Od Antike do 18.vijeka Solon; ljudski vijek dijeli na devet perioda od po 7 godina Platon; bavi se pitanjima razvoja i vaspitanja Aristotel; bavi se pitanjima razvoja i vaspitanja, razlikuje tri ivotna doba: mladost, odraslo doba i starost Preliminarana faza Jan Komenski; zapazio da djeca najprije shvaaju konkretne a kasnije apstraktne pojmove (Svijet u slikama), prve 24 godine ivota dijeli u etiri perioda od po est godina: djetinjstvo, djeatvo, mladost i poetak zrelosti an ak Ruso; Tetns: govori o usavrivosti u ravoju ovjeka, daje temelje naunom istraivanju, razvoj tokom cijelog ivota
Poetna (inicijalna) faza Kraj 18. do kraja 19. vijeka Namee se ideja o nauci o dui (Motitz) Tideman: Zapaanja o duevnom razvoju kod djece. Carus- opisi promjena tokom razvoja- ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze Ketle- konstruisao krivulje razvoja Golton; izuavao povezanost nasljea i sredine Faza uspostavljanja i specijalizacije Kraj 19.vijeka do tridesetih godina 20. vijeka Razvojna psihologija se dijeli po ivotnim periodima Brojna istraivanja i praenje razvoja djece Pokret za izuavanje djeteta (Hall) Watson, Gessel, Buhler,Freud, Jung, Anna Freud, Wigotski
Faza integracije Od etrdesetih godina 20- vijeka Biler- razvoj tokom itavog ivota Sontag-prenatalni razvoj Erikson Freud Bronfenbrenner- ekologija ljudskog razvoja Metode istrazivanja Metoda sistematskog posmatranja bez kontrole neposrednog okruenja 1. Metod dnevnika 2. Metod uzorka ponaanja 3. Metod uzorka dogaaja 4. Metod vremenskih uzoraka Metoda sistematskog posmatranja sa kontrolom neposrednog okruenja 1. Metod kontrolisanog posmatranja; posmatra se spontano ponaanje ali se kontroliu uslovi 2. Eksperimentalni metod- kontrola varijabli 3. Metod testova Testovi 1. Ekperimentalna situacija 2. Objektivno registrovanje ponaanja 3. Standardizacija 4. Klasifikacija Testovi: pouzdanost, osjetljivost, valjanost Dijele se na testove sposobnosti (uinka) i testove linosti