567. godine
113
, zatim na loka-
litetu Kamenovo (sjeveroistona Srbija) datiranom u
razdoblje od 550. do iza 567. godine
114
, na lokalitetu
Vie grobalja u Starom Kostolcu (istona Srbija)
datiranom oko sredine 6. stoljea
115
, na lokalitetu
SzregTglagyr (istona Maarska) datiranom u
srednju treinu 6. stoljea, do 567. godine
116
, na lo-
kalitetu MagyarcsandBkny (istona Maarska,
granica s Rumunjskom) datiranom od zadnje treine
5. do srednje treine 6. stoljea
117
, na lokalitetu
SzolnokZagyvaPartAlcsi (istona Maarska)
107 Bona & Nagy 2002, str. 66, T. 21.
108 Nagy 2005b, str. 130, T. 56.
109 Nagy 2005, str. 107.
110 Csallny 1961, str. 291.
111 Dimitrijevi 1960, str. 13.
112 Nagy 2005a, str. 98.
113 Dimitrijevi 1960, str. 44.
114 Simoni 19771978, str. 214.
115 Zotovi 1994, str. 190.
116 Nagy 2005b, str. 197.
117 Nagy 2005a, str. 114.
15
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
datiranom u drugu polovinu 6. stoljea
118
, na loka-
litetu HdmezvsrhelyKishomok (jugoistona
Maarska) datiranom od druge polovine 5. do sred-
nje treine 6. stoljea
119
, na lokalitetu SzentesKk-
nyzug (jugoistona Maarska) datiranom od 480.
do 568. godine
120
, na lokalitetu SzentesBerekht
(jugoistona Maarska) datiranom od 472. do 568. go-
dine
121
, na lokalitetu SzentesNagyhegy (jugoistona
Maarska) datiranom od 472. do 568. godine
122
, na
lokalitetu CsandBkny (jugoistona Maarska)
datiranom od 480. do 600. godine
123
te na lokalitetu
HdmezvsrhelyGorzsa (jugoistona Maarska)
datiranom od 472. do 568. godine
124
, na lokalitetu
Kiszombor (jugoistona Maarska) datiranom od
472. do 620. godine.
125
Prethodno navedenim dataci-
jama potvruje se pretpostavka da Gepidi na prostoru
Cibala borave tek u drugoj fazi dominacije izvorima
datiranoj u vrijeme od 535. do 567. godine. Iako je
vei dio ukopa bez priloga, i oni s prilozima daju sliku
jedne ruralne zajednice s neizraenom vojnikom
komponentom, to je podatak koji pomalo zauuje, s
118 Cseh 2005, str. 45.
119 Bona & Nagy 2002, str. 149.
120 Csallany 1961, str. 333.
121 Csallany 1961, str. 333.
122 Csallany 1961, str. 333.
123 Csallany 1961, str. 329.
124 Csallany 1961, str. 330.
125 Csallany 1961, str. 331.
obzirom na istaknut poloaj Cibala u okviru Drugoga
Gepidskog Kraljevstva, kao i na bitke koje su voene
u blizini Cibala (Volcejske movare 489. godine i As-
feld 549. godine).
Analizom grobnih nalaza i rituala ukopa moemo
dobiti okvire slike izgleda tipinog stanovnika ge-
pidskih Cibala. O modi noenja pojasa svjedoe na-
lazi preica, a i nalazi kojima poloaj nalaza sugerira
noenje o uzici vezanoj za pojas indirektno svjedoe o
noenju pojasa na odjei. Nalazi nakita, iako skrom-
ni, svjedoe o modi ukraavanja gepidskih ena.
Upravo nedostatak luksuznijih nalaza fbula i kopi
zabiljeenih u gepidskim enskim grobovima sug-
erira da u Cibalama ivi populacija slabijega imovnog
stanja. O osobnoj higijeni svjedoe nalazi kotanih
eljeva i (?)kara, koji sugeriraju da se vodi briga o
njezi i izgledu kose i brade.
Analizom nalaza neosporno se moe rei da pri-
padaju gepidskome kulturnom krugu. to se tie et-
niciteta nositelja tih nalaza tu se ve pojavljuju dvo-
jbe. Zbog skromnijih nalaza moe se pomiljati i da su
nositelji ovih nalaza ostatci kasnoantike populacije
poneseni modom svog vremena, ali isto tako i Ger-
mani u opem smislu. Za sada se na ovo pitanje ne
moe dati konkretan odgovor. Moda e neka budua
istraivanja pomoi u rasvjetljavanju ove problema-
tike.
Starohrvatska prosvjeta
16
III. sera svezak 38/2011.
R e d n i
broj:
Lokalitet: Grob, kvadrant: Dubina,
orijentacija:
Grobna arhitek-
tura:
Kostur: Antropoloka
analiza:
Nalazi: Literatura:
1. Ulica M. A.
Reljkovia
(Nova Pota)
Korda
1960:54
2. Ulica M. A.
Reljkovia
(Pota I TK
centar)
GROB 1
blok X
1,90 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalno ouvan,
oteen
prilikom
izvoenja
radova.
3. Ulica M. A.
Reljkovia
(Pota I TK
centar)
GROB 2 blok X 1,90 m;
smjer ZI
Poloen izmeu
ostataka dva
rimska stupa.
Kostur parci-
jalno ouvan,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 150
cm.
4. Ulica M. A.
Reljkovia
(Pota I TK
centar)
GROB 3 blok IX 1,60 m;
smjer ZI
Disloci-
rane kosti
pronaene
zajedno sa
ivotinjskim
kostima i
ulomcima rim-
skih opeka.
5. Ulica M. A.
Reljkovia
(Pota I TK
centar)
GROB 4 blok
XIb
Kostur parci-
jalno ouvan,
duina 100 cm.
posuda,
naena
iznad
glave. ?
Dizdar
1999:66
6. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 8 blok
VIII
1,40 m;
smjer ZI
Grobna raka
pravokutna,
zaobljenih
uglova, uz glavu
postavljeni
ulomci rimskih
opeka; duina
rake 104 cm,
irina rake 56
cm.
Sauvani
samo dijelovi
lubanje.
ealj,
pokraj
lubanje.
Inv. br.
A1997.
Dizdar
1999:154,
Kat. br.
332.
7. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 9 blok
XIII
2,30 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalno ouvan,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 160
cm.
ealj, uz
lubanju.
Inv. br.
A1996.
Vinkovci
1999:154,
Kat. br.
333.
8. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 10 sonda
XVII
1,30 m;
smjer ZI
Kostur cjelovit,
ruke svijene
u laktima
i poloene
na zdjelicu.
Duina 160
cm.
9. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 11 sonda
XVII
1,50 m;
smjer ZI
Kostur cjelovit,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 80 cm.
10. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 12 istoni
kanal za kran
1,50 m;
smjer ZI;.
Oblonice od
rimskih opeka
nalaze se ispod,
te s lijeve i
desne strane
lubanje.
Otkrivena
samo lubanja
i gornji dio
grudi, a ostatak
se nalazi izvan
ruba iskopa.
Duina 36 cm.
11. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 13 istoni
kanal za kran
1,50 m;
smjer ZI
Otkrivena
samo oteena
lubanja.
17
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
12. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 14 istoni
iskop
1,50 m;
smjer ZI
Oblonice od
dvije rim-
ske opeke
vodoravno su
postavljene
ispod kostiju.
Otkrivena
samo oteena
lubanja i neko-
liko kostiju
grudnog koa.
Duina 43 cm.
13. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 15 za-
padni iskop
1,40 m;
smjer ZI
Kostur cjelovit,
desna ruka
svijena u laktu
i poloena na
zdjelicu, lijeva
pruena uz
tijelo. Duina
174 cm.
14. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 30a
zapadni iskop
1,60 m;
smjer ZI
Parcijalno
ouvan kostur,
desna ruka
pruena uz
tijelo, lijeva
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 157
cm.
15. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 31a
zapadni iskop
1,60 m;
smjer ZI
Kostur cjelovit,
ruke svijene
u laktima
i poloene
na zdjelicu.
Duina 105
cm.
16. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 32 za-
padni iskop
1,60 m;
smjer ZI
Kostur cjelovit,
ruke svijene
u laktima
i poloene
na zdjelicu.
Duina 152
cm.
Devet
bronanih
privjesaka,
oko vrata
kostura.
Inv. br.
A3242.
Vinkovci
1999:154,
Kat. br.
334.
17. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 33 za-
padni iskop
1,60 m;
smjer ZI
Desni kostur
djelomini
poloen na
ostatke rimskog
zida.
Dvojni grob:
poloeni jedan
pored drugog.
Cjeloviti kos-
turi. Desnom
kosturu ruke
su poloene
uz tijelo; kod
lijevog kostura
desna ruka
svijena u laktu
i poloena na
zdjelicu, lijeva
ispruena uz
tijelo. Duina
oba po 122 cm.
18. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 34 za-
padni iskop
1,70 m;
smjer ZI
Cjelovit kostur,
desna ruka
svijena u laktu
i poloena
pokraj zdjelice,
lijeva ruka
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 163
cm.
Starohrvatska prosvjeta
18
III. sera svezak 38/2011.
19. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 35
sjeverni iskop
1,50 m;
smjer ZI;
Grobna raka
pravokutna,
zaobljenih
uglova, pokraj
rimskog stupa.
Duina rake
200 cm, irina
rake 62 cm.
Cjelovit
kostur, ruke
prekriene na
trbuhu. Duina
173 cm
Novac,
rimski.
Dizdar
1999:66
20. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 36
sjeverni iskop
1,50 m;
smjer ZI
Grobna raka
pravokutna, za-
obljenih uglova,
s desne strane
glave nalazi se
rimska opeka.
Ukopana pokraj
rimskog zida;
duina rake 175
cm, irina rake
54 cm.
Cjelovit
kostur, ruke
prekriene na
trbuhu. Duina
151 cm.
21. Ulica J. Dal-
matinca (Up-
ravna zgrada
PIKa)
GROB 37 iskop
garaa
1,50 m;
smjer ZI
Poloen pokraj
rimskog zida.
Cjelovit kostur,
desna ruka
poloena
uz tijelo,
lijeva ruka
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 172
cm.
22. Jugobanka
(Duga ulica 5)
GROB 1 blok
IIII/45
2,55 m;
smjer ZI
Poloen uz
rimski zid.
Cjelovit kostur.
Duina 100
cm.
Spol: dijete. Sta-
rost: 8,59,5 g.
Iskra
Janoi
2001:152
23. Jugobanka
(Duga ulica 5)
GROB 2 blok I/3 3,00 m;
smjer ZI
Cjelovit kostur,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 160
cm.
Spol: muki.
Starost: 3035 g.
Zubi,
ivotinjski,
na predjelu
grudnog
koa.
Iskra
Janoi
2001:152
24. Jugobanka
(Duga ulica 5)
GROB 9 blok
III/2
3,78 m;
smjer ZI
Cjelovit kostur,
desna ruka
poloena na
lijevu zdjelicu,
lijeva ruka
poloena uz
tijelo. Duina
147 cm.
Spol: enski.
Starost: 2445 g.
Kost
ivotinjska,
uz desnu
podlakticu.
Iskra
Janoi
2001:152
25. Duga ulica
1921
GROB 1 traka B 0,75 1,00
m;
smjer SZJI
Oblonice od
fragmenata
rimskih opeka
s lijeve strane
lubanje i ispod
lijeve natkoljen-
ice.
Cjelovit kostur,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 144
cm.
Spol: enski. Sta-
rost: 4550 g.
Iskra
Janoi
1993:70;
Iskra
Janoi
2001:152
26. Duga ulica
1921
GROB 2 traka C 1,251,50 m;
smjer JZSI
Oblonice
od ulomaka
rimskih opeka
uz noge.
Cjelovit kostur,
desna ruka
pruena uz
tijelo, lijeva
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 157
cm.
Spol: ena i
dijete.
Starost: 3035 i
00,5 g.
Iskra
Janoi
1993:70;
Iskra
Janoi
2001:152
27. Duga ulica
1921
GROB 3 1,251,50 m;
smjer JZSI
Cjelovit
kostur, lubanja
oteena, ruke
pruene uz
tijelo. Duina
100 cm.
Spol: dijete. Sta-
rost: 44,5 g.
Iskra
Janoi
1993:70;
Iskra
Janoi
2001:152
19
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
28. Duga ulica
1921
GROB 4 traka C 1,251,50 m;
smjer ZI
Cjelovit kostur,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 132
cm.
Spol: dijete. Sta-
rost: 9,510,5 g.
Karika,
na desnoj
strani
grudnog
koa. Inv.
br. A3232
Iskra
Janoi
1993:70;
Iskra
Janoi
2001:152
29. Duga ulica
1921
GROB 5 traka C 1,501,75 m;
smjer ZI
Cjelovit
kostur; lubanja
oteena, ruke
pruene uz
tijelo. Duina
170 cm.
Spol: enski. Sta-
rost: 5055 g.
Iskra
Janoi
1993:70;
Iskra
Janoi
2001:152
30. Duga ulica
1921
GROB 6 traka C 1,75 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalan, desna
ruka pruena
uz tijelo, lijeva
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu.
Duina 155
cm.
Spol: enski. Sta-
rost: 4045 g.
1. ogrlica
od 16
jantarnih i
7 staklenih
zrna, ispod
vrata. Inv.
br. A3233.
2. preica,
na sredini
grudnog
koa. Inv.
br. A3234.
3. karika,
uz lijevu
natkoljeni-
cu. Inv. br.
A3235.
4. prljen,
uz lijevu
natkoljeni-
cu. Inv. br.
A3236.
Iskra
Janoi
1993:70;
Dizdar
1999:66;
Vinkovci
1999:152,
153,
Kat. br.
323326
Iskra
Janoi
2001:152
31. Duga ulica 27 GROB 1 1,50 m;
Smjer ZI
Kostur par-
cijalan, ruke
pruene uz
tijelo. Duina
94 cm.
Iskra
Janoi
1993:74;
Iskra
Janoi
2001:152
32. Duga ulica 27 GROB 2 1,50 m;
smjer ZI
Oblonice od
rimskih opeka s
desne strane lu-
banje i uz desnu
potkoljenicu, a
jedna je post-
avljena u vidu
dononice.
Cjelovit kostur,
ruke pruene
uz tijelo.
Duina 152
cm.
1. na-
rukvica,
oko lijeve
podlaktice.
Inv. br.
A3237
2. perla,
s lijeve,
vanjske,
strane zdje-
lice. Inv. br.
A3238.
Iskra
Janoi
1993:74;
Vinkovci
1999:153,
Kat. br.
328329
Iskra
Janoi
2001:152
33. Ulica M. A.
Reljkovia
(Pota II)
GROB 1 2,25 m;
smjer ZI
Kostur par-
cijalan, ruke
pruene uz
tijelo. Duina
170 cm.
Spol: muki.
Starost: mlai
od 20 g.
ealj, u
predjelu
vrata,
pokraj
lubanje.
Inv. br.
A3240.
Vinkovci
1999:154,
Kat. br.
331.
34. Ulica V.
Nazora 4
(Croatia
osiguranje)
GROB 1 traka
C/D
0,85 m;
smjer ZI
Kostur parcija-
lan, desna ruka
svijena u laktu
i poloena
na zdjelicu,
lijeva ruka
poloena uz
tijelo. Duina
160 cm.
Spol: enski. Sta-
rost: 2025 g.
No, na
grudnom
kou. Inv.
br. A3241.
Vinkovci
1999:153,
Kat. br.
330.
Starohrvatska prosvjeta
20
III. sera svezak 38/2011.
35. Duga ulica 23 GROB 1
uz istoni profl
1,80 m;
smjer ZI
Kostur cjelovit,
istraen do
visine grudnog
koa. Duina
50 cm.
Spol: muki.
Starost: 2555 g.
ealj, na
predjelu
vrata, ispod
eljusti.
Inv. br.
A2940
Vinkovci
1999:153,
Kat. br.
327;
Iskra
Janoi
2001:152
36. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 1 1,501,75 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalan. Duina
100 cm.
Spol: muki.
Starost: mlai
od 20 g.
1. no, na
predjelu
trbuha. Inv.
br. A3239.
2. preica,
na predjelu
trbuha.
Inv. br.
A3239a.
Vinkovci
1999:151,
Kat. br.
319320.
37. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 2
u zapadnom
proflu
1,501,75 m;
smjer ZI
Poloen uz
rimski zid.
Dislocirane
kosti. Duina
42 cm.
Spol: nepoznat.
Starost: mlai
od 20 g.
38. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 3 1,501,75 m;
smjer ZI
Poloen uz
rimski zid.
Kostur parci-
jalan. Duina
43 cm.
Spol: nepoznat.
Starost: mlai
od 20 g.
ealj,
uz desno
koljeno.
Inv. br.
A2941.
Vinkovci
1999:152,
Kat. br.
321.
39. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 4 1,50 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalan, ruke svi-
jene u laktima
i poloene
na zdjelicu.
Duina 150
cm.
Spol: enski. Sta-
rost: 3035 g.
Bronani
pred-
met, na
podruju
lubanje.
40. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 5 1,301,50 m;
smjer ZI
Poloen uz
juni zid kolek-
tora, a ispod
groba 4.
Kostur parci-
jalan. Duina
90 cm.
Spol: muki. Sta-
rost: 3035 g.
41. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 6 1,70 m;
smjer ZI
Poloen uz
sjeverni zid
kolektora.
Kostur parci-
jalan. Duina
115 cm.
Spol: enski. Sta-
rost: 2530 g.
42. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 7 Oblonica od
rimskih opeka
vodoravno
poloenih.
Od kostura
sauvana samo
lubanja.
Spol: enski.
Starost: starija
od 30 g.
ealj,
pokraj
lubanje.
Inv. br.
A2939.
Vinkovci
1999:152,
Kat. br.
322.
43. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 8
uz istoni profl
1,301,50 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalan, desna
ruka pruena
uz tijelo, lijeva
savijena u lak-
tu i poloena
na zdjelicu.
Duina 60 cm.
Spol: muki. Sta-
rost: 1618 g.
44. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 9 1,90 m Poloen na
ostatke rimskog
zida.
Otkrivena
samo lubanja.
45. Prolaz A. Ull-
man (Foto)
GROB 10 1,90 m;
smjer ZI
Poloen uz
sjeverni zid
kolektora.
Kostur parci-
jalan, ruke svi-
jene u laktima
i poloene
na zdjelicu.
Duina 89 cm.
Spol: dijete. Sta-
rost: 1215 g.
46. Duga ulica 33 U zapadnome
proflu
1,50 m Otkrivena
samo lubanja.
Iskra
Janoi
2001:152
47. Ulica
Hrvatskih
rtava 11
GROB 1
Stopa 19
1,071,13 m;
smjer ZI
Kostur parci-
jalan. Desna
ruka poloena
je uz tijelo.
Duina 70 cm.
Spol: muki.
Starost: 4045 g.
Rapan
Papea
Vuli
2008:72
21
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
48. Ulica
Hrvatskih
rtava 11
GROB 2
Stopa 21
0,88 m;
smjer ZI
Grobna raka
je pravokutna,
zaobljenih
uglova, a uz
noge pokojnika
okomito su
postavljeni
opeka i vei
kamen.
Kostur parci-
jalan. Duina
163 cm.
Spol: muki.
Starost: 3040 g.
Vrh
eljeznog
noa,
pored
lijeve butne
kosti.
Rapan
Papea
Vuli
2008:72
49. Ulica
Hrvatskih
rtava 11
GROB 3 smjer ZI Kostur parci-
jalan.
Spol: dijete.
Starost: 3,54,5
g.
Rapan
Papea
Vuli
2008:72
50. Glagoljaka
bb (CSS)
GROB 1
Blok A2
Kosti disloci-
rane.
Vuli et al.
2008:71
51. Glagoljaka
bb (CSS)
GROB 2
Blok A2
Kosti disloci-
rane.
Vuli et al.
2008:71
Starohrvatska prosvjeta
22
III. sera svezak 38/2011.
1. Duga ulica 5 (Jugobanka), grob 2 (1:50, arhiv GMVk)
23
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
2. Duga ulica 5 (Jugobanka), terenski opis groba 2 (1:50, arhiv GMVk)
Starohrvatska prosvjeta
24
III. sera svezak 38/2011.
3. Duga ulica 5 (Jugobanka), grob 9 (1:50, arhiv GMVk)
25
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
4. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grob 8 (1:50, arhiv GMVk)
Starohrvatska prosvjeta
26
III. sera svezak 38/2011.
5. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grob 9 (1:50, arhiv GMVk)
27
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
6. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grobovi 10 i 11
(1:50, arhiv GMVk)
Starohrvatska prosvjeta
28
III. sera svezak 38/2011.
7. Duga ulica 27, grobovi 1 i 2 (1:50, arhiv GMVk)
29
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
8. Prolaz Alojzije Ullman, situacija grobova (1:50, arhiv GMVk)
Starohrvatska prosvjeta
30
III. sera svezak 38/2011.
9. Ulica Matije Antuna Reljkovia (Pota I), grob 2 (1:50, arhiv GMVk)
31
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 3 Grob 32 u Ulici Jurja Dalmatinca
Sl. 1 Grob 10 u Ulici Jurja Dalmatinca Sl. 2 Grob 11 u Ulici Jurja Dalmatinca
Starohrvatska prosvjeta
32
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 5 Grob 34 u Ulici Jurja Dalmatinca
Sl. 4 Grob 33 u Ulici Jurja Dalmatinca
33
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 7 Grob 36 u Ulici Jurja Dalmatinca
Sl. 6. Grob 35 u Ulici Jurja Dalmatinca
Starohrvatska prosvjeta
34
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 9 Grob 2 u Dugoj ulici 5 (Jugobanka)
Sl. 8 Grob 37 u Ulici Jurja Dalmatinca
35
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 11 Grobovi 1 i 2 u Dugoj ulici 1921
Sl. 10 Grob 9 u Dugoj ulici 5 (Jugobanka)
Starohrvatska prosvjeta
36
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 13 Grob 4 u Dugoj ulici 1921
Sl. 12 Grob 3 u Dugoj ulici 1921
37
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 15 Grob 6 u Dugoj ulici 1921
Sl. 14 Grob 5 u Dugoj ulici 1921
Starohrvatska prosvjeta
38
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 17 Grob 1 u Ulici Matije Antuna Reljkovia
Sl. 16 Grob 2 u Dugoj ulici 27
39
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 19 Grob 1 u Dugoj ulici 23
Sl. 18 Grob 1 u Ulici Vladimira Nazora
Starohrvatska prosvjeta
40
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 21 Grob 2 u Prolazu Alojzije Ullman
Sl. 20 Grob 1 u Prolazu Alojzije Ullman
41
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 23 Grob 4 u Prolazu Alojzije Ullman
Sl. 22 Grob 3 u Prolazu Alojzije Ullman
Starohrvatska prosvjeta
42
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 25 Grob 6 u Prolazu Alojzije Ullman
Sl. 24 Grob 5 u Prolazu Alojzije Ullman
43
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 27 Grob 8 u Prolazu Alojzije Ullman
Sl. 26 Grob 7 u Prolazu Alojzije Ullman
Starohrvatska prosvjeta
44
III. sera svezak 38/2011.
Sl. 29 Grob 1 u Ulici Hrvatskih rtava 11
Sl. 28 Grob 10 u Prolazu Alojzije Ullman
45
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Sl. 31 Grob 2 u Glagoljakoj ulici b.b.
Sl. 30 Grob 2 u Ulici Hrvatskih rtava 11
Starohrvatska prosvjeta
46
III. sera svezak 38/2011.
Karta 1. Raspored pozicija unutar antikih Cibala na kojima su istraivani grobovi (autor: A. Rapan Papea 2010.)
47
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Karta 2. Nalazita spomenuta u tekstu
(1. Vinkovci, 2. Kormadin Jakovo, 3. Kamenovo, 4. Stari Kostolac, 5. Dubravice, 6. Boar, 7. SzregTglagyr, 8.
MagyarcsandBkny, 9. SzolnokZagyvaPartAlcsi, Szolnok Szanda 10. HdmezvsrhelyKishomok, Hd-
mezvsrhelyGorzsa 11. SzentesKknyzug, SzentesBerekht, SzentesNagyhegy, 12. CsandBkny, 13. Kiszom-
bor)
Karta je nainjena na isjeku karte Http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Blank_map_europe.
svg/2000pxBlank_map_europe.svg.png (last accessed: 13. 03. 2011.) (autor: A. Rapan Papea 2011.)
Starohrvatska prosvjeta
48
III. sera svezak 38/2011.
Tabla 1 (1. Duga ulica 1921, grob 6; 2. Prolaz A. Ullman, grob 1; 3. Prolaz A. Ullman, grob 1; 4. Ulica V. Nazora, grob 1 sve
eljezo)
1.
2.
3.
4.
49
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Tabla 2 (1. Duga ulica 27, grob 2; 2. Duga ulica 1921, grob 6; 3. Duga ulica 1921, grob 4; 4. Ulica J. Dalmatinca, grob 32
sve bronca)
1.
4.
2.
3.
Starohrvatska prosvjeta
50
III. sera svezak 38/2011.
Tabla 3 (1. Duga ulica 27, grob 2; 2. Duga ulica 1921, grob 6; 3. Duga ulica 1921, grob 6 1. = kreda, 2. = keramika, 3. =
jantar, staklena pasta)
1. 2.
3.
51
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Tabla 4 (1. Ulica J. Dalmatinca, grob 9; 2. Prolaz A. Ullman, grob 7; 3. Ulica M. A. Reljkovia 1, grob 1 kost, eljezne za-
kovice)
1. 2. 3.
Starohrvatska prosvjeta
52
III. sera svezak 38/2011.
Tabla 5 (1. Prolaz A. Ullman, grob 3; 2. Ulica J. Dalmatinca, grob 8 kost, eljezne zakovice)
1.
2.
53
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
SKRAENICE
AP Arheoloki pregled, Beograd
CMJ Croatian Medical Journal, Zagreb
GOMHV Godinjak ogranka Matice hrvatske, Vinkovci
GSAD Glasnik Srpskog arheolokog drutva, Beograd
GZMA Glasnik zemaljskog muzeja Arheologija, Sarajevo
HAG Hrvatski arheoloki godinjak, Zagreb
Izdanja HADa Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb
PIARH Prilozi Instituta za arheologiju, Zagreb
RVM Rad vojvoanskih muzeja, Novi Sad
SHP Starohrvatska prosvjeta, Split
Sslav Scrinia Slavonica, Slavonski Brod
VAMZ Vjesnik Arheolokog muzeja, Zagreb
VHAD Vjesnik Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb
Starohrvatska prosvjeta
54
III. sera svezak 38/2011.
literatura
Boji 1984
Z. Boji, Pregled istraivanja i rasprostranjenosti
ranosrednjovjekovnih arheolokih nalaza u Istonoj
Slavoniji i Baranji, Izdanja HADa, sv. 9, Zagreb 1984,
211222.
Boji 2009
Seoba naroda i srednji vijek Vodi kroz stalni postav
(ed: Z. Boji), Osijek 2009.
Bna, Nagy 2002
I. Bna, M.Nagy, Gepidische Grberfelder am Teiss-
gebiet I., Monumenta Germanorum Archaeologica
Hungariae, Vol. 1, Monumenta Gepidica, Budapest
2002.
Brukner 1982
O. Brukner, irovac, Ruma rimski put, AP 23, Beo-
grad 1982, 9597.
Brunmid 1902
J. Brunmid, Colonia Aurelia Cibalae. Vinkovci u staro
doba., VHAD NS 6 /1902, 117166.
Csallny 1961
D. Csallny, Archologische Denkmler der Gepiden im
Mitteldonaubecken (454568 u. Z.), Budapest 1961.
Cseh 2005
J. Cseh, SzolnolZagyvaPartAlcsi, u: Gepidische
Grberfelder im Teissgebiet II. (ed. Bona et al.), Bu-
dapest 2005, 1833.
Demo 1981
. Demo, Novac germanskih vladara druge pol. 5. st. do
u drugu pol. 6. st. u Numizmatikoj zbirci Arheolokog
muzeja u Zagrebu, AV XXXII, Ljubljana 1981, 454
481.
Dimitrijevi 1960
D. Dimitrijevi, Gepidska nekropola Kormadin kod
Jakova, RVM 9, Novi Sad 1960, 550.
Dimitrijevi 1979
S. Dimitrijevi, Arheoloka topografja i izbor
arheolokih nalaza s vinkovakog tla, u: Corolla me-
moriae Iosepho Brunmid dicata, Izdanja HADa 4,
Vinkovci 1979, 133200.
Dizdar 1999
M. Dizdar, Rani srednji vijek, u: Vinkovci u svijetu ar-
heologije, katalog izlobe, Vinkovci 1999, 6572.
GHA 1987
Germanen, Hunnen und Awaren, Schatze der Vlker-
wanderungszeit (Katalog izlobe, ed. W. Plhorn),
Nrnberg 1987.
Graanin 2007
H. Graanin, Gepidi, Heruli, Langobardi i Juna
Panonija, SSlav 7 (2007), Slavonski Brod 2007, 764.
Ilki 2007
M. Ilki, Nalazi seobe naroda i ranog srednjeg vijeka iz
Sotina, PIARH 24, Zagreb 2007, 277278.
IskraJanoi 1977
I. IskraJanoi, Cibalae Vinkovci, zatitna iskopa-
vanja, AP 19, Beograd 1977, 6872.
IskraJanoi 1993
I. IskraJanoi, Povijesni pregled arheolokih istra-
ivanja u Vinkovcima, GOMHV 10/1992, Vinkovci
1993, 6178.
IskraJanoi 1994a
I. IskraJanoi, Arheoloka iskopavanja u Vinkovci-
ma 1993. godine, GOMHV11/1993, Vinkovci 1994,
7782.
IskraJanoi 1994b
I. IskraJanoi, Arheoloka iskopavanja na crti
bojinice (katalog izlobe), Vinkovci 1994.
IskraJanoi 1996
I. IskraJanoi, Rezultati arheolokih istraivanja u
Vinkovcima 1995. godine, GOMHV13/1995, Vinkovci
1996, 125131.
IskraJanoi 2001
I. IskraJanoi, Urbanizacija Cibala i razvoj
keramiarskih sredita, Zagreb Vinkovci 2001.
Isvnovits, Nepper 2005
E. Istvnovits, I. M. Nepper, HajdszoboszlBajcsy
Zsilinszky u.60, u: Gepidische Grberfelder im Teiss-
gebiet II. (ed. Bona et al.), Budapest 2005, 97116.
Korda 1960
J. Korda, Tragom prolosti Vinkovaca, Vinkovci 1960.
Migotti 1994
B. Migotti, Arheoloka graa iz ranokranskog razdo-
blja u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Od nepobjedivog
sunca do sunca pravde (ed. . Demo), katalog izlobe,
Zagreb 1994, 4167.
55
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
Miloevi 1998
P. Miloevi, Petar, Rezultati antikih istraivanja u
Sremu i Sirmijumu, GSAD 14, Beograd 1998, 920.
Mileti 1970
N. Mileti, Ranosrednjovjekovna nekropola u
Rakovanima, GZMA, n. s. sv. XXV, Sarajevo 1970,
119177.
Mileti 1979
N. Mileti, Ranosrednjovjekovna nekropola u Koritima
kod Duvna, GZMA, n. s. sv. XXXIII, Sarajevo 1979,
141204.
Mirnik, emrov 1998
I. Mirnik, A. emrov, Byzantine coins in the Zagreb Ar-
chaeological Museum Numismatic Collection. Anasta-
sius I. (A. D. 497518) Anastasius II (A. D. 713715),
VAMZ 3. s., 3031, Zagreb 1998, 129258.
Mrkobrad 1980
D. Mrkobrad, Arheoloki nalazi seobe naroda u Jugo-
slaviji, FAI III, Monografje 6, Beograd 1980.
Nagy 2005a
M. Nagy, MagyarcsandBkny, u: Gepidische
Grberfelder im Teissgebiet II. (ed. Bona et al.), Bu-
dapest 2005, 97116.
Nagy 2005b
M. Nagy, SzregTglagyr, u: Gepidische Grberfelder
im Teissgebiet II. (ed. Bona et al.), Budapest 2005,
120202.
Popovi 1971
V. Popovi, A Survey of he Topography and Urban Or-
ganization of Sirmium int he Late Empire, Sirmium I,
Beograd 1971, 119133.
Radulovi 2006
L. Radulovi, Tipoloka analiza narukvica sa Vimina-
ciuma, GSAD/JSAS 22, Beograd 2006, 355374.
Rapan Papea, Vuli 2008
A. Rapan Papea, H. Vuli, Vinkovci Ulica Hrvatskih
rtava 11, HAG 4/2007, Zagreb 2008, 7173.
Rapan Papea 2008
A. Rapan Papea, Rezultati sustavnih i zatitnih
arheolokih istraivanja Arheolokog odjela Gradskog
muzeja Vinkovci u 2007. godini, GOMHV 25, Vinkov-
ci 2008, 179192.
Seoba 1962
D. Dimitrijevi, J. Kovaevi, Z. Vinski, Seoba naroda
arheoloki nalazi Jugoslavenskog Podunavlja (kata-
log izlobe), Zemun 1962.
Simoni 19771978
K. Simoni, Dva priloga istraivanju germanskih na-
laza seobe naroda u Jugoslaviji, VAMZ 3. ser. sv. XXI,
Zagreb 19771978, 209233.
SBS katalog 2009
A. Rapan Papea, Kataloke jedinice 433, 437446, u:
Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije,
katalog izlobe (ed.: B. Bikupi), Zagreb 2009.
laus 2002
M. laus, D. Kollmann, S. A. Novak, N. Novak, Tem-
poral Trends in Demographic Profles and Stress Levels
in Medieval (6th13th Century) Population Samples
from Continental Croatia, CMJ 43 (2002), 598605.
Toth 1994
A. B. Toth, Kora Npvndorls Kori Srok TpSzn-
tglagetn, u: A kkortl a kzpkorig Von Steinzeit
bis zum Mittelalter, Szeged 1994, 285305.
Toth 2006
A. B. Toth, Die Gepidischen Siedlungen im Teissge-
biet, Monumenta Germanorum Archaeologica Hun-
gariae. Bd. 4. Budapest 2006.
Vinkovci 1999
Vinkovci u svijetu arheologije (ed. S. Jozi), Katalog
izlobe, Vinkovci 1999.
Vinski 1957
Z. Vinski, Arheoloki spomenici Velike seobe naroda u
Srijemu, Situla 2, Ljubljana 1957.
Vinski 1971
Z. Vinski, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do
800. godine, VAMZ 3. ser. sv. V, Zagreb 1971, 4773.
Vinski 1991
Z. Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na
nalazitu Greblje, SHP III serija sv. 19, Split 1991,
573.
Vodanovi et al. 2005
M. Vodanovi, H. Brki, M. laus, . Demo, Te fre-
quency and distribution of caries in the mediaeval pop-
ulation of Bijelo Brdo in Croatia (10th11th century),
Archives of Oral Biology 50, 669680.
Starohrvatska prosvjeta
56
III. sera svezak 38/2011.
Vuli et al. 2008
H. Vuli, M. Krznari krivanko, A. Rapan Papea,
Vinkovci Glagoljaka ulica bb, HAG 4/2007, 7071.
Zotovi 1994
Lj. Zotovi, Die Gepidische Nekropole bei Viminacium,
Starinar n.s. XLIIIXLIV (1992.1993.), Beograd
1994, 183190.
57
Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala Anita Rapan Papea
rescue excavations in Vinkovci, primarily in the area
of Roman Cibalae, generated a series of fnds that were
in contradiction with all fndings regarding the ancient
cultural heritage. Tese are graves that are located with-
in the inner part of the city area. From 1954 to 2007, a
total of 51 graves in 13 locations were examined in this
area, out of which 18 graves contained fnds.
Te detailed analysis of the fnds confrmed that the
burials within the raster of Roman Cibalae belong
without doubt to the Gepid cultural circle, since par-
allels in well examined Gepid graveyards in the area
of presentday Hungary and Serbia can be found for
all fnds.
Since there is no indisputable evidence for the age de-
termination of even one single moveable fnd from the
burials in the Cibalae area, the dating was done on the
basis of similar or identical fnds from the area that his-
torically belonged to the Gepids. Analogies to our fnds
were discovered at site Kormadin near the village Ja-
kovo (Syrmia, Serbia) that dates to the period from 535
to 567, further at site Kamenovo (northeastern Serbia)
dated to the period from 550 to afer 567, at site Vie
grobalja in Stari Kostolac (eastern Serbia) that dates
to the time around the mid6
th
century, at site Szreg
Tglagyr (eastern Hungary) dating to the middle
third of the 6
th
century until 567, at site Magyarcsand
Bkny (eastern Hungary, at the border with Romania)
dated to the last third of the 5
th
century to the middle
third of the 6
th
century, at site SzolnokZagyvaPart
Alcsi (eastern Hungary) dated to the second half of
the 6
th
century, at site HdmezvsrhelyKishomok
(southeastern Hungary) dated to the second half of
the 5
th
century to the middle third of the 6
th
century, at
site SzentesKknyzug (southeastern Hungary) dated
from 480568, at site SzentesBerekht (southeastern
Hungary) dated from 472 to 568, at site SzentesNagy-
hegy (southeastern Hungary) dated from 472 to 568,
at site CsandBkny (southeastern Hungary) dated
from 480 to 600, at site HdmezvsrhelyGorzsa
(southeastern Hungary) dated from 472 to 568, at
site Kiszombor (southeastern Hungary) dated from
Burials within the boundaries of ancient Cibalae
472 to 620. Te aforementioned age determinations
confrm the assumption that the Gepids lived in the
area of Cibalae in the second phase of the domination,
which lasted from 535 to 567 according to the sources.
Although most of the burials were not accompanied
by grave goods, those graves containing grave goods
presented a picture of a rural community with no par-
ticularly pronounced military component. Tis fact is
actually quite surprising, if taking into consideration
the prominent position of Cibalae within the scope of
the Second Gepid Kingdom and the battles that took
place in its vicinity (Volcaian marshes in 489 and As-
feld 549).
By analyzing the grave fnds and burial customs, we
can get the frames of a picture that illustrates a typical
resident of Gepidic Cibalae. Te fashion of wearing
a belt is substantiated by fnds of belt buckles. Addi-
tionally, the position of the individual fnds indicate
to the fact that clothes was worn on a string which
was attached to the belt. Tis also indirectly proves
the fashion of wearing a belt. Jewellery fnds, although
modest, are testimonies of how the Gepidic women
adorned themselves. Te lack of more luxurious fnds
of fbulae and buckles that was noticed in the graves
of Gepidic women leads to the assumption that the
population living in Cibalae belonged to the poorer
social layer. Finds of bone combs and (?) scissors are
indicators of personal hygiene, i.e. they indicate to the
fact that the people were taking care of their hair and
beards.
Te analysis of fnds leads indisputable to the conclu-
sion that the fnds belong to the Gepidic cultural cir-
cle. However, there are already doubts arising regard-
ing the ethnicity of the person wearing those items.
Because of the more modest fnds, one can also as-
sume that the persons wearing them belonged to the
late ancient population who were following the fash-
ion of that time or possibly also Germanic peoples in
general. At this moment, there is no precise answer
to this question. Some future research might however
help to clarify these issues.
Key words: Cibalae, Gepids, graves, fnds