Grafovi U Programu Winplot 2-Dim PDF

Grafovi u programu Winplot
Udruga Normala
1

Grafovi u programu Winplot 2-dim
Leonardo Volpi
leovlp@libero.it

Na hrvatski preveo, preradio i prilagodio:
Vjenceslav Bakovi
vjenceslav.bakovic@zd.t-com.hr

Udruga Normala
2

Uvod
Winplot je odlian, besplatan (freeware) i snaan program za crtanje grafova u 2D i 3D. Program je dio
programskog paketa Peanut Software koji je oblikovao i ljubazno nam ustupio kolega Richard Parris.

.Ovaj tekst je pokuaj objanjenja crtanja grafova te manipulacije grafovima. Snaga ovog programa se moe
osjetiti tek dugotrajnom primjenom na razliite probleme. Tada dolazi do izraaja interakcija izmeu
programa i operatera. Operater bre i lake svladava matematike pojmove i usput pronalazi nove naine za
upotrebu programa.

Kad sam preveo tekstne datoteke ovog programa na Hrvatski, poeo sam misliti i o pisanju nekog
prirunika. Bilo je raznih pokuaja koje nisam dovrio jer mi se na kraju ne bi svidio nain na koji sam
zapoeo. Usput sam pretraivao i literaturu dostupnu na Internetu. Talijanski prirunik Leonarda Volpia mi
se posebno svidio. Za razumijevanje ovog prirunika je potrebno predznanje, ne samo iz matematike (na
primjer, kolega Volpi u 2.7 ne spominje da u primjeru opisuje vodoravan hitac.) Matematiku je potrebno
poznavati na razini prve godine tehnikih fakulteta. Naravno, da nisam mogao odoljeti da neto ne dopiem
ili ispustim.

Usput, moram napisati da Winplot nije jedini program za crtanje grafova dostupan na Internetu. Postoje i
drugi programi koji su u nekim znaajkama bolji i moderniji od Winplota. itateljima preporuam da
isprobaju vie takvih programa i od svakog odaberu ono za to je najbolji. Postoje mjesta na kojima se mogu
nai adrese mnogih takvih programa, recimo http://www.gregosetroianos.mat.br/softwares.asp. Ovo malo
portugalskom nee smetati. Toplo preporuujem program http://geogebra.element.hr/ koji moe mnogo
toga to Winplot ne moe.

Udruga Normala
3

.................................................................................................................................................................. 1
Uvod ........................................................................................................................................................ 2
1 Grafovi u Winplotu....................................................................................................................................5
1.1 Fontovi i decimale......................................................................................................................... 6
1.2 Osi i mrea....................................................................................................................................7
1.3 Goniometrijska skala................................................................................................................... 12
1.4 Postavke skale............................................................................................................................. 13
1.5 Zoom i Mii ................................................................................................................................ 14
2 Osnovni grafovi .................................................................................................................................. 14
2.1 Toke.......................................................................................................................................... 15
2.2 Animacija ................................................................................................................................... 16
2.2.1 Animacija jedne toke ......................................................................................................... 18
2.3 Tekst i naljepnice ........................................................................................................................ 19
2.4 Dinamiki tekst ........................................................................................................................... 21
2.5 Klii (translatiraj)........................................................................................................................ 23
................................................................................................................................................................... 23
2.6 Refleksija i rotacija (Zrcaljenje i vrtnja) ...................................................................................... 24
2.7 Kolekcije toaka ......................................................................................................................... 27
2.8 Duine ........................................................................................................................................ 32
2.9 Pravci.......................................................................................................................................... 33
2.9.1 Koritenje meuspremnika za oznaavanje grafa................................................................. 37
2.10 Linearne nejednadbe.................................................................................................................. 38
3 Jednadbe i njihovi grafovi ................................................................................................................. 41
3.1 Eksplicitna jednadba.................................................................................................................. 41
3.1.1 Nultoke.............................................................................................................................. 45
3.1.2 Ekstremi .............................................................................................................................. 47
3.1.3 Infleksije (toke izravnanja) ................................................................................................ 49
3.1.4 Odreeni integral................................................................................................................. 52
3.1.5 Neodreeni integral (primitivna funkcija) ............................................................................ 54
3.1.6 Inverzna funkcija................................................................................................................. 56
3.1.7 Derivacija............................................................................................................................ 63
3.1.8 Familija funkcija ................................................................................................................. 64
3.1.9 Tkivo (Web Diagram) ......................................................................................................... 64
3.1.10 Presjeci krivulja................................................................................................................... 68
3.1.11 Pridrui toku...................................................................................................................... 69
3.1.12 Povrina izmeu dviju krivulja ............................................................................................ 70
3.1.13 Volumen rotacijskog tijela................................................................................................... 71
3.2 Parametarske jednadbe .............................................................................................................. 73
3.2.1 iljci.................................................................................................................................... 77
3.2.2 Tangenta na krivulju............................................................................................................ 78
3.3 Regularne krivulje....................................................................................................................... 79
3.3.1 Lissajousove krivulje........................................................................................................... 83
3.3.2 Descartesov list ................................................................................................................... 85
3.4 Poligonalne krivulje .................................................................................................................... 86
3.4.1 Rjee upotrebljavane funkcije ............................................................................................. 86
3.4.2 Kvadrat u parametarskim jednadbama ............................................................................... 89
3.4.3 Mreaste figure.................................................................................................................... 90
Udruga Normala
4
3.5 Ornamentske figure..................................................................................................................... 91
3.6 Implicitne jednadbe ................................................................................................................... 92
3.6.1 Poligonalne krivulje .......................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
3.6.2 Familije krivulja.................................................................................................................. 92
3.7 Krivulje jednake razine (fazne krivulje, slojnice)......................................................................... 96
3.8 Nelinearni sustavi...................................................................................................................... 103
4 Polarne jednadbe............................................................................................................................. 108
4.1 Elipsa u polarnim koordinatama................................................................................................ 114
5 Diferencijalne jednadbe................................................................................................................... 115
5.1 Polje smjerova .......................................................................................................................... 115
5.2 Problem poetne vrijednosti ...................................................................................................... 117
5.2.1 Familija rjeenja................................................................................................................ 118
5.3 Integriranje po intervalima ........................................................................................................ 127
5.4 Sustavi diferencijalnih jednadbi............................................................................................... 128
5.5 Jednadbe drugog reda.............................................................................................................. 133
5.5.1 Prigueno titranje............................................................................................................... 133
5.5.2 Problem lovac-lovina......................................................................................................... 137
6 Planeti .............................................................................................................................................. 139
6.1 Orbite s perturbacijama ............................................................................................................. 144
6.2 Blizanci..................................................................................................................................... 145
6.3 Sustav Sunce-Zemlja-Mjesec .................................................................................................... 147
7 Interpolacijski polinom..................................................................................................................... 148
8 Posebni grafovi ................................................................................................................................. 151
8.1 Slika na grafu............................................................................................................................ 151
8.2 Slika na podlozi ........................................................................................................................ 152
8.2.1 Van der Waalsovi dijagrami .............................................................................................. 154
8.2.2 Dijagrami rezonancije ....................................................................................................... 158
9 Appendix.......................................................................................................................................... 161
9.1 Mapa fontova............................................................................................................................ 161
9.2 Funkcije i konstante .................................................................................................................. 163
9.2.1 Operatori ........................................................................................................................... 163
9.2.2 Konstante .......................................................................................................................... 163
9.2.3 Standardne funkcije........................................................................................................... 163
9.2.4 Nekonvencionalne funkcije ............................................................................................... 164
9.3 Korisniki definirane funkcije ................................................................................................... 167
9.4 Nedostaci .................................................................................................................................. 168

Udruga Normala
5

1 Grafovi u Winplotu
Winplot je program koji se preuzima s adrese
http://math.exeter.edu/rparris/peanut/wphr32z.exe .
Poslije preuzimanja nisu potrebne nikakve predradnje. Dovoljno je dvaput kliknuti na ikonu i
zapoeti raditi. Ponimo.

Zatvorivi prozor s natuknicama koje
apsolutnom poetniku samo kode,
kliknimo na . Pojavi se
padajui izbornik:
.

Stavke su razdvojene u skupine. U prvoj skupini su stavke kojima se otvaraju dva glavna prozora: i
. Otvaraju se na uobiajen Windowsov nain: lijevim klikom na stavku ili pritiskom na predloenu tipku
(F2 odnosno F3). U treoj skupini su stavke ijim potvrivanjem odreujemo to e biti u otvorenom prozoru.
Autor programa je potvrdio stavku (postavke). Naime, radei na grafu, operater mijenja
predloene boje podloge, boje i debljine koordinatnih osi, veliine i oblik slova itd itd. U slijedeem primjeru te
postavke mogu zbunjivati pa je najbolje posao zapoeti s izvorno predloenim postavkama. Potvrdom stavke
, na prozoru se pojavi posljednja datoteka u obliku u kojem je bila spremljena. To je dobro za
poslove koji dulje traju. Otvorimo dakle prozor 2-dim:
Udruga Normala
6

Kliknemo li lijevom tipkom na bilo koju toku prozora, pojavi se:
.
To su koordinate piksla na kojem je pokaziva mia. Koordinate su naravno odreene prema odabranom
koordinatnom sustavu. Kliknemo li desnom tipkom, odabrani piksel se premjeta u sredite prozora.
Dimenzije prozora se mijenjaju na nain uobiajen u Windowsima.
.
1.1 Fontovi i decimale

Izvorno predloen font za prikaz decimala je Courier. Taj font ima itka slova, ali prevelik razmak meu
znakovima i prevelik broj prikazanih decimala mogu smetati kod pregleda dijagrama. Evo primjera kako to
promijeniti. Cijeli postupak neu ponoviti jer pretpostavljam da itatelj ima neto iskustva s
Windowsima. Dakle, nazovimo nau datoteku Predloak 1 pa je pod tim imenom spremimo u \
. Sad promijenimo font pratei put \ \
Odaberimo Tahoma. Kako je za veinu poslova dovoljno vidjeti tri decimale, promijenimo i to pratei put
\
Udruga Normala
7
Uinit emo dakle ovo:

Koordinate sad izgledaju ovako:

1.2 Osi i mrea

Postavke za prikazivanje osi i crta mree se mogu mijenjati. Postupak je poneto sloen pa ga moram
opisati.
Primijetit u da je vidljivost koordinatnih osi neovisna o postavkama mree. Vidljivost koordinatnih osi se
najlake mijenja pritiskom na tipke Ctrl+A, ili na izborniku:

Udruga Normala
8

Vano je znati da se oznake na osima mogu mijenjati. Evo primjera za kinematiku:

Postavke koordinatnih osi se mijenjaju na dijalokom okviru
zvanom mrea do kojeg se doe pratei put: \
, ili to je lake pritiskom na Ctrl+G. Ploa s
prozoriima za ureivanje izvorno izgleda ovako:

Na ploi postoje prozorii triju vrsta:
to su prozorii za potvrde. Ako se eli potvrditi neka
elja, klikne se lijevom tipkom na prozori da se upie
potvrdna kvaica ( ). Istovremeno moe biti potvreno ili
nepotvreno vie mogunosti;
to su prozorii nazvani opcijske tipke. U literaturi se
esto spominje ameriki izraz radio button. Ako se ukljui
jedna opcija, ostale u istom redu se automatski iskljuuju.
to su prozorii za upisivanje brojeva. Dok se vjeba dobro je mijenjati razliite vrijednosti
u predviena mjesta.
Udruga Normala
9
Na slijedeoj slici u pokazati to znae neke oznake.

Znaenje ostalih polja u promatranom redu:
broj decimala koje se vide na zastoru (0 znai da se vide cijeli brojevi);
uestalost, frekvencija pokazanih brojeva na skali (1 oznaava da se vidi svaki).
ukoliko se potvrdi, razmaci se prikau kao dijelovi broja . Dakle, ako potvrdimo , na
dijagramu se umjesto brojeva 1, 2, 3, vidi .

Znaenje ostalih stavki u objasniti malo po malo.

Potvrdom stavke odreuje da li e se vidjeti obje ( ) Descartesove osi ili samo odabrana:
. Naravno, moe odabrati i polarnu os: .

Udruga Normala
10

Ovako izgleda dijagram sa skalom na :

,

a ovako sa skalom na :

. Ukoliko
potvrdi , dobit e ovo:

4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

Kad potvrdi \ , dobije ovo:

Udruga Normala
11
4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
, a ako eli da ima , dobit e ovo:

4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
. Nitko ti ne brani potvrditi obje mogunosti:
4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
.

Moe odabrati i samo neke kvadrante:
Udruga Normala
12
4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
. To su naravno .

1.3 Goniometrijska skala
Ve smo vidjeli da se skala moe brojiti i viekratnicima racionalnog dijela broja . Pokuajmo ovako:

. im klikne na , dogodi se ovo.
, a dijagram izgleda ovako:

Neka sad bude ovo: razmak meu podijelnicima
4
, ali zbog preglednosti elimo vidjeti svaku drugu

oznaku. Radi ovo:

Udruga Normala
13

1.4 Postavke skale
Skale na objema osima su izvorno izometrike, iz ega slijedi i da su vezane. Kad se otvori nov prozor
2-dim s izvorno predloenim postavkama vidi se koordinatni sustav s ishoditem u sreditu prozora koji
je otvoren u rasponu 5 5 te 4, 7 4, 7 x y . Poeli li drugo mjesto postaviti u sredite prozora,
klikni desnom tipkom na to mjesto. Ukoliko treba fino podesiti sredite prozora, bolje je uiniti ovo:

Naravno, za mnoge potrebe izometrike skale su samo smetnja. Evo kako se razveu skale:

Tu upii
eljene
brojeve.
Udruga Normala
14

1.5 Zoom i Mii

Raspon vidljivog dijela koordinatnog sustava se moe mijenjati slijedei put
odnosno .

Oito je lake pritisnuti na tipke Page Up odnosno Page Down. Veliina se mijenja u skladu s faktorom
koji se moe mijenjati upisom u

.

Stavka Kvadrat je aktivna samo kad su osi razvezane. Klikom na nju se dobiju
izometrike skale, odnosno povezani jedinini razmaci.
Ako se elimo micati po koordinatnom sustavu, treba uiniti ovo:

.

I micanje je lake upotrebom tipki sa strelicama , , , . Pomak je definiran veliinom zastora
(ekrana) i moe se mijenjati (ne preporuujem).

2 Osnovni grafovi
Nauimo prvo kako se crtaju grafovi osnovnih geometrijskih objekata: toaka, duina i pravaca.

Udruga Normala
15
2.1 Toke
Toka se nacrta pozivanjem na \ . Mogue je zadati pojedinanu toku u
kartezijanskim koordinatama (x,y) ili u polarnim koordinatama (r,t) te kolekciju toaka kojima su koordinate
zadane u Popisu.
Primjedba: u Winplot se ne mogu upisivati grka slova pa se polarni kut oznaava slovom t umjesto
slovom .
Kao primjer nacrtajmo toku A(2,1). Grafika oznaka koja prezentira toku se zove zrno. Neka zrno bude
ispunjeno i plavo, a neka mu je veliina 4. Poslije toga mijenjaj naine prikaza.
Dakle, poslije klika na se pojavi ureivaka ploa (dijaloki okvir) u koju upii ovo:

Pa klikni na .. Pojavit e se ureivaka ploa (dijaloki okvir) s
matricom boja:

Odaberi pa u prvom ureivakom
prozoru klikni na . Dobit e
ovakvu sliku:

a uz nju e se pojaviti nov prozor:

Svaki put kad zaeli preurediti
dijagram, klikni na ili dva put klikni na
.

Evo par primjera preureenih slika:
Udruga Normala
16

Dakle, potvrdi li , nacrtat e se spojnice od toke do njezinih projekcija. Te spojnice moemo
shvatiti kao sidrene lance, a mjesta projekcija kao sidrita toke.
Nacrtajmo sad toku P(2, /4) u polarnom koordinatnom sustavu. Broj 2 je radijvektor, a /4 je polarni kut.
Slijedi put: \ \ pa na ureivakoj ploi potvrdi opciju: . Dobit e
ovo:

2.2 Animacija
Jedna od najvanijih mogunosti Winplota je animacija grafa. Uinci animacije su nemjerljivi, kako u
istraivanju tako i u poduci.
Moe se zadati 23 neovisna parametra za animaciju oznaenih slovima A, B, C, , V, W.. Svaki od njih
ima svoju plou (dijaloki okvir) , a postoji i jedna zajednika. Slijedi put: \ :

Udruga Normala
17

Udruga Normala
18

2.2.1 Animacija jedne toke

Neka je zadana toka P(2,A) u polarnom koordinatnom sustavu i neka je 2 0 < A . eli li nacrtati toku
slijedi put: : \ \ :

Primjedba: Winplot ne razlikuje velika i mala slova.

Udruga Normala
19

Prvi dijagram:

Variranjem parametra A dobijemo ovo:

2.3 Tekst i naljepnice
U prethodnom poglavlju toka je oznaena slovom P. Bilo bi lijepo da se to vidi na dijagramu. Da se to
postigne, treba slijediti put:

tako da stavka ostane potvrena: .

Udruga Normala
20

Klikom na bilo koji piksel pojavit e se ureivaki okvir:

Upii dakle:
pa klikni na . Pojavit e se
ploa:

Odabere li to je istaknuto na slici poslije
klika na , dobit e ovo:.

E sada, promijeni li parametar polarnog
kuta, dobije se ovakav rezultat:

.
Vrati se u i odaberi . Dobit e:

Ovdje pii!
Udruga Normala
21
Sad ti se sigurno ne svia to je slovo uvijek napisano preko zrna. Jednostavno, klikni na slovo, zadri tipku
i povuci naljepnicu sa slovom gdje ti se svia .

Ako eli moe odabrati i pa se moe dogoditi ovo .

2.4 Dinamiki tekst

Postoji jo jedna mogunost koja se zove dinamiki tekst. Vratimo se u nau datoteku s tokom zadanom
polarnim koordinatama. Neka nam Winplot pokae njene kartezijanske koordinate i polarni kut.
Prati put. \ . Na desni klik na toku, pojavit e se nova ureivaka ploa
(dijaloki okvir). Popuni je ovako

Poslije klika na , dobit e ovakvu sliku:

Jo oznaimo i kut. Prvo u radijanima pa u stupnjevima. Klikni desnom tipkom na mjesto blizu ishodita.
Kad se pojavi ureivaka ploa, popuni je ovako:

Udruga Normala
22

Dobit e ovakvu sliku

Kutovi se ne
oznaavaju latinicom. Zbog toga idi u pa odaberi .Evo nove slike:

Jo bi trebalo izraziti kut u stupnjevima. Vrati se u :

Udruga Normala
23
Dijagram se sad mijenja
ovako:

2.5 Klii (translatiraj)
Translacija je izometrija ravnine koja geometrijsko mjesto toaka pomie za zadani vektor. Podsjea na
micanje tijela po tranici. Zato sam naredbu i preveo s klii.

Bilo koji graf se moe klizati (translatirati) za vektor s poetkom u ishoditu zadan koordinatama krajnje
toke. Objasnit u na grafu toke.
Neka je zadana toka T(-2,3) koju treba pomaknuti za vektor [1,-1].

slijedi put: \ . Pojavit e se
ureivaka ploa (dijaloki okvir):

Kad klikne na , dobit e i translatiranu toku:

Translatirana toka je, naravno, dobila i svoju stavku u popisu:

Udruga Normala
24

2.6 Refleksija i rotacija (Zrcaljenje i vrtnja)

Mogue su refleksije i rotacije bilo kojeg grafa, ali ih je najbolje objasniti na najjednostavnijem, grafu toke.
Refleksija (zrcaljenje) ili osna simetrija je izometrija ravnine kojoj su sve toke nekog pravca fiksne. Taj
pravac se zove os simetrije (zrcalo).

Rotacija (vrtnja) je izometrija ravnine s jednom fiksnom tokom koja se zove sredite (centar).

Za primjer refleksije odaberimo toku T(2,1) u kartezijanskom koordinatnom sustavu
1
. Zrcalimo je prvo
preko osi x. Prati put \ . Pojavit e se ureivaki prozor.

1
Zadana transformacija se ponaa udno ako je toka zadana u polarnom koordinatnom sustavu. Stoga to ne pokuavaj iako je
stavka Zrcali aktivna u izborniku.
Udruga Normala
25
Rezultat je oekivan:

4 3 2 1 1 2 3 4
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
T
T'

Pogledavi u , vidimo da se pojavila nova stavka:

.
Pie: ime transformacije
Izvorni graf:
I os refleksije (zrcalo): .
Evo kako izgledaju slike za ostale ponuene mogunosti:

Komentar [k1]:
Udruga Normala
26

Uvijek se moe potvrditi opcija .

Pokuajmo sad rotirati (zakrenuti) zadanu toku. Izvorno je predloeno da se toka zakrene
oko ishodita ( , ), to je centralna simetrija.

Moe se odabrati i bilo koji kut i bilo koje sredite:
Udruga Normala
27
4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
5
x
y
T
T'

2.7 Kolekcije toaka
Vrlo upotrebljiva mogunost je crtanje kolekcija izoliranih toaka.
Kao primjer nacrtajmo kolekciju zadanu
( )
2
, , 1 , 1, 2, ,10
10 100
n n n n
n n
K x y x y n

= = = =

K .
Slijedi put \ \ pa u ureivaki prozor upii ovo:

.

Svaka od nacrtanih toaka je dobila svoje mjesto u popisu:

Udruga Normala
28
Nitko nam ne brani zadati kolekciju toaka u polarnim koordinatama. Evo primjera:
( ) , , , 1, 2, 3, , 40
40 10
n n n n
n n
K x y x y n

= = = =

K

Nad dijagramom se pojavio prozor s porukom: , a u je upisana i
posljednja mogua stavka:

.
Dakle, mogue je nacrtati najvie 36 toaka. Popis se moe proiriti po volji. Idi u \
. U ureivaki prozor upii:
Preuredi :
.
Evo nove slike:

Udruga Normala
29

.
U Winplot se moe uvesti popis ureenih parova (x,y) iz bilo kojeg Windows programa. Evo primjera uvoza
iz Excela.
Neka su zadane toke:
( ) , 1, 1, 0,1,...8, 0,1...8
4 4
n n i n
i j
K x y x y i j

= = = = =

Da bi podaci iz Excela bili itljivi u Winplotu, treba ii u

\ \ . Postavi ovako:

Napravi ovakvu tablicu:

Udruga Normala
30

Odaberi . Odabrani dio kopiraj, najlake s Ctrl+C. idi u

\ \ . Na dijalokom okviru je automatski potvrena opcija:
.
Evo dijagrama:
Udruga Normala
31

Mogui su i jednostavni grafiki efekti. Evo male igre sa sidrima:

Ista kolekcija u polarnim koordinatama:

Udruga Normala
32
2.8 Duine
Duine se definiraju koordinatama krajeva, kako u pravokutnom, tako i u polarnom koordinatnom sustavu. Do
ureivakog prozora se doe slijedei put: \ \ .

Primjer:
Nacrtaj u polarnom koordinatnom sustavu duine kojima su zadane koordinate rubova:

( ) ( )
( )
( )
( )
2 , 1
3
5
, 1
3
5
, 1
3
4
, 1
3
4
, 1 , 1
, 1
3
2
, 1
3
2
, 1
3
, 1
3
, 1 , 1
3
6
, 1
3
5
, 1
3
5
, 1
3
4
, 1
3
4
, 1
3
3
, 1
3
3
, 1
3
2
, 1
3
2
, 1
3
, 1
3
, 1 , 1
+
+ +
+
+
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a
a do a

Udruga Normala
33

Evo i slike

:
2.9 Pravci
Pravci se mogu crtati ako su zadani jednadbom. Ako je jednadba zadana u implicitnom obliku, slijedi se
put \ .
Evo slike pravca zadanog jednadbom x + 2 y= 3:

Ista jednadba ima i eksplicitni oblik:
2
3
2
1
+ = x y . Za crtanje slijedi put: \ ili
pritisni F1.

Udruga Normala
34
Evo slike:

Vodoravne i uspravne pravce je lake prikazati u implicitnom obliku.

Mogue je i rijeiti sustav od dvije jednadbe s dvije nepoznanice. Na primjer:
1
3 2
= +
=
y x
y x
Tono rjeenje je :
5 2
,
3 3
x y = = .

Udruga Normala
35
Ponimo:

Za orijentaciju je dovoljno postaviti mi
tamo gdje ti se ini da je rjeenje pa kliknuti
lijevom tipkom.

Dobit e ovo:

Tonost ovakvog naina ovisi o spretnosti
operatera, a dizajner programa to ba i nije htio. Zato slijedi put: \ .
Udruga Normala
36

Pogledajmo bolje dijaloki okvir.

Udruga Normala
37

Ova stavka je vana jer se podatak s maksimalnom tonou moe spremiti u (emnik) i koristiti za
druge potrebe.
2.9.1 Koritenje meuspremnika za oznaavanje grafa
Vratimo se na jednadbu x + y = 1.Kako se ona prenese u dijagram? Evo ovako:

Udruga Normala
38

4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
(
1
)
x

+

(
1
)
y

=

1

2.10 Linearne nejednadbe
Rijeimo sustav nejednadbi:

Prati put \ Pa upii pa
.

+ <
>
2
2 2
x y
x y
Udruga Normala
39

Dobit e sliku:

O bojama grafova ne vodi rauna.
Winplot sam novom grafu pridruuje
novu boju.

Slijedi put: \ . Pojavit e se ureivaki prozor:

Udruga Normala
40
Radi ovako: prva nejednadba glasi y > 2x 2. Znai da treba sjeniti podruje grafa zadanog
jednadbom . Druga nejednadba glasi y < -x+2. Treba sjeniti podruje grafa zadanog
jednadbom . Rjeenje sustava se jasno ocrtava. Zakljuujemo da je to . inom
potvrde ( ) na slici se vidi samo rjeenje sustava.

Moe se rijeiti i vei sustav s ograenim rjeenjem Na primjer:

>
+ <
>
0
2
2 2
x
x y
x y

Prvo treba narediti winplotu da crta samo toke s pozitivnom apscisom Kako je Winplot u biti numeriki
program, mora se zadati i gornja granica intervala u kojem e traiti rjeenje. Neka to bude rub prozora, x=5.
Ogranienje 5 0 x se upisuje ovako:

Niz slika koje dovode do rjeenja izgleda ovako:

Udruga Normala
41
3 Jednadbe i njihovi grafovi
Ovo su vrste jednadbi iji se grafovi mogu crtati u Winplotu.

1. Eksplicitne;
su sve jednadbe koje se mogu opisati formulom oblika y = f(x). Njima pripadaju grafovi koje paralela
s osi y moe presjei najvie jednom. Kae se da su pripadne krivulje grafovi funkcija.

2. Parametarske;
Su parovi od dvije razliite funkcije parametra t:
( ) ( ) { } ( ) ( ) { } t g t f t g y t f x = = = = , odnosno , za polarne koordinate gdje reprezentira
krivulju u ravnini.

3. Implicitne;
Su jednadbe koje se mogu prikazati opom jednadbom oblika f(x,y) = 0.

4. Polarne;
Su eksplicitne jednadbe oblika ( ) f = zadane za polarne koordinate
2
.
Dijaloki okviri se pozivaju pratei gore opisani put, odnosno jednostavno tipkanjem tipki F1 do F4.

3.1 Eksplicitna jednadba
Kao primjer u zadati funkciju ( )
2
x x f = . Nacrtaj njen graf:
a) u izvorno zadanom intervalu;
b) u intervalu 5 . 1 1 < x . Neka se na dijagramu vidi da je funkcija zadana na poluotvorenom
intervalu;
c) kao periodinu u intervalu 5 . 1 1 < x .

2
Winplotov parser ne ita grka slova . Zato se umjesto pie r, a umjesto se pie t.
Udruga Normala
42

a)

b)

Udruga Normala
43

Sada u odabrati primjer na kojem se mogu prouiti mogunosti programa.

Primjer: Nacrtaj graf funkcije zadane jednadbom:

( )
x
e x x x y

=
2 3
3 2

I povran poznavatelj analize e shvatiti zato ba ovaj primjer. Iz formule je oito da je funkcija definirana
na cijelom realnom podruju, da ima tri realne nultoke (jednu racionalnu i dvije algebarske), jednu
vodoravnu asimptotu te prema tome i tri toke infleksije.
Ne zaboravi i da Winplot ima posebnu sintaksu. Transkribiraj desnu stranu formule:

( ) ( )
2 ^ 3 3 ^ 2 exp x x x x

^

Udruga Normala
44

Idi sada u \ . To je naredba za biranje parametara koji bi omoguuju
da se sustav vie grafova prikae na najbolji nain. Ovdje gledatelju omoguuju da vidi graf u cijelom
podruju definicije. U Pomoi pie da rezultati nisu predvidljivi. Pogledajmo:

Slika izgleda kao nekakav apsurd, nesporazum.
Zapravo, kad x i y , debljina osi je vea
od pruge u kojoj je graf. Kako-tako je potvrena
pretpostavka da je funkcija definirana, ako nita, barem
na velikom razmaku. Pritisni tipki Home na tipkovnici.
Kao nekom arolijom vratila se stara slika. Nasluuje se
da postoji vodoravna asimptota i jo jedna toka
infleksije. Pritisni Page Down i makni ishodite na
lijevo.

Izgleda da je sve bitno za analizu unutar intervala -2 <
-2<y < 2. Razvei osi: \
:

Nova slika:

Sada su bitne znaajke grafa vidljive (uenici bi
rekli:I oravom!). Da se bolje orijentira uredi crtau
plohu:
Udruga Normala
45

Sad se moe govoriti i o numerikim vrijednostima:

Umjesto da procjenjuje poloaje i vrijednosti
nultoaka, ekstrema itd, zaposli Winplot. Svaku od
znaajki grafa u obraditi u posebnom poglavlju.

3.1.1 Nultoke
Slijedi put: \ . Pojavi se ploa:

a na dijagramu se pojavi pokaziva u obliku strelice (): .
te na sivoj plohi prozora njegova apscisa . Klikni na
i dobije i te
i .
Svrha oblikovanja kompjuterskih programa nije prepisivanje podataka sa zastora monitora. Vjerojatno
misli upotrijebiti dobivene podatke. Dakle: . U svim slijedeim raunima umjesto
brojane vrijednosti tipkaj slovo A . Pripazi! Ovo je jedino mjesto na kojem Winplot prepoznaje velika
Udruga Normala
46
slova! Ako eli bolje istaknuti nultoke, a i njihove podatke spremiti tako da omogui izvoz u bilo koji
Windows dokument, klikni na . Malo po malo e dobiti ovo:

to ako je graf funkcije suvie strm?Evo primjera: Nai nultoke funkcije ( ) ( ) 10 ln
3
= x x x f .

Poslije malo pripreme dobijemo situaciju:

.
Iz analize znamo da je:
Udruga Normala
47

( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) + = =
+ = =
+ +

+ +
10 ln
10 ln
3
3
0 0
lim lim
lim lim
x x x f
x x x f
x x
x x

Kako je f(1) = -9, a funkcija neprekinuta, mora postojati mjesto izmeu 0 i 1 na kojem se mijenja predznak.
Winplot ga ne pronalazi. Suvie je blizu nuli. Pokuaj ovo:

Ne vidi se nita. Razmak na osi x je jo prevelik.
Poslije neto posla, doe do ovoga:

Pa je slijedea nultoka:

Moe se zadati i zloestiji primjer: ( ) ( ) 10 log
3
= x x x f . Kad ti se uini da je Winplot nemoan, prilikom
crtanja se krivulje povea . Sada su mogua vea uveanja .

3.1.2 Ekstremi
Vratimo se na funkciju
Udruga Normala
48
.
Vidljiva su tri ekstrema. Bolje je prepustiti Winplotu da ih nae:

Naravno da se ove vrijednosti ne prepisuju. Mogu se pronai u \ \ . Tu su
spremljeni kao tekst i mogu se kopirati u bilo koji Windows dokument.

.

U slijedeim radnjama umjesto brojanih podataka upisuj odgovarajue slovne oznake. Svaki
od ureenih parova koji odgovaraju ekstremima klikom na dobije trajnu grafiku
oznaku na dijagramu te stavku u popisu.

Panja: Ova memorija je osjetljiva na velika slova!
Udruga Normala
49

Koordinate u popisu su zapisane s najveom moguom tonou.

3.1.3 Infleksije (toke izravnanja)
Toka infleksije (toka izravnanja) je mjesto na kojem zakrivljenost krivulje mijenja predznak

Moe se rei da je toka infleksije mjesto na kojem se tangenta nalazi s obje strane krivulje

. Winplot nema posebnu naredbu za traenje toaka infleksije, ali postoji odlian alat kojim se ona nalazi
posredno. Slijedi put: \ . Uz dijagram se otvori ploa:
Udruga Normala
50

A na grafu se pokae pokaziva u obliku kria (+). Koordinate pokazivaa se vide na ploi nazvanoj
. Poloaj pokazivaa se moe mijenjati upisivanjem broja u bijelo polje iza x = ili lijevim klikom i
dranjem na trn klizaa. Potvrdom stavke , na dijagramu se pojavi tangenta na pokazanoj toki.

Pomicanjem se moe
nai priblino mjesto toke infleksije:

Zbog prirode tangente, podruje u kojem nam se ini da
nalazimo infleksiju je dosta iroko. Pogleda li bolje vidjet
e i da se vidi nagib tangente u pokazanoj toki te polumjer
zakrivljenosti u istoj toki

Zakrivljenost je pozitivna, to znai da poloaj toke
izravnanja nije pogoen. Mii trn klizaa dok ne ugleda
negativan predznak. S malo pomicanja lijevo-desno, lako se doe do mjesta koje je najblie toki
izravnanja:

eli li vidjeti i krunice oskulacije u pokazanim tokama, idi na
:

itatelj valjda zna zato je slika krunice istegnuta.
Udruga Normala
51

Primjedba:
Taylorov polinom se ne moe mijenjati u realnom vremenu povlaei trn. Njegov graf se pojavi tek kad se
uradi slijedee:

Udruga Normala
52
3.1.4 Odreeni integral
Odreeni integral funkcije f(x), dakle ( )
b
a
dx x f se rauna numeriki na vie naina i pokazuje na dijagramu.
Prati put \ \ , ili to je bre, pritisni F7.

Za primjer naimo odreeni integral funkcije koju ve istraujemo i to od nultoke A (ije smo podatke ve
spremili) do broja 20. Meu ponuenim metodama odaberimo paraboliku (u literaturi je poznata kao
Simpsonova ili Cavalierieva metoda). Neka razmak bude podijeljen na predloenih podintervala.
Naredimo . To znai da e se podintervali vidjeti na dijagramu.

Udruga Normala
53

Evo vrijednosti izraunatih svim predloenim metodama:

Za kolske svrhe je zanimljivo smanjiti broj podintervala pa mijenjati metode. Evo rezultata za razne
metode s 20 podintervala:

Udruga Normala
54

Moe se odabrati jedna metoda pa mijenjati broj podintervala:

3.1.5 Neodreeni integral (primitivna funkcija)
Sjetimo se veze odreenog i neodreenog integrala:

( ) ( ) ( )

+ = = . C dx x f dx x f x F
x
a

Aditivna konstanta C je ovisna o donjoj mei a. (Izvorno predloena donja mea je 0) Zbog toga se u opisu
neodreenog integrala u popisu pojavljuje donja mea iza znaka @. Winplot koristi numerike metode za
raunanje neodreenog integrala pa ne moe napisati njegova analitiki izraz.
Evo primjera:
Udruga Normala
55

Svaka promjena zadane funkcije mijena i primitivnu funkciju. Neka je na primjer zadano
: ( ) ( )
x
e mx x f

+ = 1 gdje je m realan parametar zadan u razmaku -1 < m < 1. Evo slika:
Udruga Normala
56
3.1.6 Inverzna funkcija
U izborniku postoji stavka koja se aktivira samo ako je ve nacrtan graf funkcije
zadane u eksplicitnom obliku, i to bez obzira na vrstu koordinatnog sustava. Postoje slijedee mogunosti
za pravljenje novih funkcija:

Znaenje prvih pet mogunosti je jasno po sebi, dok posljednja , oznaava kompoziciju funkcija f i
g. Zanimaju nas zapravo, samo one funkcije ija je kompozicija identiteta, f(x)=x, iji je graf bisektrisa
prvog i treeg kvadranta, y = x, dakle inverzne funkcije f i f
-1
. Evo primjera:
f (x) =2x+6, f
-1
(x)=0.5x-3.
Nacrtajmo grafove:

Pa primijenimo \

Dogodi se ovo:

Jasno se vidi bisektrisa.
Pitamo se je li mogue u Winplotu napraviti
inverznu funkciju, ako je osnovna naravno,
zadana kao monotona.
Mogue je posredno. Naime, u postoji
stavka i na ureivakoj ploi
mogunost biranja zrcala (osi simetrije).
Izaberimo . Dogodi se ovo.

Udruga Normala
57

Zadamo li funkciju koja nije monotona, na primjer Gaussovu ( )
2
x
e x f

= :

uvijek se moe napraviti monotona restrikcija smanjivanjem podruja definicije. Na primjer:
f(x) = exp(-x^2), 0<x<1.7. [ zapisano u Winplot sintaksi].

Znak odgovara opeprihvaenom znaku .
Winplot svaki razmak shvaa kao zatvoren! Zato?

Udruga Normala
58

Evo slike. Reflektiran graf je nacrtan crvenom bojom

3.1.6.1 Numerike vrijednosti grafa inverzne funkcije
Jo jednom istiem da Winplot sve vrijednosti za crtanje grafova odreuje numeriki pa izvedenim
funkcijama ne moe pisati analitike izraze. Ukoliko nam trebaju podaci za rekonstrukciju tog grafa ili bilo
kakvu manipulaciju u nekom drugom Windowsovom dokumentu, Winplot omoguuje upotrebu tablice s
numerikim vrijednostima funkcije. Evo tablice za funkciju zrcaljenje{y = exp(-x^2); 0.000000 <= x
<= 1.700000} / os y = x iz naeg primjera. Idi u \ :

Udruga Normala
59

Winplot konstruira zrcalnu sliku grafa u parametarskom obliku. Tako je i tablica te funkcije zadana u tri
stupca. Parametar t ima stalan korak. Korak se moe mijenjati pozivanjem ureivake ploe postupkom
opisanim na slici.
Moram upozoriti da se neposrednim kopiranjem (Ctrl+C Ctrl+V) tablica prenosi kao jedan stupac. Evo
primjera:

Ovo je isjeak tablice prenesen u Word. Ako se
naredi Ctrl+A \ Tablica\ Umetni\ Tablica, dobije se
ovo:

Ukoliko e ona posluiti samo za itanja, to nije nikakav problem. Ako eli manipulirati elementima te
tablice, vrati se u Winplotovu tablicu. Slijedi put \ pa na novoj ureivakoj ploi potvrdi
opciju:

Udruga Normala
60

Winplotova tablica sad izgleda ovako:

A prenesena u Word, ovako:

Tablica u takvom obliku se moe prenijeti u proraunske tablice.
Primjer izvoza tablice u Excel:
Kako sam ve upozoravao, prije izvoza Windowse treba namjestiti na amerike odrednice. Postupak je
opisan u 2.7. pravilno formatirana tablica se kopira standardnim postupkom Ctrl+A Ctrl+C pa se zalijepi
u unaprijed otvoren Excelov radni list:

eli li nacrtati graf, klikom na , e se otvoriti . Graf inverzne funkcije
(zapravo refleksije) je nacrtan parametarski pa pripadna tablica ima tri stupca. U Excelovom argonu
parametarski zadani grafovi su raspreni. Zbog toga dva puta klikni na pa odaberi neku
od opcija. Ukoliko su oznaena sva tri stupca, dogodi se ovo.

Udruga Normala
61
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
1.6
1.8
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
x
y

Ne razumijemo sliku. Nismo toliki majstori! Zbog toga postupi ovako:

Poslije malo doraivanja, dijagram izgleda ovako:

Udruga Normala
62
y
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
1.6
1.8
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2
y

Udruga Normala
63

3.1.7 Derivacija
Za svaku funkciju zadanu
eksplicitno se moe nai graf
derivacije.
Nai prvu, drugu i treu derivaciju
funkcije . 2 3
2 3
x x x y + =

Uoi da je stavka posljednje
derivacije aktivna. To znai da se
ponavljanjem klika na
postupak moe ponavljati
dok se ne ispuni memorija. Ako
deriviramo polinom, svaka
slijedea poslije n-te se poklapa s
prethodnom.

Udruga Normala
64

3.1.8 Familija funkcija

U Winplotu se moe vizualizirati familija krivulja ukoliko se u formulu (ne
nuno eksplicitnu) upie vrijednost nekog od predloenih parametara (od A do W; x, y i z ne mogu biti
parametri).
Za primjer odabirem funkciju drugog stupnja y = ax
2
. Nacrtaj familiju krivulja koja nastaje kad se
parametar a mijenja od 0 do 1. neka u zadanom razmaku bude 20 krivulja.
Poni standardno . Izgleda da na zastoru nema promjena. Kad se bolje pogleda,
vidi se promjena boje na osi x: . Sjeti se da je izvorno predloena vrijednost parametra a
jednaka 0. Nacrtan je pravac koji pripada jednadbi y=0. Pronai na popisu tipku . Pokazat e se
ploa:

Klikne li na , pojavi se ovo:

Dakle, nacrtane su krivulje
2
x a y
i
= , gdje je i = 0,
1,2, , 21, , 0 ;
0 1
= + =

a a a a
i i
a
. 05 , 0
20
1
= = a

3.1.9 Tkivo (Web Diagram)
U Winplotu se moe nacrtati dijagram iterativnog
postupka koji se u angloamerikoj literaturi zove
Web-diagram . Rije Web se moe prevesti kao
pauina, a moe i kao tkivo. Obje rijei su metafore. Bioloka metafora, pauina, ishodi iz slike pauka koji
Udruga Normala
65
vue svoju nit od osnovnih niti grafa funkcije i bisektrise prvog i treeg kvadranta. Tehnoloka metafora
ishodi iz slike tkaa koji vue unak s niti potke preko niti osnove. Osnovu takoer predstavljaju graf
funkcije i bisektrisa prvog i treeg kvadranta.
Dakle, zadana je jednadba x=f(x). Umjesto x se napie proizvoljan broj x
0
(ovdje se taj broj zove zametak)
pa s rauna f(x
0
). Dobivena vrijednost x
1
=f(x
0
) se opet unese u formulu. Dobije se tako niz x
n+1
= f(x
n
).
Ukoliko se dogodi da je
n n
x x x x x x > > >
+1 1 2 0 1
K kae se da postoji kontrakcija pa niz
n
x x x x , , , ,
2 1 0
K tei nekom broju x (fiksnoj toki). Niz je tada konvergentan. Bolje je rei da je <
n
x x ,
gdje je proizvoljan broj. Najee se kae po volji malen broj. Dakle, nizom toaka odreenih ureenim
parovima (x
n-1
, x
n
) (x
n
, x
n
) (x
n
,x
n+1
)se zasniva putanja koja zorno opisuje gornji postupak. Najbolje je
pokazati primjer. Neka je zadana funkcija ( )
2
x
e x f

= , (u Winplot notaciji
exp(-x^2)), standardna Gaussova funkcija. Iz statistike je poznato i rjeenje jednadbe x = f(x). to je
x 0,6529. Dakle:

Evo slika:

Udruga Normala
66

Evo primjera u kojem proces u poetku divergira pa oscilira izmeu dvije ekstremne vrijednosti. Moe se
vidjeti i da izbor poetne vrijednosti utjee na proces.

Evo i primjera u kojem se vidi da postoje rjeenja jednadbe koja se ne mogu nai postupkom iteracije:
Udruga Normala
67
1 1 2 3 4 5 6
6
5
4
3
2
1
1
2
3
4
5
6
x
y
y = exp(x/3)-1 tkivo[vrijednost zametka 5.000; 10 koraci]
Postoje dva rjeenja. Postupak tei rjeenjux=0.
Ne moe se postii iteracija prema rjeenju
uokolini broja 5.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
x
Zametak je s desne strane rjeenja.
Proces divergira.
y = exp(x/3)-1 tkivo[vrijednost zametka 6.000; 10 koraci]
.
Evo i primjera u kojem konvergencija procesa ne ovisi o poetnoj vrijednosti:
1 2
1
2
x
y
y = (1+x)/(2+exp(-x))

1 2
1
2
x
y
y = (1+x)/(2+exp(-x))

(x,y) = (0.65904606840740,0.65904606840740)
Evo jo dvaju zanimljivih primjera
Udruga Normala
68

3.1.10 Presjeci krivulja
Analogno rjeavanju sustava dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice, rjeavaju se i nelinearni sustavi.
Evo primjera:

(x,y) = (1.73205080756906,0.74999999999988)
(x,y) = (-1.73205080756906,0.74999999999988):

4
1
3
2
2
x
y
x
y
=
+
=
Udruga Normala
69

3.1.11 Pridrui toku

Odabrane toke grafa se moe istaknuti i one ostanu istaknute i kad se promijeni izvorni graf. emu to
slui? Evo primjera:

Izvorno predloenom primjeru eksplicitne jednadbe sam dodao aditivni parametar a. Naredio sam da se
istaknu toke s apscisama -1, -1, 0, 1, 2.
Promjenom parametra a, dogodi se ovo:

Toke nisu dobile odvojene stavke u popisu. U
popisu pie da su vezane za graf:
toke {y = x sin(x)+a @ -2 -1 0 1 2}.

Udruga Normala
70

3.1.12 Povrina izmeu dviju krivulja
Izraunaj povrinu omeenu krivuljama zadanim jednadbama:

Primjer je ve obraen i njegove nultoke su sauvane u memoriji kao A i B.
Treba izraunati intrgral ( ) ( ) [ ]
=
B
A
dx x g x f S .

4
) (
1
3
) (
2
2
x
x g
x
x f
=
+
=
Udruga Normala
71

3.1.13 Volumen rotacijskog tijela
Kolik je volumen rotacijskog tijela odreenog rotacijom (vrtnjom) oko osi y plohe zadane uvjetima:

2 1 1 2
1
2
3
x
y
A B

Tijelo se moe nacrtati u \ :
Udruga Normala
72

Ovako se dobije njegov volumen:

Udruga Normala
73
3.2 Parametarske jednadbe
Krivulje u ravnini su openito opisane dvjema jednadbama ovisnima o istom parametru, obino oznaenom
slovom t, ija vrijednost varira u razmaku t
min
t t
max
:

( )
( )
( )
( )
=
=
=
=
.
t g
t f
t g y
t f x

Prvi oblik opisuje krivulju u pravokutnom koordinatnom sustavu, a onaj drugi u u polarnom koordinatnom
sustavu.
Svojstva parametarski zadanih krivulja se najlake prouavaju na krivuljama zadanim jednadbama prvog
stupnja:

[ ] ( )
[ ] ( ) ii koordinate polarne t kt
i koordinate pravokutne y t m y x t m x
y x
, ,
, ,
0 0
0 0
+ = + =
+ = + =

Jednostavnost oblika jednadbe povlai jednostavnost krivulje:
Primjer : Nacrtaj vektor duljine 2 s hvatitem u toki A(2, 1) . Vektor je paralelan s jedininim vektorom
kojem je hvatite u ishoditu.
Prvo treba uoiti da nije zadan smjer jedininog vektora. Zakljuujemo da je proizvoljan, pa ga zadajemo
parametrom 0 a 2.
Nacrtajmo polarnu duinu:

Primjedba: Da bi se slovna oznaka mogla vezati na vrh vektora. Nacrtaj i polarnu toku na njegovom vrhu.
Da bi toka to manje smetala preglednosti slike, odaberi joj veliinu 1.
Jednadbe traenog vektora:
Udruga Normala
74

( )
( )
2 0
1
2
2
1

+ =
+ =
t
t m t g
t m t f

Kako postii da kut izmeu vektora i pozitivnog dijela osi x bude jednak kutu A? Sjeti se da je nagib pravca
jednak tan(A), te da vrijedi:
.
Dakle:

Udruga Normala
75
Evo jednostavnog primjera u polarnim koordinatama:
Nacrtaj krivulju:
( ) ( ) = t t t t r 0 ; 2 , ,
Te polarnu duinu od (0,0) do (a, 2a); 0 a 2.

Sjetimo se parametarskih jednadbi elipse sa sreditem u ishoditu, a s tjemenima na koordinatnim
osima:

( ) ( ) [ ] 2 0 sin , cos = = t t b y t a x

Udruga Normala
76
to e biti s elipsom ako dodamo aditivnu konstantu u prvu od jednadbi? Recimo ovako:
( ) ( ) [ ] 2 0 ; 2 0 sin 3 , cos 2 = + = a t t y a t x .

Evo i cijele familije:

itatelj moe sam animirati sliku koritenjem tipke .

Evo jo jedan zanimljiv primjer:
Toka na krunici se vrti oko osi kutnom brzinom i giba u smjeru kotrljanja brzinom v. Jednadbe
gibanja toke na krunici su:
( ) ( ) [ ] t r y vt t r x cos , sin = + =
Odaberimo r =1 i =1. Nacrtaj grafove slijedeih gibanja:
v=1
v=0.6
v=0.8
v=1.5
v=2

Udruga Normala
77

3.2.1 iljci

Jo od Descartesovih vremena parametarske jednadbe slue za prikazivanje krivulja sa iljcima
Udruga Normala
78
Evo, na primjer familije superastroida:

Pogledajmo kako izgledaju derivacije ovih krivulja:

Moe se provjeriti i analitiki.

3.2.2 Tangenta na krivulju
I parametarski zadanoj krivulji se moe konstruirati tangenta u toki
Sjetimo se da je geometrijsko znaenje derivacije u toki nagib tangente u toj toki, a mehaniko znaenje
derivacije u toki je trenutna brzina toke. U fizici se parametarske jednadbe zadaju da se opie sloeno
gibanje. Dakle, da bi se opisala brzina sloenog gibanja treba rei brzinu svakog od jednostavnih gibanja na
koje se ono moe razloiti. Zbog toga je derivacija parametarski zadane funkcije vektor.
Udruga Normala
79
6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5
1
2
3
x
y
T
=
[
f'(
t
),g
'(
t)
]
T1
P

Taj vektor se zove tangencijalna brzina. Winplot pokazuje njegove parametre. Sama tangenta je zapravo
vektor tangencijalne brzine translatiran za vektor P = [f(t), g(t)].

3.3 Regularne krivulje
Dogaa li se ponitenje prve derivacije parametarski zadane krivulje u pojedinoj toki? Odgovor je da to
naizgled proturjei definiciji regularnosti:Krivulja zadana parametarski [f(t), g(t)] je regularna ako u
svakoje toki podruja definicije vrijedi [f'(t), g'(t)] 0. Sama koncepcija regularnosti potjee iz fizike:
tangencijalna brzina se ne moe ponititi ni u jednoj toki putanje.

Udruga Normala
80
1.Primjer:
Ispitajmo krivulju zadanu parametarski:

( )
( )
2 0
2
1 2 cos
sin

+
=
=
t
t
y
t x

Dalje je jasno. Pretpostavimo li da je krivulja putanja toke, znai da toka titra lijevo-desno u razmaku [0,
2] te da mijenja smjer u za vrijednosti parametra
2
3
2

= = t i t . Kad t postigne vrijednosti s rubova
intervala, t je na tjemenu putanje.
Lako je analitiki potvrditi ono to smo vidjeli na slici:
d/dt [sin(t) , (cos (2t)+1)/2)] = [cos(t), sin(2t)]

[cos(/2) , - sin(2 /2)] = [0, 0] i [cos(3/ ), sin(2 3/2)] = [0, 0]

2. primjer
Ispitaj parametarski zadanu krivulju.

Rjeenje je krivulja koja slii na zatvorenu vitiastu zagradu:
Udruga Normala
81

Potvrdimo analitiki:
d/dt [cos(2t) 3 , sin(t) 3 ] = [-3cos(2t)sin(4t), 3sin(t) 2 cos(t)]
[-3cos(0)sin(0), 3sin(0) 2 cos(0)] = [0, 0]
[-3cos(/2)sin(4 /2), 3sin(/2) 2 cos(/2)] = [0, 0]
[-3cos(2)sin(4), 3sin() 2 cos()] = [0, 0]
[-3cos(2 3/2)sin(4 3/2), 3sin(3/2) 2 cos(3/2)] = [0, 0]

3. primjer (Deltoid, troroga hipocikloida)
Ispitaj krivulju zadanu polarnim jednadbama.

Evo i analitike potvrde:

Evo jo zanimljivih primjera:
4. Primjer (Epicikloida)

d/dt [2cos(t) + cos(2t), 2sin(t) -
sin(2t)] =
[-2sin(2t) - 2sin(t), 2cos(t) - 2cos(2t)]

[-2sin(0) - 2sin(0), 2cos(0) - 2cos(0)]
= [0, 0]
[-2sin(2 2/3) - 2sin(2/3),
2cos(2/3) - 2cos(2 2/3)]= [0, 0]
[-2sin(2 4/3) - 2sin(4/3),
2cos(4/3) - 2cos(2 4/3)]= [0, 0]

Udruga Normala
82

5. Primjer (Hipocikloida)

6. Primjer (Epitrohoida)

7. Primjer (Hipotrohoida)
Udruga Normala
83

U svim primjerima itatelj moe varirati brojane koeficijente.

3.3.1 Lissajousove krivulje
Meu svim parametarski zadanim krivuljama vjerojatno su najpoznatije Lissajousove krivulje. U fizici se
definiraju kao kompozicije dvaju periodinih gibanja. Mogu se definirati kao [sin(nt + a), sin(mt)] za 0 t
2 . U tim jednadbama su n i m cijeli brojevi dok je a realan broj iz razmaka -2 a 2. Evo
nekoliko primjera:

Udruga Normala
84

Udruga Normala
85
3.3.2 Descartesov list
Descartesov list je zadan parametarskim jednadbama.
1 , ,
1
3
,
1
3
3
2
3
+
+
=
+
= t t
t
t
y
t
t
x
Gledajui jednadbe vidimo da e biti problema. Pogledajmo kako se ponaaju osnovne funkcije x=f(t) i
y=g(t):

Obje funkcije imaju polove za t= -1 i obje funkcije imaju vodoravne asimptote za x=0, odnosno y=0. Znai
da e se za velike promjene parametra t toka (f(t), g(t)) neznatno pomicati u okolini ishodita, dok e se za
neznatne promjene parametra t u okolini broja -1 toka (f(t), g(t)) naglo micati pa kad parametar preskoi
broj -1, skokovito vratiti na drugu stranu. Evo poznate slike:

4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
5
x
y

Na slici se ne vidi da krivulja ima prekid u (0, 0) to se moe zakljuiti gledajui asimptote grafova t-x i t-y.
Poetnik moe lako doi u napast da graf gleda kao krivulju koja sama sebe presijeca. Da se izbjegnu
zabune, dobro je graf nacrtati po dijelovima:
Udruga Normala
86

3.4 Poligonalne krivulje
3.4.1 Rjee upotrebljavane funkcije
Winplotov analizator baze podataka, kako je itatelj oito primijetio, sadri sve standardne matematike
funkcije i konstante, te mnoge nestandardne. Cijeli popis je u 9.2. sada u opisati par standardnih funkcija
koje se rjee susreu.
3.4.1.1 abs

( ) x x abs = ( )
<
=
0 ,
0 ,
x x
x x
x abs

Udruga Normala
87
3.4.1.2 floor
( ) ( ) floor x prvi veci cijeli broj x =

3.4.1.3 ceil
( ) y prvi manji cijeli broj x =

3.4.1.4 max(a,b,c, )

Udruga Normala
88
3.4.1.5 min(a,b,c, )

3.4.1.6 sgn
( )
<
= =
0 , 1
0 , 1
sgn
x
x
x y

Vidi se da ove funkcije lome, reu i izravnavaju poznate krivulje.
Poslije malo vjebe se moe ustanoviti kako praviti zatvorene krivulje u obliku mnogokuta.

Udruga Normala
89
3.4.2 Kvadrat u parametarskim jednadbama
3.4.2.1 Dijagonale usporedne s koordinatnim osima

Gledajui dijagram, itatelj e shvatiti da je trebalo puno vjebe, pokuaja, pogreaka i malo krae da se ovo
nacrta. Zato parametarski, a ne implicitno, kako bi to uinio onaj tko je uio po zbirci Pavkovi Veljan?
Poigrajmo se s parametrom t:

3.4.2.2 stranice usporedne s koordinatnim osima

Udruga Normala
90
3.4.3 Mreaste figure
Kvadrat iz 3.4.2.1 je topoloki krunica pa se mogu napraviti mree koje podsjeaju na Lissajousove figure.
Evo jednog primjera gradnje takvih figura:

... 3 , 2 , 1 ...; , 3 , 2 , 1
, , 0 , 0
3
2
1
4
3
2
1
4
= =
= < < < <
+
+
=
+ =
m n
m n T je gdje T a T t
m
a t
m
a t
floor abs y
n
t
n
t
floor abs x

Udruga Normala
91

3.5 Ornamentske figure
Sjetimo se kako smo napravili cikloidu i izvedene krivulje. Dodavanjem parametra t u bilo koju od
definicijskih funkcija dobijemo krivulje koje slie na vez:

(x,y) = (2cos(t)+cos(2t),2sin(t)-sin(2t))
(x,y) = (2cos(t)+cos(2t),2sin(t)-sin(2t))

(x,y) =(sin(2t),sin(3t))
(x,y) = (sin(2t)+ta,sin(3t))
a=0,36

Udruga Normala
92
a=0,5
a=0,84

Svi grafovi izvedeni iz funkcije floor se mogu rastezati i poveavati po volji.

3.6 Implicitne jednadbe
Jednadbe zadane u kartezijanskom koordinatnom sustavu u implicitnom obliku f(x, y) na domeni
D{ x
min
x x
max
, y
min
y y
max
} unato prividno jednostavnoj formi je vrlo teko prevesti u grafiki
format. Za razliku od eksplicitnih i parametarskih jednadbi, implicitne jednadbe nemaju efikasne
algoritme za crtanje. Za nalaenje svake od toaka (x
i
, y
i
) pripadne krivulje program upotrebljava iterativni
postupak. Program bira nasumce broj x
i
pa ga uvrtava u formulu f(x
i
, y) te rauna y
i
i smjer tangente u toki
(x
i
, y
i
). Tako se izbjegava nasuminost u traenju druge toke. Postupak se moe jako oduiti, posebno ako
se krivulja sastoji od nepovezanih dijelova. Zbog toga je ponuena mogunost prekida predugog postupka
pritiskom na tipku Q. Na sreu, za jednadbe prvog stupnja (pravac) i jednadbe drugog stupnja (presjeke
stoca, konike) postupak je toliko brz da se trajanje ne moe primijetiti.
3.6.1 Familije krivulja
Presjeci stoca su moda najee ispitivane krivulje u kursevima matematike analize. Zahvaljujui
mogunosti animacije i tvorbe familija krivulja, Winplot je vrijedan i snaan alat za istraivanja.
1. primjer
Zadane su jednadbe dviju krunica: ( ) 0 1 2
2 2
= + y x te ( ) 0 1 1
2 2
= + + y x . to je
( ) [ ] ( ) [ ] 0 1 1 1 2
2 2 2 2
= + + + y x k y x ? to zakljuuje?
Udruga Normala
93

Jednadbom ( ) [ ] ( ) [ ] 0 1 1 1 2
2 2 2 2
= + + + y x k y x je definirana familija krunica. Za k1 one
obavijaju krunicu ( ) 0 1 2
2 2
= + y x , a za k > 1 obavijaju krunicu ( ) 0 1 1
2 2
= + + y x . Kad
k , obvijajue krunice su sve blie zelenoj krunici. Zbog toga izgleda da je polje koje odreuje
familija gue oko zelene krunice.

2. primjer
Za iste krunice ( ) 0 1 2
2 2
= + y x i ( ) 0 1 1
2 2
= + + y x ispitaj
( ) ( ) [ ] ( ) [ ] 0 1 1 1 2 1
2 2 2 2
= + + + y x k y x k pa ( ) ( ) [ ] ( ) [ ] 0 1 1 1 2 1
2 2 2 2
= + + + + y x k y x k to
sada zakljuuje?

3. primjer
Udruga Normala
94

4. primjer
Krunice se dodiruju izvana.

5. primjer
Krunice se dodiruju iznutra:
6. primjer
Krunica i parabola.

Udruga Normala
95

Udruga Normala
96

3.7 Krivulje jednake razine (fazne krivulje, slojnice)
Jedna od posebno vanih primjena implicitnih jednadbi je crtanje takozvanih krivulja jednake razine za
funkcije z = f(x,y) u 3D. Winplot ima prozor za crtanje grafova u 3d i krivulje jednake razine su njegov
potprogram. Krivulje jednake razine se u literaturi esto zovu fazne krivulje, a u geografskoj literaturi se
zovu slojnice. Prevodei izraz Level curve, odluio sam se za slojnica.

Dakle, slojnice se crtaju na slijedei nain: odabere se
vrijednost na uspravnoj osi z=m
1
. ta vrijednost predstavlja
horizontalnu ravninu udaljenu od ravnine x-y za m
1
. Presjek
s plohom z=f(x,y) se prikazuje implicitnom jednadbo. f(x, y) =
m
1
. toj jednadbi pripada krivulja 1. postupak se nastavlja
odabran broj puta. Rezultat je familija krivulja.
Krivulje jednake razine slue za razumijevanje funkcija dviju
varijabli kao alternativa aksonometriji i perspektivi (skoro sve
geografske karte su tako nacrtane). One su i odlino sredstvo za istraivanje ekstremnih toaka i prijevoja
funkcija dviju varijabli.
1. primjer
Neka je zadana funkcija ( ) 50 2 , 3 6
2 2 2 2 2
- y + x - ) +y (x x,y f = . Nacrtajmo krivulje jednakog razmaka od -50
do 10 s korakom 1. Dakle, treba nacrtati familiju implicitnih funkcija:
. , ..., , , , m , =m - y + x - ) +y (x 10 9 48 49 50 50 2 , 3 6
2 2 2 2 2
=
Udruga Normala
97

Jasno se vide tri ekstrema E1 i E2, dvije sedlaste toke S1 i S2. Naravno, ne moe se vidjeti gdje je
maksimum, a gdje minimum. Umjesto varijable y u formulu funkcije uvrsti parametar t. Napravi
eksplicitnu jednadbu: ( ) ( ) . 3 0 , , 50 2 , 3 6
2 2 2 2 2
= = t z x f - t + x - ) +t (x x f Otvori nov prozor pa
napravi ovo:

Sad je oito da su E1 i E2 minimumi, a da je E3 lokalni maksimum.
Udruga Normala
98
.
.
.
.
2. primjer
Slijedi jo jedan detaljno rijeen primjer.
Zadan je funkcija ( )
3 2 3 2
, 4 2 2 2 f x y x x x y y y = + + + + + . Nacrtaj krivulje jednake razine od z=0 do
z=22 s korakom 1. Zadatak se svodi na crtanje familije implicitno zadanih krivulja:

3 2 3 2
4 2 2 2 , 1, 2, , 22 x x x y y y m m + + + + + = = K
4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
A
B
C
D
m=0
m=22

Opet se jasno vide dvije ekstremne toke A i B te dvije sedlaste toke C i D.
Naimo analitiki njihove koordinate:

( )
( )
2 2
1,2 1,2
, 3 8 1, 3 4 2
4 19 2 10
, 0 ,
3 3 3 3
f x y x x y y
f x y x y
= + + + +

= = =

Koordinate toaka odredimo priblino na dvije decimale: A(2.78,1.72), B(-0.12,-0.38), C(-0.12,1.72) i
D(2.78, - 0.38).
Da odredimo vrstu ekstrema, uvrstimo u zadanu formulu umjesto varijable y parametar t:
( )
3 2 3 2
4 2 2 2 f x x x x t y y = + + + + + ,
Otvorimo nov 2-dim prozor pa napravimo ovo.

3.primjer
f(x,y) = 1/(x 4 +y 4 -2x 2 -2y 2 +3) ,m(x 4 +y 4 -2x 2 -2y 2 +3) = 1, 0 m 1 , koraka: 20

Udruga Normala
99

2 1 1 2 3
3
2
1
1
2
3
x
y

3. primjer
f(x,y) = sin(x+y)+xy/10, sin(x+y)+xy/10=m, -2 m 2 , koraka: 40

4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

4. primjer
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 20 0 , 1 2 , 1 2 ,
2
2
2 2
2
2
= + + = m m x x y x x y y x f koraka: 20
Udruga Normala
100

4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

5. primjer
f(x,y) = 1/ (x+y-xy-x-y +1)
m*sqr(xx+yy-xy-x-y+1) = 1, 1 m 10 , koraka: 40
7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7
6
5
4
3
2
1
1
2
3
4
5
6
x
y

Udruga Normala
101

6. primjer
f(x,y) = sin(x)cos(y)
sin(x)cos(y) = m, -1 m 1 ,koraka: 40
4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

7. primjer

f(x,y) = x sin(y)
x sin(y)= m, -2 m 2 , koraka: 40
3 2 1 1 2 3
2
1
1
2
x
y

Udruga Normala
102

Udruga Normala
103
3.8 Nelinearni sustavi
Grafovima odreenima jednadbama u implicitnom obliku se ne moe manipulirati kao onima zadanima
eksplicitnim i li polarnim jednadbama. Mnoge stavke u i ostaju neaktivne. Na sreu, aktivna
je jedna : .

Znai da
se mogu
rijeiti
sustavi
nelinearnih jednadbi

( )
( ) 0 ,
0 ,
=
=
y x g
y x f

Sustavi e biti rijeeni naravno numeriki. Evo nekoliko primjera kakvi se u kolskoj praksi izbjegavaju
zbog dugotrajnosti postupka:
1. primjer

0 2 4
0 4 4
2
2 2
= +
=
y x y x
xy y x

Udruga Normala
104

Podaci za svako rjeenje sustava su u i zapisani su kao
tekst. Znai da ih se moe prenositi u druge Windows
dokumente standardnim nainom Ctrl+C i Ctrl+V.

Vidi se i da su koordinate zapisane na 14 decimala, dakle, s pogrekom manjom od
15
10 5

to je vie nego
dovoljno za veinu praktinih potreba.

2. primjer
0 4 2
0 1 4
2 2
2 2
= +
=
y x
xy y x

xx+4yy-xy-4=0
sqr(x-yy+4)-2x-y=0
(x,y) = (0.39753725178146,1.03099758485694)
(x,y) = (1.40701672804246,-0.55624908179052)

Udruga Normala
105

3. primjer
( ) ( ) ( )
0 2
0 1 2 sin sin 1 cos
2 2
= +
= +
y x
y y x

x^2-4y^2-xy-1=0
x^2+2y^2-4=0
(x,y) = (-1.82980819601536,-0.57087706630983)
(x,y) = (1.59578702788043,-0.85248462518155)
(x,y) = (1.82980940933491,0.57087765216724)
(x,y) = (-1.59578802144689,0.85248539431846)
Udruga Normala
106
3 2 1 1 2 3
2
1
1
2
x
y

Kompleksna rjeenja jednadbe f(z) =0 se mogu nai supstitucijom z = x+ iy te separacijom realne i
imaginarne komponente tako da se dobije funkcija oblika f(x+iy) = g(x)+ih(y). Rjeenje kompleksne
jednadbe je ekvivalentno rjeenju, openito nelinearnog sustava [g(x) = 0, h(x) =0]

4.primjer
cos(x-1)+sin(y)sin(2y)-1=0
xx+yy-2=0
(x,y) = (1.39972148728374,0.20195146622071)
(x,y) = (0.17225201939249,1.40368560013356)
(x,y) = (1.39972153165069,-0.20195148912266)
(x,y) = (0.17225293510304,-1.40368597301525)
Udruga Normala
107
Nai sva rjeenja jednadbe:

0 1 8
2 4
= + z z z .
Odnosno ekvivalentnog sustava:
( ) 0 4 2 2
0 1 8 6
3 2
2 2 2 2 4 4
= + +
= + + +
x x xy y
x y x y x y x

4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

x^4+y^4-6x^2y^2-x^2+y^2-8x+1=0
y(2xy^2-2x^3+x+4)=0
(x,y) = (-1.12644691995994,1.59508814444700)
(x,y) = (0.12313351583886,-0.00034365062309)
(x,y) = (-1.12645102493644,-1.59506879581600)
(x,y) = (2.12975133991753,-0.00000432145035)

Udruga Normala
108
4 Polarne jednadbe
Polarna jednadba u eksplicitnom obliku =f() odreuje vezu izmeu radijvektora (udaljenost toka
pol) i polarnog kuta . Polarni kut se mjeri od polarne osi (pozitivnog dijela osi x) do radijvektora.

Oito je da funkcija zadana istim izrazom ima razliite grafove u pravokutnom i polarnom koordinatnom
sustavu. Evo najlakeg primjera, konstante

1 =

Udruga Normala
109
Najvanija upotreba polarnog koordinatnog sustava je opisivanje valnih pojava. Dakle onoga to izvire iz
jedne toke i radijalno se iri. Upotrebom polarnog sustava se postie veliko poveavanje razumijevanja
pojave. Neka je , na primjer zadana jednadba ( ) 1 2cos 2 = + . To je jednadba kojom se prikazuje
irenje zraenja iz antene u prostor. Prikaimo graf u oba koordinatna sustava:

Gledajui polarni dijagram je oito da je zraenje najjae u smjerovima 0 i 180, dok je beznaajno u
smjeru 60 i njegovim viekratnicima.
Izgled polarnog dijagrama se moe prilagoditi na poznatoj ploi do koje se doe slijedei put \

Udruga Normala
110

U prozori za ureivanje se ne unosi znak apsolutne
vrijednosti, jer program ne ita znak minus. Ukoliko eli da
program ita samo pozitivne vrijednosti od (u Winplotovoj
sintaksi r), potvrdi pa e graf
izgledati ovako:

1 2 3 4 5

Naravno, da se moe prouavati i cijela familija krivulja iste vrste:

Udruga Normala
111

U literaturi se moe pronai mnogo polarno zadanih krivulja. Mnoge su i atraktivne, a ne samo teorijski
vane. Evo nekih:
1 2 3 4 5 6
Arhimedova spirala
r = t; 0.000000 <= t <= 6.283190
1 2 3 4 5 6
Logaritamska spirala
r = ln(t); 0.000000 <= t <= 6.283190

1 2 3 4 5
Fermatova spirala
r = sqr(t); 0<= t <= 2pi
r = -sqr(t); 0<= t <= 2pi
1
Bernoullieva lemniskata
r = sqr(cos(2t)); 0 <= t <= 2pi

Udruga Normala
112
1 2 3
Solarna krivulja
r = abs(cos(4t))^(-1/2); 0<= t <= 2pi
1 2 3
Kardioida
r = 1+cos(t); 0<= t <= 2pi

Posebnu skupinu ine ciklino harmonine krivulje ili ruine konhoide, ponekad botanike krivulje. Njihova
polarna jednadba je:

( ) . 0 , cos 1 > + = n n e a

Svaka od krivulja opisanih formulom se sastoji od latica koje rotiraju oko pola. Pojedinana latica je definirana na
razmaku
n n
.
Izgled latice za e>1
Izgled latice za e=1

Svaka slijedea se dobije rotacijom za kut
n
2
.
Evo nekoliko primjera:

Udruga Normala
113

e < 1

n=1

n=2

n=3

n=6

n=1/2

n=3/2

n=5/2

n=7/2

n=1/3

n=2/3

n=4/3

n=5/3

n=1/4

n=3/4

n=5/4

n=9/4

n=1/5

n=2/5

n=3/5

n=6/5

itatelju nije teko napraviti sline tablice za e=1 te e>1.

Udruga Normala
114
4.1 Elipsa u polarnim koordinatama
Poznato je da presjeci stoca u polarnim koordinatama imaju jednadbu:

2 0 , 0 ,
cos 1
>
+
= p
e
p

Gdje je p poluparametar presjeka stoca, a e linearni ekscentritet. Taj poluparametar je radijvektor za
.
2
= Kad je 1 < e , krivulja je elipsa.

1 2 3 4 5
k=1; e=-2/3

1 2 3 4 5
k=1; e=2/3

1 2 3 4 5
k=1; e=0

1 2 3 4 5
k=1; e=0

Udruga Normala
115
5 Diferencijalne jednadbe
U Winplotu postoje vrlo djelotvorni instrumenti za analizu i raunanje problema poetne vrijednosti (u
literaturi se sree i naziv Cauchyev problem).
Praktino se mogu prouavati slijedei problemi prvog reda, jedne i dviju varijabli:

( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
0 0
0 0
1 2
0 0
, , , , D
, ,
, , , D ,
, ,
y f x y y x y x y
x f t x z x t x
x y t t t
y g t x y y t y
= =
= =

< <

= =

Gdje je D pravokutna domena.
Upotrebom prikladne transformacije mogue je rjeavati i probleme dugog reda jedne varijable jer ih se tim
transformacijama svodi na opisane probleme prvog reda s dvije varijable. Razmatranje Cauchyeva problema
ukljuuje i neke podprobleme: ispitivanje postojanja i jedinstvenosti rjeenja; ispitivanje neprekinutosti
rjeenja; partikularna rjeenja; postojanje asimptota; postojanje i ponaanje ekstrema itd. Numeriki pristup,
kakav nam nudi Winplot, je vrijedna pomo razumijevanja problema.
5.1 Polje smjerova
Diferencijalna jednadba definira polje smjerova. Sjetimo se da je ope rjeenje jednadbe ( ) x f y =
funkcija ( ) C x F y + = . Vidi se da C ne ovisi o x. Zbog toga bi bili bolje rei da je ope rjeenje jednadbe
( ) x f y = familija funkcija ( ) < < + = C C x F y , . Odaberemo li neki C
0
iz zadanog razmaka, kae
se da smo odabrali partikularno rjeenje jednadbe ( ) x f y = . Kako je derivacija funkcije u toki nagib
tangente, to se moe zamisliti da je svakoj toki domene diferencijalne jednadbe pridruena jedna tangenta,
dakle smjer. Winplot rauna vrijednosti derivacije u vorovima jedne pravokutne mree koju razapinje
preko podruja definicije. Razmak meu vorovima mree bira korisnik. U svakom voru se crta komadi
tangente, koja je prva aproksimacija rjeenja u toj toki:

Tako korisnik moe vidjeti kako priblino izgleda polje.
1. primjer
y'=x
Prati put: \ \ . Otvorit e se ploa:
Udruga Normala
116

Vidjet e se ovo:
Moe se zamisliti familija parabola
otvorenih prema gore i simetrinih
na os y. Gledanjem kvadrata
odreenog jedinicama na osima,
moe se zakljuiti i da je koeficijent
jednadbi tih parabola .

Udruga Normala
117
5.2 Problem poetne vrijednosti
Ako se zada toka ( ) D y x
0 , 0
tada ona odreuje jedno parcijalno rjeenje jednadbe ( ) y x f y , = . Koliko
znamo, ( )
0 0 0
, y x f y = je nagib tangente krivulje parcijalnog rjeenja u toki ( )
0 , 0
y x . Znai da jednadba
( )( )
0 0 0 0
, x x y x f y y = aproksimira parcijalno rjeenje jednadbe ( ) y x f y , = u okolini te toke. Uz
malo spretnosti se moe definirati red koji odgovara tom rjeenju. Kroz stoljea se ustalilo nekoliko naina
za odreivanje pribline trajektorije rjeenja. Evo to nudi Winplot. Slijedi put: \

itatelj koji je doao do ovog poglavlja valjda zna zbog ega se pojavljuje pogreka. Pogreka se moe
smanjiti biranjem druge metode.
Udruga Normala
118
4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
klik
klik
klik
klik

Ili smanjenjem koraka:

5.2.1 Familija rjeenja
Winplot daje mogunost crtanja cijele familije partikularnih
rjeenja. Pogledajmo stari primjer.

Klikom na bilo koju toku polja se nacrta novo partikularno
rjeenje.
Ova mogunost je vanija u primjerima sa singularitetima.

Udruga Normala
119
Ukoliko iz didaktikih razloga treba manipulirati partikularnim rjeenjem bolje upisati analitiki izraz u
odgovarajui dijaloki okvir. Za na primjer znamo napamet da je ope rjeenje
2
1
'
2
y dx xdx x C = = +

. Na ve dobro poznat nain nacrtaj:

2. Primjer
2
1 y y =
4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

4 3 2 1 1 2 3 4 5
5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y

Udruga Normala
120
Gledajui reprezentante familije uoavamo da se trajektorije zgunjavaju u blizini dvaju pravaca 1 = y .
to to znai? Cauchyev teorem vrijedi samo ako funkcija ( ) y x f , ima neprekinutu parcijalnu derivaciju
y f / u toki.. Pogledajmo to je s parcijalnom derivacijom nae funkcije ( )
2
1 , y y x f = po y.
Vrijednost te parcijalne derivacije
( )
( )
3/ 2
2 2
/ 1 1 f y y y y = za 1 = y je 0. Znai da rjeenje
nae jednadbe ne postoji za ( ) , 1 x .

Evo jo zanimljivih primjera:

3. primjer
neka je zadana implicitna jednadba ovisna o aditivnom parametru:

2 2
x y C + =

To je jednadba familije krunica u sredinjem poloaju:

Derivirajmo tu jednadbu:
2 1 1 2
2
1
1
x
y

Udruga Normala
121

2 2
2 2 0 : 2
0
x y C
x yy
x yy
x
y
y
+ =
+ =
+ =
=

Nacrtajmo polje smjerova koje je definirano dobivenom diferencijalnom jednadbom, koja oito nije
definiran za 0 y = , to je cijela os x:

Poljem smjerova su oito opisane krunice pa se moe rei da je jednadba
x
y
y
= ili za tradicionaliste
0 xdx ydy + = , diferencijalna jednadba krunica u sredinjem poloaju. Pokuajmo crtati trajektorije
parcijalnih rjeenja. U prvi mah povjerujemo da e to biti pribline polukrunice. Da vidimo: Odaberi
poetne uvjete:
2 1 1 2
2
1
1
x
y

Udruga Normala
122
2
0
x
y
=
=

Program ne crta trajektoriju. Odabrana je ordinata za koju derivacija nije definirana. Odaberimo sada:
0
2
. 0,1
. 1
x
y
I korak
II korak
Eulerova metoda
=
=
=
=

Rezultat je apsurdan. Pokuajmo promijeniti metodu:

Udruga Normala
123
0
2
. 0,1
. 1
x
y
I korak
II korak
Metoda Runge Kutta
=
=
=
=

Konano, neto to slii na polukrunicu. I to je oekivano: tonija metoda bolji rezultat. Samo to sad
i na hladno pue. Promijeni poetne uvjete:

0,1
0, 9
0,1
x
y
korak
Metoda Runge Kutta
=
=
=

Rezultat je kaotian. Moe li se to uiniti?
Pokuajmo smanjiti korak.
Udruga Normala
124

Kakvo takvo poboljanje. Jedini je nain smanjiti korak do krajnje granice i puuuno usporiti crtanje. Kad
se trajektorija priblii osi x, narediti nasilni prekid rada, pritiskom na Q.
itatelj pretpostavlja da postoje komercijalni programi s ugraenim subrutinama za izbjegavanje
ovakvih situacija. Primjer nas zapravo ui da se nikad, ba nikad ne smije pouzdavati u numerike
raune. U svakom i najboljem numerikom postupku, krivulja se zamjenjuje pravcem, a toka
podrujem!

Primjeri grafiki zanimljivih polja smjerova:

0,1
0, 9
0, 0001
x
y
korak
Metoda Runge Kutta
=
=
=

Udruga Normala
125

itatelj je vjerojatno primijetio da je prikazivanje crtica polja neovisno o tonosti prikazane trajektorije.
Naime, crtice polja se vide u tokama definiranima irinom zastora i nagibi su izraunati za svaku
posebno. Kad se pone crtati trajektorija, svaka njena toka se odreuje iz prethodne. Ona druga po redu
je izraunata s pogrekom. Bez obzira na metodu, pogreka se akumulira.

Primjer
Neka je zadana jednadba . 0
2 2
= + y x y y Istraimo njeno rjeenje za ( ) 3 3 , 5 , 0 0 < < = x y .
Jednadbu prepoznajemo kao Bernoullievu. elimo li je rijeiti numeriki po y', treba je napisati u
eksplicitnom obliku: y' = y x
2
y
2
.
Zadajmo polje smjerova koje ne moramo pokazati pa upiimo:

Dakle, prvo se nacrta trajektorija za korak pa za korak .

Nastavimo crtati trajektorije od -1, -0.8. -0.6, , 0.2, 0.4, pazei da za svaku odaberemo pozitivan i
negativan
Udruga Normala
126
2 1 1 2 3
2
1
1
2
x
y
korak

to vidimo? Trajektorije sijeku polje smjerova. Pokuajmo jo jednom s deset puta manjim korakom.

Primjeuje se
poboljanje. Nije ba
znaajno. Oito je da u
podruju s veoma
strmim tangentama
treba traiti neku drugu
metodu.

Udruga Normala
127
5.3 Integriranje po intervalima
1. Primjer: rijei jednadbu:

( )
( )
( )
>

<
=
=
= +
4 , 1
4 1 . 0
1 , 1
0 0
x
x
x
x g
y
x g y y

Funkciju g prvo napii u Winplotovoj sintaksi: ( ) ) 1 , 4 0 , 1 1 ( joinx x g = Jednadbu upii u eksplicitnom
obliku.

2. Primjer
( )
( )
( )
>

<
=
=
= +
4 , 0
4 0 , 1
0 , 0
0
0 0
x
x
x
g
y
x g y y

Napiimo prvo funkciju g u Winplot notaciji:
g(x) = joinx(1|4, 0)
Udruga Normala
128

5.4 Sustavi diferencijalnih jednadbi

Pronai rjeenje sustava:

7
15 5
x x y
y x y
= +
=
sa
( )
( )
=
=
0 0
10 0
y
x
sa t 0
Rjeenja su dvije funkcije x(t) i y(t) ovisne o parametru t. Winplot e pokazati jednu parametarski zadanu
krivulju. Slijedi put \ \ . Dijaloki okvir popuni ovako

Sada nas ne zanima polje smjerova. Poslije klika na
, pojavit e se samo ve poznat prozor s popisom i u
njemu stavka . Potrai
\ . Popuni dijaloki okvir

Crtanje trajektorije naredi klikom na . Crtanje e biti
usporeno. Pokazat u strip:

Udruga Normala
129

Strip se nacrta koristei ogranienje rasta parametra . Neka se itatelj malo sam poigra.

Kad se iskljui ogranienje rasta parametra t, vidi se da se trajektorija [x(t), y(t)] ipak staje. Openito
trajektorija staje kad: 1) toka stigne do ruba prozora;
2) pritisnemo Q zbog nasilnog prekida;
3) se vektor smjera [x', y'] izjednai s nulom;
4) se toka vrati na poetak.
itatelju je jasno da je u numerikoj analizi nula podruje, raspon, a ne mjesto koje odgovara
Dedekindovom rezu. Veliinu podruja koje smatramo nulom, odnosno sudarom se odreuje u \
\ ( ).
to smo vidjeli? Putanja rjeenja se crta s desna na lijevo. Malo je tee shvatiti vezu izmeu varijabli x i y.
Winplot opet pomae. Klikni na . Tablica e se pojaviti:
Udruga Normala
130
Tablica parametarski zadane funkcije
sadri, naravno tri stupca. Da bi se
vidjeli posebni grafovi funkcija
varijable x odnosno y, tablicu treba
preurediti kako je opisano u 3.1.6.1
Pa je prebaciti u Excel. Graf u Excelu
izgleda ovako:

0
2
4
6
8
10
12
1 19 37 55 73 91 109 127 145 163 181 199 217 235 253 271 289 307 325 343 361 379
x
y

Opaska: funkcije x(t) i y(t) predstavljaju napon i jakost struje u elektrinom provodniku.

Primjer je moda suvie akademski. Sad u pokazati jo jedan koji se moe dobro upotrijebiti u nastavi.
Autor mu je Carlos Csar de Arajo i izvornik se moe nai na http://www.gregosetroianos.mat.br/.
Zadatak glasi: Nacrtaj polje koje odreuju dva jednaka tokasta elektrina naboja (elektrini dipol) kojima
se moe mijenjati udaljenost. Zbog olakanja zapisivanja dozvolimo samo vodoravan pomak.
Elektrini potencijal tokastog naboja iz toke P je razmjeran koliini naboja q (realan broj, skalar), i
obrnuto razmjeran udaljenosti r od toke P. Izraava se formulom:
( ) ,
q
V r k
r
=
Gdje je k > 0, konstanta ovisna o upotrijebljenom sustavu mjernih jedinica. U MKSA sustavu je jednaka
9 2 2
0
1
8, 99 10 /
4
k N m C
= = . Za nae potrebe emo odabrati k = 1. (Takva konstanta postoji u CGS

sustavu. Jedinica naboja u tom sustavu se zove statkulon.)
Udruga Normala
131
Zbog pojednostavljenja odaberimo samo dvije vrijednosti za q. Neka to bude 1 q = . Poloaje toaka
odredimo s (a, 0) i (-a, 0). U Descartesovom koordinatnom sustavu potencijal toke (x,y) u odnosu na naboj
u toki (a,0) e biti:

( )
( )
2
2
, ,
q
V x y
x a y
=
+

A potencijal sustava dviju toaka:
( )
( ) ( )
2 2
2 2
,
q q
V x y
x a y x a y
=
+ + +
.
Uoi da je pretpostavljeno da su naboji razliitih predznaka. Valjda itatelj ve zna da je a promjenjiv
parametar koji se moe mijenjati nainima odreenima u \ .

Za razliku od potencijala, elektrino polje je vektor. Prikazuju ga u ekstremno saetoj formi E V = .
Simbol (ita se nabla) je gradijent [Podsjetnik: Gradijent skalarnog polja je vektorsko polje. Svakoj
toki skalarnog polja je pridruen vektor u smjeru najveeg prirasta skalarnog polja ija je veliina jednaka
najveoj promjeni skalarnog polja.] Morat emo nai parcijalne derivacije funkcije V(x,y) po x i po y.
trebalo bi se sjetiti i pravila o derivaciji sloene funkcije:

( ) ( )
( ) ( )
3/ 2 3/ 2
2 2
2 2
3/ 2 3/ 2
2 2
2 2
V x a x a
x
x a y x a y
V y y
y
x a y x a y
+
=

+ + +

+ +

Sada bi trebalo desne strane ovih jednakosti prepisati u Winplotove proreze. itatelj vjerojatno ne gori od
elje. Postoji mogunost pojednostavljenja. Naime, polarna udaljenost toke (x,y) se moe pisati kao
2 2
x y + , a moe i kao ( ) , abs x y . Formule u Winplotovoj sintaksi e izgledati:

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
' / , ^ 3 / , ^ 3
' / , ^ 3 / , ^ 3
x x a abs x a y x a abs x a y
y y abs x a y y abs x a y
= + +
= +

Konano moemo vidjeti sliku polja:
Udruga Normala
132

Ako ne ugleda promjenu na zastoru prozora, sjeti se da nema polja ako su naboji na istom mjestu. Napravi,
na primjer ovo.

Da bi slika bila jasnija, dobro je pokazati i mjesta naboja:

Za didaktike potrebe je dobro nacrtati neku familiju
silnica. Ekonominije je upisati jednadbu familije
trajektorija u obliku 1/abs(x-a,y)-1/abs(x+a,y)=-b
(Winplot moe crtati familije krivulja samo do
parametra Q) nego crtati trajektorije.

Slijedi primjer slike kakvu je pokazao autor:

Udruga Normala
133

5.5 Jednadbe drugog reda
Winplot nema poseban dijaloki okvir za diferencijalne jednadbe drugog reda, ali ih se moe svesti na
sustav dviju diferencijalnih jednadbi prvog reda
5.5.1 Prigueno titranje
Neka je zadan sustav koji se sastoji od tijela mase m, opruge s linearnom karakteristikom koeficijenta
elastinosti k > 0 prigunice s konstantom priguenja c .
Promatrat emo situaciju bez vanjske sile koja djeluje na sustav. Dakle, sustav je pomaknut iz ravnotee i
preputen je sam sebi. Na sustav djeluju slijedee sile:
Sila jednaka umnoku mase i ubrzanja, koja je po drugom Newtonovom zakonu gibanja:

Veliina x je pomak od ravnotenog poloaja (elongacija);
Sila guenja razmjerna brzini,

Sila elastinosti opruge koja je po Hookeovom zakonu razmjerna udaljenosti od ravnotenog
poloaja,

2
2
d x
m
dt
dx
c
dt
kx
Udruga Normala
134
Sve tri sile djeluju du osi x pa ih zbrajamo algebarski:
,
2
2
0
d x dx
m c kx
dt dt
+ + =

to je diferencijalna jednadba drugog reda s konstantnim koeficijentima.
Sustav se obino prikazuje u koordinatnom sustavu u kojem je os x okrenuta prema dnu stranice:

itatelj koji je svladao diferencijalne jednadbe drugog reda ova transpozicija ne predstavlja problem.
Zadatak glasi: nai krivulje ovisnosti elongacije o vremenu x(t) i brzine o vremenu v(t). Poetni uvjeti su
( )
0
0 x x = i ( ) 0 0 v = . Drugi uvjet slijedi iz definicije ( ) ( ) ( ) ' ' 0 0 x t v t x = = .
Dobili smo Cauchyev problem drugog reda. Drukije se kae da imamo problem poetne vrijednosti (PPV).

( ) ( )
2
2
0
0
0 , ' 0 0
d x dx
m c kx
dt dt
x x x
+ + =
= =

Rijeimo jednadbu po nepoznanici
2
2
d x
dt
:

2
2
d x c dx k
x
dt m dt m

=

Sad se jo treba sjetiti da je brzina derivacija puta po vremenu, a ubrzanje derivacija brzine po vremenu:

2
,
dx d x dv
v
dt dt dt
= = .
Jednadba je konano svedena na sustav dvije linearne jednadbe prvog reda s konstantnim koeficijentima:

( )
( )
0
'
0
' 0 0
x v
x x
za
k c
v x v v
m m
=
=

= =

Ili u matrinom obliku:

( ) ( )
0
0
0 1 '
/ / ' 0
t
x x x x
za
k m c m y v v
=

= =

.

Udruga Normala
135
Jo bi bilo dobro odrediti brojeve umjesto koeficijenata jednadbe: x
0
= 0,1 cm, k = 10 N/m, m=2.5 kg, a za
konstantu amortizacije odaberimo tri vrijednosti: c= [ 2, 4, 7] Ns/m.
Matrina jednadba sad izgleda ovako:

( )
' ' 0 1
' 4 / 2.5 ' 4 / 2.5
x v x x
ili
v x c v y c v
=
=

=
] ] ]

Jasno je da Winplotu ne moemo narediti da izraz v' shvati kao varijablu pa sustav treba prevesti u
Winplotovu sintaksu: [x' = y , y' = . 4x (c/2.5)y ]. Koordinatne osi moemo imenovati po volji:
Postupak u Winplotu je ve usvojen? Rezultat:

C=2

C=4

Udruga Normala
136

C=7

Udruga Normala
137
5.5.2 Problem lovac-lovina
Postoji vrlo esto obraivan jednostavan model dinamike ekolokog sustava poznat kao problem odnosa
lovac-lovina (predator- prey) odnosno problem Lotka Volterra.
Neka je zadana neka ivotinjska vrsta, recimo zeevi. Ako broj zeeva oznaimo slovom x, njihov broj bi u
otvorenom sustavu bez neprijatelja rastao u skladu s populacijskom jednadbom: , 0
dx
ax a
dt
= > .
Neka bude zadana druga ivotinjska vrsta, recimo vukovi. Ako broj vukova oznaimo slovom y, njihov broj
u otvorenom sustavu bez zeeva e opadati, opet u skladu s populacijskom jednadbom: , 0
dy
bx b
dt
= > .
Naselimo sad obje vrste u isti otvoren sustav. Jasno je da e vukovi usporavati prirast zeeva, a zeevi e
prouzrokovati promjenu trenda kod vukova. Njihov broj e poeti rasti. Vukovi trae zeeve, a zeevi bjee
od vukova. Kako modelirati mogunost susreta? Najjednostavniji model je cxy.
Znai da e prirast zeeva biti korigiran:
dx
ax cxy
dt
= . Prirast vukova e biti korigiran drukije:
dy
bx cxy
dt
= + . Obje jednadbe ine poznati sustav:

'
'
dx
ax cxy
x ax cxy
dt
dy y bx cxy
bx cxy
dt

= +
= +
.

Problem je dobio ime po dvama istraivaima koji su neovisno problem rijeili na slian nain. I to
Alfred J. Lotka 1925 i Vito Volterra 1926.

Ispitaj sustav u kojem je poetni broj vukova zadan brojem 5, mogunost susreta se korigira koeficijentom
2, a broj zeeva neka varira a=[1, 2, 3, 4]. Neka su zadani poetni uvjeti ( ) ( ) 0 1, 0 1 x y = = :

( )
( )
0 1 ' 2
0 1 ' 5 2
x x ax xy
y y y xy
= =

= = +

Udruga Normala
138

Petlje s dijagrama se zovu ekoloki ciklusi .
Prenesimo podatke u Excel da usporedimo krivulje prirasta za svaku vrstu posebno:
0
1
2
3
4
5
6
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4
x
y

a=1
Udruga Normala
139
0
1
2
3
4
5
6
7
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2 1.4 1.6 1.8
x
y

a=4

6 Planeti
Posebno zanimljiva primjena numerikog rjeavanja diferencijalnih jednadbi je simulacija putanja planeta.
U Winplotu postoji poseban prozor u kojem se u 2D mogu pokazati putanje sustava tijela koja se privlae
silom koja opada s kvadratom udaljenosti
2
/ F k r = .
Svako tijelo je u interakciji s drugim tijelom. Ta interakcije se manifestira kao sila razmjerna njihovim
masama i obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti.
Neka su zadana tri tijela 1, 2, i 3 masa m
1
, m
2
i m
3
.

Odredimo neki referentni sustav, zbog jednostavnosti najbolje polarni. Svako od tijela odreuje radijalni
vektor i r
r
, a udaljenosti meu tijelima su respektivno j
ij i
d r r =
ur r
. Izmeu svaka dva tijela tada postoji sila

1 2
ij
ij
mm
F k
d
=
Treba primijetiti da je prema treem Newtonovom zakonu
ij ji
F F = .
Udruga Normala
140
Znamo i da elektrine sile opadaju s kvadratom udaljenosti. Dakle, ako umjesto mase m upiemo
koliinu naboja q i umjesto gravitacijske konstante k upiemo elektrinu konstantu
4
, moemo
prouavati i orbite elektrinih estica (malo frizirane).
Otvorimo opet glavni prozor pa . U novom prozoru se pojavljuju
orbite izvorno predloenih triju tijela.

Ponekad crtanje traje predugo pa treba postupiti po uputi .

Slika je fantastino zbunjujua. Na sreu, pojavila se poznata ploa s popisom i u njoj redak
. Ve uobiajenim postupkom se dobije nova ureivaka ploa.
Udruga Normala
141

Kako vidimo, predloen je sustav triju tijela nazvanih tijelo 0, tijelo 1 i tijelo 2. oni definiraju zajedniko
sredite gravitacije. Svako tijelo je zadano slijedeim parametrima:
Imenom koje se moe mijenjati upisom u ;
poloajem odreenim dvjema koordinatama koje se takoer mogu mijenjati: ;
brzinom zadanom komponentama:
i masom: .
Broj tijela se moe poveavati klikom na , a smanjivati klikom na . Jasno je da sustav mora imati
najmanje dva tijela.
Svaki sustav automatski generira sredite gravitacije.
itatelj moe vjebajui ispitati znaenja tipki .
Kako izvorno predloeni model sa sluajno odabranim parametrima djeluje zbrkano, napravimo
jednostavniji sustav od dva tijela. Prvo izbriimo jedno tijelo i oistimo sliku klikom na . Dobit emo
ovakav sustav:

Neka tijelo 1 bude Zvijezda jedinine mase M=1. Sredite tijela neka bude u ishoditu (x = 0, y = 0), a
njegova brzina (x' = 0, y' =0). Drugo tijelo nazovimo Planet i neka mu masa bude m<<1, recimo m=1E-6.
dobit emo sliku koja podsjea na sustav bez znaajnih perturbacija, kao to su Sunce-Zemlja, Zemlja-
Udruga Normala
142
Satelit ili proton-elektron. Neka planet ima poetne koordinate (x = 1, y = 0) i brzini (x' = 0, y' =
1). Poinjemo dakle, od ove slike:

Konstanta gravitacije neka isto bude 1.
Ostavimo parametre raunanja u izvorno zadanim veliinama:
.
Za ovaj sustav su dobri, a znaenje u objasniti kasnije. Pritisni na . Bilo bi lijepo dodati polarnu i
pravokutnu mreu te nacrtati vektor poetne brzine. (Za sve ostale manipulacije ovaj prozor se ponaa kao
standardna 2-dim datoteka) Evo slike:
Sada bi bilo mudro imenovati i spremiti datoteku pa mijenjati parametre brzine. Nazovimo Datoteku
Dvatijela0, spremimo pa varirajmo parametre:

Vidljivo je da za v = 1, orbita slii na krunicu, a da se s poveanjem brzine ekscentritet poveava. Za v=1,3
Program je nacrtao samo luk elipse zbog toga to je potvrena opcija pa crtanje prestaje kad se taj
rub dohvati. Poveajmo sad brzinu na
v=1,41 ( 2 v ).

to se dogodilo? Stigli smo do takozvane
druge kozmike brine ili brzine
odvajanja
2
2
O
kM
v
r

= =

. Putanja
tijela je postala parabola. Za
O
v v > ,
putanja je hiperbola.
Udruga Normala
143
Kad ve spominjem hiperboline putanje, pokazat u i sliku putanje koju astronomi zovu hitac iz prake.
To je uinak koji nastaje ako se tijelo dovoljno velike brzine priblii tijelu dovoljno velike mase.
Gravitacijska energija tada malom tijelu daje estoko ubrzanje kojim se naglo mijenja njegova putanja.
Neka u naem primjeru Planet ima poetni poloaj (-2,0.5) i poetnu brzinu (1,0). Dogaa se ovo:

Evo i slike za v<1:

Prije prelaska na novo poglavlje bih trebao objasniti i to znae izrazi ,
i . Winplot poinje raunati s dvama osnovnim ulaznim
podacima. To su interval to jest razmak izmeu dva vora na putanji i poloaji, to jest broj vorova
putanje. Duljina putanje je L= . Kad bi ti podaci bili jedini, nacrtana putanja bi znaajno
odstupala od teorijske. Zbog toga se izmeu dvaju unaprijed zadanih vorova zadaju novi i to podatkom
kalkulacije. Program automatski odreuje taj broj izmeu 10 i 100. rezultat koji predlae program je
kompromis izmeu tonosti i brzine. Korisnik moe sam mijenjati te podatke ako mu se ne svidi izvorno
predloeno rjeenje.

Udruga Normala
144
6.1 Orbite s perturbacijama
Dodamo li u sustav dvaju tijela i tree tijelo mogue je
vidjeti i perturbacije putanje.
Imali smo sustav :
Zvijezda (zeleno tijelo): poloaj (0,0), brzina (0,0), masa
=1;
Planet (plavo tijelo) : poloaj (0,0), brzina (0, 0.9) .
Dodajmo novo tijelo klikom na i zadajmo mu
slijedee parametre:
Planet 1 (crveno tijelo): poloaj (-1,0), brzina (0,1), masa
1E-6.
Efekti perturbacije su oiti na tijelu manje mase.

Zanimljivo je i prouiti sustav dvaju tijela u kojem je masa
manjeg tijela oko 1% veeg tijela. Neka je vee tijelo
Planet , a manje Satelit. Otvorimo nov prozor pa izbriimo tijelo 2. Zadaj ovo:
Planet (crveno tijelo): poloaj (0,0), brzina (0,0), masa = 1;
Satelit (zeleno tijelo): poloaj (1,0), brzina (0,1), masa =0,01.

b) ispitaj kako se sustav vidi iz sredita koordinatnog sustava:
b) ispitaj kako se putanja satelita vidi s planeta.
Rad:
a) poslije upisivanja ulaznih podataka klikni na
pa tek onda na . Dobit e ovakvu
sliku:

b) Sada se vrati u \

pa klikni na . Sad e se
vidjeti kako orbita izgleda promatrau s planeta:

Udruga Normala
145
6.2 Blizanci
U astronomiji se blizancima nazivaju parovi zvijezda skoro jednake mase i relativno malene meusobne
udaljenosti. Prouimo nekoliko primjera, njihovog apsolutnog i relativnog gibanja.
1. primjer
Orbitalni sustav:
Tijelo 1: poloaj (-1,0), brzina (0.-0.5), masa = 1;
Tijelo 2: poloaj (1,0) ,brzina (0, 0.5), masa=1.
Kako smo oekivali, sustav dvaju simetrinih tijela
rotira stalnom brzinom po stabilnoj putanji. Lako je
uoiti da je sredite gravitacije nepomino i ne ovisi o
poloaju promatraa.

2. primjer
Orbitalni sustav:
Tijelo 0: poloaj (-1,0), brzina (0,0.2), masa = 1;
Tijelo 1: poloaj (1,0), brzina (0,0.5), masa = 1.
Udruga Normala
146

Bilo bi dobro pregledati i relativne putanje. Postavimo prvo tijelo 0 u ishodite. Pokazat u slike za oba
sluaja:

Udruga Normala
147

Postavi sad sredite gravitacije u ishodite:

6.3 Sustav Sunce-Zemlja-Mjesec

Ovaj primjer dugujem autoru programa Richardu Parrisu.
Orbitalni sustav:
Sunce (crveno tijelo) : poloaj (0,0), brzina (0,0) masa=50, neka se nalazi u ishoditu (na ureivakoj ploi
e biti oznaeno zvjezdicom);
Zemlja (zeleno tijelo): poloaj (1,0), brzina (0,1), masa =1;
Mjesec: (plavo tijelo) : poloaj (1.03, 0), (0,0.03), masa = 0.03;
Konstanta gravitacije: 0.03;
Interval: 0.001.
Zbog smanjenog intervala slika e se crtati vrlo sporo.

Udruga Normala
148

7 Interpolacijski polinom
Problem interpolacije se sastoji od traenja polinoma n-tog stupnja koji prolazi kroz n+1 toku. Winplot
nalazi, poput mnogih raunalnih programa, ovaj polinom iterativnim postupkom. Pogledajmo kako.
Kad napravimo ovo: \
, otvori
se prozor:

Udruga Normala
149

Vidi se parabola (graf polinoma drugog stupnja) koja prolazi kroz tri toke. U popisu nema analitikog
izraza i klikom na se pojavi poruka
.

Valjda je trebalo pogledati naslovnu traku. Ne pie bez razloga:
.
Primjer

Odredi polinom iji graf prolazi tokama A(4,0), B(3,1), C(0,-2) i D(-4,0).
Da upotrijebimo Lagrangeovu formulu:
( )
( )
( )
( ) ( )? ,
1
, 1
1
1

+
=
+
=
=
=
N
i j j
i i
N
i i i
i
i N
x x x
x
x
y x P

Kako smo ve navikli, Winplot to radi umjesto nas. Vrati se na

Toke iz zadatka se mogu postaviti
vuenjem mia, to je dobro samo za prvi
pogled na krivulju. Bolje je uiniti ovo:
\
Kad se pojavi ovakva
ploa:

Udruga Normala
150
upiati brojeve iz jednog od ureenih parova. Gotov dijagram izgleda ovako:

Paljivim smjetanjem pokazivaa mia,
preureuju se podaci izvorno zadanih toaka. Kad
se mi postavi bilo gdje, pokazat e se toka na
povezanoj paraboli sve vieg reda. Ako se skine
potvrda ( ) sa stavke , desnim klikom
na toku se sniava red krivulje do najmanje
prvog.

Da se onemogui namjerno ili sluajno mijenjanje
grafa, najlake je prekinuti oekivanja programa s
Ctrl+Q. Sada je naa datoteka opet najobinija
.wp2 datoteka. Graf se moe preureivati na do
sada nauene naine, ali analitikog izraza nema.
etiri zadane toke odreuju kubnu parabolu,
odnosno polinom treeg stupnja. Winplot je
izraunao njegove koeficijente po slijedeem redu:
( ) .
3
3
2
2 1 0
x a x a x a a x P + + + = Njih se moe
vidjeti u
\ \

Izgledaju ovako:

Pogreka je manja od
14
10 5

. Podaci su zapisani kao tekst i s njima se moe manipulirati na naine
uobiajene u Windowsima.
Udruga Normala
151
8 Posebni grafovi
Dijagram se moe grafiki obogatiti i nenumerikim postupcima- Moe se uvoziti grafika (kao bitmap) iz
drugih Windows dokumenata

8.1 Slika na grafu
Ponekad su grafike mogunosti opcije \ nedovoljne za opisivanje grafa. Zapravo,
dananjem korisniku te mogunosti djeluju ba jadno. U tom sluaju se moe uvesti grafika iz drugog
dokumenta. Evo primjera: Nacrtaj graf funkcije:

1
1
+
=
x
x
y

4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
y = (x+1)/(x-1)

eli li na dijagramu vidjeti algebarsku razlomaku crtu, kopiraj s Ctrl+C formulu iz Worda (napisanu s
Microsoft Equation Editor 3.0 i prenesi je u dijagram. Prije lijepljenja aktiviraj \
. Sada dijagram izgleda ovako:
Moda ti se ne svia odabrano mjesto ili izgled
formule. Postavi pokaziva mia na formulu i klikni
desnom tipkom. Pojavit e se ploa za ureivanje:

Preuredi je po volji.

Udruga Normala
152

8.2 Slika na podlozi
Mnogo grafova je neupotrebljivo bez mree na podlozi. Mrea koju generira Winplot nije ba svaki put
najbolji izbor. Program dozvoljava da se napravi bilo kakva podloga za dijagram. Vano je da bude u
formatu bitmap. Do podloge se doe slijedei put: \ \ \ .
Evo primjera koji nema veze s matematikom:

Udruga Normala
153

Vano je primijetiti da se na podlogu ne moe utjecati niti jednom Winplotovom radnjom, a ona se ne moe
kopirati. Evo kopiranog dijagrama:
15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
9
8
7
6
5
4
3
2
1
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
x
y

Udruga Normala
154
8.2.1 Van der Waalsovi dijagrami
Za dovrenje ovog uratka e nam trebati Microsoft Paint.
Pripremi bitmap datoteku koja se sastoji od 66 kvadrata s milimetarskom podjelom. Najlake je skinuti
kakav unaprijed pripremljen papir pa ga doraditi. Evo primjera stranice s koje se to moe uzeti.
http://www.intmath.com/downloads/Graph-paper.php
ostatak posla se napravi u Paintu, a kako, nije moja briga. Ovo nije prirunik za crtanje. Evo primjera
dovrene bitmap datoteke:

Sada slijedi put \ \ \ . Otvori pripremljenu sliku.
Udruga Normala
155

Sada uradi ovo:
Udruga Normala
156

Nova slika izgleda ovako:

Udruga Normala
157
Nacrtat emo familiju grafova poopene Van der Waalsove jednadbe:
( )( )
2
3/ 3 1 8 p v v t + = gdje je
normaliziran tlak /
C
p P P = , /
C
v V V = i /
C
t T T = . Eksplicitno:

3
8 3
, 0 3, 0, 6 2.
3 1
t
p v t
v v
= < < < <

Naravno, Winplot ne razumije oznake iz termodinamike. itatelj koji je stigao do ovog poglavlja e ostatak
napraviti sam. Ovako izgleda rjeenje:

Udruga Normala
158
1 2 3
1
2
3
4
5
6
7
x
y
k=0
k=4
8.2.2 Dijagrami rezonancije
Neka je zadana funkcija rezonancije
( )
2
0
2 2
0 0
2
F s
s k s

=
+ +
.
Ova formula se skoro nikad ne u udbenicima ne prikazuje u ovom obliku. Obino se nae takozvani faktor
uveanja, to je omjer amplitude X i statikog pomaka:
2
2 2
0 0
1
1 2
st
X
M
x
k

= =

| |
+
1
\ ]
]
i fazni pomak zaostajanja vibracije za
impulsom:
0
2
0
2
arctan
1
k

=

| |

1

\ ]
. Kako bi formule bile upotrebljive u Winplotu, treba naravno napraviti
supstituciju
0
/ x = : Pa se pokau dijagrami:
1 2
1
2
3
4
5
6
7
y
k=0
k=1
Obino se kae da bi amplituda u sustavu bez priguenja bila beskonana, a ako je priguenje veliko, da se
maksimalne amplitude javljaju pri sve manjim omjerima
0
/ . Vidljivo je i da je za mala priguenja mrea
grafova vrlo rijetka, a da zbog velikih strmina praktina mjerenja zapravo nisu mogua. Zato se napravi
nova supstitucija: 10
x
x , a formula se logaritmira:
( ) ( )
( ) ( )
2 2
2
2 2
2
1
log .5log 1 10 2 10
1 10 2 10
x x
x x
y k
k

= = +

+
ili u Winplot sintaksi:
y = -.5log((1-10^(2x))^2+(2k10^x)^2), -1< x <1 , 0 < k < 1. dobije se graf:
Udruga Normala
159

Linearna mrea koju bi napravio Winplot je neupotrebljiva.
Pripremi u jednu linearno logaritamsku mreu s dvije logaritamske dekade i s jednom
linearnom dekadom:

Ja sam mreu nacrtao tako
da sam zadao atribute
slike:
Pa crte nacrtao po osjeaju
za dekadske logaritme
drei prst na tipki shift
dok sam vukao crte miem.
Sitne netonosti ne
smetaju. Mreu bi trebalo spremiti recimo kao
pa je uvesti u dijagram pratei put \ \ \ . Slika se uredi povlaenjem
rubova prozora.
Udruga Normala
160

Udruga Normala
161

9 Appendix
9.1 Mapa fontova
Svaki tekst koji pripada Winplotovom dijagramu se moe prilagoavati po tipu, stilu i veliini. Naredbe za
ureivanje su rasute po raznim izbornicima. Pokuat u pokazati gdje ih se sve moe nai

Opis:
Fontovi za 1 se mogu nai u:
\ :
\ \ ;
Fontovi za 3 se mogu nai u :
\
Udruga Normala
162

\ \ ;
Izvorno predloeni font sa popis, koji izgleda ovako:
,
Se takoer moe mijenjati:
\ \ .
Evo popisa s promijenjenim tipom slova:

To je ; stil: ; veliina: .
Udruga Normala
163
9.2 Funkcije i konstante
Winplot ima bogatu biblioteku funkcija i konstanti koje se mogu pregledati u \ .
Funkcije se upotrebljavaju gotovo standardno i ne treba gubiti vrijeme za poseban trening. Sve posebnosti
u posebno istaknuti.
9.2.1 Operatori
1. + znak za zbrajanje. Standardna upotreba;
2. znak za oduzimanje ili negativan predznak. Standardna upotreba;
3. / znak dijeljenja. Standardna upotreba. Ne razdvaja algebarske izraze. Ukoliko ih eli razdvojiti,
upotrijebi zagrade.
Dakle: 2+3/4+5 (2+3)/(4+5).
Program ne prepoznaje znakove : niti .
5. * znak mnoenja. Standardna upotreba. Program ne raspoznaje znakove niti . Znak
mnoenja se esto smije izostaviti. Dakle ax=a*x.
6. ^ znak potencije. U prozorie za ureivanje se ne mogu upisati gornji ni donji indeksi. Ako
je eksponent dovoljno malen, potenciranje se moe zamijeniti mnoenjem. Dakle, lake je
pisati xx nego x^2.
7. Zagrade se piu na standardan nain. Program trpi pogreke tipa [x+2), ali izostavljanje
zagrade ne trpi. Svaku takvu pogreku javi porukom i dok se pogreka ne
popravi, raditi se ne moe.
8. program ignorira razmake. Dakle 2+3 i 2 + 3 su jednako valjani izrazi. To moe pomoi
kod pisanja veih formula.

9.2.2 Konstante
1. pi = 3.14159265358979.
Znak je samo znak. S njim se ne moe raunati niti se moe upisivati u prozorie za ureivanje
formula.
2. deg = 0.0174532925199433 (/180). Znak stupnja program ne prepoznaje.
3. e = 2.718281828459045. Vrijednost parametra E u \ \ je izvorno
namjetena na tu vrijednost.
4. Konstante ninf i pinf predstavljaju negativnu i pozitivnu beskonanost. Jasno je da numeriki
program mora imati konane granice. Zato je zapravo ninf = -1.74E+18,a pinf =1.74E+18.
Analizator baze podataka (the parser) konstante moe prepoznavati samo ako su odijeljene znakovima za
operacije. Prevoenje poinje s lijeva na desno. Tako zpi znaci z*pi, a piz znaci p*i*z.

Svaki niz slova i brojeva e se shvatiti kao umnoak konstanti i varijabli, osim ako nije naen u imeniku
funkcija. Recimo da pie ovo:a3b. Program to ita kao a*3*b. slova a i b su varijable i njihove vrijednosti su
izvorno zadane u rasponu -10 a 10 te -10 b 10. Taj se raspon moe mijenjati po volji u \
\ A W. slova x, y i z ne mogu biti varijable. Dakle, nikakvo raunanje sa simbolima
(neodreenicama) nije mogue.

9.2.3 Standardne funkcije

Udruga Normala
164
ln , log , exp ,

sin , cos , tan , csc , sec , cot ,
sinh , cosh , tanh , coth , sech , csch ,
arcsin , arccos , arctan , arccot , arcsec , arccsc ,
argsinh , argcosh , argtanh , argcoth , argsech , argcsch ,
floor , ceil , int [ int(-2.3) = -2.0 ] ,
sqr = sqrt [ = square root ] ,
! [factorial],
abs(x) = |x| .
Argument se mora pisati u zagradama. Dakle pie se sin(x), a nikako sinx.
Eksponencijalna funkcija se smije pisati kao exp(x) ili kao e^x.
Program ne razlikuje velika i mala slova. Dakle sin(x) = SIN(X) = sIn(x) = itd.
Konstanta deg stavljena za pi/180, kao y = sin(x deg) pravi graf funkcije sinus (sin) s kutovima zadanim u
stupnjevima.

9.2.4 Nekonvencionalne funkcije

root(n,x) = n-ti korijen od x ,
power(n,x) = n-ta potencija od x ,
iter(n,f(x)) = n-ta iteracija od f(x) ,
abs(x,y) = sqrt(x*x+y*y) ,
abs(x,y,z) = sqrt(x*x+y*y+z*z) ,
arg(x,y) = polarni kut t, za svaki -pi < t <= pi,
x = abs(x,y)cos(t), i y = abs(x,y)sin(t) ,
max(a,b,..) i min(a,b,..) ,
mod(x,y) = x - |y|*floor(x/|y|) ,
sgn(x) = x/abs(x) ,
frac(x) = x-int(x) ,
hvs(x) = Heavisideova funkcija (1+sgn(x))/2 ,
erf(x) = funkcija standardne pogreke ,
binom(n,r) = n!/r!/(n-r)! ,
sum(f(n,x),n,a,b) = suma (zbroj) od f(n,x) za n=a to n=b ,
prod(f(n,x),n,a,b) = produkt (umnoak od f(n,x) za n=a to n=b ,
rnd(x) = sluajna vrijednost izmeu -x i x ,
log(b,x) = ln(x)/ln(b) ,
gauss(x) = exp(-0.5x*x)/sqrt(2*pi) ,
gamma(x).

Treba se sjetiti da se x^n rauna preko logaritama kao exp(n*ln(x)), to znai da x mora biti pozitivno.
Potrebno je pretpostaviti da je baza pozitivna i u izrazima tipa x^n.Ta se konvencija moe izbjei
upotrebom power(n,x). Tu je n uvijek cijeli broj (zaokrui ako treba).
Postoji jo i chi(a,b,x) = karakteristina funkcija intervala (razmaka) [a,b], gdje je 1 za x izmeu a i b, te
inae 0 .

Udruga Normala
165
9.2.5 Po dijelovima zadane funkcije

U Winplotu postoje konstruktori funkcija koje su na razliitim intervalima zadane razliitim analitikim
izrazima. U amerikoj literaturi se kae spliced functions, a u talijanskoj i funzioni a pezzi.. Nisam pronaao
adekvatan izraz na hrvatskom pa sam preveo po dijelovima zadane funkcije. Po sebi je jasno da se ti
razmaci ne smiju preklapati.
Funkcije se oznaavaju izrazima :joina, joinb, joinc, ..., and joinz.
1. primjer
joinx(f|c,g|d,...,h)

je
( )
<
=
inan h
d x c g
c x f
h d g c f joinx
,
,
,
, ,
M
K

2. primjer
Pokuaj konstruirati y = joinx(x+1|0,1-xx|2,-1).

4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
4
x
y
y = joinx(x+1|0, 1-xx| 2, -1)

Udruga Normala
166

Na slian nain su definirane funkcije koje ovise o parametru m. Vrijednost funkcije

joinm(f(m)|c,g(m)|d,...,h(m))

je
f(m) if m <= c,
g(m) if c < m <= d,
..., ili
h(m) inae.
Sintaksa ovakvih funkcija nije ba uobiajena pa je treba vjebati.

.

Mogu se dodati nove funkcije u imenik. svaki unos treba prvo imenovati pa definirati kao funkciju od x,
odnosno kao funkciju od x i y. Potvrdi odgovarajuom radijskom tipkom prije tipkanja "Enter". Program
provjerava je li uneseno ime novo te ima li formula smisla pa pa je dodaje na popis.

Decimale se odjeljuju tokom. Zarez odjeljuje razmake (intervale) u definiciji po dijelovima zadanih
funkcija.

Udruga Normala
167

9.3 Korisniki definirane funkcije
Moe se dogoditi da sve zadane, standardne i nestandardne funkcije nisu dovoljne.
Tada definiraj ime (samo slovima) nove funkcije pa je unesi u imenik. Kad god se sjeti, funkciju iz imenika
smije preurediti.:

Primjer:
Pretpostavimo da e ti ee trebati funkcija ( ) 2sin y x = .
Uini ovo: \

Izmisli joj ime. Recimo prva. Napravi ovo:

Udruga Normala
168
4 3 2 1 1 2 3 4 5
4
3
2
1
1
2
3
x
y

9.4 Nedostaci
Program Winplot se moe i kritizirati.
Evo nekoliko primjedbi:
Korisnik mora biti vjet u koritenju tipkovnice. Mi je slabo aktivan;
Program se dosta esto rui. Evo nekoliko uputa za poveavanje sigurnosti rada:
1. Imenuj datoteku odmah nakon otvaranja. Otvori i mapu u koju e je spremiti. Prvo je spremi
naredbom \ .
2. Poslije svakog stupnja rjeavanja, spremi promjene naredbom \ .
3. Dobro je vjebati te radnje, ne samo zbog Winplota. Koristi preice Ctrl+Shift+S, odnosno Ctrl+S.
4. Ako se program ipak srui, poaljite mi kopiju datoteke kako je izgledala prije ruenja i kratak opis
radnje koja je ruenje programa izazvala.

Kod lijepljenja tablica u druge Windows dokumente, treba paziti da podruje vrijednosti ne obuhvati
pol. Vrijednosti funkcije u polovima su nedefinirane. Program pie rije u eliju tablice to dovodi
do zbrke.

Grafovi U Programu Winplot 2-Dim PDF

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Grafovi U Programu Winplot 2-Dim PDF

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Grafovi u programu Winplot

, ali zbog preglednosti elimo vidjeti svaku drugu

= Kad je 1 < e , krivulja je elipsa.

Grafovi u programu Winplot

= = . Za nae potrebe emo odabrati k = 1. (Takva konstanta postoji u CGS

Você também pode gostar