Ante Paveli

Ante Paveli (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889.

- Madrid, 28. prosinca 1959.), hrvatski politiar i od-
vjetnik, voa Ustakoga pokreta
[1]
, a kasnije faistiki
[2]
diktator
[3]
i poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske.
1 Mladost
1.1 Roenje i naobrazba
Ante Paveli roen je u malom hercegovakom se-
lu Bradina kod Konjica na Ivan Planini, tada dijelu
Austrougarske Monarhije. Njegov otac Mile, pruni rad-
nik, i majka Marija doselili su se iz likog sela Krivi
Put. U potrazi za poslom, njegova obitelj se prvo seli
u Jezero kod Jajca, gdje Paveli pohaa osnovnu ko-
lu, muslimanski mekteb. Tu je Paveli sluao o mus-
limanskim obiajima i lekcije koje su kasnije utjecale
na njegov stav prema Bosni i prema bosanskim musli-
manima. Nakon toga Paveli pohaa isusovaku kolu
u Travniku, odrastajui u gradu gdje je veinsko stanov-
nitvo bilo muslimansko. Kultura bosanskih muslimana
odigrala je vanu ulogu u njegovoj kasnijoj politikoj ka-
rijeri. Zdravstveni problemi nakratko prekidaju njegovo
obrazovanje 1905.. Ljeti te godine zaposlio se na eljez-
nici u Sarajevu i Viegradu
[4]
Poslije toga nastavlja obra-
zovanje u Zagrebu, u kui njegovog brata. U Zagrebu
Paveli pohaa srednju kolu, zbog kanjenja da preda
ispite, pada etvrtu godinu koju je morao ponoviti. U ra-
nim srednjokolskim danima pridruio se istoj stranci
prava i studentskoj organizaciji Frankovci, koju je osno-
vao Josip Frank, punac Slavka Kvaternika, austrougar-
skog pukovnika i budueg ministra Domobranstva.
[5][6]
Poslije Zagreba, srednju kolu nastavlja pohaati u Senju
u klasinoj gimnaziji, gdje je zavrio peti razred. Zdravs-
tveni problemi mu opet prekidaju naobrazbu, zapoljava
se u Istri u blizinu Buzeta. Godine 1909. nastavlja obra-
zovanje u Karlovcu, gdje je zavrio esti razred. Sedmi
razred ponovno zavrava u Senju, da bi maturirao u Za-
grebu 1910. Nakon mature upisuje se na Pravni fakultet
Sveuilita u Zagrebu. Kad je zavrio pravo, pozvan je na
odsluenje vojnog roka u austro-ugarsku ratnu mornari-
cu.
[7]
Vojno lijeniko povjerenstvo u Puli nije bilo sigur-
no je li bio sposoban za sluenje vojnog roka, pa je poslan
na rad u ibenik, gdje je od kolovoza 1914. do oujka
1915. radio kao zidar pri gradnji zgrade mornarice.
[7]
Za to je vrijeme stanovao kod jedne idovske obitelji.
[7]
Ponovno je krajem oujka 1915. pozvan u Pulu, gdje
je lijeniko povjerenstvo zakljuilo je da ipak nije spo-
soban za vojnu slubu, pa je otputen.
[7]
U isto vrijeme
postaje odvjetniki pripravnik Aleksandra Horvata, ta-
danjeg predsjednika Stranke prava, gdje takoer dobiva
i doktorat u srpnju 1915.
[8]
1.2 Politiki uspon
U vrijeme Prvog svjetskog rata, Paveli je sudjelovao u
aktivnom radu iste stranke prava. Kao zaposlenik i pri-
jatelj Horvata, esto je sudjelovao na vanim stranakim
sastancima, kasnije preuzima Horvatove dunosti dok je
on u odsutnosti. Godine 1918. Paveli je zavrio odvjet-
niku pripravu kod Horvata i postao je samostalni od-
vjetnik. Nakon ujedinjenja Drave SHS s Kraljevinom
SHS 1. prosinca 1918., ista stranka prava odrava javni
prosvjed. Hrvatski narod je bio protiv srpskog kralja, za
kojeg nisu bili pitani, niti su najvie dravne ovlasti pris-
tale na ujedinjenje. Nadalje ista stranka prava izraava
elju Hrvata za republikom. Jedan je od utemeljitelja i
kasniji predsjednik nove Hrvatske stranke prava. Godine
1921. Paveli postaje zastupnik grada Zagreba i uskoro
postaje jedna od vodeih osoba Stranke prava, gdje pose-
bice ostavlja utjecaja na mlae lanove. Istodobno je bio
lan stranakog poslovnog odbora, tajnik i potpredsjed-
nik Stranke prava.
[9]
Nakon to je postao voa stranke,
Paveli poinje zagovarati hrvatsku nezavisnost.
U to vrijeme, Paveli je uhien, zajedno s jo ne-
koliko pripadnika Hrvatske stranke prava, zbog protu-
jugoslavenskih djelovanja. Zastupao je sebe i svoje ko-
lege, da bi na kraju bili puteni. Dana 12. kolovoza
1922. u crkvi sv. Marka u Zagrebu, Paveli je oenio
Mariju Lovrenevi.
[10][11]
koja je, s majine strane, bi-
la idovka. Marija je bila ker Martina Lovrenevia,
takoer lana Stranke prava i poznatog novinara. U bra-
ku su dobili troje djece, sina Velimira i keri Mirjanu i
Vinju.
Kasnije je Paveli postao potpredsjednik Hrvatske od-
vjetnike komore.
Nakon to je izabran za lana Skuptine u Beogradu, Pa-
veli postaje pripadnik Hrvatskog bloka, nakon izbora
odranih 1927. Paveli takoer postaje osoba za kontakt
Stranke prava s predsjednikom vlade Nikolom Paiem.
Paveli je bio jedan od dvojice zastupnika Hrvatskog blo-
ka, zajedno s Antom Trumbiem,
[12]
jednim od kljunih
politiara u stvaranju jugoslavenske drave. Paveli je
obnaao dunosti stranakog tajnika do 1929., kada kralj
zabranjuje djelovanje svim politikim strankama. U go-
vorima u Skuptini isticao je hrvatsku nezavisnost i pro-
1
2 2 IVOT U INOZEMSTVU
tivio se srpskom nacionalizmu. Paveli je bio oevidac
atentata na Stjepana Radia u skuptini 20. lipnja 1928.
godine.
Njegovo djelovanje s mladei Stranke prava vrlo je zna-
ajno, a doprinosi i u novinama Starevi i Kvaternik.
[9]
U lipnju 1927. Paveli je predstavljao Opinu Zagreb ne
Europskomkongresu gradova odranomu Parizu.
[9]
Kas-
nije, iste godine, Paveli je branio Makedonce optuene
za terorizam.
Preko svojih bekih kontakta, Paveli uspostavlja ve-
zu s talijanskom vladom. Bio je manje uspjean u
povezivanju s maarskom vladom jer su se vlasti u
Budimpeti plaile pogoravanja odnosa s drugim europ-
skim dravama.
[13][14][15]
Idue godine, Paveli je osnovao oruanu skupinu Hr-
vatski domobran
[9]
, djelo kojim je otvoreno pozvao Hr-
vate na oruanu pobunu. Jugoslavenske su vlasti proglasi-
le organizaciju nezakonitom i zabranile njezino djelova-
nje. Kada je kralj Alekandar proglasio estosijeanjsku
diktaturu 1929., Paveli odlazi u Italiju, da bi se kasni-
je preselio u Be. Okolnosti su ga prislile da se ponovno
vrati politici, iako je to pokuao izbjei. Uspostavio je
vezu s VMRO-om (Vanjska makedonska revolucionar-
na organizacija) i sastaje se s Makedonskim nacionalnim
odborom. Sastanak je rezultirao Sojskom deklaracijom
u kojoj je suradnja ustaa i pripadnika VMRO-a posta-
la slubena. Paveli je izjavio da naziv ustae potje-
e od bosanskih muslimanskih pobunjenika koji su se
protivili austrougarskoj okupaciji, a da je ustaka him-
na Ustaka koranica zapravo pjesma bosanskih pobunje-
nika iz 1878.. Ta Sojska deklaracija bila je od velike
vanosti Paveliu i UHRO-i. Jugoslavija je protestirala
Bugarskoj, a Paveliu je sueno u odsutnosi i 17. srp-
nja 1929. osuen je na smrt zbog veleizdaje zajedno s
Gustavom Perecom. Srpski nacionalizam u Jugoslaviji
olakao je Paveliu uspostavljanje ustaa - Hrvatske re-
volucionarne organizacije.
[16]
2 ivot u inozemstvu
Kada su mu austrijske vlasti zabranile privremeni bora-
vak u Austriji, Paveli se seli u Italiju gdje s obitelji ivi
do travnja 1941. U Italiji je mijenjao mjesta ivljenja i
ivio pod lanim imenima, a najee je koristio ime An-
tonio Serdar. Talijanske vlasti slubeno nisu htjele priz-
nati podrku ustaama ili Paveliu da bi zatitile ugled,
ali Paveli je svejedno primao podrku od talijanskog fa-
istikog reima Benita Mussolinija, koji ih je vidio kao
sredstvo za ruenje Jugoslavije i proirenje talijanske dr-
ave na jadransku obalu. Mussolini je dopustio Paveli-
u da ivi u Rimu i obuava ustake paravojne jedinice
koje su se spremale za rat s Jugoslavijom. Kasnije se
velik broj Hrvata pridruuje ustaama zbog razoaranja
srpskom politikom voenom u Jugoslaviji. Kada je Pa-
veli 1929. otiao u Italiju, nije odmah osnovao UHRO.
Upoetku je naziv ustaa koristio za novine koje je pisao,
a godinu dana kasnije taj naziv daje organizaciji koju je
osnovao. Uskoro nakon toga, Hrvati u Argentini, SAD-u,
Belgiji i mnogim drugim europskim dravama, pridruu-
ju se organizaciji Hrvatski domobran, koju je vodio Ante
Paveli kao poglavnik.
[16]
Rani pripadnici UHRO-a pos-
tali su visoki dunosnici ustakog reima nakon osnut-
ka Nezavisne Drave Hrvatske, Vjekoslav Luburi (zvani
Maks), Jure Franceti (zvani Laszlo) i Rafael Boban.
[17]
U Glavnom ustakom stanu, Paveli je 1. srpnja 1933.
izdao 17 ciljeva UHRO-a. Glavni cilj je bio usposta-
va hrvatske drave na njezinom povijesnom i etnikom
podruju, gdje Paveli jo navodi da ustae to moraju
uiniti bez obzira na sredstva, ak i silom i orujem.
Po njegovim vlastitim pravilima, organizira akcije, uboj-
stva i diverzije. Ustaki obuni logori osnivaju se u
Bresci i Borgu Val di Taru
[18]
u Italiji i Janka pusti u
Maarskoj.
[19]
Na sastanku u Spittalu u Austriji 1932., Paveli, Gustav
Perec i Vjekoslav Servatzy odluili su se na izvoenje
malog ustanka. Ustanak je poeo u pono 6. rujna 1932.
i poznat je pod nazivom Velebitski ili Liki ustanak. Vo-
a ustanka bio je Andrija Artukovi, a ustanak je izve-
lo 20 ustaa s talijanskom opremom. Ustae su napali
andarmerijsku postaju i povukle se na Velebit bez rta-
va. Ovaj ustanak imao je cilj zastraivanja jugoslavenskih
vlasti od ustake emigracije, to je Paveli i obznanio 12.
travnja 1941. Iako je ustanak bio malen, jugoslavenske
vlasti nisu znale kolika je stvarna mo ustake emigracije.
Kao rezultat toga, poveana je opreznost.
[20]
Ustae su kasnije izveli dva pokuaja ubojstva kralja
Aleksandra. Jugoslavenski monarh je imao mlitavo osi-
guranje i nedostatak oruane zatite, a Paveliu su nje-
gove organizacijske sposobnosti pomogle da podmiti vi-
soke dunosnike u francuskom osiguranju za kralja. Us-
pjean atentat izveo je pripadnik VMRO-a Vlado erno-
zemski. elnik marsejske policije, Jouhannaud, nakon
atentata, razrijeen je dunosti.
[21]
Po drugi put, Paveli
je u odsutnosti osuen na smrt, ovaj put od strane francu-
skog suda.
[22]
Pod pritiskom Francuske, talijanska polici-
ja uhitila je Pavelia i jo nekoliko ustaa 17. listopada
1934. Paveli je pritvoren u Turinu i osloboen u ouj-
ku 1936.
[23]
. U zatvoru je Paveli napisao roman Lijepa
Plavojka
[16]
Razoaran talijanskim odnosom prema ustaama, Pave-
li se pribliava nacionalsocijalistikoj Njemakoj, koja
je obeala izmijeniti granice stvorene nakon Versajskog
sporazuma.
[16]
Na kraju listopada 1936. Paveli je zavr-
io svoju studiju Hrvatsko pitanje (njemaki: Die kroatis-
che Frage) za njemaku diplomaciju. No, kako je u to
vrijeme njemaka diplomacija trebala ujedinjenu Jugos-
laviju, Pavelieva studija ostavila je slab dojam na njih.
Dan nakon to je izdana njegova druga knjiga Strahote
zabluda (talijanski: Errori e orrori), zaplijenjena je, a us-
taka djelatnost je zabranjena. Nakon sporazuma Ciano-
Stojadinovi, napravljenog 1. travnja 1937., koji je nor-
3.1 Rimski ugovor 3
malizirao talijansko-jugoslavenske odnose, Paveli je bio
prisiljen izdati naredbu kojom rasputa ustake jedinice
i logore na talijanskom podruju. Nakon toga Paveli i-
vi u Sieni.
[20]
Nakon to je Stojadinovieva vlada pala
1939., pojaala je ustaka aktivnost. Njemaka je i dalje
vidjela ujedinjenu Jugoslaviju, Talijani su dvojili, a Pa-
veli je bio vrst u tome da se stvori hrvatska nezavisna
drava.
3 Nezavisna Drava Hrvatska
Dana 6. travnja 1941. Trei Reich izvrio je invaziju
na Jugoslaviju. Nijemci su mislili da e slom Jugosla-
vije olakati, ako stupe u vezu s Hrvatima i drugim ne-
prijateljima kraljevskog reima. Kako je veina Hrvata
podravala Seljaku stranku, Nijemci su htjeli dati vod-
stvo nezavisne Hrvatske predsjedniku Seljake stranke,
Vladku Maeku, to imse inilo bolje nego podrati usta-
e, jer su Nijemci imali miljenje da je Paveli talijanski
tienik. Kada je Maek odbio njemaku ponudu, Adolf
Hitler prihvatio je talijanski prijedlog i Ante Paveli je
postavljen na elo novonastale hrvatske drave. Dana 10.
travnja 1941., doglavnik Slavko Kvaternik proglasio je
Nezavisnu Dravu Hrvatsku u ime poglavnika dr. Ante
Pavelia.
[20]
Dana 13. travnja 1941. Paveli je stigao u
Hrvatsku, a no na 15. travnja 1941. provodi sa svojom
ustakom emigrantskom pratnjom u Zagrebu. Poeo je
obnaati svoje dunosti elnika drave i proglasio vladu.
Nedugo zatim i njegova obitelj stie u Zagreb.
Ante Paveli i Joachim von Ribbentrop u Salzburgu 6. lipnja
1941.
Da bi dobila podrku svojih saveznika, NDH uvodi jed-
nostranaki sustav po uzoru na Njemaku i Italiju. Sve
politike stranke su rasputene. Mnogi Hrvati koji su
htjeli pomoi u razvoju nove hrvatske drave, zbog svo-
jih politikih stavova su zatvoreni, meu njima i Vladko
Maek, koji je u poetku bio zatvorenik Sabirnog logora
Jasenovac, da bi kasnije bio u kunom pritvoru, takva je
situacija bila u NDH sve do zavretka rata. Kako je Pa-
veli bio poglavnik i Ustakog pokreta i Hrvatske, imao
je apsolutnu mo. Kao dio kulta osobnosti kojeg je stvo-
rio, Paveli je predstavljan kao druga najvanija osoba u
hrvatskoj povijesti, istican je zajedno uz Antu Starevi-
a kao osloboditelj hrvatskog naroda. Razni pjesnici piu
pjesme posveene njemu, nastaju slike i skulpture, naj-
poznatije su skulptura Antuna Augustinia i portret koji
je naslikao Ante Katelani.
[16]
Ante Paveli u susretu s Adolfom Hitlerom 1941.
3.1 Rimski ugovor
Iako je Paveli proglasio svoju vladu 16. travnja 1941.
[9]
sve vanije odluke donosio je sam. Sazvao je Sabor u
veljai 1942., koji nije ostavio veeg utjecaja, a zadnji
put sabor je sazvan u prosincu 1942. Odnosi s Nje-
makom i Italijom bili su jedan od kljunih faktora u
NDH, kako je i dravni sustav napravljen po uzoru na
te dvije drave. Talijanski zahtjevi za Hrvatskom oba-
lom naruavali su talijansko-hrvatske odnose. Zaotrava-
nje doivljava vrhunac Rimskim ugovorima kad je Hrvat-
ska prisiljena
[9]
odrei se dijela Dalmacije, Krka, Raba,
Korule, Biograda, ibenika, Splita, iova, olte, Mljeta
i dijelova Konavle i Boke Kotorske u korist Italije. Hr-
vatski prijedlog da Split i Korula imaju zajedniku hr-
vatsku i talijansku administraciju Talijani su ignorirali.
3.2 Unutarnja politika, progoni i genocid
Pavelievu unutarnju politiku nije prihvaao veliki broj
Hrvata zbog njegovog zatvaranja politikih neprijatelja i
idova, koji su bili prihvaeni u hrvatskom drutvu. Nje-
maki utjecaj na Hrvatsku vodio je do donoenja zako-
na o zatvaranju idova to je u narodu doekano s ne-
vjericom obzirom da su veliki broj visokopozicioniranih
asnika Domobranstva inili idovi, kao to su i supru-
ge nekih ministara bile idovke. Josip Frank, poznati
pravaki politiar i ovjek u ijoj je stranci bio i sam Pa-
veli, takoer je bio idov do svoje 18 godine kada je
preao na katoliku vjeru.
[24]
. Meu ustakom logorima
najpoznatiji je Sabirni logor Jasenovac, gdje je, prema
pretpostavkama, stradalo od 70 000 - 80 000 ljudi. U po-
etku je Ustaki pokret bio iskljuivo antisrpski, da bi se
kasnije, pod utjecajem njemake politike, pretvorio i u
4 4 PORATNO RAZDOBLJE I SMRT
Planovi talijanskih faista za Europu (1936.)
antisemitski. Kako se Srbi sve vie i vie poinju buniti
protiv ustakog reima, Paveli osniva Hrvatsku pravos-
lavnu ckrvu
[25]
u nadi da e smiriti Srbe. Paveli je time
slijedio i politiku Ante Starevia koja je drala kako su
hrvatski Srbi zapravo hrvatski pravoslavci.
[25]
Ante Paveli, Andrija Artukovi, i elnik Hrvatske pravoslavne
crkve Germogen.
Na sastanku u Berchtesgadenu, Bavarska u ranome lipnju
1941., Hitler je ohrabrivao Pavelia da prihvati slovenske
useljenike i deportira Srbe u Nedievu Srbiju. Njemaki
Fhrer takoer je izjavio da previe tolerancije moe bi-
ti tetno i predloio Paveliu da vodi extquotedblpedeset
godina nacionalno netolerantne politike extquotedbl
[20]
U
sljedeih nekoliko mjeseci, ustaka je vlada deportirala
oko 120 000 Srba.
[20]
3.3 Kraj NDH
Jedan od veih dogaaja u povijesti Nezavisne Drave
Hrvatske bila je urota Lorkovi-Voki. Ministar Mladen
Lorkovi i vojni asnik Ante Voki predloili su Pa-
veliu da Hrvatska prijee na stranu anglo-amerikih
saveznika uz njegovo naputanje vlasti, kako su Britanci
zahtjevali.
[26]
U poetku Paveli podrava njihovu ideju,
no mijenja miljenje nakon to ga je posjetio za podruje
hrvatske zaduen asnik Gestapa koji mu je rekao da e
Njemaka s razvojem novih oruja ipak dobiti rat. Pave-
li nakon toga odluuje uhititi Lorkovia i Vokia, neke
lanove Seljake stranke i asnike Domobranstva. Lor-
kovi i Voki smaknuti su krajemtravnja 1945. u zatvoru
u Lepoglavi.
3.4 Poraz i bijeg
Uvidjevi da Njemaka gubi rat i da Hrvatske oruane
snage nisu u stanju odupirati se komunistima, Paveli na-
reuje povlaenje prema Austriji. Tamo se trebao pre-
dati Britancima za koje je vjerovao da e, za razliku od
partizana, prema hrvatskoj vojsci postupati po enevskoj
konvenciji. Dana 6. svibnja 1945. Paveli naputa Hr-
vatsku, a na granicu s Austrijom stie 8. svibnja. Zbog
njegovog naputanja hrvatskih vojnika i civila u Rogakoj
Slatini, neki su ga hrvatski politiki emigranti optuivali
za kukaviluk i bijeg. Hrvatski vojnici i civili nastavljaju
povlaenje prema Austriji. U povlaenju je sudjelovalo
vie od 100 000 Hrvata,
[27]
a desetke tisua je ubijeno
tijekom komunistike ubilake kampanje koju je povi-
jest nazvala Pokolj u Bleiburgu i nakon toga Krini put.
Svjestan injenice da se slina sudbina mogla dogoditi i
njemu, Paveli je jo 1944. svoju obitelj poslao u Austri-
ju. Nakon rata im se pridruio i ivio s njima u amerikoj
okupacijskoj zoni. Iako se Paveli javio Amerikoj oba-
vjetajnoj slubi, ni Amerikanci ni Britanci nisu radili ni-
ta po pitanju njegova uhienja. Paveli se preselio u Rim
gdje su mu u skrivanju pomagali i sveenici Katolike cr-
kve, kako navode ameriki tajni dokumenti. Amerikanci
ga i dalje nisu pokuavali uhititi.
[28]
Tito i njegov komu-
nistiki reim optuivali su katoliku crkvu zbog poma-
ganja Paveliu i anglo-amerike imperijaliste zbog po-
kuaja oivljavanja nacionalsocijalizma i ruenja komu-
nistike Istone Europe. Komunistike optube nisu bile
neutemeljene, jer je Amerika obavjetaja sluba koris-
tila bive faiste i nacionalsocijaliste, pa tako i Pavelia,
u borbi protiv komunizma.
[29]
4 Poratno razdoblje i smrt
Paveli je u poratnom neredu preko Austrije i Italije,
sluei se lanim putovnicama, preao u Argentinu gdje
je 1956. osnovao Hrvatski oslobodilaki pokret (HOP).
Iako su amerike i britanske okupacijske snage u Austri-
ji znale sve o kretanju Pavelia, a njegov trag nije bilo
teko pratiti, nita nije uinjeno.
[30]
Zapovijed pomo-
nika zapovjednika glavnog stoera amerikih snaga na
mediteranskom ratitu za hvatanje Pavelia u Vatikanu
glasila je na kraju Hands o (Ruke sebi), ime su Ame-
rikanci dopustili daljnji bijeg Paveliu.
[30]
Zahvaljujui
Branku Benzonu, Evita Peron omoguila je Paveliu da
postane vlasnik unosne argentinske tvrtke za izgradnju
stanova.
[31]
No, njegov ugled je bio slab ili skoro nikakav
5
Ante Paveli u bolnici nakon atentata, 1957. godine.
meu ustakim emigrantima (o antikomunistikoj hrvat-
skoj demokratskoj emigraciji da se i ne govori). Na njega
su pripadnici UDB-a izvrili atentat 1957. kojeg je pre-
ivio, nakon ega se seli u frankistiku panjolsku gdje
umire 28. prosinca 1959. u Madridu. Uzrok smrti nije
siguran, vjeruje se da je preminuo zbog posljedica aten-
tata, dok su njegovi bliski prijatelji i obitelj tvrdili da je
preminuo prirodnom smru.
5 Spisateljski rad
to se njegova spisateljskoga rada tie, Paveli je autor
jednoga prosjenoga romana, Liepa plavka (1936.), te
posmrtno objavljenih Doivljaja (1968.), proze koja
prikazuje atmosferu u staroj Jugoslaviji i njegov ivotni
put. Takoer, Pavelieva opsesija tvorbeno-morfolokim
pravopisomZagrebake kole iz 1870-tih dovela je do to-
ga da je taj bio slubenim od 1942. do 1945. na podru-
jima pod njegovom kontrolom, unato praktiki jedno-
dunom otporu hrvatskih jezikoslovca.
5.1 Djela
Uzpostava hrvatske drave, trajni mir na Balkanu.,
Hrvatski List i Danica Hrvatska Publishing Co. Inc.,
New York, 1929. (2. izd. Domovina, Madrid,
1998.)
Aus dem Kampfe um den selbstndigen Staat Kroati-
en. Einige Dokumente und Bilder., Be, 1931.
La restauration conomique des pays danubiens. Le
dsarmement. Belgrade et la Croatie., eneva, 1932.
(2. izd. hrv. - njem. - franc. - panjol., Madrid,
2001.)
Lijepa plavojka. Roman iz borbe hrvatskog naroda
za slobodu i samostalnost., Buenos Aires, 1936. (2.
izd. Liepa plavka, 1954., 3. izd. Madrid, 1969., 4.
izd. Madrid 2003.)
Errori e Orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia
e nel mondo., Siena, 1938., (pod pseudonimom A.
S. Mrzlodolski) (zaplijenjeno izdanje), (2. izd. Er-
rori e Orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia e
nel mondo., 1941., 3. izd. Strahote zabluda. Komu-
nizam i boljevizam u Rusiji i svijetu., Zagreb, 1941.,
4. izd. Madrid-Buenos Aires, 1974., 5. izd. Ma-
drid, 2008.), (panjol. izd. Errores y horrores, Bu-
enos Aires, 1951.)
Die kroatische Frage, Berlin-Steglitz, 1941. (hrv izd.
Dr. Ante Paveli rieio je hrvatsko pitanje, Zagreb,
1942.)
Putem hrvatskog dravnog prava: poglavnikovi go-
vori, izjave i lanci prije odlaska u tuinu, Zagreb,
1942. (2. izd. Putem hrvatskog dravnog prava
(lanci - govori - izjave 1918. - 1929.), Buenos
Aires-Madrid, 1977.)
Doivljaji, Madrid, 1968. (2. izd. Starevi, Zagreb,
1996., 3. izd. Domovina, Madrid, 2003.)
Hrvatska pravoslavna crkva, Madrid, 1984. (2. izd.
1999.)
Poviest: zbornik, Madrid, 1989. (suautori Velimir
Paveli, Vinja Paveli)
Doivljaji II, Vratna Gora d.o.o., Zagreb, 1998.
Pojam Bosne kroz stoljea, Serdar, Madrid, 2000.
Doivljaji III, Naklada Bokovi, Split, 2008.
6 Vidi
Hrvatska dravotvorna stranka
7 Literatura
Fikreta Jeli-Buti: Ustae i NDH, Globus, Zagreb
1977
Bogdan Krizman: Ante Paveli i ustae, Globus, Za-
greb 1986
6 8 IZVORI
Bogdan Krizman: Paveli izmeu Hitlera i Musso-
linija, Globus, Zagreb 1983
Bogdan Krizman: Ustae i 3. Reich, 1-2, Globus,
Zagreb 1983
Zdravko Dizdar-Mihael Sobolevski: Preuivani
etniki zloini u Hrvatskoj i u BiH, Dom i svijet,
Zagreb 1999
Fikreta Jeli-Buti: etnici u Hrvatskoj 1941-1945,
Globus, Zagreb 1986
Hrvoje Matkovi: Povijest NHD, P.I.P., Zagreb
2002
Jure Krito: Katolika crkva i NDH, Dom i svijet,
Zagreb 1998
Philip Cohen: Tajni rat Srbije, CERES, Zagreb
1997.
8 Izvori
[1] IZMAK
[2] britannica.com. Ante Paveli okarakteriziran kao faist.
Preuzeto 8. studenog 2013. Croatian fascist leader and
revolutionist who headed a Croatian state subservient to
Germany and Italy during World War II.
[3] Paul Hockenos, Homeland calling : exile patriotism and
the Balkan wars, Ithaca : Cornell University Press, 2003.,
ISBN 0-8014-4158-7, str. 40.
Paveli, he readily admits, was a dictator, even a war
criminal, but nothing out of the ordinary in Nazi-occupied
Eastern Europe.
(Paul Hockenos)
[4] Antoljak, Stjepan. Ante Paveli - 100 godina. Naklada
Starevi & Libar, 1995. isbn 9539636914
[5] Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia,
1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford
University Press, 2001 isbn 0804736154
[6] Pavlowitch Stevan. Hitlers new disorder: the Second
World War in Yugoslavia. Columbia University Press, str
29.
[7] Jordanka Gruba : Nema vie stare vojarne... Car je po-
digao, Paveli zidao, a Turci sruili, Slobodna Dalmacija,
09.03.2012.
[8] Vojinovi, Aleksandar. Ante Paveli. Centar za informa-
cije i publicitet, 1988. isbn 8671250318
[9] Fischer, Jrgen. Balkan strongmen: dictators and authori-
tarian rulers of South Eastern Europe. Purdue University
Press, 2007. isbn 9781557534552
[10] Nikad vieni predmeti Ante Pavelia, Jutarnji list
[11] Pero Zlatar: Meta poglavnik: iv ili mrtav
[12] [http://www.moljac.hr/biografije/pavelic.htm Ante Pa-
veli: 1889-1959
[13] Trifkovi, Srdja. Ustasha: Croatian Separatismand Euro-
pean Politics 1929-45. Lord Byron Foundation for Balkan
Studies, 1998. str. 41.
[14] Paris, Edmond. Genocide in Satellite Croatia 1941-45.
American Institute for Balkan Aairs, 1961. str 20.21.
[15] Jasenovac - Donja Gradina: Industry of Death 1941-45
[16] Paveli bez maske. Sedlar, Jakov.
[17] Markovi, Marko. Povijest Crne legije - Jure i Boban
[18] Krizman, Bogdan. Ustae i Trei Reich, str. 428. Globus,
1983.
[19] Coli, Mladen. Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska
1941, str. 32. Delta-pres, 1973.
[20] Cohen, Philip. Serbias secret war: propaganda and
the deceit of history. Fourth Printing, 1999. isbn
0890967601
[21] Headquarters Counter Intelligence Corps, Allied Forces
Headquarters APO 512, 30. sijenja 1947.
[22] Sugar, Peter F. Native fascism in the Successor States,
1918-1945. Issue 4 of Twentieth century series. ABC-
Clio, 1971. str. 139.
[23] Begi, Kreimir Miron. U obrani istine i pravde: Zato
sam branio Ustae, str. 284. Naklada Smotre Ustaa,
1986.
[24] Eugen Dido Kvaternik, Sjeanja i zapaanja 1925-1945,
Prilozi za hrvatsku povijest, dr. Jere Jareb, Starevi, Za-
greb, 1995., ISBN 953-96369-0-6, str. 267.: Josip Frank
pokrten je, kad je imao 18 godina.
[25] Lampe, John. Ideologies and national identities: the ca-
se of twentieth-century - Southeastern Europe. ISBN
9639241725
[26] Pavlowitch, Stevan K. Hitlers new disorder: the Second
World War in Yugoslavia ISBN= 9780231700504
[27] Death by government by R. Rummel, str. 351. Seventh
paperback printing, 2009. ISBN 9781560009276
[28] |title=Jasenovac - Donja Gradina: Industry of Death
1941-45 Jasenovac-info. Preuzeto 7. prosinca 2011.
[29] Hockenos, Paul. Homeland calling: exile patriotism &
the Balkan wars, str. 28. Cornell University Press, 2003.
ISBN 0801441587
[30] Hrsti, Ivan. Guy Walters : knjiga Lov na zloince // SE-
Ebiz Trend, 22. svibnja 2010.
[31] Pero Zlatar o svojoj knjizi za Jutarnji list
moljac.hr :: Ante Paveli, uz dozvolu autora teksta
9.1 Ostali projekti 7
9 Vanjske poveznice
9.1 Ostali projekti
NDH i 2.svjetski rat
8 10 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES
10 Text and image sources, contributors, and licenses
10.1 Text
Ante Paveli Source: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Paveli?oldid=4383292 Contributors: Denny, Mir Harven, Zmaj, Zwobot, Vodo-
mar, Kreimir Iakovi, Ivan Bajlo, Belirac, SpeedyGonsales, Elephantus, Dejvid, Kubura, Fausto, Argo Navis, Andrej alov, YurikBot,
Edgar Allan Poe, Divna Jaksic, Rjecina, Sombrero, Zeljko, Damirux, SashatoBot, FelixBot, Prociscivac, Bormalagurski, Seiya, Roberta
F., Paladin.hr, Flopy, Tycho Brahe, Suradnik13, Stevanb, CrniBot, Jack Sparrow, CommonsDelinker, Rihucro, VolkovBot, Niks, Man
Usk, Dalibor Bosits, Jure Grm, Rovoobo, Mostarac, Saxum, BodhisattvaBot, Bojovnik, Luckas-bot, MystBot, Aradic-es, ArthurBot, Ws-
tenfuchs, MaGa, Ex13, Josinj, Bugoslav, FriedrickMILBarbarossa, RedBot, Binxcro, Ivica Vlahovi, RibotBOT, Mankul, BlackArrow,
Dalco26, EmausBot, Urayin, WinstonSims, Movses-bot, Starevianac, Supersven, Krotkopis, Zozinjo, F karlo, Ilkov2, Milicevic01, Ad-
dbot, Imbehind, Ljubuski78 i Anonymous: 26
10.2 Images
Datoteka:Ante_Paveli.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/78/Ante_Paveli%C4%87.jpg License: Public
domain Contributors: Scanned from Jure Kritos book Sukob simbola (2001) Original artist: Unknown Croatian photographer
Datoteka:Ante_Paveli_in_hospital.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c6/Ante_Paveli%C4%87_in_
hospital.jpg License: Public domain Contributors: Scanned from ore Liinas book Tragom plave lisice (1983) Original artist:
Nepoznat
Datoteka:Ante_Paveli_u_posjetu_Adolfu_Hitleru.ogg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/Ante_
Paveli%C4%87_u_posjetu_Adolfu_Hitleru.ogg License: Public domain Contributors: http://www.youtube.com/watch?v=cxHhc2fAlQ4
Original artist: unknown from TV Zagreb
Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-2008-0612-500,_Joachim_von_Ribbentrop_und_Ante_Pavelic.jpg Source: http:
//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d5/Ante_Paveli%C4%87_und_Joachim_von_Ribbentrop.jpg License: CC-BY-SA-
3.0-de Contributors: This image was provided to Wikimedia Commons by the German Federal Archive (Deutsches Bundesarchiv) as part
of a cooperation project. The German Federal Archive guarantees an authentic representation only using the originals (negative and/or
positive), resp. the digitalization of the originals as provided by the Digital Image Archive. Original artist: Henkel
Datoteka:Commons-logo.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg License: Public doma-
in Contributors: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to be
slightly warped.) Original artist: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version, created
by Reidab.
Datoteka:Disambig.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/72/Disambig.svg License: Public domain Contribu-
tors: Vlastito djelo postavljaa. Original Commons upload as Logo Begrisklrung.png by Baumst on 2005-02-15. Original artist: Stephan
Baum (converted to SVG by dierent users, see below)
Datoteka:Italy_aims_Europe_1936.png Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Italy_aims_Europe_1936.png
License: CC0 Contributors: Vlastito djelo postavljaa Original artist: R-41
Datoteka:Paveli,_Artukovi_i_Germogen_1003a.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/33/Paveli%C4%
87%2C_Artukovi%C4%87_i_Germogen_1003a.jpg License: Public domain Contributors: http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/
story/93845/Hrvatska+pravoslavna+crkva+-+novo+pokr%C5%A1tavanje+Srba.html Original artist: Nepoznat
Datoteka:Wikiquote-logo.svg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fa/Wikiquote-logo.svg License: Public doma-
in Contributors: ? Original artist: ?
10.3 Content license
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0