Zagreb, 16.10.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA 1
Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv Argentinska Republika
Glavni grad Buenos Aires
Povrina 2 780 400 km2
Broj stanovnika 43 024 374 (srpanj 2014)
Slubeni jezik panjolski
Dravno ureenje republika
Predsjednik Cristina FERNANDEZ DE KIRCHNER
Predsjednik Vlade Cristina FERNANDEZ DE KIRCHNER
Vremenska zona GMT- 6
Valuta argentinski peso ($) USD =1:5,447
Kreditni rejting: - Moody's, RD Fitch, SD Standard & Poor's
lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:
45 organizacija: AfDB (nonregional member), Australia Group, BCIE, BIS, CAN
(associate), CELAC, FAO, FATF, G-15, G-20, G-24, G-77, IADB, IAEA, IBRD, ICAO,
ICC (with national committees), ICRM, IDA, IFAD, IFC, ILO, IMF, IMO, IMSO, ISO,
ITSO, ITU, ITUC, LAIA, Mercosur, MIGA, NSG, OAS, OPANAL, OPCW, SICA
(observer), UNASUR, UNCTAD, UNIDO, Union Latina (observer), UNWTO, WFTU,
WTO.
Makroekonomski pokazatelji
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.*
BDP, tek cijene (mlrd USD) 308.7 370.3 448.2 477.0 484,6
BDP po stanovniku (USD) 14 420 15 780 17 354 17 826 18 600
Realni rast BDP-a (%) 0.9 9.2 8.9 1.9 3.5
Izvoz (milijarde USD) 65.9 80.4 97.8 94.0 85.08
Uvoz (milijarde USD) 49.4 68.1 87.5 83.0 71.3
Inflacija (%) 16.3 25.3 23.61 25.6 20.8
Nezaposlenost (%) 8.7 7.8 7.2 7.2 7.5
Izravna strana ulaganja (mlrd
USD)
79.9 88.5 98.9 112.2 115.9
Izvor: EIU, * oekivanja
Struktura BDP-a: usluge 72%, industrija 23%, poljoprivreda 5%.

Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 2
Najvanije industrije: industrija Argentine je raznovrsna, a najrazvijenije su
metalurgija, petrokemija, automobilska, elektrotehnika i prehrambena industrija.
Industrija se temelji na preradi poljoprivrednih proizvoda, nafte, proizvodnji strojeva,
tekstila, te kemijskih proizvoda. Argentina je bogata olovom, cinkom, kositrom,
bakrom, eljezom, magnezijem, naftom i uranom, a vano prirodno bogatstvo
predstavljaju i velike vodne rezerve.
Izvor: EIU/CIA The World Fact Book

Porezi

Vrsta poreza Stopa poreza
Porez na dobit 35%
Porez na dobit po odbitku 0% - 35%
Porez na dohodak od kapitala 35%
Porez na dohodak 9% - 35%
Porez na dodanu vrijednost PDV 21%,27%,10,5%
Porez na promet nekretnina 2,5% - 4%

Porez na dodanu vrijednost (PDV) za veinu roba i usluga iznosi 21%, s iznimkom od
27% za plin, struju i vodu, te 10,5% za meso, voe i povre, knjige i publikacije.
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti
(primjenjive olakice, osloboenja i slino) nisu posebno analizirani u ovom dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Zakonom o stranim ulaganjima (br. 21382) reguliraju se sve mogunosti koje se
pruaju stranim ulagaima u AR na svim podrujima gospodarstva proizvodnja,
rudarstvo, poljoprivreda, trgovina, financije, usluge i ostale aktivnosti koje se odnose
na proizvodnju i razmjenu roba i usluga. Zakon utvruje stranim ulagaima ista prava
kao i domaim ulagaima, u skladu s Ustavom Argentinske Republike i svim ostalim
vaeim zakonima. U skladu s tim, strani ulagai podlijeu istim obvezama kao i
njihovi lokalni partneri.

Vie informacija u vodiu za strane ulagae: Doing Business in Argentina An
Investor's Guide www.inversiones.gov.ar/en
Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 3

Vanjskotrgovinska razmjena

U milijardama USD
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
IZVOZ 65.9 80.4 97.8 94.0 85.08
UVOZ 49.4 68.1 87.5 83.0 71.3
RAZLIKA 16.5 12.3 10.3 11.0 13.78
Izvor: EIU

Najznaajnije zemlje izvoza u 2012. godini: Brazil 20.4%, Kina 7,4%, ile 6%,
SAD 5,2%.
Najznaajnije zemlje uvoza u 2012. godini: Brazil 27,2%, SAD 15,6%, Kina 11,9%,
Njemaka 4,5%.
Najznaajniji izvozni proizvodi u 2012. godini: itarice, uljarice, masti, meso, vuna,
koa, stona hrana, kemikalije, tekstil, papir, riba, voe, vozila, nafta i plin.
Najznaajniji uvozni proizvodi u 2012. godini: strojevi i oprema, kemikalije, metali,
goriva i ulja, auto dijelovi, poljoprivredni strojevi, proizvodi organske kemije,
farmaceutski proizvodi, herbicidi i plastika.

Aktualno stanje u gospodarstvu

Od poetka 2014. argentinsko gospodarstvo stagnira i gubi snagu, a inflacija raste te
je dosegla najviu mjesenu vrijednost za razdoblje sijeanj-veljaa u zadnje 23
godine. Kolaps industrijske aktivnosti upuuje na kratkoroni zastoj gospodarskih
kretanja. Tako se u sijenju 2014. industrijska proizvodnja smanjila za 2,6% u
odnosu na prijanju godinu, a razlog je slaba domaa potranja te smanjena
potranja iz Brazila. U skladu s traenjem MMF-a, Vlada AR je uvela novi indeks
inflacije potroakih cijena (CPI) te je prema tom novom mjerilu slubeno objavljeno
da je u sijenju 2014. inflacija dosegla 3,7%. Neslubena inflacija, meutim, prema
procjenama neovisnih privatnih ekonomista koju objavljuje opozicija u AR Kongresu,
iznosila je 4,6% za sijeanj. Objava ovog novog indeksa ocjenjuje se kao korak
naprijed s ciljem vraanja kredibiliteta slubenim argentinskim statistikim podacima
i poboljanja i normalizacije odnosa s MMF-om. Iako se ovaj potez argentinske Vlade
ocjenjuje kao pozitivan signal i spremnost na suradnju, MMF e i dalje nadgledati i
pratiti nain funkcioniranja novog inflacijskog indeksa tijekom cijele godine kao to je
planirano, prije nego to donese konanu odluku o nainu nastavka suradnje s AR.
Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 4
Ukupna trgovinska razmjena AR naglo se pogorala poetkom godine, a bilateralni
trgovinski saldo s EU negativan je za Argentinu. Iako je ukupni trgovinski saldo u
sijenju ostao lagano pozitivan, uz suficit od 35 mil USD, to je jo uvijek drastino
smanjenje u odnosu na prijanju godinu (-88%). U sijenju 2014. primarni saldo
dosegao je suficit od 798.5 mil. ARS (-2% u odnosu na prolu godinu), a ukupni
fiskalni deficit, meutim, narastao je na 3.05 mlrd ARS (gotovo dvostruko vei deficit
od sijenja 2013.). Izvoz se smanjio za 8%, a uvoz za 4%. Argentinski uvoz iz EU
porastao je za 1% iznad prosjenog uvoza: kapitalna dobra (+18%), potrona roba
(+10%) i automobili (-66%). Uvoz automobila drastino je opao uglavnom kao
posljedica uvoenja poreza od 50% na prodaju luksuznih automobila krajem 2013.,
to je pogodilo trite na kojem su dominirali BMW, Mercedes, Audi itd. S druge
strane argentinski izvoz u EU porastao je za 29%: primarni proizvodi +58%,
poljoprivredni proizvodi +68%, industrijske robe -50% (odraz pada uvoza biodizela).
U konanici pokazuje se pozitivni trgovinski saldo za EU (166 mil USD, no uz veliku
razliku od prologodinjih 348 mil USD).
Pod velikim pritiskom stranog trita kapitala, ubrzanog odljeva meunarodnih
rezervi i jake nestabilnosti slubenog i crnog trita teaja domae valute, Vlada je
17. sijenja uvela 17%-tnu devalvaciju pesa u odnosu na USD. Ta mjera, meutim,
nije sama po sebi bila dovoljna da zaustavi gubitak deviznih rezervi, tako da je Vlada
bila prisiljena uvesti dodatne mjere ogranienja bankovnih transakcija u USD te
obvezu izvoznicima poljoprivrednih proizvoda na prodaju Sredinjoj banci prihoda od
2 mlrd USD u veljai. Zahvaljujui tim mjerama u oujku se osjea smirivanje i
stabilizacija deviznog teaja (8 pesa za USD).
Kratkorono Vlada planira provesti tri odrednice za zaustavljanje inflacije i uspostavu
financijske stabilnosti: smanjenje fiskalnih subvencija u energetskom i transportnom
sektoru; nastavak i rjeavanje pregovora o plaama za 2014.; potencijalni dotok USD
od ovogodinjih uroda i etve (soja).
Istovremeno Argentina nastoji obnoviti odnose s meunarodnom financijskom
zajednicom. Tijekom sijenja su nastavljeni pregovori s Parikim klubom (voeni
tijekom 2008. i 2010. bez postignutog dogovora), iznijevi svoj temeljni prijedlog
naina plaanja duga. Pozitivno je da se Argentina angairala u novoj rundi
pregovora i time pokazala namjeru normalizacije odnosa s Parikim klubom.
Slubeni posjet argentinske predsjednice C. Fernandez de Kirchner Francuskoj 19.
oujka 2014. potvruje namjeru AR da stabilizira svoje meunarodne financijske
odnose jer se kao jedna od glavnih tema njezinih razgovora s francuskim
predsjednikom Hollandom najavljuje upravo suradnja AR s Parikim klubom.
Potpisan sporazum o obeteenju sa panjolskim Repsolom za kompenzaciju od 5
mlrd USD za eksproprijaciju YPF-a, jo je jedna potvrda namjere Vlade da time
pokae svoju dosljednost i ozbiljnost, kako bi ohrabrila i potaknula strane ulagae s
Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 5
podruja energetike na poslovnu suradnju, posebice vezano uz nalazita nafte i plina
Vaca Muerta u Patagoniji (drugo najvee nalazite plina iz kriljevca u svijetu).
Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Robna razmjena
U tisuama EUR
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
IZVOZ 254,2 720,4 1 407,8 2 180,7 1 699,1
175,4
UVOZ 11 255,5 10 640,7 11 183,4 5 623,4 52 524,4
8 125,0
RAZLIKA -11 001,3 -9 920,3 -9 775,6 -3 442,7 -50 825,3
-7 949,6
Izvor: DZS RH

Struktura izvoza RH 2012. 2013
U tisuama EUR
OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2012. 2013. % Indeks
1. 684 Aluminij 801 903 658 190 38,74 82,1
2. 515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli 29 409 230 310 13,55 783,1
3. 733 Strojevi za obradu kovina, sintera ili kermeta, bez skidanja materijala 0 165 491 9,74
4. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi 0 137 115 8,07
5. 724 Strojevi za obradu tekstila i koe 0 117 632 6,92
6. 661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.) 24 900 109 473 6,44 439,7
7. 695 Alat (runi i za strojeve) 0 61 128 3,60
8. 786 Prikolice i poluprikolice 0 60 332 3,55
9. 784 Dijelovi i pribor za motorna vozila 0 57 381 3,38
10. 737 Strojevi za obradu metala; dijelovi, nesp. 0 50 136 2,95
11. 892 Tiskani materijal 102 836 20 028 1,18 19,5
12. 751 Uredski strojevi 8 804 8 854 0,52 100,6
13. 747 Slavine, ventili i slini ureaji 33 305 7 099 0,42 21,3
14. 742 Pumpe za tekuine; dijelovi 16 561 5 654 0,33 34,1
15. 718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi 9 834 3 693 0,22 37,6
Ostalo 1 800 898 6 570 0,39 0,4
U K U P N O: 2 828 450 1 699 086 100,00 60,1
















Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 6

Struktura uvoza RH 2012. 2013.
U tisuama EUR
OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2012. 2013. % Indeks
1. 611 Koa 0 42 393 877 80,71
2. 034 Riba, svjea, rashlaena ili zamrznuta 4 868 240 4 919 905 9,37 101,1
3. 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika 0 1 397 864 2,66
4. 057 Voe svjee ili suho 697 551 831 772 1,58 119,2
5. 081 Stona hrana (osim itarica u zrnu) 0 686 468 1,31
6. 036 Ljuskavci, koljke, dr. vodeni beskraljenjaci, svjei, usoljeni i sl. 332 713 655 157 1,25 196,9
7. 222 Uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja 176 203 542 019 1,03 307,6
8. 044 Kukuruz u zrnu 102 978 311 997 0,59 303,0
9. 054 Povre, svjee, zamrznuto i sl.; jestivi dijelovi povra, svjei ili sueni 602 979 203 201 0,39 33,7
10. 212 Sirovo krzno 182 440 193 837 0,37 106,2
11. 058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova) 78 175 856 0,33 ...
12. 291 ivotinjske sirove tvari, nesp. 71 390 118 216 0,23 165,6
13. 613 tavljena, obraena krzna 98 187 37 197 0,07 37,9
14. 112 Alkoholna pia 48 998 13 991 0,03 28,6
15. 784 Dijelovi i pribor za motorna vozila 0 11 893 0,02
Ostalo 50 660 31 176 0,06 61,5
U K U P N O: 7 232 417 52 524 426 100,00 726,2
Izvor: DZS RH


Hrvatske tvrtke registrirane na tritu Argentine
Infobip Latam SA.
Direktor - eljko Jeleni (Managing Director LATAM).
Infobip Latam SA,
Bernardo de Irigoyen 272, 2piso
(C1072AAF) Buenos Aires, AR
www.infobip.com

Argentinske tvrtke registrirane u RH
U registru stranih predstavnitava u Republici Hrvatskoj nije pronaena niti jedna
tvrtka iz Argentinske Republike.

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva
o Ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja:
2.12.1994.; objava u NN-MU: 06/95; stupanje na snagu: 30.10.1995.; objava
stupanja na snagu: 01/97)
o Ugovor o uzajamnom poticanju i zatiti ulaganja (datum potpisivanja:
2.12.1994.; objava u NN-MU: 04/96; stupanje na snagu: 1.06.1996.; objava
stupanja na snagu: 01/97)



Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 7
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Ministarstvo vanjskih poslova i bogotovlja, Tajnitvo za meunarodne gospodarske
odnose, Podtajnitvo za razvoj ulaganja i promicanje trgovine:
www.inversiones.gov.ar/en
AFIP, Porezna uprava: www.afip.gov.ar
AIERA, Udruenje izvoznika i uvoznika AR: www.aiera.org
CAC, Argentinska gospodarska komora: www.cac.com.ar
CACIPRA, Gospodarska komora industrije i proizvodnje AR: www.cacipra.org.ar
CERA, Komora izvoznika AR: www.cera.org.ar
CFI, Savezno vijee za ulaganja: www.cfired.org.ar
INDEC, Dravni statistiki zavod: www.indec.com.ar
Ministarstvo gospodarstva i financija: www.mecon.gov.ar
Ministarstvo industrije: www.industria.gov.ar

Bilateralna gospodarska udruenja
Argentinsko-hrvatska gospodarska komora, CACIC (Camara Argentino Croata de
Industria y Comercio): camaracroata@camaracroata.org.ar
www.camaracroata.org.ar
Lugones 4936, Buenos Aires
Tel.: 054 11 4443 5777
predsjednik: Kreimir Jerkovi

Cmara Empresarial Croata Argentina del Litoral
Carlos G. Abdelmalek Luetic
Rosario
tel: 00 54-341-4259724
camaracroata@yahoo.com.ar

Vaniji sajmovi
- Ferias & Congresos: www.feriasycongresos.com.ar
- La Rural, Predio ferial de Buenos Aires: www.larural.com.ar
- Tecnopolis, Vlada AR: www.tecnopolis.ar
- FIT u Buenos Airesu od 25. do 28. listopada 2014. vie informacija:
http://fit.org.ar/?lang=en
- Feria de las Naciones, Buenos Aires, studeni
- FIAR, Meunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije, Rosario,
svibanj

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike
- Javni sektor:
http://www.obraspublicas.gov.ar/licitaciones.php
http://www.mecon.gov.ar/licitaciones/
Zagreb, 16.10.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 8
http://www.oei.org.ar/web/index.php?option=com_content&view=category&layout=bl
og&id=5&Itemid=23
http://www.guiadelicitaciones.com

- Privatni sektor:
http://www.licitacionesargentinas.com/ - usluga se plaa

Najava dogaanja
- Openito:
http://www.argentina.gob.ar/informacion
http://www.argentina.ar
www.gatewaytosouthamerica-newsblog.com

Posebne napomene
- Specifinosti trita bitne za poslovanje:

Restrikcije na podruju vanjsko-trgovinske razmjene, kao i ostale mjere poduzete na
mikroekonomskoj razini znaajno su utjecale na ekonomiju i dovele, osim do visoke
inflacije, i do smanjenja stranih ulaganja. Nesigurnost zbog postojeih ogranienja i
nemogunosti povrata ulaganja bez garancije stabilnosti, odbijaju strane ulagae.
Tijekom svibnja i lipnja 2013. dolo je do zaotravanja uvoznih su restrikcija.