Horvat M., Bili M., Kondi V.

Primjena REL zavarivanja u izradi elinih konstrukcija

ISSN 1864-6168
UDK 62



PRIMJENA REL ZAVARIVANJA U IZRADI ELINIH KONSTRUKCIJA

APPLICATION OF SMAW PROCESS IN THE CONSTRUCTION OF STEEL STRUCTURES

Marko Horvat, Marijan Bili, Veljko Kondi
Struni lanak
Saetak: Ovaj rad govori o osnovama runog elektrolunog postupka zavarivanja, o njegovoj primjeni, prednostima i
nedostacima. Prikazani su parametri koji utjeu na proces zavarivanja ovim postupkom, zatim dodatni materijali i na
kraju osvrt na tehnologinost samog postupka.


Kljune rijei: REL zavarivanje, ekonominost, kvaliteta
Professional paper
Abstract: This paper presents the theoretical basis of manual arc welding process, its application together with its
advantages and disadvantages. The paper gives an overview of basic and influential parameters this procedure has on
the welding process, the review of additional materials, and the review of the precedure's technologicality.

Key words: SMAW process, cost efficiency, quality


1. UVOD

Runo elektroluno zavarivanje (REL, slika 1. i 2.),
eng. SMAW (Shielded Metal Arc Welding; MMA
Manual Metal Arc; MMAW Manual Metal Arc
Welding; Stick Welding), je najstariji elektroluni
postupak zavarivanja. Iako je elektrini luk istraivan ve
poetkom 19. stoljea (1800. g. Davy; 1802. Petrov)
REL se prvi put javlja 1882. u varijanti s ugljenom
elektrodom (N.N. Bernardos). Godine 1888. N.S.
Slavjanov predlae elektroluni postupak zavarivanja s
metalnom elektrodom da bi 1907. Oscar Kjellberg
patentirao obloenu elektrodu. Isprva se obloena
elektroda proizvodila uranjanjem gole ice u otopinu
minerala, a nakon primjene procesa ekstrudiranja u izradi
obloenih elektroda (1936.) obloene elektrode cijenom
postaju pristupane. Tako ovaj postupak zavarivanja
postaje najznaajniji postupak zavarivanja u izradi
elinih konstrukcija. Dodatnu popularnost postupak
dobiva i automatiziranom varijantom (1938. K.K.
Madsen) koja je primjenjivana u japanskim
brodogradilitima (gravitacijsko zavarivanje). S mjesta
najee primjenjivog postupka zavarivanja potiskuje ga
razvoj mehaniziranih postupaka zavarivanja te
automatizacija i robotizacija procesa zavarivanja koja se
javlja u drugoj polovici 20. stoljea.
Bez obzira na to, REL zavarivanje i danas ima vano
mjesto u proizvodnji zavarenih konstrukcija i pokazuje se
kao tehnologino rjeenje ako je rije o izvoenju kraih
zavara, o pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji,
reparaturnom zavarivanju, zavarivanju u oteanim
uvjetima rada itd. Ne osporavajui nepobitne prednosti i
pogodnosti koje je donijela automatizacija i robotizacija
u zavarivanju, u radu se navode primjeri tehnologine
primjene REL postupka zavarivanja koji je ujedno bio
temelj za razvoj ostalih elektrolunih postupaka. [1, 2, 3,
4]


Slika 1. REL zavarivanje [5]


2. OSNOVE REL POSTUPKA ZAVARIVANJA

Kod ovog elektrolunog postupka zavarivanja
elektrini luk se uspostavlja kratkim spojem izmeu
elektrode (ona je ujedno i dodatni materijal) i radnog
komada. Taljenjem jezgre i obloge elektrode stvara se
odgovarajua koliina rastaljenog materijala, troske i
plinova. Tekua troska prekriva metalnu kap za vrijeme
prolaza kapi kroz elektrini luk, a dodatnu zatitu
metalne kapi tvore plinovi koji nastaju disocijacijom
komponenata obloge. Obloga se tali od unutarnje strane
prema vanjskoj, tako da se na vrhu elektrode stvara
132 Tehnical journal 7, 2(2013), 132-137
Horvat M., Bili M., Kondi V. Primjena REL zavarivanja u izradi elinih konstrukcija

krater koji usmjerava struju plinova i kapi rastaljenog
metala i troske prema rastaljenom osnovnom materijalu.
Hlaenjem se tekui metal skruuje, a sloj troske koji ga
prekriva regulira njegovu brzinu ohlaivanja, a samim
tim utjee na tijek i uvjete kristalizacije. Ravnomjernim
''dodavanjem'' elektrode u elektrini luk od strane
zavarivaa te njenim poprenim gibanjem (bilo
pravolinijskim kretanjem ili drugim propisanim
kretanjem) na mjestu zavarivanja, nastaje zavareni spoj.
Popreno gibanje elektrode (okomito na smjer gibanja)
utjee na oblik zavarenog spoja (irinu) i na koliinu
unesene topline u radni komad (osnovni materijal).

1
2
3
4
5
6
7
8
9

Slika 2. Shematski prikaz REL zavarivanja: 1 obloena
elektroda; 2 obloga; 3 ica; 4 zatitni plinovi; 5
troska; 6 metal zavara; 7 rastaljeni materijal; 8
elektrini luk; 9 osnovni materijal

Uspostavljanje elektrinog luka provodi se kresanjem
(povlaenjem elektrode) ili dodirom (kratkim spojem) uz
odmak elektrode nakon uspostavljanja elektrinog luka.
Prekid elektrinog luka izvodi se podizanjem elektrode
iznad kraja zavarenog spoja ili prelaskom luka na
skrutnutu trosku. Nepravilno izvoenje uspostave i
prekida elektrinog luka moe izazvati pogreke u
zavarenim spojevima zbog slabije zatite mjesta zavara u
tom trenutku. Najea mjesta pogreaka kod ove vrste
elektrolunog zavarivanja su mjesta izvoenja nastavka
zavarenog spoja. Ako se nastavak spoja izvodi
uspostavom elektrinog luka na mjestu kratera zavretka
prethodnog prolaza, vjerojatnost nastanka poroznosti u
spoju je velika. Pravilno izvoenje nastavka spoja izvodi
se uspostavom luka na stranici lijeba, prije zavrnog
kratera na ve poloenom sloju ili ispred zavrnog
kratera uz pomak elektrode u smjeru prethodnog spoja.
[1, 2, 3]


3. PRIMJENA REL POSTUPKA
ZAVARIVANJA

REL postupak zavarivanja ima iroku primjenu.
Najee se koristi kod proizvodnih zavarivanja,
navarivanja i reparaturnog zavarivanja veine metalnih
materijala. Ipak, zbog ekonominosti (male brzine
zavarivanja i relativno male koliine depozita u jedinici
vremena) primjenjuje se za izvoenje kraih zavara ne
preko debljina veih od 15 mm kod sueonih zavarenih
spojeva te kod kraih kutnih spojeva manje debljine
zavara gdje nije potrebna pojaana penetracija u samom
korijenu zavara.
Prednosti REL postupka zavarivanja:
irok spektar dodatnih materijala
mala cijena opreme za zavarivanje u odnosu
na MIG/MAG i EP postupke zavarivanja
pogodan za manja proizvodna i reparaturna
zavarivanja
mogunost zavarivanja u svim poloajima
pogodan za izvoenje terenskih radova
jednostavno rukovanje opremom
dobra mehanika svojstva zavarenih
spojeva
Nedostaci REL postupka zavarivanja:
mala brzina zavarivanja i niska
produktivnost u odnosu na MIG/MAG i EP
postupke zavarivanja
kvaliteta zavarenog spoja znaajno ovisi o
vjetinama zavarivaa
vrijeme izobrazbe zavarivaa je relativno
dugo
neizbjean otpad elektrode (''ik'' 8-10%)
gubitak materijala zbog prskanja
gubitak vremena zbog ienja troske
nastajanje tetnih plinova i jakog bljeskanja
prilikom zavarivanja
dugotrajan rad ostavlja tetne posljedice na
zdravlje zavarivaa [1, 2, 3]


4. PARAMETRI ZAVARIVANJA I OSTALI
UTJECAJNI FAKTORI KOD REL-a

Osnovni parametri i utjecajni faktori kod REL
postupka zavarivanja su:
jakost struje
polaritet i vrsta struje
brzina zavarivanja
nagib elektrode i duina elektrinog luka
poprena kretanja elektrode (njihanje)
uspostava i prekid elektrinog luka
poloaj zavarivanja

Jakost struje zavarivanja ovisi o promjeru i tipu
elektrode, vrsti spoja, debljini osnovnog materijala te o
poloaju zavarivanja. Poveanjem dimenzija elektrode
raste i jakost struje zavarivanja (zbog potrebne vee
koliine topline za taljenje elektrode). Jakost struje raste
s rastom toke taljenja obloge elektrode. Izbor jakosti
struje takoer ovisi o vrsti elektrode i njene
produktivnosti (visokoproduktivne elektrode trebaju veu
jakost struje od onih s normalnim stupnjem iskoritenja).
Kod ovog postupka zavarivanja najee vrijednosti
struje iznose od 30 do 40 A d promjer [mm],
odnosno 10% - 20% manje vrijednosti struje ako se radi
o prisilnim poloajima zavarivanja.
Struja zavarivanja ovisi o vrsti, odnosno oblozi
elektrode kojom se zavaruje. Vrsta, polaritet i jakost
struje obino se odabire prema preporuci proizvoaa.
Tehniki glasnik 7, 2(2013), 132-137 133
Horvat M., Bili M., Kondi V. Primjena REL zavarivanja u izradi elinih konstrukcija

Pogreno odabrana vrsta i polaritet struje zavarivanja
moe uzrokovati pogreke u zavarenom spoju (najee
poroznost), lou stabilnost elektrinog luka i pojavu
poveanog prskanja. Preporuuje se da se za elektrode s
bazinom oblogom koriste istosmjerni izvori struje za
zavarivanje (elektroda na + polu), dok veina ostalih
elektroda moe koristiti i izmjenine izvore struje za
zavarivanje.
Ovisno o tehnici rada (eventualnim poprenim
kretanjima elektrode), vrsti i dimenzijama spoja, vrsti
osnovnog i dodatnog materijala, jakosti struje i vrsti
elektrode, ovisi i brzina zavarivanja. Takoer se brzina
zavarivanja odabire i prema doputenoj koliini topline
koja se unosi u osnovni materijal. Tako se npr. spojevi
na korozijski postojanim visokolegiranim elicima
zapravo izvode veim brzinama kako bi unos topline bio
to manji i da bi se sprijeile neeljene mikrostrukturne
pojave koje kasnije mogu biti inicijator korozijskih
procesa. Openito, rutilno i kiselo obloenim
elektrodama mogue je postii vee brzine zavarivanja u
usporedbi s bazinim elektrodama.
Nagib elektrode, duina, (visina) elektrinog luka i
penetracija meusobno su zavisne veliine. Veim
nagibom elektrode postie se dui elektrini luk (nije
poeljno jer se smanjuje zagrijavanje i taljenje osnovnog
materijala, zatita taline je mala, a gubitak materijala
zbog trcanja veliki), dok krai elektrini luk ima veu
snagu, a time i veu penetraciju. Propisana duina
elektrinog luka kod kiselih i rutilnih elektroda najee
je jednaka promjeru elektrode, dok se kod bazinih
elektroda uzima vrijednost polovice promjera elektrode.
Pri zavarivanju u prisilnim poloajima pravilnim
nagibom elektrode zadrava se talina i na taj nain se
utjee na sam oblik zavarenog spoja.
Poprena gibanja elektrode (gibanja okomita na smjer
zavarivanja njihanje) utjeu na oblik zavarenog spoja i
na unos topline u osnovni materijal. Odabir naina
kretanja elektrode ovisi o radnim uvjetima i zahtjevima
zavarenog spoja. Neka od moguih poprenih kretanja
elektrode prikazana su na slici 3. [1, 2, 3]


Slika 3. Mogua poprena kretanja elektrode [2]


5. KARAKTERISTIKE I ULOGA DODATNOG
MATERIJALA

U postupku runog elektrolunog zavarivanja
primjenjuju se obloene elektrode. Obloene elektrode
sastoje se od metalne jezgre (ipka, ica) i obloge (slika
4.).


Slika 4. Obloene elektrode za REL zavarivanje [6]

U proizvodnji elektroda za zavarivanje nelegiranih i
niskolegiranih elika najee se upotrebljava vuena
ica od niskougljinog elika (max 0,1% C, udio P i S to
manji), a sva potrebna legiranja su iz obloge. Kod
elektroda za visokolegirane elike upotrebljava se ica
kemijskog sastava koji odgovara sastavu zavarenog
spoja. Kod ovih elektroda legiranje iz obloge je
minimalno.
Funkcija obloge elektrode je viestruka, a kemijski
sastav obloge sastoji se iz vie komponenata:
komponente za stabilizaciju elektrinog luka
(materijali koji sniavaju prosjeni potencijal
ionizacije para metala materijali prve i druge
grupe periodnog sustava elemenata: npr. kalijev
i natrijev karbonat)
komponente koje stvaraju trosku (materijali koji
omoguuju nastajanje troske za vrijeme taljenja
elektrode: npr. oksid, rude razliitih elemenata)
komponente za stvaranje plinova (elementi koji
stvaraju zatitne plinove: npr. organski
karbonati, celuloza)
komponente za legiranje i dezoksidaciju
(metalne komponente za nadomjestak legirnih
elemenata, metalne komponente s velikim
afinitetom za spajanje s kisikom pri emu
nastali oksidi odlaze u trosku)
vezivne komponente
Funkcija obloge se najee dijeli na:
elektrinu funkciju
metalurku funkciju
fizikalnu funkciju
Zadaa elektrine funkcije obloge elektrode je laka
uspostava elektrinog luka te stabilnost istog. Stabilnost
elektrinom luku daje ionizirana atmosfera izmeu vrha
elektrode i osnovnog materijala. Problem stabilnosti
elektrinog luka kod REL-a osobito dolazi do izraaja
ako se radi s izmjeninim strujama. U tom sluaju
mijenja se smjer struje i luk gasi na poetku svake
poluperiode. U trenutku gaenja luka pada temperatura
to izaziva i rekombinaciju plinova u stupu luka.
Takoer, sniava se temperatura katode i anode.
Prethodno spomenuti materijali koji sniavaju prosjeni
potencijal ionizacije omoguuju lako ponovno paljenje
elektrinog luka.
Metalurka funkcija obloge elektrode ima trostruku
zadau: legiranje, otplinjavanje i rafinacija. Metalurko
djelovanje nastaje taljenjem obloge. Intenzitet i smjer
metalurkog djelovanja najvie ovisi o bazinosti troske
koja je odreena odnosom kiselih i bazinih
komponenata iste, to je pak posljedica oksida razliitih
elemenata od ega se troska sastoji. S obzirom na vrstu
oksida koji sudjeluju kao komponente troske, bazinost
troske (bazicitet) moe se izraunati, a na temelju
134 Tehnical journal 7, 2(2013), 132-137
Horvat M., Bili M., Kondi V. Primjena REL zavarivanja u izradi elinih konstrukcija

dobivenih vrijednosti odreuje se kakvoa troske
(bazina, kisela ili neutralna). Podatak o bazinosti troske
vrlo je vaan jer izravno utjee na mehanika svojstva
zavarenog spoja. Isto tako, bazinost troske povoljno
utjee i na proces legiranja metala zavara preko obloge,
tj. olakava ulazak legirnog elementa u metal zavara. Pri
tome je vano znati da su elementi koji sudjeluju u
legiranju najee oni koji se teko veu s kisikom.
Suprotno tome, elementi s jakim afinitetom vezivanja s
kisikom teko ulaze u metal zavara, ali aktivno sudjeluju
u procesu dezoksidacije (otplinjavanja). Funkcija
rafinacije je uklanjanje sumpora i fosfora iz taline, tj. iz
metala zavara. I ovaj proces je povezan s bazinou
elektrode: to je troska bazinija, to e i udio ovih
elemenata biti manji, tj. vea koliina primjesa iz taline
prelazi u trosku.
Obloga elektrode ima zatitnu funkciju. Troska
nastala taljenjem obloge elektrode obavija kapljice
rastaljenog materijala i tako spreava kontakt rastaljenog
materijala s duikom, kisikom i vodikom iz zraka za
vrijeme prolaza kapljica kroz elektrini luk. Istu funkciju
troska ima i kada stvori zatitni ''film'' na metalu zavara, s
time da ujedno i smanjuje njegovu brzinu ohlaivanja pa
tako u znatnoj mjeri povoljno utjee na tijek kristalizacije
zavarenog spoja u smislu boljih mehanikih svojstava.
Kemijskim sastavom obloge utjee se i na viskozitet te
na napetost povrine rastaljenih kapljica. Ova fizikalna
funkcija obloge omoguava izvoenje zavarivanja u
razliitim prostornim poloajima (npr. zavarivanje u
prisilnim poloajima). [1, 2, 3]
Obloene elektrode za REL zavarivanje dijele se:
a) Prema tipu obloge:
a. oksidne
b. rutilne
c. kisele
d. bazine
e. celulozne
f. drugi tipovi
b) Prema namjeni:
a. za zavarivanje
b. za navarivanje
c. za lijebljenje i rezanje
c) Prema tehnolokim svojstvima:
a. duboko penetrirajue
b. visokoproduktivne
c. specijalne
d) Prema debljini obloge:
a. tanko obloene
b. srednje obloene
c. debelo obloene
e) Prema vrsti osnovnog materijala:
a. za nelegirane i niskolegirane elike
b. za visokolegirane elike
c. za zavarivanje sivog lijeva
d. za zavarivanje obojenih metala
f) Prema dimenzijama


6. UREAJI I OPREMA ZA REL ZAVARIVANJE

Oprema za REL zavarivanje sastoji se od izvora struje
za zavarivanje, vodia, draa elektrode, stezaljke za
masu te zatitnih sredstava i pomonog runog alata.
Izbor struje za zavarivanje ovisi o vrsti elektrode za
zavarivanje, tj. o specifikacijama proizvoaa. Najbolje
je koristiti izvor struje sa strmopadajuom statikom
karakteristikom koja omoguava malu promjenu jaine
struje zavarivanja ovisno o promjeni duine elektrinog
luka. Ova karakteristika je vrlo vana kod svih
elektrolunih postupaka gdje visina elektrinog luka
ovisi o zavarivau i njegovim vjetinama. S obzirom na
dodatni materijal, mogue je koristiti izvore struje za
zavarivanje koji daju izmjeninu i istosmjernu struju s
potrebnim parametrima zavarivanja. Zahvaljujui tome
da su danas po cijeni vrlo prihvatljivi, u radionikim i
industrijskim uvjetima rada prevladavaju invertorski
ureaji. Invertorski ureaji su izvori struje za zavarivanje
malih dimenzija koji izmjeninu struju gradske mree
pretvaraju u pulzirajuu istosmjernu struju koja se
potom na oscilatoru pretvara u visokonaponsku
izmjeninu struju frekvencije i do 30 kHz. Takva struja
se transformira na potreban napon zavarivanja i ispravlja
se diodama. Takvom istosmjernom strujom mogue je
raditi sa svim vrstama elektroda, a pol se odabire prema
preporukama proizvoaa. Izmjenini izvori struje za
zavarivanje danas se samo koriste kao ''hobby'' ureaji.
[1, 2, 3, 4]


7. LIJEBLJENJE I OBLICI SPOJEVA

Oblikovanje lijeba kod elinih konstrukcija je uz
odabir elektrode i jainu struje jedan od najvanijih
parametara kod izrade elinih konstrukcija. Oblik i
dimenzije lijeba ne ovise samo o debljini materijala
nego i o pristupanosti korijenu, spreavanju pojave
kapljevina, o deformacijama zavarenog spoja i utroku
dodatnog materijala.
Za limove tanje od 2 mm koristi se najee rubni
spoj, a priprema se savijanjem rubova. ''I'' lijeb se koristi
za debljine od 3 do 5 mm, priprema je ravan rez
materijala, a ''V'' lijeb se koristi za debljine do 15 (20)
mm, s nagibom lijeba 60 . Razmak u korijenu
prilagoava se nainu izvoenja korijenskog prolaza,
uvjetima zavarivanja, vrsti i dimenzijama elektrode te
mogunosti nastanka deformacija. Za materijale veih
debljina koristi se ''Y'' i ''X'' (dvostruki ''V'') lijeb. Na
odabir ljebova utjeu mogue pogreke u korijenskom
prolazu i popuni te potronja dodatnog materijala. [1, 2,
3, 4]


8. TEHNOLOGINOST PRIMJENE REL
ZAVARIVANJA U IZRADI ELINIH
KONSTRUKCIJA

Tehnologinost zavarenih proizvoda obuhvaa
trokove izrade zavarenog proizvoda, kvalitetu i
pouzdanost te ekoloke aspekte izrade zavarenog
proizvoda (minimalan utroak energije i materijala,
mogunost recikliranja i ekolokog zbrinjavanja
proizvoda itd.).
Trokovi izrade zavarenog proizvoda mogu se razmatrati
sa stajalita glavnih trokova izrade (oprema, energija,
Tehniki glasnik 7, 2(2013), 132-137 135
Horvat M., Bili M., Kondi V. Primjena REL zavarivanja u izradi elinih konstrukcija

dodatni materijal, plaa operatera) i vremena potrebnog
za izradu zavarenog proizvoda ili konstrukcije.
Ukupno trajanje zavarivanja sastoji se od pripremno-
zavrnog vremena i glavnog vremena (vrijeme
zavarivanja). Kod pojedinane i maloserijske
proizvodnje pripremno-zavrno vrijeme ima znaajan
utjecaj u ukupnom vremenu zavarivanja, dok kod
serijske proizvodnje to vrijeme moe iznositi samo 2 %
ukupnog vremena zavarivanja. Faktori koji utjeu na
pripremno-zavrno i glavno vrijeme kod zavarivanja su
tehnoloki i organizacijski. Kod pripremno-zavrnog
vremena najee su to sloenost konstrukcije, oprema za
zavarivanje, ponovljivost radova, organizacija radnog
mjesta, mjesto izvoenja zavarivakih radova itd. Faktori
koji utjeu na osnovno ili tehnoloko (glavno) vrijeme
zavarivanja su vrsta i debljina osnovnog materija, vrsta i
priprema lijeba, redoslijed spajanja, prostorni poloaj
ava, poloaj zavarivaa prilikom izvoenja zavarivanja,
tip i dimenzije elektrode itd. Kod primjene celuloznog
tipa obloene elektrode moe se primijeniti silazna
tehnika zavarivanja i na taj nain se postie bolja
produktivnost i smanjenje tehnolokog vremena
zavarivanja. Na slici 5. je prikazano REL zavarivanje
elinih plinovodnih cijevi silaznom tehnikom, uz
primjenu celuloznog tipa elektrode.


Slika 5. REL zavarivanje cjevovoda celuloznom
elektrodom (silazna tehnika)

Kod REL postupka zavarivanja pripremno-zavrno
vrijeme je krae u odnosu na automatska i robotska
zavarivanja, to dolazi do izraaja kao osnovna prednost
kod kraih zavara na relativno tanjim limovima i
pojedinane, odnosno maloserijske proizvodnje. U
suprotnom sluaju prednost je na automatskom i
robotiziranom zavarivanju (robotizirano zavarivanje kod
fleksibilnih proizvodnih programa i serijske proizvodnje,
dok automatski postupci zavarivanja dolaze do punog
izraaja kod velikoserijske proizvodnje i kada se trai
visoka uinkovitost zavarivanja s obzirom na koliinu
depozita i/ili brzinu zavarivanja). Dakle, kod
profesionalnih i industrijskih zavarivanja i serijske
proizvodnje REL postupak zavarivanja je skup i spor.
Iako se pripremno-zavrno vrijeme moe svesti na
minimum, pomona vremena (zamjena elektroda,
pregledi i ienje rubova, ienje troske itd.) koja
sudjeluju u ukupnom vremenu procesa zavarivanja su
velika to daje lou produktivnost. Isto tako, koliina
depozita (koliina dodatnog materijala u kg/h) je i
viestruko puta manja nego kod nekih drugih postupaka
elektrolunog zavarivanja (npr.: REL - elektroda 3,25 -
1,5 kg/h; MAG PP - ica 1,2 6 kg/h). Uz to, obuka
zavarivaa je dugotrajna i skupa. Ipak, mala pripremno-
zavrna vremena, jednostavna oprema, univerzalnost
postupka te veliki spektar dodatnog materijala daju
potpunu opravdanost izbora REL zavarivanja u veini
sluajeva pojedinane (komadne) proizvodnje, a osobito
u sluajevima reparaturnog zavarivanja i navarivanja. [1,
2, 3, 4]


9. ZAKLJUAK

Iako je od prve primjene runog elektrolunog
postupka zavarivanja prolo vie od 130 godina, ovaj
postupak, uz neke manje modifikacije te uz njegovu
pravilnu primjenu, upotrebljava se i danas. Osnove
procesa ostale su iste, a modifikacije su posljedica
razvoja dodatnih materijala i/ili opreme (najee se to
odnosi na razvoj izvora struje za zavarivanje). Pod
pravilnom primjenom smatra se odabir REL zavarivanja
u uvjetima kada je ekonomian i tehnologian.
Ekonominost procesa se utvruje raunskim
simulacijama u skladu s potrebama konstrukcija (izrauni
na osnovi sloenosti konstrukcije, veliinu serije itd.). Na
ekonominost procesa utjeu cijena opreme i cijena
dodatnih materijala (elektroda). Tehnologinost postupka
opravdana je mogunou primjene REL postupka
zavarivanja na gotovo svim metalnim materijalima i
njegovim legurama, laka prilagodljivost na specifine i
oteane uvjete rada, viestruka namjena procesa
(zavarivanje, navarivanje, lijebljenje i rezanje),
dostupnost opreme i dodatnih materijala, jednostavna
primjena u terenskim uvjetima, kvaliteta zavarenog spoja
itd. Bez obzira na neke vee nedostatke samog postupka,
sigurno je da e REL zavarivanje i dalje imati iroku
primjenu kao vaan nain zavarivanja i navarivanja
istorodnih i raznorodnih metalnih materijala.


10. LITERATURA

[1] Kralj, S.; Andri, .: Osnove zavarivakih i srodnih
postupaka, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,
1992.
[2] Lukaevi, Z.: Zavarivanje, Strojarski fakultet
Slavonski Brod, Slavonski Brod, 1998.
[3] Prirunik za zavarivanje, Elektroda Zagreb, Zagreb
1987.
[4] Inenjersko tehniki prirunik Zavarivanje I, II,
III, IV, Biblioteka tehnike literature, Beograd,
1979.
[5] http://en.wikipedia.org/wiki/Shielded_metal_arc_we
lding (Dostupno 02.05.2013.)
[6] http://www.harrisweldingsupplies.com/e6011-stick-
electrodes-332-5lbs.aspx (Dostupno 02.05.2013.)





136 Tehnical journal 7, 2(2013), 132-137
Horvat M., Bili M., Kondi V. Primjena REL zavarivanja u izradi elinih konstrukcija

Kontakt autora:

Marko Horvat, dipl. ing.
Veleuilite u Varadinu
J. Kriania 33
42000 Varadin
e-mail: marko.horvat@velv.hr

Marijan Bili (student)
Visoka tehnika kola u Bjelovaru
Trg Eugena Kvaternika 4
43000 Bjelovar

Veljko Kondi, ing.
Preloka 1a
42000 Varadin
e-mail: veckon@hi.t-com.hr



Tehniki glasnik 7, 2(2013), 132-137 137