Aleksa Djilas Beco - Mojkovac

Izvjetaj o utvrivanju kvaliteta
Referenca: 04-1768/1
Podgorica, 02.11.10 . god.
Crna Gora
ZAVOD ZA KOLSTVO
Sektor za nastavu
Odsjek za utvrivanje kvaliteta
JU O "Aleksa ilas Beo" - Mojkovac
Broj: ____________________
Podgorica, _____ _________
obrazovno-vaspitnog rada
1
Te.
koef.
Aspekti utvrivanja kvaliteta Procjena kvaliteta Bodovi
Komisije koju formiraju direktori i struni organi treba da podnose izvjetaje u pisanoj formi strunim
organima i kolskom odboru. Zapisnike treba voditi i ovjeravati propisno.
Preporuke
7.09 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja USPJENO
1. Kvalitet upravljanja i rukovoenja ustanovom
20
15
13
12
12
12
10
8
Godinji plan i njegova realizacija
Program razvoja
Rad strunih organa
Proces interne evaluacije rada
Realizacija plana za unapreenje kvaliteta
Pedagoko-instruktivni rad direktora i saradnika
Rad kolskog / Upravnog odbora
Voenje pedagoke evidencije i dokumentacije
7
8
5
6
8
8
7
8
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Godinji plan i program rada, koji je razmatran na Nastavnikom vijeu, ali ne i na Savjetu roditelja, usvojen je na
kolskom odboru, a kreirali su ga uprava kole, struni saradnici i nastavnici. Uglavnom je usklaen sa razvojnim
ciljevima i obuhvata elemente koji su potrebni za blagovremeno i nesmetano organizovanje obrazovno-vaspitnog rada.
Realizacija Godinjeg plana i programa rada je dobro planirana, ali nije potkrijepljena izvjetajima, na osnovu kojih bi
Nastavniko vijee donijelo svoje zakljuke a kolski odbor ih usvojio.
Misija i vizija razvoja kole su istaknute dobro, jasno i pregledno i prvenstveno se odnose na modernizaciju obrazovno-
vaspitnog procesa, unapreivanje kreativnosti uenika i njihove kljune uloge u nastavnom procesu, timski rad,
obezbjeivanje materijalnih i radno-pedagokih uslova za ostvarenje prioritetnih ciljeva razvoja kakvi su izgradnja
vlastitog sistema kvaliteta, unapreenje infrastrukture, nastave i uenja, podrka uenicima, ostvarivanje reformskih
ciljeva, kontinuirani profesionalni razvoj, opremanje kole, izgradnja sportskih terena i dogradnja potkrovlja. Ciljevi
razvoja su mjerljiv, definisane su aktivnosti i okvirno vrijeme realizacije. O izvrenju se, u pisanoj formi, ne rade izvjetaji
koji prate obim i dinamiku realizacije.
Planovi i programi rada strunih organa sastavni su dio Godinjeg plana i programa rada kole i u skladu su sa
Statutom kole. Imaju uglavnom definisane programske ciljeve, ali oni nijesu kompatibilni sa realizovanim
programskim sadrajima konstatovanim u zapisnicima sa sjednica strunih organa, to ukazuje na formalnost a ne
sutinu kvaliteta planiranja. Zapisnici sa sjednica strunih organa uglavnom su svedeni samo na konstatacije i
tabelarne prikaze. Kod zapisnika sa sjednica Nastavnikog vijea, koje radi u skladu sa Poslovnikom o radu usvojenim
06. 04. 2004. godine, navedeni su zakljuci i aktivnosti koji treba da se realizuju, ali nedostaje informacija o njihovom
izvrenju. Ima nepotpisanih i nepropisno ovjerenih zapisnika. Kvalitet rada komisija koje formiraju struni organi nije
zapisniki konstatovan niti su prezentovani pisani izvjetaji koje podnose strunim organima i kolskom odboru.
Internom evaluacijom su obuhvaeni samo pojedini aspekti rada kole ime se podstie analiza postignutih rezultata i
rad na predlozima mjera za poboljanje kvaliteta rada kole. Nije raen Izvjetaj o realizaciji u pisanoj formi.
Plan za unapreivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada uraen je blagovremeno i na osnovu preporuka koje su date
na eksternoj provjeri rada kole. U njemu su pregledno navedeni ciljevi, aktivnosti, mjerljivi pokazatelji, odgovorna lica i
vrijeme realizacije. U zapisnicima nema konstatacija da je o realizaciji Plana za unapreivanje kvaliteta obrazovno
vaspitnog rada podnoen izvjetaj Nastavnikom vijeu i kolskom odboru.
Direktor, pomonik direktora i struni saradnici u svojim planovima i programima rada obuhvatili su, prije svega,
pedagoku-instruktivnu funkciju koja se sastoji u davanju pedagoke pomoi nastavnicima u cilju to kvalitetnijeg
organizovanja nastavnog procesa, profesionalnog razvoja i praenja novih tendencija u osavremenjavanju nastave.
Raspored asova je u skladu sa nastavnim planom i zakonski definisanom optereenou uenika u realizaciji
nastavnih sadraja. U zapisnicima Nastavnikog vijea i strunih aktiva nije konstatovano da je vrena analiza izvjetaja
o evidenciji i realizaciji pedagoko-instruktivnog rada direktora, pomonika direktora i pedagoko-psiholoke slube.
Plan i program rada kolskog odbora uglavnom obuhvata djelatnosti predviene Zakonom o osnovnoj koli i Statutom
kole koje usmjeravaju na programiranje rada kole, materijalno-organizaciona pitanja, kadrovsku problematiku i
saradnju sa drutvenom sredinom. Svoje aktivnosti kolski odbor zasniva na Poslovniku o radu, a njihovo ostvarivanje
je uglavnom usklaeno sa Godinjim planom i programom rada kole. Zapisnici su uredni, ali se svode samo na
konstatacije diskusija, bez zakljuaka, nosilaca aktivnosti i vremena realizacije.
Pedagoka dokumentacija i javne isprave vode se kvalitetno i u skladu sa Pravilnikom o obliku i nainu voenja
pedagoke evidencije i sadrini javnih isprava u kolama. Pedagoka dokumentacija se vodi preteno na papiru, a
dijelom i u elektronskoj formi. Pomonik direktora se stara o blagovremenosti i urednosti voenja pedagoke
dokumentacije.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5257 0
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5256
5262
5257
5258
5259
5260
5261
5263
5256
5262
5257
5258
5259
5260
5261
5263
2
Te.
koef.
2. Kvalitet kadrovskih, materijalnih, tehnikih i bezbjedonosnih uslova rada ustanove
18
15
14
12
11
10
10
10
Struna zastupljenost
Opremljenost ustanove sredstvima i materijalima za vaspitno-
obrazovni rad
Profesionalni razvoj zaposlenih
Prostorno-tehniki i smjetajni uslovi
Opremljenost raunarima
Korienje raspoloivih resursa
Bezbjednosni uslovi rada (tehniko-normativni)
Sanitarno-higijenski uslovi
6
5
8
8
8
8
9
8
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Kvalifikaciona struktura nastavnog osoblja u podrunim odjeljenjima razredne nastave Gojkovii i Polja nije u potpunosti
u skladu sa propisanim nastavnim planovima i programima, kao i aktom o sistematizaciji radnih mjesta. Naime, u
navedenim podrunim odjeljenjima, zbog nedostatka kadra, nastavu izvode profesori predmetne nastave. U matinoj
koli nastava muzike kulture je takoe nestruno zastupljena, zbog nedostatka kadra, dok je u ostalim podrujima
nastava struno zastupljena. Nastavni kadar je uglavnom stalan sa dugogodinjim radnim iskustvom.
kolski prostor je uglavnom adekvatno opremljen i omoguava realizaciju kvalitetne nastave. Kabineti za nastavu fizike,
hemije i muzike kulture nijesu opremljeni u skladu sa normativima. kolska biblioteka minimalno zadovoljava potrebe
uenika i nastavnika za kolskom lektirom i strunom literaturom. Veina anketiranih uenika (56%) i nastavnika smatra
da biblioteka ne zadovoljava potrebe uenika. Sala za fiziko vaspitanje nije uslovna za izvoenje predmetnog
programa, jer prokinjava a oprema je uglavnom dotrajala. Sportski tereni su u cjelini ureeni i opremljeni. Veina
anketiranih uenika smatra da kolski prostor i oprema pruaju odgovarajue mogunosti za realizaciju nastavnih i
vannastavnih aktivnosti (60%). Slino miljenje ima i veina nastavnika, koji se sa navedenom tvrdnjom uglavnom slau
(53,8%). Roditelji su neto suzdraniji, pa u vezi sa tim 17,6% anketiranih roditelja u potpunosti smatra da je kolski
prostor adekvatno opremljen, dok se 17,6%% anketiranih uglavnom slae sa takvom ocjenom. Raunarska oprema se
nedovoljno i neadekvatno koristi, u cilju postizanja kvaliteta u nastavi.
Plan profesionalnog razvoja kole sadri jasne ciljeve i prioritete i zasnovan je na realnim potrebama kole. Plan je
sainjen na osnovu samoevaluacije rada kole. Nastavno osoblje na osnovu samoevaluacije unapreuje profesionalno
djelovanje u koli. Evidencije pokazuju da kola redovno prati i analizira realizaciju plana. Direktor kole istie da su
nastavnici sve vie motivisani za struno usavravanje. Sline tvrdnje su istakli i sami nastavnici u anketi. Naime, 69,2%
anketiranih nastavnika istie da su zainteresovani za struno usavravanje. Prioritetne teme koje su obraivane na
kolskim seminarima su inkluzija, ocjenjivanje i procjenjivanje u nastavi i ciljno planiranje. Takoe, esto se organizuju
radionice o preventivnim programima u koli, kao i radionice o didaktiko-metodikim pitanjima u nastavi.
Unutranji prostorno-tehniki uslovi u koli u cjelini pruaju dobre mogunosti za izvoenje razliitih oblika nastave.
Ukupan prostor je prilagoen izvoenju datih programa u koli u odnosu na postojei broj uenika. U svojim
pojedinanim komentarima veina uenika je navela problem nedostatka kabineta za fiziku, hemiju, muziku kulturu i
strane jezike. Spoljanji kolski prostor je ureen i prua dobre mogunosti za realizaciju nastavnih i vannastavnih
aktivnosti. Pjeaki prilaz koli je uredan. Dvorite je ureeno kao i sportski tereni. kola je u cjelini dobro opremljena
namjetajem koji je funkcionalan, zadovoljava potrebe uenika i zahtjeve nastave. Nedostaci u opremljenosti prema
standardima izraeni su u nekim specijalizovanim uionicama/kabinetima.
Opremljenost raunarima i prateom opremom je u skladu sa ICT standardima. Namjetaj u uionici je funkcionalan i
zadovoljava potrebe uenika i nastave. Informatika uionica je prozrana i higijenski uredna, u zimskom periodu
zagrijana. kola ima internet koji je, prema miljenju uenika, nedovoljno dostupan. Slabost predstavlja nedovoljno
korienje raunara u nastavi, jer veina nastavnika nije obuena za rad na raunarima. U Godinjem i Razvojnom
planu ovo pitanje je definisano kao prioritetno za dalje unapreivanje. Veina anketiranih nastavnika istie da im je
omogueno korienje raunara i pristup internetu (69,2%). Meutim, uenici na ovo pitanje gledaju sa vie kritike, pa
su miljenja podijeljena; 30% anketiranih uenika je izjavilo da im je omogueno korienje raunara i pristup internetu,
dok se 50% anketiranih uenika sa tom ocjenom samo djelimino slae. Miljenja roditelja u vezi sa ovim pitanjem su
uglavnom pozitivna; veina anketiranih roditelja (73,4%) smatra da je uenicima u koli omogueno korienje raunara
i pristup internetu.
Prema izjavi direktora i strunih saradnika, svi nastavnici i uenici su informisani o raspoloivim resursima i
mogunostima njihovog korienja. Takoe, organizacija rada, tj. raspored rada po smjenama, omoguava kvalitetno
izvoenje nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Koordinator i direktor podstiu zaposlene na potrebu korienja raunara i
raspoloivih nastavnih sredstava i opreme u realizaciji ciljeva nastave. U tom smislu svi resursi (oprema i nastavna
sredstva) nijesu dovoljno u funkciji nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Kao primjeri veoma dobre prakse u pogledu
kvalitetne iskorienosti raspoloivog prostora i opreme u ovoj koli mogu se navesti: aktivnosti na sanaciji i adaptaciji
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5264
5265
5266
5267
5268
5269
5264
5265
5266
5267
5268
5269
5270
5271
3
Nastojati da se obezbijedi potpuna struna zastupljenost nastave u matinoj koli i podrunim odjeljenjima
Gojkovii i Polja.
Nastojati da se opreme kabineti za nastavu fizike, hemije i muzike kulture, a raunarsku opremu vie koristiti
u realizaciji nastave.
Potrebno je vee angaovanje nastavnika na korienju savremenih nastavnih sredstava i opreme u nastavi.
Preporuke
Obrazloenje
namjetaja kole vlastitim resursima, sanacija i izgradnja nekih prostorija i objekata u podrunim odjeljenjima,
ureenje sportskih terena i druge aktivnosti.
kola posjeduje svu neophodnu dokumentaciju propisanu zakonom o bezbjednosnim uslovima rada. Prema izjavama
uprave kole, izjavama nekih nastavnika, ankete i raspoloivim evidencijama, u koli nema primjera nasilja i
ugroavanja sigurnosti uenika. Veina anketiranih uenika (72%) izjavila je da se u koli osjeaju sigurnim i
bezbjednim, kao i da se vodi briga o zatiti uenika (70%). Na planu bezbjednosti uenika, kola planski organizuje
preventivne programe (radionice o narkomaniji, puenju, alkoholizmu, nasilju, nenasilnom rjeavanju konflikata). kola
vodi aurnu evidenciju o svim dnevnim dogaajima. Sve kolske prostorije su higijenski uredne i adekvatno osvijetljene
za optimalan rad i boravak uenika i nastavnika. kolsko dvorite je u potpunosti osvijetljeno i ograeno, omoguava
bezbjedan i prijatan boravak za uenike kole. kola je obezbijedila zdravstvene preglede uenika, u skladu sa
odgovarajuim propisima. Grijanje u koli omoguava ugodan boravak uenika i realizaciju obrazovnih-vaspitnih
aktivnosti.
kolski prostor u cjelini zadovoljava sanitarno-higijenske uslove. Sanitarne kabine su adaptirane i u cjelini su u skladu
sa postojeim brojem uenika u koli. Sanitarne prostorije nijesu posebno odvojene za uenike i nastavnike kao i
uenike sa posebnim potrebama. Prema miljenju veine uenika, higijena toaleta, hodnika i uionica zadovoljava
njihove potrebe (70%). U pojedinanim komentarima manji broj uenika je dao primjedbu na nedovoljnu higijenu
toaleta. Miljenja roditelja su podijeljena, ali kada se u cjelini posmatraju nivoi datih ocjena u upitniku (od potpuno se
slaem do djelimino se slaem), preovlauju pozitivne ocjene u vezi sa odravanjem higijene u koli. Veina
nastavnika pozitivno ocjenjuje odravanje higijene u koli (69,2%). Dvorite kole je ograeno i uredno za boravak
uenika. U cjelini zadovoljava potrebe uenika za odmorom i sportskim aktivnostima.
5264
5265
5268
0
0
0
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5270
5271
4
Te.
koef.
3. Etos ustanove
19
19
18
16
16
12
Potovanje kunog reda / pravila
Meuljudski odnosi
Interpersonalni odnosi nastavnika i uenika
Estetska ureenost prostora
Promocija i uloga u zajednici
Uticaj podsticajnih mjera
8
8
8
7
7
6
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Pravilnik o kunom redu prilagoen je potrebama optimalne organizacije rada kole. Zaposleni su upoznati sa
Pravilnikom. Uenici se preko rada odjeljenjskih zajednica upoznaju sa pravilima kunog reda i podstiu se na razvoj
kulture ponaanja i pravilnog ophoenja. Izvodi iz Pravilnika nijesu istaknuti na vidnom mjestu. Organizacija deurstva
nastavnika i uenika je efikasna. Sva zapaanja redovno se evidentiraju u Knjizi deurstva.
Meusobno uvaavanje, povjerenje i saradnja zaposlenih imaju uglavnom pozitivan doprinos optimizaciji procesa
nastave i uenja u koli i meupredmetnoj i meusekcijskoj povezanosti. Odnos zaposlenih prema radnim obavezama
je odgovoran. Na spoljnim zidovima kolskih zgrada nema ispisanih grafita.
Uenici se efikasno pedagoki podstiu na razvijanje vjetina komunikacije, meusobnog povjerenja, tolerancije,
samopouzdanja, razvijanje samokritinosti i odgovornosti za sopstvene postupke. Formirana je Zajednica uenika 19.
10. 2010. godine i stekli su se uslovi za bolje uvaavanje miljenja i realnih zahtjeva i stavova uenika. U upitniku 36%
uenika se ne slae da imaju mogunost da iznesu prijedloge za odluke koje se na njih odnose. Da nastavnici potuju i
podstiu uenike, afirmativno odgovara u upitniku 80% uenika i 82% anketiranih roditelja.
U holu kole izloeni su likovni i literalni radovi uenika. Na panoima su istaknute tematske cjeline iz istorije, zdravih
stilova ivota i ljudskih prava i sloboda i rada pojedinih sekcija. Prostor na prvom i drugom spratu je djelimino ureen.
Sportski tereni su ureeni. Ostali dio dvorita djelimino je ureen.
Tabla sa nazivom kole istaknuta je na vidnom mjestu. Na zgradi u kojoj se realizuje nastava za uenike prvog ciklusa
nema table sa nazivom kole. Zaposleni i uenici u skladu sa mogunostima doprinose razvijanju organizacijsko-
kulturnog identiteta kole. kola nema kolski list ni monografiju.
Da je kola centar kulturnih i sportskih aktivnosti u lokalnoj sredini, afirmativno istie u upitniku 86% uenika i 59%
roditelja.
kola nema Pravilnik o pohvaljivanju i nagraivanju zaposlenih. Dosljedno i objektivno primjenjuje Pravilnik o
pohvalama i nagradama i vaspitnim mjerama za uenike. Povremeno se preduzimaju inicijative za realizaciju Plana i
programa profesionalnog razvoja nastavnika/ca na nivou kole.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5272
5273
5274
5275
5276
5277
5272
5273
5274
5275
5276
5277
5
Te.
koef.
4. Podrka koju ustanova prua djeci - uenicima
18
13
12
12
11
10
8
8
8
Podrka uenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva
Podrka nadarenim uenicima
Podrka uenicima sa smetnjama u razvoju
Vannastavne aktivnosti / obavezni izborni sadraji
Prava i dunosti uenika
Zatita i sigurnost uenika
Realizacija edukativnih i preventivnih programa
Profesionalna orijentacija
Kvalitet rada zajednica uenika
7
8
7
7
7
7
8
7
7
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Nastavnici planiraju dopunsku nastavu, a realizovani asovi su evidentirani u odjeljenjskim knjigama. Dopunska
nastava se realizuje iz 7 predmeta: maternji jezik - 58 asova, engleski jezika - 28, matematika - 60, biologija - 24,
hemija - 9, geografija - 4 i istorija 5 asova. Ukupno - 188 asova zakljuno sa I klasifikacionim periodom.
Nastavnici planiraju dodatnu nastavu a realizovani asovi su evidentirani u razrednim knjigama. Dodatna nastava se
realizuje iz 7 predmeta:maternji jezik - 49, engleski jezik - 32, matematika - 52, hemija - 8, biologija - 16, geografija - 5 i iz
istorije - 7 asova. Ukupno 169 realizovanih asova zakljuno sa I klasifikacionim periodom. Organizuju se kolska
takmienja iz predmeta: matematika, hemija, fizika i biologija. Predoeni su rezultati iz 2008/09. za ove predmete za VI,
VII i VIII razred kao i za engleski i ruski jezik. Takoe, odravaju se sportska kolska takmienja iz raznih disciplina gdje
su se uenici kvalifikovali za vie nivoe takmienja. Tako su tri uenika iste godine osvojila I mjesto na regionalnom i
dravnom takmienju iz tri discipline: bacanje kugle, skok u dalj i 100 metara tranje.
kolu pohaa 6 uenika sa smetnjama u razvoju. Za svako dijete je uraen IROP. Struni tim u sastavu: pedagog,
psiholog u saradnji sa defektologom iz B.Polja prati djecu sa smetnjama u razvoju. Takoe, zastupljen je i savjetodavni
rad pedagoga i psihologa koji, uz nastavnike, prate postignua uenika sa smetnjama u razvoju.
U koli se nude raznovrsni oblici vannastavnih aktivnosti. Nastavnici rade planove vannastavnih aktivnosti. Uenicima je
ponuen upitnik za ovu kolsku godinu da odaberu i zaokrue ono za ta se opredijele: 1. Sekcije u okviru kulturno-
umjetnikog drutva, 2. Sekcije u okviru sportskog drutva, 3. Klub mladih tehniara, 4. Naune grupe, 5. Sekcije u okviru
stranih jezika. Uenici kole (njih 294) ukljueno je u 13 razliitih sekcija.
O pravima i dunostima uenici se upoznaju na poetku kolske godine preko nastavnika i odjeljenjskih starjeina i kroz
predmet Graansko vaspitanje. Sa radom u koli upoznaju se kroz rad akog parlamenta. Postoji evidencija o
pohvalama i nagradama (Diploma Lua, osvojena mjesta na sportskim takmienjima - bacanje kugle, skijanje,
takmienjima u znanju - matematika, engleski, hemija, takmienja recitatora za mlai i stariji uzrast kao i uee na
obukama - ECDL). Takoe, kola podstie i podrava inicijative i aktivnosti uenika (za ekskurzije, izlete, polumaturske
veeri...).
Uvidom u rezultate ankete sprovedene meu uenicima, saznajemo da se uenici osjeaju sigurnim i bezbjednim u
koli (38% potpuno, 34% uglavnom, a 24% djelimino se slae s ovom konstatacijom). Vodi se briga o socijalnim
potrebama uenika odjeljenjski starjeina vodi socijalni karton o svakom ueniku. U koli se vodi rauna o zatiti
uenika od svake vrste nasilja (40% potpuno, 30% uglavnom, 16% djelimino se slae s konstatacijom da u koli ne
postoje sluajevi omalovaavanja, vrijeanja i zlostavljanja uenika dok se 14% uenika ne slae s ovim). U saradnji sa
Domom zdravlja Mojkovac sprovode se sistematski pregledi uenika i vakcinacija.
U koli se realizuju raznovrsni edukativni i preventivni programi (prevencija narkomanije, puenja, alkoholizma...).
Edukacija o prevenciji reproduktivnog zdravlja sprovodi se putem predavanja strunjaka ljekara specijaliste. U koli
postoji uionica u kojoj se odravaju ova predavanja i radionice, a sa tih radionica izraeni panoi izlau se u holovima
kole. Realizuju se i aktivnosti u cilju zatite ivotne sredine. U akciji Neka bude isto uenike patrole su snimale
stanje na terenu i uruivale eko kartone (crveni, uti i zeleni) organizacijama, ustanovama i vlasnicima privatnih kua.
Izraeni su panoi o zagaivaima u optini i upoznata komunalna policija i svi relevantni akteri.
kola ima Model godinjeg programa rada profesionalne orijentacije u osnovnoj koli globalni pristup sa nosiocima
aktivnosti, aktivnostima, vremenom realizacije, metodama realizacije i saradnicima. Ovim programom obuhvaene su
aktivnosti vezane za rad komisija za profesionalnu orjientaciju u okviru kole. Uenicima se prua pomo u procesu
usmjeravanja u vezi sa njihovim nastavkom kolovanja preko roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora, preko
Savjeta roditelja. Pedagog kole sprovodi anketu Moj budui poziv. Srednja kola, takoe, sprovodi anketu kole u
mom gradu putem koje se uenici upoznaju sa novoponuenim usmjerenjima.
Ueniki parlament ima svoj Plan rada za kolsku 2010/2011 koji sadri aktivnosti, vrijeme realizacije i nosioce
aktivnosti. Ueniki parlament broji 19 lanova predstavnika odjeljenjskih zajednica od V do IX razreda (7 djeaka i 12
djevojica). Na osnovu Izvjetaja o radu Parlamenta za period od mjesec dana od 13. 09. do 15. 10 2010. sa 4 sjednice
(dvije u oktobru i dvije u novembru) izabrani su predstavnici odjeljenja, rukovodstvo i predstavnici parlamenta.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5278
5279
5280
5281
5282
5283
5284
5285
5286
5278
5279
5280
5281
5282
5283
5284
5285
5286
6
Te.
koef.
7.00 Opta procjena kvaliteta procesa nastave/uenja UGLAVNOM USPJENO
5. Saradnja sa roditeljima, drugim ustanovama i lokalnom zajednicom
6.1. Nastava i uenje.
6.1.1. Razredna nastava
31
26
24
19
Saradnja sa roditeljima
Aktivnost Savjeta roditelja
Saradnja sa drugim ustanovama i lokalnom zajednicom
Ukljuenost roditelja u vaspitno-obrazovni proces
7
7
7
7
X
X
X
X
Obrazloenje
Obrazloenje
Predstavnici su upoznati sa pravilima rada u radionici. Na zadnjoj sjednici su razmatrana miljenja uenika i nastavnika
o radu parlamenta. Struni organi prihvataju ili odbacuju prijedloge akog parlamenta u zavisnosti od mogunosti
kole.
Plan saradnje sa roditeljima sadri jasno definisan nain komunikacije sa roditeljima u pogledu aktivnosti, vremena i
naina saradnje. U koli postoji vienamjenska prostorija koja slui za individualne razgovore sa roditeljima.
Odjeljenjske starjeine blagovremeno obavjetavaju roditelje o vladanju i postignuima uenika. Roditelji su zadovoljni
stepenom saradnje sa odjeljenjskim starjeinama (58% anketiranih roditelja je u potpunosti zadovoljno dok je 23,5%
uglavnom zadovoljno). kola redovno informie roditelje o postignuima njihove djece, najee u neposrednim
kontaktima i preko redovnih roditeljskih sastanaka. Veina anketiranih roditelja je zadovoljna stepenom informisanja
kole (58,8%). Prema izjavi direktora, kola u praksi inicira saradnju sa roditeljima o svim vanim pitanjima, kao to je
ureenje i adaptacija kolskih prostorija i sportskih terena, izborni predmeti i druge aktivnosti. Meutim, prema miljenju
veine anketiranih roditelja (70,6%), kola nedovoljno uvaava miljenje roditelja o nekim bitnim pitanjima. Direktor
kole, prema sainjenom planu, redovno odrava opte roditeljske sastanke, to je potvrdila veina anketiranih roditelja
(58,8%).
Savjet roditelja ima program rada i konstituisan je u skladu sa zakonom. Prema evidencijama, nije bilo prigovora i albi
Savjetu roditelja. Miljenja roditelja su podijeljena kada je rije o njihovom informisanju sa sjednica Savjeta roditelja.
Vie od jedne polovine anketiranih ocjenjuje da nije upoznato sa odlukama i zakljucima Savjeta roditelja, dok drugi
smatraju da ih Savjet roditelja informie o svom radu. Prema izjavi direktora, postoje brojni primjeri konkretnog
doprinosa Savjeta roditelja poboljanju materijalnih uslova kole.
Plan saradnje sa ustanovama i lokalnom zajednicom je u skladu sa prioritetima kole, Godinjim i Razvojnim planom.
Nastavnici kole u okviru predmetnog programa, do 20% asova, planiraju sadraje koji afirmiu tradiciju i vrijednosti
lokalne sredine. U koli ima primjera konkretne pomoi i podrke lokalne zajednice na sanaciji i izgradnji sportskih
terena. kola sarauje sa Domom kulture, Domom zdravlja, Turistikom organizacijom i mjesnim zajednicama, gdje se
nalaze podruna odjeljenja. Meutim, roditelji imaju neto drugaija miljenja o aktivnostima kole u lokalnoj zajednici.
Naime, veina roditelja (61,7%) smatra da aktivnosti kole nijesu dovoljno prepoznate u lokalnoj zajednici.
U koli ima primjera ukljuenosti roditelja u obrazovno-vaspitni proces, najee kroz tehniku i materijalnu podrku
(poboljanje uslova za uenje u koli, organizacija ekskurzije, kola u prirodi, vannastavne aktivnosti), rijetko kroz
strunu pomo u uionici.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
Br. ind.
5287
5288
5289
5290
5287
5288
5289
5290
7
Te.
koef.
Ukupan broj nastavnika po datom predmetu: 21
Broj nastavnika kod kojih je izvren nadzor: 6
Posjeena odjeljenja: I-2, II-1, II-3, III-2, IV-2, IV-3
Broj posjeenih asova: 6
6.1.1.1. Matematika
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Organizacija nastave/uenja na asu
Planiranje nastave
Pisane pripreme za as
Upotreba nastavnih sredstava
Ocjenjivanje
Uslovi rada na koje moe uticati nastavnik/vaspita
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
7
8
8
7
7
5
7
5
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
U uvodnom dijelu asa uspjeno su izvrene: emocionalna, saznajna i didaktika priprema asa i istaknut cilj
nastave/uenja. Nastavnici primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada u funkciji aktivne
nastave/uenja. esto se radi na razvijanju kompetencija uenika za uenje putem otkria, rjeavanja problema,
kooperativnog uenja...
Odabir relevantnih i raznovrsnih aktivnosti, primjerenih mogunostima uenika uinio je da oni budu zainteresovani za
rad. Veina uenika je prola kroz raznovrsne, intelektualno podsticajne i ciljem voene aktivnosti. Paljivi su, prihvataju
aktivnosti na asu (govore, izraunavaju, rjeavaju, mjere, ilustruju, demonstriraju, otkrivaju, zakljuuju...) i aktiviraju
ranije steena znanja i iskustva. Razvijaju radne navike i osposobljavaju se za rad samostalno ili u grupi. Uenici sa
posebnim obrazovnim potrebama ostvaruju ciljeve prema svojim mogunostima.
Uraeno je godinje planiranje za 36 sedmica. Planovi za II i III razred nemaju spisak tema sa brojem asova za njihovu
realizaciju (za II razred raspodjela gradiva nije izvrena po mjesecima). Teme, njihov raspored i pojmovi/ sadraji
tj.nastavne jedinice preuzeti su iz udbenika. U mjesenim planovima (koji prate godinje planove) za veinu nastavnih
jedinica navedeni su, uglavnom, dobro formulisani operacionalizovani ciljevi, koji se njome realizuju i aktivnosti uenika.
asovi predvieni za ciljeve koji nijesu centralno planirani rasporeeni su na ve planirano gradivo i ti sadraji su
oznaeni.
Realizacija godinjeg i mjesenog plana kod svih nastavnika je potpuna, imajui u vidu i ciljeve i vremensku dinamiku.
Nema osvrta na realizaciju.
Svi nastavnici imaju pripreme za svaki as. Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu, sa razraenim
elementima (opti metodiki podaci, struktura i tok asa, ciljevi i nastavni zadaci, relevantne aktivnosti uenika, iskazane
i ilustrovane glavne misli, priloge, stavove i didaktika rjeenja). Pri realizaciji pripreme, uglavnom, su ciljevi uenja
povezani sa aktivnostima koje obezbjeuju ostvarivanje predvienog cilja. Nema osvrta o realizaciji planiranog.
kola raspolae nastavnim sredstvima, nastavnim pomagalima i strunom literaturom prema resursima za realizaciju
predmetnog programa.
Na posjeenim asovima nastavnici su koristi relevantna nastavna sredstva/ pomagala i odgovarajui didaktiki
materijal (nastavni listii, plakati, aplikacije, pribor za crtanje, modeli metra i decimetra, CD-plejer).
U nastavi se koriste odobreni udbenici uz upotrebu odgovarajue dodatne literature.
Primjena raunara i pratee opreme u nastavi je zanemarena, iako postoje uslovi za to.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli.
Ocjenjivanje je uglavnom, redovno, blagovremeno, raznovrsno i jasno. Nastavnici kombinuju metode provjeravanja
znanja i razliite tehnike ocjenjivanja (usmeno i pismeno provjeravanje, domai zadaci, aktivnost na asu itd.). Uenici
povremeno rade domae zadatke.
Aktivnosti i postignua uenika se uspjeno i redovno prate, provjeravaju i vrjednuju.
Ocjene date u odjeljenjskim knjigama, ne odgovaraju uvijek pokazanom znanju uenika na asu. Srednja ocjena i
procenat prelaznosti u posjeenim odjeljenjma je 3,51 ( 100,00%) i kree se od 3,48 (100,00%) u IV3 do 3,54 (100,00%)
u IV2.
Uionica prvog rareda je opremljena neophodnim didaktikim materijalom kako bi se stvorio prijatan i podsticajan
ambijent za boravak i uenje uenika (slike na zidovima, djeji crtei, pano itd.). U ostalim uionicama ima plakata i
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5291
5292
5293
5294
5295
5296
5291
5292
5293
5294
5295
5296
5297
5298
5299
8
Uraditi Plan rada aktiva i uskladiti sa Programom rada
Organizovati ogledne asove i hospitacije unutar aktiva.
Poslije svakog klasifikacionog perioda struni aktiv nastavnika treba da analizira uspjeh uenika i predloi
mjere za njegovo poboljanje.
Dodatnu nastavu organizovati odmah nakon incijalne provjere znanja, a ne poetkom oktobra mjeseca.
Preporuke
Obrazloenje
panoa sa malo lil nimalo sadraja iz matematike, pa prostor za nastavu i uenje ne doprinosi saznajnoj motivisanosti
uenika.
Nastavnici sami i/ili zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju didaktiki materijal (pisani materijal, skice, sheme,
modeli, razne figure i predmete) i time doprinose savladavanju zahtjeva savremene nastave.
Aktiv razredne nastave organizovan je po razredima. Plan rada aktiva uglavnom sadri potrebne elemente. Ove kolske
godine rad aktiva je uglavnom bio usmjeren na izradu godinjih planova rada. Odrano je od 3 do 5 sjednica. Poslije I
klasifikaconog perioda postignua uenika I ciklusa su pismeno obrazloena, a u IV razredu dat je uspjeh uenika po
odjeljenjima.
Dopunska nastava je planirana i realizuje se u svim posjeenim odjeljenjima (od 3 do 6 asova). Efekti dopunske
nastave se, uglavnom analiziraju s osvrtom na kvalitet uspjenosti.
Dodatna nastava se povremeno realizuje u II i IV razredu. Za sve uenike II razreda dat je uopteni komentar o nivou
uspjenosti.

5297
5297
5297
5299
0
69
68
87
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5297
5298
5299
9
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: : I , II , II- 2, III-3, IV-1
Preporuke
6.1.1.2. Maternji jezik i knjievnost
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
8
8
5
8
8
5
7
7
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Uvodni dio asa je efikasan i doprinosi ostvarenju cilja asa. U nastavi dominira primjena aktivnih oblika uenja. Uenici
prihvataju aktivnosti na asu i ue prema svojim mogunostima. Prepoznate su posebne potrebe kod odreenih
uenika. Za njih nastavnici rade IROP. Nastavnici realizuju nastavu na interesantan nain za uenike i u skladu sa
postavljenim ciljem. Uenici se usmjeravaju i pohvaljuju za rad i postignua. Povratna informacija je prisutna u toku
procesa nastave. Raspoloivo vrijeme na asu se koristi racionalno. Ciljevi asa su na metodiki dobar nain ostvareni.
Ciljevi u planovima rada su rasporeeni po mjesecima i sa fondom asova za realizaciju. Ciljevi koji nijesu centralno
planirani su navedeni, prihvaeni su od strane Strunog aktiva razredne nastave, ali nijesu verifikovani na sjednici
Nastavnikog vijea. Nastavnici daju osvrt na realizaciju Plana sa odgovarajuim dopunama i korekcijama.
Svi nastavnici imaju odgovarajue pripreme za svaki as. U pripremama su navedeni ciljevi, nastavni zadaci i planirane
relevantne aktivnosti uenika. Pojedini nastavnici, u pripremama, nakon asova, daju napomene, osvrt i krai zakljuak
o realizaciji planiranog asa.
kola raspolae osnovnim nastavnim sredstvima i skromnom strunom literaturom prema resursima za realizaciju
predmetnog programa.
U nastavi se koriste odobreni udbenici uz upotrebu dodatne literature.Primjena raunara i pratee opreme u nastavi je
rijetka.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli i Pravilnikom o vrstama ocjena i nainu ocjenjivanja uenika.
Nastavnici kombinuju metode provjeravanja znanja i razliite tehnike ocjenjivanja kako bi data ocjena bila to jasniji i
objektivniji pokazatelj uenikova znanja, zalaganja, kreativnosti i napretka.Prilikom vrednovanja usvojenog znanja
uenika ima se u vidu linost uenika u cjelini, uslovi pod kojima ivi i radi, njegove mogunosti i zalaganje.
Ocjene date u dnevniku rada, uglavnom, odgovaraju pokazanom znanju uenika na asu. Rijetki su osnovani prigovori
uenika i roditelja na nastavu i ocjene iz ovog predmeta.
Nastava se izvodi u klasinim uionicama. Nastavnici zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju nastavna sredstva i
didaktiki materijal (pisani materijal, skice, sheme, modeli, fotografije, posteri, paneli za simulaciju, panoi...) i time
doprinose savladavanju zahtjeva savremene nastave. Nastavnik pokree inicijativu za nabavku nastavnih sredstava
potrebnih za realizaciju obrazovnih ciljeva.
Postojei plan rada Strunog aktiva nije uraen prema savremenim zahtjevima. U Planu rada Aktiva planirano je jedno
a na sjednicama Aktiva realizuje se drugo. Poslije klasifikacionih perioda Aktiv povrno analizira uspjeh uenika i ne
predlae mjere za njegovo poboljanje. Aktiv ne organizuje dranje uglednih, ogledni asovii i ne vri hospitacije
unutar Aktiva. Mogunosti za timski rad nijesu dovolno iskoritene. Povremeno se analiziraju efekti dopunske i dodatne
nastave.
Dopunska nastava je planirana i povremeno se realizuje, o emu svjedoi evidencija u odjeljenjskim knjigama
Dodatna nastava je planirana i realizuje se prema interesovanjima uenika.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5300
5301
5302
5303
5304
5305
5306
5307
5308
5300
5301
5302
5303
5304
5305
5306
5307
5308
10
Uraditi Plan rada Aktiva u roku od 15 dana od dana prijema ovog Izvjetaja i po njemu raditi
Struni aktivi treba da se detaljnije bave analizom vaspitno-obrazovnog rada, razmatranjem strunih pitanja,
strunim usavravanjem, poboljanjem kvaliteta nastave i uenja, meupredmetnom korelacijom i
usaglaavanjem kriterijuma ocjenjivanja.
Preporuke
5306
5306
5306
0
71
69
Broj
preporuke
Broj
indikatora
11
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: I-2, I-1PO,III-3,IV-1,V-1
Opremiti uionice odgovarajuim nastavnim sredstvima i pomagalima potrebnim za realizaciju nastavnih
programa.
Na svakom asu muzike kulture koristiti muziki instrument
Kriterijum za ocjenjivanje treba da bude realan i ne davati vie ocjene nego to uenik/ca zasluuje.
Odjeljenjska vijea da identifikuju uenike koji postiu slabije rezultate, a predmetni nastavnici urade
programe rada za dopunsku nastavu i vode evidenciju o tome.
Uraditi programe rada za dodatnu nastavu i voditi evidenciju.
Preporuke
6.1.1.3. Muzika kultura
6.1.2. Obavezni nastavni predmeti
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
6
6
8
4
5
7
6
2
2
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Nastavnice primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada, ali dominira frontalni oblik rada.
Primjenljivost izuavanih sadraja je prisutna u nastavi. Veina uenika/ca je motivisana za uenje i ima odgovoran
odnos prema uenju. instrukcije nastavnice i objanjenja na asu su jasne. Ciljevi asa su u cjelini na metodiki dobar
nain ostvareni.
Godinji, odnosno mjeseni planovi rada usvojeni su na sjednicama strunih organa. Operativni ciljevi su kompatibilni
sa ciljevima iz predmetnog programa. Sve nastavnice imaju godinje planove rada, ali ciljevi koji nijesu centralno
planirani nijesu istaknuti.
Sve nastavnice imaju odgovarajue pripreme za as s tim to neke imaju samo skicu - koncept asa. Pripreme za
realizaciju asa imaju jasnu strukturu. Navedeni su ciljevi i nastavni zadaci, planirane su relevantne aktivnosti uenika,
ali bez osvrta na realizaciju.
kola ne raspolae potrebnim nastavnim sredstvima i strunom literaturom za muziku kulturu. Pojedine nastavnice
koriste instrumente, dok druge samo CD plejer. U nastavi se redovno koriste odobreni udbenici. Primjena raunara i
pratee opreme u nastavi je zanemarena iako postoje uslovi za to.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli. Ocjenjivanje je redovno i balgovremeno, a takoe raznovrsno i
jasno. Nastavnice javno obrazlau svoje ocjene. Sve nastavnice redovno prate i evidentiraju postignua uenika/ca u
svojim posebnim biljenicama. Ocjene u odjeljenjskoj knjizi nijesu u skladu sa pokazanim znanjem uenika/ca na
opserviranom asu; u dnevniku su veoma visoke.
Prostor za nastavu i uenje je ugodan i podsticajan. Nastavnice zajedno sa uenicima izrauju nastavna sredstva i
didaktiki materijal i time doprinose savladavanju zahtjeva savremene nastave.
Struni aktiv ima plan i program rada. Plan Strunog aktiva uglavnom sadri potrebne elemente. Poslije svakog
klasifikacionog perioda analizira se uspjeh uenika, ali se ne predlau mjere za njegovo poboljanje. Zapisnici su
uglavnom uopteni, bez konkretnih primjera, zadataka, rokova.
Dopunska nastava iz muzike kulture nije planirana niti se realizuje.
Dodatna nastava nije planirana i ne postoji evidencija o radu sa nadarenim uenicima iz muzike kulture.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5309
5312
5313
5316
5317
57
55
59
76
83
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5309
5310
5311
5312
5313
5314
5315
5316
5317
5309
5310
5311
5312
5313
5314
5315
5316
5317
12
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: VII-1, VI-1, VIII-4, IX-2, V-4, IV-1, VII-3
Napraviti specifikaciju potreba za realizaciju savremene nastave u kojoj e precizno biti definisana
neophodna nastavna sredstva, metodika i struna literatura i dr.
programa.
Oformiti specijalizovanu uionicu/ce ili vie njih.
Uionikom ambijentu posvetiti vie panje ispunjavanjem informativnih, saznajnih i estetskih i kriterijuma.
Preporuke
6.1.2.1. Engleski jezik
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
8
8
6
8
5
5
6
6
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Manji broj nastavnica je u uvodnom dijelu asa uspio da zainteresuje veinu uenika za rad na asu. U odjeljenju VII-3
nastavnica je upotrijebila, vrlo primjereno, "word map" da bi uenicima privukla panju i zainteresovala ih za dalji rad na
tom asu, polazei od poznatog ka nepoznatom (Podgorica London). U odjeljenju VI-1 nastavnica je demonstrirala
dobre motivatorske sposobnosti koristei jednu, djeci blisku igricu, za rekapitulaciju na asu nauenog (komande),
ime je provjerena ostvarenost ciljeva asa. Veina nastavnica koristi kombinaciju razliitih oblika rada: individualni, rad
u paru i grupni rad. Ciljevi asova su kod veine nastavnica postignuti.
Nastava engleskog jezika je planirana i na godinjem i na mjesenom nivou. Godinji planovi sadre broj asa,
nastavne teme, operativne ciljeve (ponekad aktivnosti) i korelaciju. Mjeseni planovi, pored ovoga, sadre jo i aktivnosti,
ali ima sluajeva da je godinji i mjeseni plan identian. Ciljevi koji nijesu centralno planirani (do 20%) u jednom
dijelu godinjih planova su vidno oznaeni. Nedostaje osvrt na realizaciju planiranog poslije svake teme ili mjeseca.
Uraeni su IROP-i za uenike sa smetnjama u razvoju, kao i prilagoeni planovi. Pored ovoga, uraeni su i tematski
planovi za sve razrede koji sadre: nastavne teme i jedinice, ciljeve i zadatke (razraene po Blumovoj taksonomiji),
korelaciju i broj asova realizacije.
Sve nastavnice redovno piu pripreme za as koje su raznolike od kratkih u obliku teza, preko popunjenih formulara za
tu namjenu do onih koje detaljno opisuju tok asa. Nedostaje analiza realizovanog asa. Nastavnice su upuene da
konsultuju publikaciju Naa kola u vezi sa planiranjem i pisanjem priprema.
Nastavnice u predmetnoj nastavi osim osnovnih nastavnih sredstava (udbenik, tabla) koriste i jedini raspoloivi
kasetofon/cd plejer (a 4 su nastavnice) i skromna sredstva koja same izrauju.
Ocjenjivanje je redovno, blagovremeno, raznovrsno i u skladu sa zakonom. Svi su uenici ocijenjeni i u dnevnik su
upisane po dvije ocjene (po jedna na pismenom i usmenom). Na kraju prvog klasifikacionog perioda odline ocjene iz
engleskog jezika u posmatranim odjeljenjima kreu se od 6 u odjeljenju V-4 do 1 u odjeljenju VIII-4. Negativne ocjene
od 7 u odjeljenju IX-2 do 0 u odjeljenjima IV-1, V-4 i VIII-4. Prosjena postignua ocjena uenika VI razreda iz engleskog
jezika su 54,2021 a na dravnom nivou 59,4465.
Nastava engleskog jezika se izvodi u uionicama koje su ureene na konvencionalan nain gdje se malo vodi rauna o
estetsko-saznajnoj motivisanosti uenika. Nastavnice povremeno izrauju didaktiki materijal.
Struni aktiv ima Program i plan rada strunog aktiva stranih jezika za 2010/2011. Od 30. 06. 2010. odrano 5 sjednica
na kojima je, uglavnom, raspravljano o izradi tematskih i godinjih planova kao i plana rada Strunog aktiva. U svesci
zapisnika nema tabelarnog prikaza, analize niti prijedloga mjera za poboljanje uspjeha uenika.
Planovi za dopunsku nastavu engleskog jezika podijeljeni su na tri cjeline: pojmovi i sadraji, ciljevi i aktivnosti sa po 25
do 32 asa. Meutim, asovi se sporadino realizuju, to se objanjava nezainteresovanou uenika za ovaj vid
nastave.
Dodatna nastava se planira kao i dopunska i povremeno se realizuje.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5321
5321
5321
5323
56
57
0
63
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5318
5319
5320
5321
5322
5323
5324
5325
5326
5318
5319
5320
5321
5322
5323
5324
5325
5326
13
Uioniki prostor urediti i opremiti edukativnim materijalom koji nastavnici izrauju sami ili u saradnji sa
uenicima, a koji zadovoljavaju informativno-saznajno-estetske kriterije.
Preporuke
5323
5324
5324
2821
71
68
Broj
preporuke
Broj
indikatora
14
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: VII-1, VII-2, VIII-1 i VIII-2
Proces nastave usmjeriti na uenike, ponudom razliitih oblika rada i interaktivnih metoda uenja.
U godinjim planovima naznaiti vremensku dinamiku realizacije operativnih ciljeva.
programa.
U nastavi se moraju koristiti dostupna nastavna sredstva.
Preporuke
6.1.2.2. Fizika
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
5
7
8
4
8
5
5
5
5
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Dominantan je frontalni oblik rada. Aktivnosti uenika na nastavnim asovima svedene su na sluanje, voenje biljeki,
razgovor, odgovaranje na pitanja nastavnika i na rjeavanje raunskih zadataka. Pitanja nastavnika uglavnom su
tematski usklaena. Veina je reproduktivnog tipa, mada ima i onih koji uenike podstiu na vie misaone aktivnosti.
Raunski zadaci odabrani su tako da daju doprinos u dopunjavanju i razjanjavanju izuavanih sadraja, konkretizuju
veze meu fizikim veliinama i pribliavaju i povezuju izuavane sadraje sa praksom i ivotom. Novi pojmovi povezani
su sa prethodno izuavanim sadrajima i iz njih izvedeni. Proces nastave i uenja je povremeno i djelimino problemski
usmjeren i djelimino interaktivan. Uenici nijesu dovoljno motivisani za izradu domaih zadataka, kako bi im navike
uenja postale temeljnije, a uenje efikasnije.
Godinji i mjeseni planovi rada uraeni su u skladu sa obrazovnim programom. Blagovremeno su usvojeni na sjednici
Strunog aktiva. U njima nije jasno naznaena vremenska dinamika realizacije operativnih ciljeva. Pojedini operativni
ciljevi otvorenog dijela programa su posebno istaknuti. U planovima nedostaje rubrika osvrt na realizaciju, poslije
svakog mjeseca ili teme.
Neposredna priprema za nastavni as sadri jasnu projekciju ciljeva asa i popis pojedinih aktivnosti kroz koje e
uenici sticati nove vjetine i znanja i vjebati naueno. Priprema sadri i prostor u kojem bi se, nakon odranog asa,
dale napomene, osvrt i krai zakljuak o realizaciji planiranog.
kola ne raspolae potrebnim uilima za izuavanje programskih sadraja. Postojea uila sloena su u paketima u
posebnoj prostoriji i oteana je njihova upotreba u uionicama. Realizacija ogleda svedena je na minimum. U takvim
uslovima znanje uenika u najboljem sluaju moe biti samo deklarativno (poznavanje definicija i formula bez
sposobnosti njihove primjene), ali ne i proceduralno (operativno i aktivno).
Redovnim praenjem rada i napredovanja uenika, provjeravanjem i ocjenjivanjem, nastavnici nastoje da poveeju
motivaciju za uenje i pravilno oblikuju proces uenja. Ocjenjivanje je javno, redovno, blagovremeno i instruktivno.
Uenici su upoznati sa kriterijumima ocjenjivanja.
Proces nastave i uenja realizuje se u uionicama klasinog tipa. U njima nema didaktikog materijala koji bi imao
osim informativne i motivacionu funkciju za uenje. Raunari u informatikoj uionici se ne koriste za nastavu fizike.
U programu rada Strunog aktiva nastavnika matematike, fizike i informatike grupe predmeta data su konkretna
zaduenja lanova Aktiva. Aktiv povremeno i djelimino razmatra proces nastave i uenja i postignua uenika. U svesci
zapisnika sa sjednica nije istaknuta analiza uspjeha poslije prvog klasifikacionog perioda tekue godine sa prijedlozima
mjera za poboljanje postignua uenika. Takoe, nije istaknuto da je Aktiv razmatrao operativne ciljeve i sadraje
otvorenog dijela programa. Ne vidi da je na nivou Aktiva uraen i usvojen plan ocjenjivanja i da su usaglaeni kriterijumi
ocjenjivanja.
Blagovremeno je uraen plan rada dopunske nastave. Do dana nadzora nijesu odrani asovi dopunske nastave.
Uraen je plan rada dodatne nastave. Povremeno se realizuju asovi dodatne nastave. Nije organizovan rad sekcije
mladih fiziara.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5327
5328
5330
5330
0
0
57
0
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5327
5328
5329
5330
5331
5332
5333
5334
5335
5327
5328
5329
5330
5331
5332
5333
5334
5335
15
Kriterijum ocjenjivanja treba da bude u saglasnosti sa standardima znanja i taksonomski izdiferenciran.
Primjenjivati raunare i multimedijalne tehnologije u nastavi.
Kriterijum ocjenjivanja treba da bude u saglasnosti sa standardima znanja i taksonomski izdiferenciran.
Realizovati plan dopunske nastave po razredima i predmetima.
Analizirati uticaj dodatne nastave na poboljanje postignua uenika.
Preporuke
5331
5332
5332
5333
5333
5333
5334
5335
0
2821
62
0
71
69
78
88
Broj
preporuke
Broj
indikatora
16
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: VIII-2, IX-2
Koristiti vie didaktikog materijala i uenike upuivati na dodatnu literaturu i Internet.
Primjenjivati raunare i multimedijalne tehnologije u nastavi.
Realizovati plan rada strunog aktiva u skladu sa utvrenom dinamikom.
Preporuke
6.1.2.3. Hemija
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
7
7
5
7
5
5
7
7
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Jedan nastavnik je otiao na bolovanje neposredno pred nadzor.
Na posjeenim asovima, nastavnica na poetku iznosi kljune pojmove koji su povezani sa prethodno izuavanim
sadrajima. Dominira rad u parovima i frontalni oblik rada. Aktivnosti uenika na posjeenim asovima obuhvatale su
rjeavanje postavljenih zadataka na nastavnim listiima, izvjetavanje ispred table uz zapisivanje potrebnih injenica,
kao i meusobne komentare na dobijene odgovore. Postavljeni zadaci su tako koncipirani da koordiniraju sa
izuavanim sadrajima, produbljujui ih primjerima iz svakodnevnog ivota.
Nastavnica u datim uslovima, i pored toga to nastavu realizuje u neopremljenom kabinetu za hemiju, vjeto organizuje
nastavu, prati sva deavanja u uionici, odrava panju i interesovanje uenika tokom asa.
Nastavnica planira sve vidove nastave: redovnu, dopunsku i dodatnu. Godinjim planom, iz sadraja programa koji je
tematizovan, dalje se strukturiu teme kao didaktiko-logike cjeline, a one se dalje ralanjuju na nastavne elemente
kao manje organizacione i tehnoloke jedinice. Godinji plan sadri teme i nastavne jedinice, ciljeve u okviru tematske
cjeline, broj predvienih asova, kao i meupredmetnu korelaciju. U mjesenim planovima, pored pojmova i sadraja,
ciljeva i korelacije, predloene su aktivnosti uenika. Planira se, takoe, i tematski, ali to se preplie sa godinjim
planiranjem. I u godinjem i u tematskom planiranju, ciljevi su rasporeeni po taksonomskim nivoima, to nije uvijek
usaglaeno sa ciljevima i aktivnostima u mjesenom planu.
asovi koji su predvieni za saradnju kole i lokalne zajednice, ugraeni su u godinji plan i obiljeeni. Uraen je IROP
za jednog uenika sa smetnjama u razvoju.
Nastavnica se pedantno i detaljno priprema za nastavu, za svaki as posebno.
kola nije dovoljno opremljena za izvoenje nastave hemije.
Ocjenjivanje je redovno, precizno i raznovrsno.
Proces nastave i uenja realizuje se u uionici klasinog tipa. U njoj nema didaktikog materijala koji bi imao osim
informativne, i motivacionu funkciju za uenje. Nastavnica ne koristi raunare u nastavu hemije.
Struni aktiv ima definisane programske ciljeve (ponekad i preambiciozne), ali oni nijesu kompatibilni sa realizovanim
programskim sadrajima konstatovanim u zapisnicima sa sjednica, to ukazuje na formalnost, a ne na sutinu kvaliteta
planiranja.
Dopunska nastava se planira, realizuje i o tome vodi uredna evidencija.
Dodatna nastava se planira, realizuje i o tome vodi evidencija.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5339
5339
5341
5341
5342
5342
56
55
62
2821
66
68
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5336
5337
5338
5339
5340
5341
5342
5343
5344
5336
5337
5338
5339
5340
5341
5342
5343
5344
17
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: VIII-3, IX-1, VI-2, VI-1, VII-2 , V-1, V-4
6.1.2.4. Matematika
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
6
8
7
7
6
5
7
7
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
U uvodnom dijelu asa uspjeno je voen razgovor na osnovu prethodnog znanja i iskustva uenika i istaknut je cilj
nastave/uenja. Nastavnici primjenjuju racionalnu kombinaciju razliitih oblika i metoda rada u funkciji aktivne
nastave/uenja. esto se radi na razvijanju kompetencija uenika za uenje putem otkria, rjeavanja problema,
kooperativnog uenja...
Veina uenika je motivisana za uenje i pokazuje znatan stepen samostalnosti u radu. Paljivi su, prihvataju aktivnosti
na asu (govore, piu, ilustruju, demonstriraju, otkrivaju, rjeavaju, zakljuuju...) i aktiviraju ranije steena znanja i
iskustva. Razvijaju radne navike i osposobljavaju se za rad samostalno, u paru ili u grupi. U procesima utvrivanja
znanja i/ili usvajanja novih sadraja uenici su u znatnom obimu usvojili ili upoznali injenice i na osnovu njih su logiki
pravilno formirali pojmove, izvodili pravila, dokaze, zakljuke.
Veim dijelom asa dominira demokratska klima u odjeljenju, prisutno je meusobno uvaavanje i saradniki odnos.
Nastavnici su, uglavnom, samouvjereni, oputeni i strpljivi. Pokazuju razumijevanje, prilagoavaju tempo rada
mogunostima uenika i podstiu njihovu samostalnost.
Uputstva i pitanja nastavnika su blagovremena, jasna, precizna, podsticajna i ciljno formulisana. U funkciji su razvijanja
logikog miljenja, koncentracije panje, motivacije, usvajanja i povezivanja programskih sadraja. Uenici se pravilno
usmjeravaju i pohvaljuju za napore i postignua.
Nastavnikove povratne informacije uenicima su, uglavnom, jasne, precizne i prisutne u veem dijelu procesa nastave.
Standardna artikulacija asa ini dobro oblikovanu cjelinu. Primjenljivost izuavanih sadraja je prisutna u nastavi.
Individualne razlike u saznajnom potencijalu uenika i u motivaciji za uenje, uglavnom se prevzilaze individualizacijom i
diferencijaciom u nastavnom procesu. Izbor nastavnih sadraja je pogodan za usvajanje i proirivanje znanja uenika.
Prema nainu provjere izvreno je: usmeno (pismeno) provjeravanje; uenici su odgovarali na pitanja, rjeavali
zadatake frontalno, grupno ili individualno. Predvieni ciljevi i zadaci asa dobro su realizovani u cjelini ili/i po djelovima
(unutranjim logikim strukturama).
Uraeno je tematsko i godinje planiranje za 36 sedmica. Planovi imaju spisak tema sa brojem asova za njihovu
realizaciju. Teme, njihov raspored i pojmovi/ sadraji tj. nastavne jedinice preuzeti su iz udbenika. Razraeni tematski
planovi na nastavne jedinice oznaene rednim brojem asa, njihov tip i planirani pismeni zadaci predstavljaju godinji
plan. U oba plana operativni ciljevi ne odgovaraju onim u predmetnom programu. Dati su uopteno s pokuajem
koritenja Blumove taksonomije. U mjesenim planovima za veinu nastavnih jedinica navedeni su, uglavnom, dobro
formulisani operacionalizovani ciljevi, koji se njome realizuju i aktivnosti uenika. Posebno u mjesenim planovima za
peti razred dobro i detaljno operacionalizovane operativne ciljeve prate dobro formulisane aktivnosti uenika. asovi
predvieni za ciljeve koji nijesu centralno planirani rasporeeni su na ve planirano gradivo i/ili pismene zadatke i
sistematizaciju gradiva. U planovima za peti razred ti sadraji su boldirani. Realizacija godinjeg i mjesenog plana kod
svih nastavnika je potpuna, imajui u vidu i ciljeve i vremensku dinamiku. Nema osvrta na realizaciju.
Svi nastavnici imaju pripreme za svaki as. Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu, sa razraenim
elementima (opti metodiki podaci, struktura i tok asa, ciljevi i nastavni zadaci, relevantne aktivnosti uenika, iskazane
i ilustrovane glavne misli, prilozi, stavovi i didaktika rjeenja). Pri realizaciji pripreme ciljevi uenja uglavnom su
povezani sa aktivnostima koje obezbjeuju ostvarivanje predvienog cilja. Nakon pojedinih asova daje se krai osvrt o
realizaciji planiranog.
kola raspolae nastavnim sredstvima, nastavnim pomagalima i strunom literaturom prema resursima za realizaciju
predmetnog programa. Na posjeenim asovima nastavnici su koristi relevantna nastavna sredstva/ pomagala i
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5345
5346
5347
5348
5345
5346
5347
5348
5349
5350
5351
5352
5353
18
Uraditi Plan rada aktiva i uskladiti sa Programom rada.
Realizovati plan rada strunog aktiva u skladu sa utvrenom dinamikom.
Preporuke
Obrazloenje
odgovarajui didaktiki materijal (nastavni listii, plakati, aplikacije s uglovima, model prave, pribor za crtanje). U nastavi
se koriste odobreni udbenici uz upotrebu odgovarajue dodatne literature. Primjena raunara i pratee opreme u
nastavi je zanemarena, iako postoje uslovi za to.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli.
Ocjenjivanje je uglavnom, redovno, blagovremeno, raznovrsno i jasno. Nastavnici kombinuju metode provjeravanja
znanja i razliite tehnike ocjenjivanja (usmeno i pismeno provjeravanje, domai zadaci, aktivnost na asu itd.). Uenici
povremeno rade domae zadatke.
Aktivnosti i postignua uenika se uspjeno i redovno prate, provjeravaju i vrjednuju.
procenat prelaznosti u posjeenim odjeljenjma je 3,51 ( 100,00%) i kree se od 3,48 (100,00%) u IV3 do 3,54 (100,00%)
u IV2.
Uionica prvog razreda je opremljena neophodnim didaktikim materijalom kako bi se stvorio prijatan i podsticajan
ambijent za boravak i uenje uenika (slike na zidovima, djeji crtei, pano itd.). U ostalim uionicama ima plakata i
panoa sa malo lil nimalo sadraja iz matematike, pa prostor za nastavu i uenje ne doprinosi saznajnoj motivisanosti
uenika.
Nastavnici sami i/ili zajedno sa uenicima osmiljavaju i izrauju didaktiki materijal (pisani materijal, skice, sheme,
modeli, razne figure i predmete) i time doprinose savladavanju zahtjeva savremene nastave.

Program rada Strunog aktiva dat je po oblastima, iji su sadraji rasporeeni po mjesecima i zaduenjima lanova
Aktiva sa konkretnim aktivnostima (date su prilino uopteno). Nije dat plan rada Aktiva u sjednicama (po mjesecima i
sadrajima). Poslije I klasifikacionog perioda nije odrana sjednica Aktiva. Za prethodnu kolsku godinu, samo poslije I
klasifikacionog perioda tabelarno je po razredima i na nivou kole prikazana distribucija ocjena, bez srednje ocjene i
procenta prelaznosti. Dat je tekstualni komentar postignua i mjere za njegovo poboljanje. Program rada Aktiva sadri
razmatranje strunih pitanja i oglednih asova u V i VI razredu i dva ugledna asa u VIII razredu. Za ovu kolsku godinu
odrane su tri sjednice, koje su, uglavnom, bile posveene planiranju redovne, dopunske i dodatne nastave.
Dopunska nastava je planirana za sve razrede na godinjem nivou, a za neka odjeljenja postoje i mjeseni planovi.
Povremeno se realizuje i povremeno se analiziraju efekti dopunske nastave, s osvrtom na kvalitet uspjenosti.
Dodatna nastava je korektno planirana za sve razrede na godinjem nivou, a za neka odjeljenja postoje i mjeseni
planovi. Povremeno se realizuje i analiziraju se njeni efekti s osvrtom na kvalitet uspjenosti, o emu svjedoi
evidencija u odjeljenjskim knjigama. U dnevnku rada sekcije Mladi matematiari postoje biljeke o zalaganju,
aktivnostima, sklonostima i razvoju uenika (V razred).
5351
5351
5351
68
0
66
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5349
5350
5351
5352
5353
19
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: V-2, V-4, VI-3, IX-3, VII-4, VI-1, VII-3, VIII-5, VIII-1, IX-1
Formirati specijalizovane uionice.
Uraditi Plan rada Strunog aktiva u roku od 15 dana od dana prijema ovog Izvjetaja i po njemu raditi
Preporuke
6.1.2.5. Maternji jezik i knjievnost
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
8
8
5
7
8
5
7
7
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
U uvodnom dijelu asa izvrena je analiza domaeg zadatka, obnavljanje sadraja potrebnih za povezivanje sa novim
znanjima, isticanje cilja asa i motivisanje uenika za izuavanje novih sadraja. Na asovima je naglaena problemska
usmjerenost i interaktivnost procesa nastave i uenja. Uenici prihvataju aktivnosti na asu i aktiviraju ranije steena
zananja i iskustva.
Nastavnici na interesantan nain za uenike izvode nastavu i ostvaruju postavljene ciljeve. Povratna informacija je
prisutna u veem dijelu procesa nastave. Nastavnici racionalno koriste vrijeme na asu. Ciljevi asa su na metodiki
nain dobro ostvareni.
Godinji planovi rada su usklaeni sa obrazovnim programima i planirane su teme sa fondom asova za realizaciju.
Ciljevi koji nijesu centralno planirani, oznaeni su u Planu, prihvaeni su od Strunog aktiva, ali nema podataka da su
verifikovani od Nastavnikog vijea.
Svi nastavnici imaju odgovarajue pripreme za svaki as. U pripremama za realizaciju asa predvieni su potrebni
elementi nastave (metode, oblici, sredstva, procedura rada, povratna informacija) i obrazovno-vaspitni ishodi asa. Pri
realizaciji pripreme, nakon asa, veina nastavnika razmatra dobre i loe strane pripreme.
Nastava se realizuje u klasinim uionicama.kola ne raspolae osnovnim nastavnim sredstvima, izuzimajui
skromnu strunu literaturu prema resursima za realizaciju obrazovnih programa. U nastavi se koriste odobreni
udbenici uz upotrebu odgovarajue dodatne literature. Primjena raunara i pratee opreme u nastavi je rijetka.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli i Pravilnikom o vrstama ocjena i nainu ocjenjivanja uenika.
Ocjenjivanje je redovno i blagovremeno.
Nastavnici kombinuju razliite metoda provjeravanja znanja i razliite tehnike ocjenjivanja (usmeno i pismeno
provjeravanje znanja, domai zadaci, aktivnosti na asu itd.) kako bi data ocjena bila objektivni pokazatelj uenikovog
znanja. Nastavnici redovno prate i evidentiraju postignua uenika.
Nastavnici zajedno sa uenicima izrauju nastavna sredstva i didaktiki materijal kako bi osavremenili nastavu i
klasinu uionicu pretvorili u stimulativno i ugodno mjesto za nastavu i uenje.
Struni aktiv ima plan i program rada po kome ne radi. U Planu pie jedno a na sjedicama Aktiva realizuje se drugo. U
zapisnicima Aktiva, poslije klasifikacionih perioda, nema tabelarnih analiza uspjeha uenika, niti se predlau mjere za
poboljanje uspjeha uenika. Na sastancima Aktiva razmatraju se neka struna pitanja, ali se ugledni i ogledni asovi i
hospitacije ne organizuju. Povremeno se analiziraju efekti dopunske i dodatne nastave.
Dopunska nastava je planirana i povremeno se realizuje o emu svjedoi evidencija u odjeljenjskim knjigama
Dodatna nastava je planirana i realizuje se prema interesovanjima uenika.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5357
5357
5360
5360
5360
56
0
0
71
69
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5354
5355
5356
5357
5358
5359
5360
5361
5362
5354
5355
5356
5357
5358
5359
5360
5361
5362
20
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: VIII -2
programa.
Formirati specijalizovanu uionicu za nastavu muzike kulture i popraviti pianina.
Odjeljenjska vijea da identifikuju uenike koji postiu slabije rezultate, a predmetni nastavnici urade
programe rada za dopunsku nastavu i vode evidenciju o tome.
Preporuke
6.1.2.6. Muzika kultura
6.1.3. Izborni predmeti
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
10
10
10
5
10
5
6
2
10
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Dominira primjena aktivnih oblika uenja i kontinuirano se radi na razvijanju kompetencija uenika za uenje putem
otkria, rjeavanja problema, kooperativnog uenja. Ukazuje se na praktinu primjenljivost izuavanih sadraja. Povratna
informacija je prisutna u svakom dijelu procesa nastave. Velika veina uenika/ca je motivisana za uenje i ima
odgovoran odnos prema uenju. Nastavnikove instrukcije i objanjenja na asu su veoma jasne i precizne. Ciljevi asa
su u cjelini na metodiki veoma dobar nain ostvareni.
Godinji odnosno mjeseni planovi rada usvojeni su na sjednicama strunih organa. Godinji planovi su uraeni
kvalitetno. Jasno su oznaeni ciljevi koji nijesu planirani, prema inicijativama uenika, roditelja i lokalne sredine.
Nastavnik ima odgovarajue pripreme za svaki as. Pripreme za realizaciju asa imaju jasnu strukturu i detaljnu
razradu.
kola ne raspolae potrebnim nastavnim sredstvima i muzikim instrumentima. Nastavnik koristi jedan broj nastavnih
sredstava, ali ne sva, jer nije u mogunosti da ih premjeta u druge uionice. Nastavnik povremeno koristi svoj lini
raunar na asovima.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli. Ocjenjivanje je raznovrsno i jasno. Nastavnik redovno prati i
evidentira postignua uenika/ca. Ocjene date u dnevniku rada u potpunosti odgovaraju pokazanom znanju uenika/ca
na posjeenom asu.
Prostor za nastavu i uenje nije adekvatno ureen, kako bi bio u funkciji vaspitnog djelovanja i podsticajni izvor znanja
van udbenika. Nastavnik zajedno sa uenicima, koliko mu prostorne mogunosti dozvoljavaju, osmiljava i izrauje
nastavna sredstva i didaktiki materijal. kola je ranije imala specijalizovanu uionicu za muziku kulturu, a sada je
nema iako postoji mogunost da se osposobi uionica za takve namjene.
Struni aktiv ima plan i program rada. Plan rada Strunog aktiva uglavnom sadri potrebne elemente, ali zapisnici su
uopteni. Poslije svakog klasifikacionog perioda u zapisniku se ne analizira uspjeh uenika iz muzike kulture i ne
predlau poboljanja u nastavi.
Dopunska nastava nije planirana niti se izvodi jer nema negativnih ocjena.
Dodatna nastava se planira, realizuje i evidentira u odjeljenjskim knjigama.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5363
5368
5370
57
62
76
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5363
5364
5365
5366
5367
5368
5369
5370
5371
5363
5364
5365
5366
5367
5368
5369
5370
5371
21
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: VII-3
6.1.3.1. Matematika radionica-kombinatorika i elementarna teorija brojeva
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
7
7
7
6
7
7
5
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
U uvodnom dijelu asa uspjeno je voen razgovor na osnovu prethodnog znanja i iskustva uenika i istaknut je cilj
nastave/uenja. as je organizovan grupnim oblikom rada. Uenici su paljivi i prihvataju aktivnosti na asu. Razvijaju
radne navike i osposobljavaju se za rad samostalno ili u grupi.
Veim dijelom asa dominira demokratska klima u odjeljenju i saradniki odnos.
Nastavnik je uglavnom, samouvjeren, oputen i strpljiv. Pokazuje razumijevanje, prilagoava tempo rada mogunostima
uenika i podstie njihovu samostalnost.
Uputstva i pitanja nastavnika su blagovremena i podsticajna. U funkciji su razvijanja logikog miljenja, koncentracije
panje, motivacije, usvajanja i povezivanja programskih sadraja.
Nastavnikove povratne informacije uenicima su , uglavnom, jasne, precizne i prisutne u veem dijelu procesa nastave.
Izbor zadataka je pogodan za usvajanje i proirivanje znanja uenika. Predvieni ciljevi i zadaci asa su uglavnom dobro
realizovani.
Uraeno je godinje planiranje za 34 sedmice. Plan ima spisak tema sa brojem asova za njihovu realizaciju. Plan
sadri nastavne jedinice oznaene rednim brojem asa, njihov tip, ciljve, aktivnosti i korelaciju, ali nijesu rasporeeni po
mjesecima. Obavezni kontrolni zadaci su planirani. Formulacije ciljeva i aktivnosti u godinjem i mjesenim planovima
nijesu u cjelosti preuzete iz programa, ali ih podravaju.
Realizacija godinjeg i mjesenog plana je dobra, imajui u vidu i ciljeve i vremensku dinamiku. Nema osvrta na
realizaciju.
Nastavnikove pripreme za as su u obliku radnih listova, sa zadacima i prikazanim i ilustrovanim glavnim sadrajima,
stavovima i didaktikim rjeenjima.
Pri realizaciji pripreme, uglavnom, su ciljevi uenja povezani sa aktivnostima koje obezbjeuju ostvarivanje predvienog
cilja.
Na posjeenom asu koristili su se nastavni listii - radni listovi. Nastavnik koristi dodatnu literaturu. Primjena raunara
i pratee opreme u nastavi je zanemarena, iako postoje uslovi za to.
Ocjenjivanje je u skladu sa Zakonom o osnovnoj koli. Ocjenjivanje je uglavnom, redovno, blagovremeno, raznovrsno i
jasno. Uenici povremeno rade domae zadatke. Nastavnik prati i evidentira postignua uenika.
procenat prelaznosti u posjeenom odjeljenju je 3,67 ( 100,00%).
Postojei plakati i panoi u uionicama nijesu iz domena matematike, pa prostor za nastavu i uenje ne doprinosi
saznajnoj motivisanosti uenika.
Nastavnik sam osmiljava i izrauje didaktiki materijal (pisani materijal, skice, sheme) i time doprinosi savladavanju
zahtjeva nastave.
Program rada Strunog aktiva dat je po oblastima, iji su sadraji rasporeeni po mjesecima i zaduenjima lanova
Aktiva sa konkretnim aktivnostima (date su prilino uopteno). Nije dat plan rada Aktiva u sjednicama ( po mjesecima i
sadrajima). Poslije I klasifikacionog perioda nije odrana sjednica Aktiva. Za prethodnu kolsku godinu, samo poslije I
klasifikacionog perioda tabelarno je po razredima i na nivou kole prikazana distribucija ocjena, bez srednje ocjene i
procenta prelaznosti. Dat je tekstualni komentar postignua i mjere za njegovo poboljanje.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5553
5554
5555
5556
5557
5558
5559
5553
5554
5555
5556
5557
5558
5559
5560
5561
22
Uraditi Plan rada aktiva i uskladiti sa Programom rada.
Realizovati plan rada Strunog aktiva u skladu sa utvrenom dinamikom.
Preporuke
6.1.4. Fakultativni predmeti
Obrazloenje
Program rada Aktiva sadri razmatranje strunih pitanja i oglednih asova u 5. i 6. razredu i 2 ugledna asa u 8.
razredu.
Za ovu kolsku godinu odrane su tri sjednice, koje su, uglavnom, bile posveene planiranju redovne, dopunske i
dodatne nastave.
5559
5559
5559
0
66
68
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
23
Te.
koef.
Posjeena odjeljenja: III-3, II-2
6.1.4.1. Engleski jezik
6.1.5. Obavezni izborni sadraji
7. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima
30
11
11
11
10
9
8
5
5
Planiranje nastave
Ocjenjivanje
Rad Strunog aktiva
Dopunska nastava
Dodatna nastava
8
8
8
7
8
6
5
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Nastavnica je u uvodnom dijelu asa zainteresovala uenike i stvorila radnu atmosferu primjerenim odabirom aktivnosti.
Veina uenika je zainteresovana za rad i aktivnosti na asu. Nastavnica koristi odgovarajue kombinacije metoda i
aktivnih oblika uenja, a u cilju postizanja predvienih ciljeva asa. Nastava se izvodi na, za uenike, interesantan nain.
Dominira demokratska i oputena klima u odjeljenju. Ciljevi asa su na dobar nain ostvareni.
Nastavnica planira na tri nivoa: tematski, godinje i mjeseno. Godinji plan sadri po mjesecima operativne ciljeve,
nastavnu jedinicu i sadraj, ciljeve i zadatke po asovima (konkretizacija ciljeva) i aktivnosti. Mjeseni plan rada sadri:
redni broj asa, pojmove i sadraje, aktivnosti, operativne ciljeve i korelaciju. Nedostaje osvrt na realizaciju sa
odgovarajuim dopunama i korekcijama.
Pisane pripreme nastavnice sadre sve potrebne elemente osim analize realizovanog asa. Pisane pripreme imaju
jasnu strukturu i detaljnu razradu.
kola raspolae skromnim nastavnim sredstvima za izvoenje fakultativne nastave engleskog jezika. Nastavnica koristi,
zajedno sa nastavnicima razredne nastave, jedini raspoloivi kasetofon/cd plejer u koli. Pored ovog, kao nastavna
sredstva, nastavnica koristi fle kartice, namjetaj u uionici i ueniki pribor, kao i skromna sredstva koja sama
izrauje.
Ocjenjivanje opisno, u skladu sa zakonom. U odjeljenjima III-3 i II-2 je veina uenika je ocijenjena sa cilj postignut u
cjelosti. Uenici u toku asa dobijaju povratnu informaciju od nastavnice kako su savladali postavljeni cilj datog
zadatka, pohvale i podsticaje za svoje uloene napore.
Prostor za nastavu i uenje je ugodan i pdsticajan za rad jer su to posebno ureene uionice za I ciklus. Uionice su
oplemenjene nastavnim sredstvima i didaktikim materijalom (pisani materijal, fotografije, likovni radovi...) ali se, u
dovoljnoj mjeri, ne prepoznaju materijali koji se tiu nastave engleskog jezika.
Struni aktiv ima Program i plan rada strunog aktiva stranih jezika za 2010/2011. Od 30. 06. 2010. odrano 5 sjednica
na kojima je, uglavnom, raspravljano o izradi tematskih i godinjih planova kao i plana rada Strunog aktiva. U svesci
zapisnika nema tabelarnog prikaza, analize niti prijedloga mjera za poboljanje uspjeha uenika. Aktiv ne tretira
problematiku i specifinost fakultativne nastave.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
Br. ind.
5372
5373
5374
5375
5376
5377
5378
5372
5373
5374
5375
5376
5377
5378
5379
5380
24
Te.
koef.
Analizirati obrazovna postignua iz oblasti u kojima su rezultati na provjeri znanja najslabiji i preduzeti
odgovarajue mjere poboljanja.
Preporuke
7.1. Postignua znanja i vjetina uenika prema obrazovnim standardima.
30
15
15
11
11
10
8
Postignua na provjeri znanja i eksternoj provjeri znanja
Postignua po klasifikacionim periodima
Postignua uenika na viim nivoima takmienja
Postignua uenika na kolskom takmienju
Vaspitna postignua: neopravdani izostanci, vladanje ...
Postignua uenika sa posebnim potrebama
Postignua po klasifikacionim periodima i na kraju prethodne
godine
6
8
7
8
8
6
8
X
X
X
X
X
X
X
Obrazloenje
Prosjena postignua uenika III razreda na eksterno-internom nacionalnom testiranju za 2010. godinu iz predmeta
Maternji jezik i knjievnost je 52,0152, a na dravnom nivou je 64,6472, dok je iz matematike 58,0787, a na dravnom
nivou 66,8103.
Prosjeno postignue uenika VI razreda iz predmeta Maternji jezik i knjievnost je 53,0638, na dravnom nivou 56,3154;
iz matematike je 51,1428, na dravnom nivou 59,4465; iz engleskog jezika je 54,2021, a na dravnom nivou 59,4465.
Struni organi kole sistematizuju i tabelarno prikazuju postignua uenika po klasifikacionim periodima. Ovaj vid
analize izostaje na strunim aktivima.
Za period kolske 2008/2009. godine, srednje ocjene po klasifikacionim periodima kreu se od 3,60 do 3,77, to
ukazuje na to da su oscilacije zanemarljive. Procenat prelaznosti kree se od 83% do 91% po klasifikacionim periodima.

U I klasifikacionom periodu tekue godine, srednja ocjena iznosi 3,31, a procenat prelaznosti iznosi 88%.
Kriterijum ocjenjivanja je, uglavnom, ujednaen i predmet je dogovora na strunim organima.
Anketirani roditelji (35%) djelimino se slau sa tvrdnjom da je ocjenjivanje uenika pravedno i dobro razraeno, dok se
sa ovom tvrdnjom ne slae 29% roditelja.
Uenici ove kole redovno uestvuju pojedinano, rjee ekipno, na svim nivoima takmienja, a za njih se pripremaju
radom na dodatnoj nastavi i ueem u slobodnim aktivnostima (ove kolske godine ukljueno je 298 uenika). Potvrda
dobrog rada su dobri rezultati i nagrade na optinskim i dravnim takmienjima.
U koli se svake godine organizuju kolska takmienja iz vie nastavnih i vannastavnih oblasti na kojima se biraju
predstavnici kole za takmienje na viem nivou. Uspjesi uenika se analiziraju, uenici se pohvaljuju i nagrauju, o
emu se vodi uredna evidencija.
Vaspitnom radu uenika se poklanja velika panja, a vaspitna postignua se redovno prate i analiziraju. Samo 14
uenika (9 iz VIII i 5 iz IX razreda) imaju dobro, dok ostali imaju primjerno vladanje.
Broj neopravdanih izostanaka po ueniku ne remeti uspjenost obrazovno-vaspitnog procesa. Uenici su, uglavnom,
pristojni i disciplinovani. Potuju pravila kunog reda i, koliko je god mogue, podravaju pozitivne vrijednosti u svojoj
sredini. Veliki je broj pohvaljenih i nagraenih uenika. Neznatnom broju uenika izreena je neka vaspitna mjera.
Anketirani roditelji (29%) i 50% anketiranih uenika, djelimino se slau da su izreene mjere pravedne i da pozitivno
utiu na ponaanje uenika, dok se 23% roditelja ne slae sa ovom tvrdnjom.
kola ima IROP za svakog od est uenika sa smetnjama u razvoju, i oni, uglavnom, napreduju planiranom dinamikom.
Saradnja sa njihovim roditeljima je dobra.
Opti uspjeh uenika na klasifikacionim periodima i na kraju prole godine bio je uspjean (prosjene ocjene uenika
po nastavnim predmetima bile su vee od 2,75). Nije bilo predmeta sa prosjenom ocjenom manjom od dva. Iz jednog
broja predmeta (preteno iz izbornih) bilo je ocjena veih od etiri. Diplomu "Lua" primilo je 14 uenika.
OPTI INDIKATORI
VU U Z NZ
5381 91
Broj
preporuke
Broj
indikatora
Br. ind.
5381
5382
5383
5384
5385
5386
5387
5381
5382
5383
5384
5385
5386
5387
25
Obaveza direktora kole je da sa Izvjetajem upozna nastavnike, Savjet roditelja, kolski odbor i Organ lokalne samouprave
nadlean za poslove obrazovanja i vaspitanja ( lan 13. Pravnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja kvaliteta obrazovno -
vaspitnog rada u ustanovama "Slubeni list RCG", br. 18/04).
Na Osnovu ovog Izvjetaja kola treba da uradi Plan za unapreivanje kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada i dostavi ga Zavodu
za kolstvo u roku od 30 dana od dana prijema ovog izvjetaja (lan 12. Pravnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja
kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada u ustanovama "Slubeni list RCG", br. 18/04).
- Opta preporuka:
Shodno stavu 2. lana 8. Pravnika o sadraju, obliku i nainu utvrivanja kvaliteta obrazovno - vaspitnog rada u ustanovama,
na ovaj Izvjetaj kola moe izjaviti prigovor direktoru Zavoda za kolstvo u roku od 15 dana od dana prijema ovog Izvjetaja.
- Pravna pouka:
Voa tima nadzornika
___________________________
DIREKTOR
_________________________
Pavle Goranovi
Dostavljeno:
JU O "Aleksa ilas Beo" - Mojkovac
Arhivi Zavoda za kolstvo
Ministarstvu prosvjete i nauke - Prosvjetnoj inspekciji

Aleksa Djilas Beco - Mojkovac

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Aleksa Djilas Beco - Mojkovac

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Izvjetaj o utvrivanju kvaliteta

Você também pode gostar