1 VATANOV SPOMENIK

STECI

Steci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici najee zastupljeni po
brdskim i planinskim visovima, esto usred planinske pustoi. Razliitog su oblika
(u obliku ploe, sarkofaga i stupa), veliine, dekoracije i natpisa. Meu najljepe
steke spada steak nad grobom bana Stjepana I, koji se danas uva u
Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Najei motivi ili natpisi na stecima su bili
srcoliki tit, ma, polumjesec, ples, rozete, lav, likovi pokojnika, lovaki prizori,
stiliziran cvijet i dr. Vezani su za cijelo podruje dananje Bosne i Hercegovine.
Pojavljuju se od druge polovine XII ali se intenzivno kleu i ukraavaju u XIV i
XV stoljeu. U XVI stoljeu ova vrsta umjetnosti postupno nestaje.
Pie: Mulali Asima
teci su srednjovjekovni kameni spomenici ukraeni prizorima iz ivota i
natpisima pisanih bosanicom, domaom varijantom irilinog pisma. Iako se
susreu i u drugim krajevima BiH, prostori srednjovjekovnog Huma i najranije
banovine Bosne njihovo je sredinje podruje. Steci na podruju Bosne i
Hercegovine vie od stotinu godina predmet su historijsko-sociolokih,
arheolokih, historijsko-umjetnikih, demografskih i etnolokih istraivanja.
Meu ukrasnim motivima na stecima, uz njihov naglaeni simbolizam svojstven
srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali
ornamenti koji se meusobno prepliu i upotpunjuju.
Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima jo iz davnih
vremena pa je logina njihova pojava i na stecima. Meutim, problem je u
njihovom znaenju: neki tumae ljudske figure s uzdignutom rukom kao
predstavnike feudalnih porodica koji su tu sahranjeni, ili kao molitvu tj.
pozdrav Bogu ili pak kao simbol vlasti ili prijetnje za osvetu. Ako znamo
da je u vrijeme nastajanja ovih steaka na podruju Hercegovine ivjelo
samo kransko stanovitvo, jasan je sadraj ovih simbola; tako uzdignuta
ruka, a dlanom okrenutim prema vani oznaava Boiji blagoslov. Veliki broj
S

2 VATANOV SPOMENIK
steaka napravljen je u obliku kria. Sami krievi imaju razliite oblike.
Meutim, postoji veliki broj motiva na kojima je kri skriven u neku
likovnu predstavu. Najee i najjednostavnije kombinacije ovog skrivenog
kria jeste ma, koji probada u kombinaciji s titom iji rukohvat i titnici
simboliziraju oblik kria.
Postavljanje steaka nastavljeno je jedno vrijeme i u doba turske
okupacije, ali sa raspadom i nestankom Crkve bosanske sve vie je iezavao i ovaj
zanimljivi obiaj u kulturi Bosne. Snaan uticaj tradicije steka naroito dugo se
zapaao na muslimanskim nianima, kako u arhitektonskom oblikovanju tako i u
izvjesnim simbolima reljefa, a na nekim su epitafi muslimanskim pokojnicima
napisani u potpunoj tradiciji kako u stilu i jeziku tako i u pismu (bosanicom).
Takvi spomenici sa starim simbolima mogu se i danas vidjeti na sarajevskim
grobljima, kao i u sarajevskoj okolici (Bulozi i drugi). Najpoznatija nekropola
steaka uope, kod nas i u okolini svakako je Radimlje. Ona je inae postala
sinonim za kulturu steaka.

Nekropola sa stecima Radimlja Stolac
Nekropola na Radimlju kod Stoca prua reprezentativan primjer visokih
umjetnikih dostignua, ne samo kada je rije o istonoj Hercegovini, nego i kada
se radi o cijelom podruju rasprostiranja steaka. Zato jo i danas pogotovo ako
se rauna s rapidnim propadanjem steaka ova nekropola ima kultni
kulturoloki karakter. Uzevi u obzir njihovu brojnost, kvalitetu klesanja i
umjetnike obrade, originalnost reljefnih motiva kao i vei broj natpisa , podruje
Stoca u cjelosti predstavlja najbogatije i najkompletnije podruje steaka
(Belagi, 1967.: 79). Radimlja kod Stoca broji 133 steka, od kojih su ukraena
ezdeset i tri primjerka, dok ih je pet s natpisima. Znaajna je po klesarskim
ostvarenjima i ouvanim bogatstvom simbola. O ovim stecima je najvie pisano
do sada, a najei motivi ove nekropole jesu stilizirani krievi, ljudske i
ivotinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i motivi s orujem.
Steci na Radimlju izgraeni su od kamena krenjaka koji se sjekao u
lokalnim majdanima gdje se i danas vidi mjesto gdje je kamen sjeen. Gruba

3 VATANOV SPOMENIK
obrada vrena je u kamenolomu, a preciznije dotjerivanje i ukraavanje na
nekropoli. To nam govore steci koji su zapoeti, a nisu u potpunosti dovreni.
Najljepe su ukraeni steci u obliku sanduka.
Ovaj izuzetni segment kulturnog nasljea Bosne i Hercegovine je 2002.
godine proglaen nacionalnim spomenikom, ali je i zbog danas primjetne
ambijentalne degradacije ovaj lokalitet uvrten i na Listu ugroenih spomenika
Bosne i Hercegovine.


Slika 1. Nekropola Radimlja (Stolac)

Nekropola steaka na Blidinju
Nekropola na Blidinju svjedoi koliko je stvaralaki duh kulture steaka
bio prisutan i razvijen svuda u Bosni, Humu, u dolinama kraj rijeka i na
planinama. Na ukupno pet obraenih nekropola ovog podruja, evidentirano je
oko 244 spomenika. Veina je ploa normalnih dimenzija, ali ih ima i manjih
prilino nepravilnih oblika kao i oteenih. Steci u obliku sanduka, kojih je 51%,
dominiraju Blidinjem, tri su na nekropolama u Barama, Dugom polju i Risovcu
izuzetno velikih dimenzija, a sedam ih je poloeno na postolje. Na Blidinju nema
tzv. stajaih oblika spomenika karakteristinih za istonu Bosnu. Za steke manjih
dimenzija smatra se da oznaavaju djeije grobove.

4 VATANOV SPOMENIK
Bordure u raznim varijantama su jedan od estih motiva Blidinja, dok se
stilizacija ljiljana koja podsjea na ovjeka rairenih ruku javlja u dijelu ove
oblasti povezane s Duvanjskim poljem i dalje s Kupresom i Livnom, to svjedoi
da je stilizacija ljiljana karakteristina za zapadni i jugozapadni dio Bosne. Osim
ovih motiva, prisutni su: kruni vijenac, okrugla ispupenja, ruka, tit s maem,
ma, sidro, simboli kovaa i slino. Nekropola sa stecima Dugo polje proglaena
je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2004 godine.

(Slubeni glasnik
BiH br. 21/4, 2004.)


Slika 2. Dugo Polje (Blidinje)

Nekropola steaka Boljuni Stolac
Ovdje je sauvano 269 steaka, od ega su ukraena devedeset i dva
steka. Za razliku od nekropole Radimlja koja se istie bogatstvom,
raznovrsnou i visokom kvalitetom izrade reljefnih motiva, nekropola u
Boljunima istie se velikim brojem natpisa. Na boljunskim je stecima najei
ukras kri, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakteristian za cijelu
Hercegovinu, a ovdje se pojavljuje prilino esto), tit s maem, kao i rozete,
potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd. U Boljunima se
nalazi i grob uvenog vojvode Vlatka Vukovia na ijem kriu pie: Ase lei
dobri oek Vlatko Vukovi.

5 VATANOV SPOMENIK
Posebno je zanimljiv steak Taraha Boljunovia koji ima ukrase na svim
uspravnim stranama i natpise na istonoj i zapadnoj strani, te steak sa likom
majke koja u naruju dri dijete. Nekropola Boljuni jedan je od najznaajnijih
kulturno-historijskih spomenika te vrste u BiH, a nedavno je kandidiran za
UNESCO-vu listu svjetske batine (Pergan, 2013).


Slika 3. Nekropola Boljuni (Stolac)

Najvee nekropole steaka u BiH su Radimlja (Slika 1.), Boljuni (Slika
3.), Biskup Konjic, Kalufi Nevesinje, Borak selo Burati Rogatica, Maculje
Novi Travnik, Dugo Polje (Slika 2.), Gvozno Kalinovik, Grebnice Bunii u
selu Radmilovia Dubrava Bilea, Bijaa Ljubuki, Olovci Kladanj,
Mramor u selu Musii Olovo, Stare kue u naselju Donje Breke Tuzla,
Kuarin Donje Polje selo ilii Gorade, Umoljani Trnovo, Laburia Polje
Sokolac, Mramorje u selu Bu Pale, Selo Beani ekovii, Mramor (Crkvina)
u mjestu Vrbica Foa, engia Bara Kalinovik, Ravanjska Vrata Kupres itd.
Iz Bosne i Hercegovine su na Tentativnu listu UNESCO-a upisane sljedee
nekropole steaka: Nekropola sa stecima Radimlja Stolac, Biskup Konjic,
Kalufi Nevesinje, Borak Rogatica, Maculje Novi Travnik, Dugo Polje
Jablanica, Gvozno Kalinovik, Grebnice Bunii u selu Radmilovia Dubrava
Bilea, Bijaa Ljubuki, u Olovcima kod Kladnja Kladanj, na lokalitetu
Mramor u Musiima Olovo, Donje Breke Tuzla Donje polje Gorade,

6 VATANOV SPOMENIK
Boljuni Stolac, Umoljani Trnovo, u Luburia polju Sokolac, Potkuk u
Bitunji-Berkovii, Mramorje u selu Bu Pale, Beani ekovii, na lokalitetu
mramor u Vrbici Foa, egia bara Kalinovik, Ravanjska vrata Kupres.
U stecima je tajna Bosne, rekao nam je Mak Dizdar, a veliki Miroslav
Krlea ree:
Neka oprosti gospoa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka
u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti
gospoa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Steke. ta je steak? Olienje
gortaka Bosanca! ta radi Bosanac na steku? Stoji uspravno! Digao glavu,
digao ruku ! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronaao steak na kome Bosanac
klei ili moli. Na kome je prikazan kao suanj.