Você está na página 1de 6

Analiza neoliberalnog Instituta Aspen

Pobune bez revolucije koja e


promijeniti postojei poredak nas
nimalo ne plae" - S ljevice odgovaraju:
"Doi e jednom i a!rir koji se nee
istopiti kao prvi snijeg na suncu"
N. Babi
vrijeme objave: Utorak - 22. 07. 2014 | 17:30
U proteklih nekoliko godina su si!et potresali bro!ni pros!edi" a oa! ih !e portal se
po#orno pratio i i#!e$taao o #aht!ei%a dru$tenih pokreta" udruga" organi#a&i!a"
stranaka i po!edina&a" te o ri!etki% usp!esi%a i ei% di!elo% neusp!esi%a te'n!i naroda
dil!e% si!eta da ostare so!a te%el!na praa.
(ednako tako !e s!etska oligarhi!a s pa'n!o% pratila $to se doga)a" a pri!e nekoliko
t!edana !e ut!e&a!ni think-tank *spen +nstitut naru,io studi!u o pros!edi%a i ne%iri%a
dil!e% si!eta i #akl!u,io sli!edee: -.reo%" pros!edi nisu realni politi,ki pro!ekt
sposoban pro%i!eniti posto!ei poredak i i#graditi alternatiu te%el!enu na so&i!alno!
pradi.-
*spen +nstitut !e po#nati i rlo ut!e&a!ni globalni neoliberalni think-tank ko!i -us%!eraa-
podu#etni,ku i /inan&i!sku oligarhi!u u kapitalisti,ko% si!etu" a /inan&ira!u ga #aklade
-0arnegie 0orporation-" -1o&ke/eller Brothers 2und- i -2ord 2oundation-. 2inan&ira se i
,lanarino%" naplau!e bro!na predaan!a i se%inare" a sredsta dobia i i# i#ranih
priatnih dona&i!a. 3e)u ,lanoi%a e%o nai politi,ke lidere" ekono%iste" podu#etnike
i intelektual&e. U a%eri,ko% ods!eku ete id!eti bi$e a%eri,ke dr'ane ta!ni&e
3adeleine *lbright i 4illar5 0linton" aktualnog potpreds!ednika (osepha Bidena i %noge
druge. 6ali!anski ods!ek instituta ode bi$i %inistar /inan&i!a 7iulio 6re%onti i bi$i
pre%i!er 8nri&o 9etta" a *spen +nstitut +tali!e okupl!a i bro!ne podu#etnike i ,elnike kako
desnog" tako i li!eog &entra" pi$e l!ei,arski portal 0ontropiano.
*spen +nstitut se po#abaio -staran!e% #a!edni,ke plat/or%e dubinskog ra#u%i!ean!a
neideolo$kog s&enari!a- i od +ana :rastea" preds!ednika bugarskog -0entra #a liberalnu
strategi!u- ;09.-.o/ia< i stalnog ,lana be,kog -+nstituta #a dru$tene #nanosti- ;+=3<"
naru,io !e studi!u u ko!o! oa! tipi,an eksponent -noe lada!ue klase- isto,ne 8urope
ko!i se bai -liberalni% obra#oan!e% odsta- globalno! eliti po!a$n!aa $to #na,e
pros!edi" ,esto i nasilni" s ko!i%a se oligarhi!a %orala suo,iti u proteklih nekoliko
godina.
+an :raste u uratku -7lobalni pros!edi- trdi -kako s%o u$li u !edno noo doba u
ko!e% ne%a ideologi!e-" ali !e to u!edno i doba ko!e o#na,aa kra! ra#dobl!a ko!e se
te%el!ilo na l!udski% prai%a.
6ali!anski analiti,ar >ante Barontini s po#i&i!e l!ei&e repli&ira i ka'e da -posto!i
ideologi!a ko!a osa!a sr&a i du$e" ali !e to !e religi!a pred/eti$a kapitali#%a" ko!a se
ratila #bog ra#o,aranosti sada$n!i&o%-.
-?obune nasta!u #bog ekono%ske kri#e" pogor$an!a 'iotnih u!eta" od #bun!enosti i
os!ea!a da i$e ne%a budunosti" a !o$ %an!e pobol!$an!a sada$n!osti. +deologi!a dola#i
nakon toga" kao -ob!a$n!en!e- i -obean!e.- 6o !e ra#log #a$to s%o u si!etu stigli do
kriti,ke to,ke na ko!o! nitko ne #na gd!e i#graditi poi!esni pri!ela# u neki drugi si!et.
+nstitutu *spen !e &il! o,uan!e kapitali#%a. N!iho !e sta" u ideolo$ko% s%islu" ,rsto
kon#eratian. @ni su s!esni proble%a" ali se!edno nasto!e o,uati stari onaki%a
kake !esu-" ka'e Barontini.
@srt +ana :rastea !e rlo #nakoit i sadr'i bro!ne argu%ente ko!i%a potkrepl!u!e so!u
trdn!u. Baio se pros!edi%a u 8uropi" ali i daleki% #e%l!a%a ko!e s na%a ne%a!u puno
toga #a!edni,kog" ali !e na si% !e %!esti%a -prona$ao isti duh re%ena" ko!i neutrali#ira
starnu 'el!u #a pro%!eno%-.
?o narud'bi +nstituta *spen +an :raste anali#ira pros!edne pokrete i#daleka" ali bi se
%oglo rei i da prei)a bro!ne detal!e. No pogleda!%o $to pi$e bugarski guru
neoliberalnog kapitali#%a:
"Na prosvjedima koji su se poeli masovno odravati, ili se jo uvijek odravaju diljem
svijeta, slogani su bili nevjerojatno identini. Na sve etiri strane zemaljske kugle
prosvjednici su se obruili protiv korupcije u redovima elite, rastueg raslojavanja u
ekonomskom smislu, manjka solidarnosti i socijalne pravde, te protiv prezira prema
ljudskom ivotu. Prosvjednici, za razliku od njihovih oeva revolucionara, ne tee
nasilnom svrgavanju postojeeg poretka. Nova generacija "indignadosa u !rkoj,
"panjolskoj #taliji, $krajini, %razilu i Portugalu ne misli mijenjati sustav. &ni ne
posjeduju temeljno znanje, kategorije, ni kulturu da bi mogli razmiljati da je ovaj sustav
mogue sruiti. &ni nisu u stanju zamisliti realniji svijet u kojem bi mogli ivjeti, prije
svega u politikom smislu. &vdje je rije o revoluciji bez ideologije i bez jasno
de'iniranih ciljeva. $ nedostatku politike alternative se problem rjeava eksplozijom
kolektivnog moralnog nezadovoljstva. &vo moemo nazvati prolaznom groznicom, koja
nimalo ne plai aktualnu vlast."
Bugarski #nanstenik trdi -kako !e upral!an!e si!eto% prei$e slo'en pro&es da bi o
n!e%u odlu,iali labilni" nes!esni i potpuno nein/or%irani l!udi-" dakle" oni ko!i i#la#e
na -slobodne i#bore-. Na sar$eno ironi,an na,in predla'e dru$tene %re'e kao sredsto
noog globalnog protesta proti neprade:
"Novi pokreti su zamiljeni kao jedna velika mrea i oni su uvjereni da mogu nadvladati
hijerarhiju, ali su njima jedino oruje izbori, dok su neko komunistima oruje bile male
revolucionarne stranke".
Barontini otkria okrutnu ironi!u ,o!eka ko!i s!edi u so% luksu#no% apart%anu" radi #a
ut!e&a!ni +nstitut *spen i pri to% na l!ude gleda kao na %rae ko!i su se urotili proti
kapitala. :raste !e potpuno s!estan tko upral!a" pos!edu!e i nad#ire -%re'u-. .e
dru$tene %re'e kro# ko!e e tei budui pros!edi su u ruka%a priatnog kapitala i
ni!edna od n!ih ni!e neutralni instru%ent:
"(lade su brzo nauile nadzirati i manipulirati digitalnim univerzumom. ")ragi
korisnie, vi ste pribiljeeni kao sudionik masovnog skupa na kojem se remetio javni red i
mir*", bila je poruka koju su na svojim mobitelima dobivali ukrajinski prosvjednici u
sijenju ove godine i to u trenutku kada je (rhovna +ada izglasala zakon protiv javnih
okupljanja. )akle, ista tehnologija koja je ljude izvela na ulice, sada ih upozorava da se
vrate kuama."
Narano" +an :raste !e na$ao #a shodno da naglasi -ukra!inski slu,a!- i (anukoi,a" ali
!e #aboraio na pros!ednike i aktiiste pokreta @&&up5 =all .treet" ko!i su od strane
a%eri,ke lade bili tretirani kao teroristi. 3e)uti%" ipak !e pri#nao da !e ko%pani!a
2a&ebook storila pro/il -sl!edbenika pokreta- i pro&i!enila ga na ,ak 2A %ili!una dolara.
6a! !e paket sigurno kupila ili neka ko%pani!a ko!a se bai &il!ani% rekla%a%a" ili neka
od a%eri,kih sigurnosnih agen&i!a" a %o'da #a!edno i !edni i drugi.
U .!edin!eni% >r'aa%a i Bpan!olsko! su lade br#o prepo#nale legiti%nost #ahti!ea
pros!ednika okupl!enih na trgoi%a i uli&a%a. 3e)uti%" :raste u so% uratku ka'e:
",ukava vlada ne bi trebala na prosvjede odgovoriti pendrecima. &vi prosvjedi nisu
nimalo utjecali na politiku vlada. -edino to se promijenilo je nain na koji su vlade
javnost izvjetavale o onom to ine. )ananji sukob je gotovo bezopasan, to nije bio
sluaj u revolucionarnim previranjima u dvadesetom stoljeu"
Naodi -kako se oslona& danas tra'i u dano! pro$losti" ,esto u ko%uni#%u" ali da noi
pros!edi kao da na%eu apoliti,nost i te'e" u!etno re,eno" -sukobu- ko!i ne%a nikake
e#e s reolu&ionarni% #anoso% i# deetnaestog i dadesetog stol!ea-. 3o'da se neki
od sudionika pros!ednih skupoa nee slo'iti s oo% trdn!o%" ali +nstitut *spen i
bugarski analiti,ar pi$u:")anas sustav kao takav vie nikog ne brine i revolucija nikom
nije na dnevnom redu. )ananji radikalni studenti vode brigu o tome kako bi i sami
uivali u sustavu, a ne zanima ih vlastita priroda i mehanizmi koji njima upravljaju. Ne
razmiljajui u smislu drutvenih skupina, ovi mladi ljudi imaju zajedniko iskustvo, ali
ujedno i nedostatak kolektivnog identiteta, kao i nedostatak politike kulture".
7oorei o pros!edi%a pro$log l!eta u .Co ?aulu" bra#ilski analiti,ar ?ablo @rtellado
napo%in!e da su ti!eko% pros!eda u Bra#ilu de%onstranti istore%eno slali di!e
protur!e,ne poruke. ?ro su i#ikiali -kako 'ele bol!e !ane usluge-" da bi poto%
goorili -kako aktualna lada n!ih uope ne predstal!a-. @rtellado trdi kako bi se
pros!edi u Bra#ilu pri!e %ogu #ati -pros!edi%a potro$a,a-" nego pobuno%
reolu&ionara i utopista.
?roble% !e !ednostaan" !er tko u potpunosti 'ii unutar sustaa" on ga os!eti kao prirodno
stan!e stari i ne tra'i %ehani#%e #a pro%!enu. :ada u!eti 'iota postanu nepodno$l!ii"
tada se po,in!e gooriti o nepradi ko!u ,ine -lopoi na lasti- i -kaste-" te da su oni krii
$to ni$ta ne /unk&ionira u ina,e -dobro% sustau-. +an :raste !e to opisao oako:
"Prosvjednici su razjareni ljudi, vole biti zajedno i boriti se zajedno, ali nemaju
kolektivni projekt. &ni ne vjeruju u institucije, ali nisu zainteresirani za preuzimanje
vlasti. &ni su mjeavina elja zajednice i iskrenog neukrotivog individualizma."
+nstitut *spen s u'itko% opisu!e dana$n!e pros!ednike ko!i d!elu!u kao -ne#adool!ni
potro$a,i- i pola,e se i# politi,kog diskursa. Uspore)u!e ih s pros!edi%a i# DD+
stol!ea" a na neki na,in" s oni%a sredn!o!ekoni%" kada l!udi nisu i#la#ili na uli&e sa
'el!o% da srgnu kral!a" nego da ga #a%i!ene s drugi%" prihatl!ii!i% #a n!ih i ko!i e
u,initi ne$to u n!ihou korist.
"Ne pitajte prosvjednike to ele, jer oni znaju smo ono to ne ele. Njihova etika
odbacivanja moe biti radikalna, kao u sluaju odbacivanja kapitalizma na globalnoj
razini u sluaju pokreta &ccup. /all 0treet, ili lokalna i skromna, kao prosvjed protiv
novog eljeznikog kolodvora u 0tuttgartu. 1e2utim, princip je isti3 to je odustajanje od
bilo kakvog politikog aktivizma i sve je ogranieno iskljuivo na protivljenje neemu.
Prosvjedi mogu uspjeti ili ne uspjeti, ali ih de'inira politiki pro'il generalnog "Ne", a da
bi se izgovorilo to "Ne", nisu potrebni lideri ni institucije. )ovoljno je uzeti mobitel ili
biti na drutvenim mreama", stoji u analizi #nstituta 4spen.
+#gleda da se lada!ua elita otoreno i#rugu!e oo% de/ini&i!o%" !er /inan&i!ska"
podu#etni,ka i politi,ka elita rlo dobro #na dobro kako us%!eriti i %anipulirati
pros!edi%a. Bto !e !o$ gore" neoliberalna totalitarna elita u %iroinu $al!e staru liberalnu
de%okra&i!u" ,i%e su i#bori i#gubili saki s%isao" a dr'ae suerenitet.
")alje od samih prosvjeda se ne ide i svi su prosvjedi nerazboriti, a organizacijski
instrumenti su povjereni mrei, primjetan je nedostatak kolektivnog identiteta i politikog
projekta, me2usobne veze su krhke i prosvjedi s tim karakteristikama nemaju anse
ugroziti vlast. $spon politikog antagonizma je prirodna posljedica a'irmacije oligarhije
u demokratskom procesu. $ novom dobu demokracije izbori vie ne dominiraju
politikom scenom, a ak bi se moglo rei da gube svoju vezu s budunosti. )anas se na
izborima sudi prolosti i dugorono nemaju nikakvu vrijednost. )ananji glasa ima istu
ulogu kao legendarni Pavel Pichugin, popularni izbaciva iz ekskluzivnih ruskih nonih
klubova, koji je imao vrhovnu mo u odluivanju tko smije ui, a tko ne. 4li isti taj
Pichugin, jednako kao i dananji glasai, nije imao pravo glasa kada je u pitanju bila
glazba koja e svirati u klubu. )ananji prosvjedi su uglavnom u potrazi za konceptom,
puka praksa bez teorije. &ni su dokaz rasprostranjenog uvjerenja da elita ne vlada u
interesu naroda i da izborno tijelo nema nikakav utjecaj nad njom. $ $krajini, na
primjer, vlada je u nekoliko navrata silom pokuala obuzdati prosvjede koje su vodili
najreakcionarnije skupine kao )esni sektor i 0amoobrana 5uro1aidana. 6ijev je
primjer da je uspjeh oruane borbe ujedno i smrt revolucije bez pravih lidera. 7bog toga
e se i budui prosvjedi istopiti kao snijeg na prvom suncu", nastavlja #van 6rastev.
+ako su si dosada$n!i pros!edi polu,ili slabe usp!ehe" a bro!ni su bili i#%anipulirani" a
%nogi e !ero!atno to biti i u budunosti" :raste #aboral!a kako %o'e biti dool!na
sa%o !edna iskra ko!a %o'e #apaliti po'ar" ali ko!eg e kontrolirati i ko!i% e upral!ati
netko tko se nala#i na di!a%etralno suprotno! po#i&i!i od onih #a ko!e !e pisao ou
anali#u. 6ada e se !edan budui 6ahrir te$ko -istopiti kao pri sni!eg na sun&u-.
. ko!e god strane pro%atrali" kl!u,no !e i%ati pro!ekt" globalnu i#i!u i #nanstenu kritiku
kapitali#%a" ne da ona bude sa%o %oralna i da se oni%a ko!e to i ne #ani%a goori -kako
susta 1E - FFE ni!e niti %oralan niti l!udski-. (edina star ko!e se pla$i lada!ua elita
!e stra$na %ogunost raan!a ko%uni#%a. Ni!e slu,a!no da lada!ua elita si% sila%a
nasto!i su#biti ponono uskrsnue -sotone i# .ankt ?etersburga-" @ktobarsku reolu&i!u
ko!a !e kasni!e prerasla u oslobodila,ki ihor od 4aane do Gi!etna%a" te dil!e% si!eta
ti!eko% HI0-ih i 70-ih godina pro$log stol!ea.
:raste na kra!u posta!e i#raan i trdi -kako i#bori i pros!edi uprao i slu'e #ato da $to
dal!e dr'e %ogunost bilo kake reolu&i!e ko!a obeaa potpuno druga,i!u budunost-:
",ako je otkriti misterij masovnih prosvjeda. &ni nisu znak vraanja revolucije, jer
prosvjedi, jednako kao i izbori, upravo i slue za to da revoluciju dre to je dalje
mogue, jednako kao i obeanja o novoj i drugaijoj budunosti. 1ladi ovjek sa
zavrenim 'akultetom danas nije "novi proleter", budui da brka ideologiju sa svojom
vizijom svijeta. &n ili gleda u neto, a ne vidi, ili se kune da je vidio neto to ne postoji.
+evolucijama treba ideologija, a aktualni prosvjedi nisu uspjeli ponuditi alternativnu
viziju budunosti. )akle, bez ideologije nema ni revolucije.
+ako :raste od!e brka -ideologi!u- i -i#i!u si!eta u budunosti-" na kra!u pros!edi%a
u posl!edn!ih pet godina ipak da!e politi,ku di%en#i!u:
"8ermin koji bi nabolje odgovarao aktualnim prosvjedima bi bila usporedba s
eksplozijom politike energije kakva je postojala u revolucijama 9:;:. )anas, isto kao i
onda, nalazimo se na prekretnici, samo to se svijet ne uspijeva pokrenuti."
-Na na%a !e da se upita%o hoe%o li se potruditi i prepo#nati stari i dati prai odgoor
na konkretne proble%e. 3o'e%o se #adool!iti i nei#rano% podr$ko% i nadati se kako
pros!edi ipak %ora!u eksplodirati" ali e oni tada biti be# %ogunosti da bilo $to
pro%!ene. .tari teoreti,ari su #nali da se lasti%a %o'e usp!e$no suprotstaiti sa%o ako u
glaa%a posto!i alternatia #a noi politi,ki pro!ekt. 3o'e se san!ati i si!et be#
institu&i!a" ali on e te$ko ikada #a'i!eti-" ko%entar !e na uradak naru,enog od strane
+nstituta *spen tali!anskog analiti,ara >antea Barontinia.
>akle" ne bude li slobodol!ubii si!et i%ao so! lastiti pro!ekt" globalnu i#i!u i istinsku
#nanstenu kritiku kapitali#%a" pro%!ene se skoro nee uka#ati na hori#ontu" a uprao to
!e s&enari! ko!e% se nada!u :raste" +nstitut *spen i n!ihoi /inan&i!eri i# #aklada
-0arnegie 0orporation-" -1o&ke/eller Brothers 2und- i -2ord 2oundation-" te bro!ni
drugi -priatni donatori-. +skreno se treba nadati da tako ipak nee biti i da se !edan
budui -6ahrir-" -@&uup5- ili -+ndignados- nee -istopiti kao pri sni!eg na sun&u-.
4dvance.hr3 0ve o pokretu &ccup. /all 0treet
4N&8<5+ /&+,) = &ccup. /all 0t. )ocumentar. >ith ,auren 0a''a
?o,eli %asoni 4-dneni pros!edi -+ndignadosa- u Bpan!olsko!: -?oru,u!e%o da e%o
posto!ati se dok se siste% ne pro%!eni J-
0pain?s "#ndignados" and the !lobalization o' )issent3
8rg 8ahrir @ 6airo @ 5gipat A9. AB. BA99. = B milijuna ljudi na prosvjedima protiv reima
<osnija 1ubaraka3
izvorCiD3 *spen +nstitute | 0ontropiano | 09.-.o/ia | +nstitute /or 4u%an .&ien&es =ien | 9ibreidee"org | +an :raste: -9e proteste
globali-