Argentina i Indija stravini primjeri

posljedica GMO uzgoja

July 8th, 2013 | Add a Comment
Iskustvo Argentine s GM usjevima Povodom petnaeste godinjice
dozvole sjetve RR soje
Argentinska vlada, u elji da izvue zemlju iz du!oke ekonomske re"esije, 1##0$
restrukturira svoju %rivredu na geneti&ki modi'i"iranoj ()*+ soji, namijenjenoj izvozu$
Jedini znanstveni oslona" u %rilog takvoj odlu"i !ili su znanstveni (reklamni+ %oda"i
vlasnika )* soje , kor%ora"ije Monsanto$
Ekonomske i socijalne posljedice
-anas, 1. godina nakon %o&etka sjetve )* soje, %reko ./0 (oko 18$/. milijuna hektara+
argentinskih orani"a zasijano je )* 1oundu%1eady (11+ sojom , tolerantnom na
*onsantov totalni her!i"id 1oundu%$ 2zme3u 1##4$ i 2008$ izvoz soje iz Argentine
%oveao se s 3$2 na 1/$3 !ilijuna 567$ 8ahvaljujui velikim %oljo%rivrednim
%oduzetni"ima i transna"ionalnim kor%ora"ijama, taj je %roizvodni model %rihvaen kao
veliki ekonomski us%jeh$ 2stovremeno, 200 tisua malih %oljo%rivrednika iseljeno je sa
njihove zemlje , u %itanju je oko 8 milijuna hektara$
E uvozi godinje oko !" miliuna tona RR#soje $ez uvozni% carina& '$og otpora
Europljana prema RR#soji( ova je)tina soja zavrava kao stona %rana na velikim
industrijskim )armama( a rezultat je niska cijena mesa( jaja i mlijeka( kojoj mali
)armer E ne mo*e konkurirati&
6voj us%ijeh na tri9tu *onsanto moe zahvaliti lo!iranju u 56 kongresu$ :ot%oru
*onsantu dali su ;om <ilsa"k, tajnik ministarstva %oljo%rivrede (56-A+= *i"hael
;aylor, %ovjerenik Administra"ije za hranu i lijekove (>-A+, a %rije slu!enik *onsanta=
6haron ?ong, savjetni"a za znanost tijekom iz!orne kam%anje %redsjednika @!ame, a
%rije &lan vijea direktora *onsanta= te Aill i *elinda )ates >ounda"ija vlasni"i .00
tisua dioni"a *onsanta$ Cilj ove %ot%ore !io je %omoi *onsantu da, %utem %atentom
za9ti&enog, sku%og )* sjemena i sku%og her!i"ida, mono%olizira svjetsku o%skr!u
hranom$
Otrovnost Roundup %er$icida
1oundu% je smjesa aktivne tvari gli'osata, te aditiva A*:A, :@BA i drugih, koji su
%oslovna tajna %roizvo3a&a$ 5 %rometu su &etiri razli&ite 'ormula"ijeC

1$ 1oundu% BD%ress, 4$2 gEl (1 4$2+
2$ 1oundu% Aio'or"e, 3/0 gEl (13/0+
3$ 1oundu% )rand ;ravauD, F00 gEl (1F00+
F$ 1oundu% )rand ;ravauD :lus, F.0 gEl (1F.0+
6ve &etiri 'ormula"ije testirane su u la!oratoriju na tri kulture humanih stani"a , 2F sata
nakon tretiranja s 1oundu%Gom (kon"entra"ija mnogo %uta manja od one koja se
%re%oru&a u %oljo%rivredi+ sve su stani"e uginule$
8animljivo je da otrovnost 1oundu% 'ormula"ija nije %ro%or"ionalna kon"entra"iji
gli'osata$ @trovnost 1F.0 je manja od otrovnosti 1F00, a aditivi A*:A i :@BA su
otrovniji od &istog gli'osata$ Aditivi djeluju kao sinergisti i uveavaju otrovnost gli'osata$
-akle, otrovnost gli'osata se %oveava s kon"entra"ijom, vremenom i %risustvom aditiva$
inak Roundupa na zdravlje
:olja 11Gsoje svake se godine %rskaju s 200G300 miliuna litara her!i"ida, uglavnom
1oundu%a i Atrazina$ @vi her!i"idi imaju negativan u&inak na okoli9 i zdravlje 120
milijuna ljudi$ ;ime je Argentina %ostala gigantski %okus u uzgoju )* soje, tolerantne na
*onsantov otrovni her!i"id 1oundu%$
5 regijama uzgoja 11Gsoje, ve nakon nekoliko godina lije&ni"i registriraju oz!iljne
zdravstvene %oremeaje uzrokovane %rskanjem$ Jedan od %rvih, dr$ -arHo )ian'eli"i
navodi dvije razine toksi&nih u&inakaC 1$ Akutni u&inakC %ovraanje, %roljev, %oremetnje
vida i disanja, svr!e koe$ 2$ Ironi&ni u&in"i uo&ljivi nakon dueg vremena kao
%osljedi"e /G8 %uta veeg o9teenja -JA u ljudi koji su ivjeli !lizu %olja sojeC
ne%lodnost, %o!a&aji, %oremetnje u novoro3en&adi, umanjena veli&ina glave, genetske
%romjene "entralnog nervnog sustava, uveana smrtnost stani"a koje sudjeluju u
'ormiranju skeleta, o9teenja o&iju, nerazvijeni !u!rezi$ )li'osat se ne razgra3uje, ve se
naku%lja u stani"ama$ 2zvje9a za 10 godina iznoseC do %et %uta uveana u&estalosti mana
kod novoro3en&adi$ 5&estalost %o!a&aja stalno raste, %a ima ena koje su imale i do %et
uzasto%nih %o!a&aja$
5 zrnu soje za %rehranu nalazi se do 14 mgEkg rezidua gli'osata, a %okusi su %okazali
degenerativne %romjene u em!rija %ileta i a!e tretiranih s 2$03 mgEkg gli'osata$ ;o je
gotovo deset %uta manje od maksimalnih doza dozvoljenih %ri uvozu soje u B5 (20
mgEkg+$ Ja%omenaC B5 je na %o&etku uvoza soje iz Argentine morala %oveati %ostojee
maksimalne dozvoljene doze rezidua gli'osata za 200 %uta$ Jajvea ironija je da
argentinski narod stradava z!og %roizvoda (11Gsoje+ namijenjenog Buro%i i Ja%anu, koju
ni euro%ski niti ja%anski %otro9ai ne ele$
inak gli)osata na okoli
<elika je lista re"enziranih radova o 9tetnom u&inku gli'osata na zdravlje i okoli9$ -io tih
studija je saku%ljeno u izvje9u devet znanstvenika K)* 6oyC 6ustaina!leL 1es%onsi!leM$
)li'osati se akumuliraju u vodama i tlu, te tu ostaju godinama$ 2stovremeno *onsanto
9iri neistinite tvrdnje o !iorazgradivosti gli'osata u tlu, za 9to mu je u dva navrata i
su3eno$ 8nanost z!ori jasno , <elika je lista re"enziranih radova o 9tetnom u&inku
gli'osata na zdravlje i okoli9$ -io tih studija je saku%ljeno u izvje9u devet znanstvenika
K)* 6oyC 6ustaina!leL 1es%onsi!leM )li'osati se akumuliraju u vodama i tlu, te tu ostaju
godinama$ 2stovremeno *onsanto 9iri neistinite tvrdnje o !iorazgradivosti gli'osata u tlu,
za 9to mu je u dva navrata i su3eno
Iako !i se osigurale nove %roizvodne %ovr9ine, masovno se sijeku 9ume$ Ja starim i
novim %ovr9inama 11Gsoja se vi9e godina uzasto%no sije kao monokultura, stvarajui
tako dodatne ekolo9ke %ro!leme i smanjenje !iolo9ke razli&itosti$
5o&eno je da %rskanje gli'osatom %oveava intenzitet na%ada !iljnih !olesti$
2denti'i"irano je %reko F0 novih !iljnih !olesti$ 6ojina hr3a (:hako%sora %a"hyrhizi i
:hako%sora mei!omiae+ je novo gljivi&no o!oljenje soje u Argentini$ 2stovremeno ve
%oznate gljivi&ne !olesti >usarium s%$, :hythium s%$, 1hizo"tonia s%$ i :hyto%htora s%$
%ostaju jo9 o%asnije, %a je neo%hodna dodatna kemijska za9tita$ 5rodi transgene 11Gsoje
su u %rosjeku 2$3 , 2$/ tEha, ili %reko 10 %osto manji od uroda u konven"ionalne soje$
1azlike u rodnosti na 9tetu 11Gsoje jo9 su vee u su9nim godinama, iako se 11 soja
reklamira kao ot%ornija na su9u od konven"ionalne$ Jove !olesti nazvane sku%nim
imenom K*ad soy diseasesM %rave velike %ote9koe 'armerima Argentine i Arazila, gdje
umanjuju urode soje i do F0 %osto$ Ailjna hraniva iz tla %ostaju tee dostu%na )* !ilj"i,
jer gli'osat je jak helator , on imo!ilizira za !iljku vana mikrohranjiva, koja %ostaju
!ilj"i nedostu%na$ 5 zrnu 11 soje je .0G40 %osto manji sadraj mikrohranjiva %o%ut
magnezija, eljeza, mangana i "inka, 9to umanjuje i njenu hranid!enu vrijednost$ Jadalje,
gli'osati umanjuju nodula"iju i s%oso!nost 'iksira zra&nog du9ik$
Pojava korova otporni% na %er$icid Roundup
5zasto%no tretiranje istim her!i"idom (gli'osat+ dovelo je do stvaranja ot%ornih korova$
Aroj ot%ornih korova u stalnom je %orastu, %a je danas ve %oznata 21 ot%orna korovska
vrsta, me3u kojima su najo%asnije Amaranthus tu!er"ulatus i Amaranthus %almeri$ Jeki
od novih ot%ornih korova tre!aju 8G10 %uta vee doze gli'osata, 9to jo9 vi9e uveava
rezidue u zrnu$ Ntete za okoli9 , Iako !i se osigurale nove %roizvodne %ovr9ine, masovno
se sijeku 9ume$ Ja starim i novim %ovr9inama 11Gsoja se vi9e godina uzasto%no sije kao
monokultura, stvarajui tako dodatne ekolo9ke %ro!leme i smanjenje !iolo9ke razli&itosti$
Iako !i dosko&ila ovom %ro!lemu, Argentina je za 2012$ vegeta"ijsku sezonu dozvolila
sjetvu )* soje drugog %roizvo3a&a , Aayer A) s ?i!erty?ink tehnologijom i )* sojom
ot%ornom na drugi her!i"id (glu'osinatG
amonium+$ 2zazov !udunosti je multi%la ot%ornost korova na razli&ite her!i"ide, koja e
se sigurno javiti u neko dogledno vrijeme$
Porast proizvodnje konvencionalne soje
6tanovni"i Argentine ujedinjeni u %okret O:aren de >umigarP (6to% %rskanju+ zahtijevaju
od na"ionalne vlade za!ranu %rskanja iz aviona i ograni&i %rskanje s tla$ ;rae hitnu
%rimjenu %rin"i%a %redostronosti koji je %ro%isan i argentinskim zakonom$
8!og od!ijanja Buro%ljana i Ja%ana"a da konzumiraju hranu od )* soje, te meso,
mlijeko i jaja od ivotinja hranjenih )* sojom, %o&elo se razvijati tri9te
konven"ionalnih sorata soje$ 8a konven"ionalnu soju neki silosi nude i do 1 567E!u9el
veu otku%nu "ijenu za izvoz$
:ritom su se na ameri&kim univerzitetima %ojavile, kreirane nove, rodnije sorte
konven"ionalne soje, koje 'armerima osiguravaju veu do!itC
1$ 6jeme konven"ionalne soje je u%ola je'tinije (18 567Evrea nasu%rot F0 567Evrea u
11 soje+
2$ >armer moe slijedee godine sijati vlastito ('armersko+ sjeme, dok je 11 sjeme
za9tieno %atentom i mora se svake godine nanovo ku%ovati$
3$ @t%orni korovi trae %oveane doze tretiranja, a "ijena 1oundu% her!i"ida u
%oslijednje je vrijeme vi9e nego udvostru&ena, %a je za9tita konven"ionalne soje od
korova drugim, manje otrovnim her!i"idima mnogo je'tinija$
F$ Ionven"ionalna soja daje %reko 10 %osto vee urode, uz manja ulaganja$
.$ 6ilosi daju %remiju od 1$2. 7E!u9el za konven"ionalnu (ne )*+ soju, 9to sve sku%a
osigurava vei %ro'it$ Iao rezultat ovih &injeni"a, udio konven"ionalne (ne )*+ soje u
sjetvi od 200#$ %o&eo se uveavati (# %osto %od sojom zasijanih %ovr9ina+$
'akljuak
8nanstveni"i su utvrdili da je %atoG'iziolo9ki %ro'il svakog )* usjeva jedinstven, te je
%otre!no za svaki od njih zase!no utvrditi sigurnost$ 5o&eni su negativni u&in"i na
'unk"iju !u!rega, jetara i drugih organa u 9takora samo #0 dana hranjenih )* sojom$
-anas nedostaju hranid!eni %okusi na ivotinjama za dulje vremensko razdo!lje$
*e3utim Argentina je %ostala veliki la!oratorij dugotrajnog (1. godina+ %okusa u%ora!e
gli'osata %rskanjem iz aviona, a do!iveni rezultati su zastra9ujui za ljudsko zdravlje$
@sim utje"aja na zdravlje, 11Gsoja ima ogroman negativni u&inak na okoli9 i dru9tvo,
u&inak koji ne moe nadoknaditi ekonomski us%jeh, !ez o!zira na njegovu veli&inu$ @sim
%ro'ita koji ostvaruju multina"ionalne kor%ora"ije, sve druge &injeni"e (manja rodnost,
manja hranjiva vrijednost, manja dohodovnost, tea %rodaja+ ne idu u %rilog )* soji, %a
je njena sjetva u !udunosti u%itna$
+akvi su rezultati nakon ,- godina uzgoja GM pamuka u Indiji
Iomentar na izvje9a o katastro'alnim rezultatima 1.Ggodi9njeg uzgoja )*@ soje u
Argentini, a ovoga %uta %ovod komentaru je izvje9e Ioali"ije za )* slo!odnu 2ndiju
(travanj 2012$+ o 10 godina uzgoja )* %amuka u 2ndiji$
2 Argentina i 2ndija stravi&ni su %rimjeri stradanja izazvanih sjetvom )* usjeva$ Iako se
radi o vi9egodi9njim razdo!ljima i o velikim %ovr9inama uzgoja
svakako su vjerodostojni$ 2z njih !i tre!ali nau&iti kako se
za9tititi od agresivnih kor%ora"ija i eventualno od domaih korum%iranih %oliti&ara i
znanstvenika$ 8a9to s%ominjem domae korum%irane %oliti&are i znanstvenikeL
)* %amuk , -ok *onsanto i njegov %redstavnik u 2ndiji *ahy"oG*onsanto Aiote"h
?td$ u%orno tvrde da je )* %amuk Aollgard %oveao dohodak indijskog 'armera,
Advertising 6tandards Coun"il o' 2ndia %roziva ih z!og neistinog reklamiranja8ato jer je
kor%ora"ijama %o%ut *onsanta koru%"ija osnovna metoda djelovanja %ri osvajanju novih
zemalja$
Jo %ogledajmo 9to se doga3alo u 2ndiji$ -ok *onsanto i njegov %redstavnik u 2ndiji
*ahy"oG*onsanto Aiote"h ?td$ u%orno tvrde da je )* %amuk Aollgard %oveao
dohodak indijskog 'armera, Advertising 6tandards Coun"il o' 2ndia %roziva ih z!og
neistinog reklamiranja$
6tvarna istina, %rema izvje9u Ioali"ije za )* slo!odnu 2ndiju mnogo je gora$ -vije
treine %ovr9ina %od )* %amukom, z!og su9e u 2011, imali se do .00 umanjen urod$
>armeri koji su %odigli kredite za )* sjeme i mineralna gnojiva sada nemaju odakle
vratiti kredit$ :osljedi"a su masovna samou!ojstva 'armera dunika$ 6amo u dravi
*aharashtra u 2010$ samou!istvo je izvr9io 31F1 'armer, a stanje u 2011$ (!rojke jo9
ne%oznate+ !iti e vjerojatno i gore$
+ako je poelo.
Iomer"ijalna sjetva %rvog )* usjeva A;G%amuka u 2ndiji dozvoljena je 2002$ u 9est
drava koje o!uhvaaju regiju klimatski %ovoljnu za kultiva"iju %amuka$ :rva sorta )*
%amuka !ila je AollgardG2, 'irme *ahy"oG*onsanto Aiote"h ?td$ ;aj je %amuk imao
ugra3en AtGgen iz !akterije Aa"illus thuringiensis, gen odgovoran za %roizvodnju
s%e"i'i&nog %roteinskog toksina smrtonosnog za insekteG9tetnike koji na%adaju %amuk$
Iako !i %oja&ali za9titno insekti"idno djelovanje %roteina, 200/$ uvode novi At %amuk
AollgardG22 s ugra3ena dva razli&ita At gena, a sada se u 2ndiji na #$F milijuna hektara
(oko #00 %ovr9ina zasijanih %amukom+ sije 480 hi!rida %amuka s tri At gena, koji daju
9est moguih kom!ina"ija insekti"idnog %roteina$
1eklamirajui novo )* sjeme %amuka
!iote"hGindustrija je tvrdila da, zahvaljujui ugra3enoj za9titi (insekti"idni %roteini+ nove
usjeve nee tre!ati %rskati insekti"idom, 9to !i osim umanjenih 'inan"ijskih tro9kova
do%rinosilo i za9titi okoli9a$ ;akvi usjevi, tvrde oni, za9tieni od 9tetnih insekata davati e
vi9e urode i 'armerima osiguravati vei %rihod$
-akle temeljem tih o!eanja, 'orsiralo se %oveanje %ovr9ina %od %amukom$ :ro%aganda
je tvrdila da je, zahvaljujui At %amuku, udvostru&ena %roizvodnja %amuka u 2ndiji$ Jo
stvarna slika je !ila %ot%uno su%rotna$ @!eanja se nisu ostvarila, a rezultat su !ila !rojna
samou!ijstva %rezaduenih 'armera, koji nisu !ili u stanju vratiti kredite$
rodi prije i nakon uvo/enja 0t#pamuka
Jakon 2002$ godine 9irenje AtG%amuka je !ilo s%oro , tek .$/0 zasijanih %ovr9ina
%amuka u 200F$ %oraslo je na 8.0 u godini 2010$ *e3utim, stvarnno %oveanje uroda sa
248 na F40 kgEha za!iljeeno je u%ravo u razdo!lju %rije uvo3enja )* %amuka, a !ilo je
%osljedi"a zamjene sorata visokorodnim hi!ridima i uvo3enja navodnjavanja$ @d 200/$
do 2012$ kada su %ovr9ine %od )*G%amukom %orasle na %reko #00 %orast uroda je
!ezna&ajan , s F40 na F81 kgEha$
5s%rkos najavljenoj u9tedi na %esti"idima, takve u9tede nije !ilo, ve je na na"ionalnom
nivou, za!iljeen %orast %otro9nje %esti"ida za 100$
:ored toga javila se ot%ornost glavnog 9tetnika %amu&nog molj"a ()ale"hia gossy%iella+
na toksin AtG%amuka, a neki sekundarni 9tetni"i, do tada neo%asni na %amuku %o&inju
%raviti sve znatnije 9tete$
AtG%amuk zahtijeva vea ulaganja mineralnih gnojiva i navodnjavanje, a %ose!no je
osjetljiv na su9u u vrijeme 'ormiranja to!ol"a$ 6ve to je %ovealo tro9kove uzgoja a s time
i rizik za malog 'armera$
Ioali"ija za )*Gslo!odnu 2ndiju zahtijeva od vlade, %oliti&kih %artija i znanstvenika da
od!a"e ovakav senza"ionalisti&ki %ristu% i sa&ine o!jektivni analiti&ki %rikaz deset godina
uzgoja AtG%amuka u 2ndiji$
@ni zahtijevaju da vladine agen"ije %restanu %odu%irati AtG%amuk i o!nove sjemenarstvo,
te 'armerima u&ine dostu%nim sjeme konven"ionalnih hi!rida %amuka$ ;ako3er se
zahtijevaju stroge mjere %rotiv kom%anija koje lano i neistinito reklamiraju svoje
%roizvode$
:rin" Charles u svom govoru na video kon'eren"iji u -elhiju izjavio je da ova kriza ,
)* )eno"id , tragi&na samou!ojstva malih 'armera u 2ndiji, ima korijen u neus%jehu
)* %amuka$ 6a eljom da %omogne malom 'armeru, te da %romovira ekolo9ki uzgoj u
%oljo%rivredi %rin" Charles osniva Auhumi <ardaan >onda"iju$


(hkv$hrEuredioC ns%+