SADRAJ

1.UVOD 1
2. POJAM AGREGATNE PONUDE I POTRANJE......2
3.AGREGATNA PONUDA ..5
3.1. Izvoenje krivulje agregatne ponude ..7
3.2. Oblici krivulje agregatne ponude (AS) ...8
4.AGREGATNA POTRANJA ..11
4.1. Izvoenje krivulje agregatne potranje 12
5. ZAKLJUAK ..13
LITERATURA .14

1. UVOD
U svom seminarskom radu u obraivati temu Agregatna ponuda i potranja..

U drugom poglavlju je objanjeno o John Maynard Keyes i njegovom doprinosu

makroekonomiji. Tree poglavlje govori o agregatnoj ponudi, izvoenju krivulje agregatne
ponude i njenim oblicima. I etvrto poglavlje govori o agregatnoj potranji i izvoenju
krivulje agregatne potranje.

2. POJAM AGREGATNE PONUDE I POTRANJE

Do sada smo pretpostavljalo da su cijene fisiranje, to u stvarnosti nije sluaj, meutim
sad emo relaksirati tu pretpostavku. Keynesovski model ((BDP= f (prom C, pr. I, pr.G, pr.Xovaj model analizira kako i potronja drave (G) i neto izvoz(X) utjeu na BDP) pretpostavlja
da su cijene i nadnice fiksne. Keynesov model dobro opisuje situaciju na kratki rok, dok se
cijene i nadnica nisu stigle prilagoditi promjenama potranje i ponude.

3. AGREGATNA PONUDA

Agregatna ponuda (AS=Agregate Supply) se definira kao rastua funkcija cijena.

Funkcija agregatne ponude (AS) pokazuje meuovisnost izmeu dohotka Y (outputa) i nivoa
cijena P. Pokazuje nivo realnog proizvoda koji e biti proizveden za svaki nivo cijena.
Krivulja AS nije linearna kada na niem nivou proizvodnje cijene se ne mijenjaju mnogo
to znai da se dodatna proizvodnja moe se ostvariti bez veeg rasta cijena.
Agregatna ponuda predstavlja koliinu roba i usluga, koju su proizvoai u jednoj
ekonomiji, spremni proizvesti i ponuditi u odreenom periodu (najei period koji se uzima
je godina dana). Dugorono posmatrano, agregatna ponuda je uvijek na granicama
proizvodnih mogunosti, jer e dugorono, sva preduzea proizvoditi optimalno, tj. gdje im je
jedinini troak proizvodnje dobara i usluga minimalan. Dugorono, prema tome, cijene
proizvoda i usluga ne utiu na agregatnu ponudu. To znai da, ako poraste cijena proizvoda
20%, u dugom e roku porasti i cijene inputa za isti procenat, tako da to nee biti mamac
proizvoaima za veom proizvodnjom, jer zarade preduzetnika se nee poveati. Agregatna
ponuda opisuje ponaanje proizvodnje strane ekonomije. Pri tome se pretpostavlja:

tehniki uvjeti proizvodnje su konstantni,

cijene proizvodnih faktora su konstantne,

ne mijenjaju se oekivanja, devizni kurs i trina struktura. 1

Dvije osnovne karakteristike krivulje agregatne ponude su:

1. Vii oekivani nivo cijena (Pe) uzrokuje vii tekui nivo cijena P. Taj proces
djeluje kroz WS (odreivanje plata). Visoka inflatorna oekivanja pomjeraju
realne plate (W/P) prema gore i cijene rastu jer via oekivana inflacija potie
radnike da trae vie plate W, a to utjee na porast cijena proizvoaa,

Alijagi M., Osnove ekonomije,Biha 2008., str. 214.

2. Porast proizvodnje znai porast nivoa cijena:

porast proizvodnje (Y) znai porast zaposlenosti (N)-to izlazi iz proizvodne

funkcije Y=N

porast N znai smanjenje broja nezaposlenosti (u) to smanjuje stopu

nezaposlenosti

nia nezaposlenost dovodi do porasta nominalnih plata (WS)

porast plata znai porast trokova poslovanja i porast proizvoakih cijena.

Prikaz 1. AS krivulja
Na slici vidimo da je uz nivo cijena P, porast dohotka Y dovodi do rasta nivoa cijena.
Ukoliko je dohodak Y jednak svom prirodnom nivou, onda je nivo cijena jednak oekivanom
nivou cijena. Kao to vidimo na slici, krivulja agregatne ponude prolazi takom A i imamo
formulu Y=Yn, a P=Pe. to znai kada je Y jednak svom prirodnom nivou Yn, nivo cijena, P
odgovara oekivanom nivou cijena. 2

Alijagi M., Osnove ekonomije,Biha 2008., str. 215.

Prirodna stopa nezaposlenosti (Y) se definira kao stopa nezaposlenosti koja je nivo
cijena jednak oekivanom nivou cijena. Ovo svojstvo navodi dva izravna zakljuka:
1. kada je Y iznad svog prirodnog nivoa, nivo cijena je vii od oekivanog,
2. porast oekivanog nivoa cijena Pe pomie krivulju agregatne ponude prema gore.

Prikaz 2. Porast neoekivanog nivoa cijena pomie krivulju agregatne ponude prema gore
3.1. Izvoenje krivulje agregatne ponude
Krivulja se izvodi iz ravnotee na tritu rada. Nivo cijena P funkcija je:

visina mari poduzea,

oekivanog nivoa cijena.

Relacija agregatne ponude prikazuje uinke dohotka Y na nivo cijena. Izvedena je iz

ponaanja nadnica i cijena: W=PeF(u, z) ili nominalna nadnica W utvrena od strane subjekta
koji odreuje nadnice ovisi o oekivanom nivou cijena (Pe), o stopi nezaposlenosti,(u) te o
varijabli (z) koja se odnosi na sve ostale faktore koji utjeu na odreivanje nadnica,od
naknada za nezaposlenost do oblika kolektivne nagodbe i P=(1+ )W ili cijena P postavljena
od strane poduzea jednaka je nominalnoj nadnici W pomnoemo sa 1+ mara . Slijedei
korak je zamjeniti stopu nezaposlenosti (u) i izraziti je pomou izraza za dohodak Y :
u = U/L = (L-N)/L = 1-N/L = 1-Y/L

Formula oznaava da uz datu radnu snagu, to je vei dohodak, nia je stopa nezaposlenosti.
Zamjenom (u) sa 1-(Y/L) dobiva se relacija agregatne ponude ili relacija AS.

3.2. Oblici krivulje agregatne ponude (AS)

Imamo tri oblika krivulja agregatne ponude, a one su:

1. Kejnzova krivulja je horizontalna i potpuno elastina. Tako monetaristi smatraju da je

AS kriva vertikalna i da se na dugi rok dinamikom agregatne tranje AD poveavaju
samo cijene. Kejnz pretpostavlja da output Y i zaposlenost odreuje iskljuivo
agregatna tranja. Kejnzov dio je horizontalan zbog dva razloga:

postoji nezaposlenost proizvodnih faktora pa porast Y a to znai i porast za

faktorima ne bi utjecalo na porast cijena P;

cijene proizvodnih faktora su neelastine na smanjenje ili cijene proizvoda nisu

sklone padu ak i u recesiji zbog toga to trokovi rada ne opadaju.

Prikaz 3. Kejnzova krivulja (horizontalna i vertikalna)

2. Na jednoj slici ispod vidimo krivulja AS je vertikalna i potpuno neelastina na

promjene cijene. Na slici se pokazuje da realni dohodak Y ne moe poveati iznad Y 2
bez obzira na porast P jer su ve kod Y2 svi proizvodni faktori zaposleni.

3. Zadnji oblik jeste da je krivulja AS potpuno elastina. Neoklasiari smatraju da je

krivulja AS u uvjetima velike nezaposlenosti jako elastina, a da je u uvjetima visoke
zaposlenosti jako neelastina.

Prikaz 4. Preostala dva oblika krivulja agregatne ponude

Treba razlikovati dvije vrste krivulje agregatne ponude :
1. krivulja AS u kratkom roku (SRAS) i
2. krivulja AS u dugom roku (LRAS). 3
Kratkorona AS prikazuje da za privredu pune zaposlenosti stvarna inflacija je jdnaka
oekivanoj inflaciji. Dinamiziranu kratkoronu AS krivulju moemo dobiti iz :

Filipso-Okunove krivulje ili = e+ab(Y-Y*) ab=parametri, =stvarna

inflacija, e=oekivana inflacija, Y=ostvarena stopa rasta dohotka,
Y*=stopa rasta dohotka na nivou pune zaposlenosti.

Jednaine za nadnice ili gW= e+ (Y-Y*) gdje je g ili =parametri,

W=nadnice,

Inflacija zbog nadnice ili =gW.

Alijagi M., Osnove ekonomije,Biha 2008., str. 218

Kad se poveu ove tri jednaine dobijemo dinamiziranu kratkoronu AS krivulju :

=e+ (Y-Y*)

Prikaz 5. Kratkorona AS krivulja

Dugorona AS krivulja je vertikalna i pokazuje da se dohodak ne moe uveati jedino se
uveavaju cijene. Na dugi rok skup SRAS krivulja daje vertikalnu dugoronu AS krivulju
(LRAS) koja pokazuje da se ne moe odstupiti od prirodnog nivoa dohotka i zaposlenosti i da
jedino raste inflacija.

Prikaz 6. Dugorona AS krivulja

4. AGREGATNA POTRANJA
Agregatna potranja predstavlja ukupnu koliinu proizvoda i usluga koja e se kupiti pri
datom nivou cijena uz pretpostavku da su ostali faktori nepromjenjeni. Agregatna potranja je
cjelokupno planirano ili eljeno troenje u ekonomiji tokom zadanog razdoblja. Agregatna
potranja pokazuje nivo realne potronje svih sektora ekonomije uz razliite nivoe cijena.
Krivulja agregatne potranje pokazuje negativan odnos nivoa cijena P i dohotka Y koji
uravnoteuje robno trite i trite novca, tj. pokazuje utjecaj promjene nivoa cijena P na nivo
Y. Znai, agregatna potranja je funkcija cijena P tj.AD=f(P) pri emu je d(AD)/dP<0. To
znai da AD ima inverzno kretanje u odnosu na kretanje cijena P uz dati dohodak Y, tj.AD
krivulja je silaznog oblika i negativnog nagiba.

Prikaz 7. Grafiki prikaz krivulje silaznog oblika

Agregatna tranja je suma line potronje C, dravne potronje G, investicija I i neto
izvoza NX=X-M, (X=izvoz, M=uvoz).
AD=C + I + G + NX
Negativan nagib AD krivulje je zbog toga to je porast cijena P smanjuje ponudu novca
M koja je sada manja od tranje novca, zbog ega pada kamatna stopa (r), investicije se
smanjuju, a onda se smanjuje i obim proizvodnje ili outputa (Y). Na elastinost krivulje AD u
odnosu na promjene cijena P, utjeu ovi faktori:

marginalna sklonost potronji,

marginalna sklonost oporezivanju,

marginalna sklonost investiranju,

osjetljivost investicija na promjene kamatne stope,

brzina kolanja novca i

elastinost potranje za novcem na promjene kamatne stope. 4

4.1. Izvoenje krivulje agregatne potranje

Krivulja agregatne potranje se moe izvesti na dva naina:

1. na bazi IS-LM modela ( modela istovremene ravnotee na robnom i novanom tritu)

Prikaz 8. Grafiki prikazan model IS-LM

2. AD krivulja na bazi kejnzijskog kria iz metoda potronja +investicija (C+I)

Alijagi M., Osnove ekonomije,Biha 2008., str. 208

Prikaz 9. Grafiki prikaz Kejnzovog modela makroekonomske ravnotee

5. ZAKLJUAK

10

LITERATURA
1. Mehmed Alijagi,2008., Osnove ekonomije, Biha
Internet:

http://www.apprendre-math.info/croate/historyDetail.htm?id=Keynes

http://maturski.org/MAKROEKONOMIJA/DzonMajnardKejnz.html

11