LITERATURA ZA PREDMET KLASINA ARHEOLOGIJA

P. DUCATI, Arte Classica, Torino, prvo izdanje, 1920.

A. MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina, agre! 1910.
G. HAFNER, "reta i #elada, $tokar "er%ovani, &ijeka 19'9.
C. ZERVOS, ()art de la Cr*te, +aris 19,'.
L. W. TAYLOUR, The -.cenaenans, T/#, Ancient +eoples and +laces, 19'0.
G. E. MYLONAS, -.canae and the -.canaean Age, +rinceton 19''.
S. PIGGOT, 1red. $svit civilizacije, 2eograd, 31goslavija, 19'9.
+oglavlja4
W. CULICAN, +oeci prekomorske civilizacije, pomorski narodi (evanta
S. LLOYD, "o%nica naroda, prva naselja 1 Anadoliji
M. S. F. HOOD, +ostoj!ina heroja, 5gejska o!last pre 6rka 7!ez -ikene8
E. D. PHILLIPS, "raljevske horde, nomadski narodi stepa
D. HARDEN, The +hoenicians, T/#, Ancient +eoples and +laces
G. PICARD, (e monde de Carthage, +aris 19,'.
F. CHAMOUX, 6rka civilizacija, 2eograd, 31goslavija, 19'9.
K. SCHEFOLD, "lasina 6rka, :metnost 1 svet1, Novi ;ad 199<.
A. G. WOODHEAD, The 6reeks in the =est, T/#, Ancient +eoples and +laces, 19'2.
J. M. COOK, The 6reeks in >onia and the 5ast, T/#, Ancient +eoples and +laces, 19'2.
A. CERMANOVI-KUZMANOVI, 6rke slikane vaze, Na1na knjiga, 2eograd 1999.
G. HAFNER, Atena i &im, $tokar "er%ovani, &ijeka 19'9.
W. W. TARN, #ellenistic civilization, (ondon 19<0. 72. izd.8
R. BLOCH, The 5tr1scans, T/#, Ancient +eoples and +laces, 19,?.
M. PALLOTTINO, ()art des 5tr1s@1es, +aris
M. PALLOTTINO, 5tr1skische "1nst, Arich, 19,'.
7isti tekst kao i prethodna jedinica, samo na njemakom jezik18
H. H. SCHULLARD, 5tr1scan cities and &ome, T/#, 19'9.
R. BLOCH, The $rigins oB &ome, T/#, Ancient +eoples and +laces, 19'2.
P. GRIMAL, &imska civilizacija, 2eograd, 31goslavija, 19'?.
H. KELLER, &imsko carstvo, :metnost 1 svet1, Novi ;ad 1990.
R. SEIDER, &imsko slikarstvo, 2eograd, 31goslavenska revija, 199'.
T. DALE V. GILL-CARTER, Topsoil and Civilization, :niv. $B $klahoma
+ress, 19,,.
ANTROPOLOGIJA DANAS, C1k "aradDiE, 2eograd 1992.
+oglavlja4
;til F p. 2,,
Arheolo%ke teorije i interpretacije o ;tarom svet1 F p. <0?
$p%te kategorije k1lt1re F p. 000
5kologija oveka F p. ,9,
M. MILIEVI, &imski kalendar, (/6, agre! 1990.
M. MILIEVI, ;tara 6rka4 6rci na Crnome mor1, Gkolska knjiga, agre! 2000.
2
PREPORUKA ZA ITANJE
PAUZANIJA, CodiE po #eladi, prev. :ro% +asini, (ogos, ;plit 19?9.
FFFF neka opEa povijest starog vijeka
FFFF neka opEa mitologija
V. POULSEN, 5tr1rska 1metnost, 2eograd 199'.
B. GAVELA, 5tr1rci, 2eograd 199?.
T. TALBOT-RICE, The ;c.thians, T/#, (ondon 19,9.
B. GAVELA, Hidija, klasina epoha helenske 1metnosti, -atica srpska, 19'2.
A. J. TOYNBEE, #ellenism, The #istor. oB a Civilization, $IBord :niv. +ress 19,9, 19'0.
H. KREISSIG, +ovijest helenizma, agre!, 6- 19?9
R. M. COOK, 6reek Art, (ondon 199'
A. BOETHIUS, 5tr1scan and 5arl. &oman Architect1re, (ondon 199?
J. BOARDMAN, Athenian 2lack Hig1re Cases, T/#, (ondon 19??
J. BOARDMAN, Athenian &ed Hig1re Cases, Archaic +eriod, T/#, (ondon 19??
J. BOARDMAN, Athenian &ed Hig1re Cases, Classical +eriod, T/#, (ondon 19?9
A. D. TRENDALL, The &ed Hig1re Cases oB ;o1th >tal. and ;icili., T/#, (ondon 19?9.
3
RIMSKA CIVILIZACIJA
POVIJEST
!. L"#$% $ &%'()* R$&
- (acij, (AT>:-, zemlja (atina, nekih 2000 kvad. km pri tirenskoj o!ali srednje >talije,
j1Dno od rieke Ti!era do apeninskih padina
- smjena razlicitih k1lt1ra od ranog paleolitika
- (atini s1 se 1vrstili 1 ovom kraj1 1 1000. pr.n.e. 7prva epoha Deljeza8
- !rojna naselja, veEinom 1 al!anskim !rdima, is1%ivanje movara, stoarstvo, !or!e
sa s1sjedima i meJ1 so!om
- do ?. st. pr.n.e, prije osn1tka &ima, glavno politiko sredi%te (atina je !ila Al!a
(onga, na jednoj visoravni al!anskih !rda, vjerojatno gdje je danas Castel Gandolfo
- +linije poimenino na!raja <1 latinsk1 narodn1 zajednic1 7+$+:(>8 i plemenska
naselja 7(an1vi1m, Aricia, (a1rent1m, l1ka $stia, Ti!1r, T1sc1l1m...8
- arheolo%ki spomenici s podr1ja latinskih naselja govore o k1lt1rnim prilikamaK
negdje isklj1ivo arhitekt1ra, negdje kiparstvo, negdje dokazi raznovrsnih o!rta,
negdje s1 pris1tni ostaci samo jedne djelatnosti, npr. keramike
- najpoznataje s1 gro!nice i 1rne La capannaL
- meJ1 nalazi%tima istakn1to mjesto ima +raeneste 7dana%nja +alestrina, oko 00km
istono od &ima8 M 1 gro!nicama je naJeno o!ilje materijala domaEe i strane M grke,
orijentalne i etr1%anske izrade, pose!no je vrijedna zlatna prenestinska N!1la iz 9.
st. pr. n.e. s 1graviranim najstarijim latinskim natpisom
- +ostanak &ima. 6rki i rimski pisci datiraj1 osnivanje &ima po olimpijadama
1 kasnije antiko do!a %to je prihvaEena i danas te se konvencionalno 1zima <
godina
'. olimpijade ili 9,<.g.p.n.e.
- grad je nastao sinoikizmom nekoliko latinskih naselja koja s1 postojala poetkom
prvog tis1EljeEa p.n.e. na !reD1ljcima oko rijeke Ti!er 7prema literamoj predaji i
arheolo%kim nalazima drDi se da je !reD1ljak +alatin jezgra najstarijeg &ima8
- 1 ?. st.p.n.e. postojao je na +alatin1, ako ne grad kakvim s1 ga zami%ljali klasini
&imljani, !ar neko markantno naselje M na +alatin1 s1 otkriveni tragovi koli!a iz
?.st.p.n.e. i mlaJe, a podno +alatina, na Bor1m1, otkrivena je najstanja rimska
nekropola koja ima gro!ova s incineracijama i gro!ova s inh1macijom 71
gro!ovima s incineracijom pepeo pokojnika je pohranjen 1 1rnama, neke od njih s1
Oa capannaP, 1 o!lik1 koli!a kakve s1 vjerojatno podizali stanovnici tog podr1ja
+. L','-." * *(-/)0/ R$&"
- prema navodima iz +l1tarhovog djela Q&om1lR, postoji vi%e legendi o osn1tk1 &ima
prema jednoj s1 +elazgi, nakon %to s1 prethodno pro%li veEi dio nastanjenog svijeta i
pokorili vein1 stanovni%tva, tamo podigli naselje i dali m1 ime po snazi svoga
or1Dja
- prema dr1goj, grad s1 podigli Trojanci koji s1 se spasili nakon pada Troje i, no%eni
vjetrovima, stigli do Tirenije, te se 1sidrili nedaleko od rijeke Ti!er
- njihovim iscrpljenim i neraspoloDenim Denama je jedna od njih, &oma, predloDila da
spale !rodove S nakon %to s1 to 1inile, svi s1 se !ili prisiljeni naseliti oko +alatinaF
1!rzo s1 shvatili da nis1 lo%e pro%li jer je zemlja !ila vrlo plodna, a a1tohtono
stanovni%tvo se nije pokazalo agresivnim
- postoji i legenda vezana 1z Trojanski cikl1s koj1 donosi Cergilije S !jeDeEi nakon
pada Troje 711?0.g.p.n.e.8, 5neja je d1go l1tao gonjen 31noninom mrDnjom, sa
svojim je dr1govima na konc1 stigao do 1%Ea Ti!era, gdje s1 im sveti znakovi
o!znanili da s1 napokon stiglina s1d!onosno mjesto na kojem je 5neji s1Jeno da
osn1je novi grad
- 5neja je !io !oDanskog podrijetla, oca smrtnika 7Anhiza8 te majke !oDice 7Cenere8
- Anhiz je 1mro za vrijeme d1gog p1ta, a na p1t1 ga je pratio i sin 31l ili Askanije koji
je sa
so!om donio +5NAT5 M glavna Trojanska !oDanstva koia s1 tre!ala odrediti s1d!in1
novog grada
- 1 novootkrivenoj vladao je kralj (atin te je 5neja, po dolask1 primio r1k1 kraljeve
4
kEerke (evinije, a zatim se 1dr1Dio s "orinaninom 5vandetom koji je osnovao grad
+allante1m koji Ee se kasnije spojiti s &imom
- ojaan ovim savezom, 5neja se 1spje%no !ori protiv r1t1lskog kralja T1rna koji je
tre!ao do!iti (evinij1 za Den1, a nakon toga osniva (avinij nedaleko od 1%Ea Ti!era
- nakon 5nejine smrti, 31lTAskanije nap1%ta vlast 1 (avinij1 i osniva Al!a (ong1, 1
podnoDj1 Al!anskih !rda
- t1 ga je naslijedilo 12 kraljeva koji s1 vladali <00 godina
- posljednji kralj ove dinastije !io je Am1lije koji je svrgn1o starijeg !rata N1mitora, a
njeg1 kEer &ej1 ;ilvij1 prisilio da !1de vestalka kako ne!i mogla roditi sina koji !i
osvetio N1mitora
- ona je, meJ1tim, rodila !lizance &om1la i &ema koje je zaela s !ogom -arsom
- +l1tarh 1 LL&om1l1L navodi da postoji i misljenje da je grad nazvan po &omi M
kEerki >tala i (e1kranije...dr1ga je varijanta da je !ila kEer #eraklova sina TeleBa i
Ajnejina Dena...nadalje, kaze +l1tarh, neki smatraj1 da je grad osnovao neki
&oman, $disejev i "irkin sin, ili 5mationov sin &om kojeg je iz Troje poslao
Uiomed, ili opet latinski tiranin &omis istjerav%i odatle Tirence, koji s1 iz Tesalije
do%li 1 (idij1, a iz (idije 1 >talij1...M iako m1 porijeklo nije !a% jasno, istiEe
+l1tarh, veEina se antikih izvornika slaDe da je &om1l eponim grada
1. R*&/2 $ R'&
- legenda o &om1l1 i &em1 je grkoMrimska legenda 7kod (ivija, Uionizija
#alikarna%anina, +l1tarha i dr.8
- prema njoj je trojanski j1nak 5neja, sin Cenere i Anhiza, nakon pada Troje do%ao
sa sinom 31lom 1 (acij
- 5nejina i 31lova potomka, kralja N1mitora z!acio je 7i pog1!ioV8 !rat Am1lij1, sina
m1 1!io, a kEerk1, &ej1 ;ilvij1, 1inio vestalkom
- ona je s !ogom -arsom rodila !lizance &om1la i &ema
- !lizanci s1, na Am1lijev zahtjev, !ili !aeni 1 Ti!er 7pokraj smokve &1minal8, ali s1
se
spasili po%to ih je podojila v1ica 1 spilji (1percal, a na%ao i odgojio pastir Ha1st1l i
njegova Dena (arencija
- !raEa s1 sretno odrasla, saznala svoje podrijetlo, z!acila Am1lija, vratila prijestolje
7Al!a (onge8 djeda N1mitora i osnovala na +alatin1 kod Ti!era novi grad &im
- !lizanci s1 odl1ili podiEi grad na mjest1 gdje s1 !ili !aeni 1 rijek1
- a1spicijama s1 odl1ili tko Ee osnovati grad S&om1l je motrio let ptica na +alatin1, a
&em na Aventin1 7o!oje s1 1gledali ptice 1 isto vrijeme, &om1l 12, a &em ', te s1 se
posvaJali oko toga tko !i tre!ao !iti kralj S o!ojica s1 se proglasila kraljevima, a 1
svaJi &om1l je 1!io &ema 72. &em se nar1gao &om1l1 preskoiv%i zid koji je ovaj
sagradio da !i o!iljeDio novi grad te ga je ovaj 1!io8
- &om1l je 1!io !rata &ema i postao prvi rimski kralj 7!rata i odgojitelje sahranio je 1
&emoriji8
- $vidije navodi da je &om1l oznaio gradske zidine zaorav%i gradske zidine oko
+alatina M pl1g s1 v1kli !ijela krava i !ik
- jarak je izoran oko kasnijeg komicija, a 1 njega s1 stavljani provi plodovi svega %to
s1 lj1di 1zgajaliK +l1tarh navodi da je taj jarak zvan -:NU:;$-
- sama legenda 7sakrivanje djeteta 1 vodi i sl.8 je sastavljena od prastarih motiva
poznatih s istoka, kod semitskih naroda 7-ojsije, ;argon, "ir8
- oso!itost s1 !lizanci koji se javljaj1 kod raznih indoe1ropskih naroda 7Uiosk1ri kod
6rka8
- 6rci s1 najvi%e doprinjeli stvaranj1 i pop1lariziranj1 tih pria 1 >taliji
- legenda o dolask1 5neje 1 >talij1 1kaz1je na rane veze (atina s 6rcima i s >stokom
- mnogi ovdje vide i etr1%anske motive te se smatra da s1 &im, &om1l i &em
etr1%anska imena
3. T$) T"#$%' $ S"4$-%"-$
+&5UA3A 0 T>T: TAC>3: > $T->C> ;A2>N3AN">4
- za vrijeme &om1love vladavine pon1Jeno je iz!jeglicama, pa cak i raz!ojnicima
da se nastane 1 &im1 7na istonoj strani "apitola8
5
- za nove doseljenike nije !ilo dovoljno Dena 1 &im1 pa za vrijeme C$N;:A(>A &im
poziva ;a!injane na goz!1 i otima im Dene
- ;a!injani s1 spremali osvet1, te je njihov kralj Tit Tacije podigao %ator podno
"apitola
- vestalka Tarpeja se ili pomamila za zlatom ;a!injana ili zalj1!ila 1 Tita Tacija, te je
p1stila ;a!injane 1 grad, ali je nastradala nakon s1ko!a 1n1tar 1tvrde
- 1 jek1 !or!e ;a!injanke s1 nepredvideno stale izmeJ1 novih m1Deva i oeva te
zatraDile da se sve rije%i mirnim p1tem, naj!olje spajanjem dvaj1 naroda
- Tit Tacije je do!io "virinal i poinje vladati s &om1lom, a stanovni%tvo, tj. grad !iva
podijeljen na tri k1rije odnosno tri lokalna etnika tri!1sa4 T>T>5; 7;a!injani na
"apitol1 i "virinal1, &A-N5; 7Al!ani na +alatin18 i (:"5&5; 75tr1%Eani i :m!ri na
Celij18
- Tit Tacije nestaje 71!ijenV8 i &om1l ponovno vlada sam
- izvori o !oravk1 ;a!injana 1 &im1 govore da s1 !oravili na "apitolij1, 5skvilin1 i
"virinal1
- arheolozi smatraj1 da s1 prastare gro!nice s incineracijom 1 &im1 latinske, a s
inh1macijom ;a!inske
5. E)6/78"-(0$ 06"2%'9$ R$&"
- prema predaji, &imom od osn1tka do ,10. g.p.n.e. vlada 9 kraljeva4
&$-:(, N:-A +$-+>(>35, T:((:; #$;T>(>35, ANC>35 -A&T>35, TA&"C>N>35 +&>;"$, ;5&C>35
T:(>35, TA&"C>N>35 $#$(>
:. N/&" P*&;$2$%'
N:-A +$-+>(>:; 791,Mg.p.n.e.M'9<.g.p.n.e.8
- &om1lov nasljednik, >>. rimski kralj
- ;a!injanin
- !avio se k1ltnim 7N1maMn1men8 i administrativnim mirnodo!skim poslovima
- podjela zemlje na tzv. pagi
- raspodjela oranica
- reBorma kalendara S dodao jan1ar, Be!r1ar, podijelio dane na Baste i neBaste
- reBorma sveeniEkih redova
- gradi 3anov l1k i Cestin hram
- za!ranj1je postavljanje i izraJivanje !oDanskih likova
- 1vodi -arsove igre i k1lt -inerve
<. T"609$-$%' P6$(0*
TA&W:>N>:; +&>;C:; 7OUrevniP '>'.g.pMn.e. X ,99.g.p.n.e.8
- izvorno se zvao (1c1mo, ali je promijenio ime 1
(1ci1s S prvi je rimski ktalj 5tr1%anin
- poeo je graditi "apitolijski hram
- 1vodi insigniae, Basces, !1llae a1reae, igre i trij1mBe,
Drtvene rit1ale, mantike i m1zike
- sagradio je most na Ti!er1, l1k1 1 $stiji, kanale i
hramove
=. S'69$%' T/2$%'
;5&C>:; T:((>:; 7,99.g.p.n.e. M ,<0Mg.p.n.e.8
- sa svojim prethodnikom Tarkvinijem +riskom i svojim nasljednikom Tarikvinijem
$holim predstavija etr1%ansk1 dinastij1 1 &im1
- proslavio se 1vodenjem diBerencijacije i razreda 71vodi cenz1s i dr1ge reBorme
kojima je ozakonjeno postojeEe stanje4 podijelio je &imljane na razrede prema
imetk1, podigao gradske zidine kojima je o!1hvatio "virinal, Ciminal i 5skvilin, grad
podijelio na 0 regije, gradio Uijanin hram na Aventin18
- njegova kEer T1llia je 1z pomoE Tarkvinija $holog 1!ila svoga moDa i sestr1 7Dena T.
$holog8, 1dala se za njega te naredila svrgavanje i 1!ojstvo oca ;ervija T1lija
- pria kaDe da je T1llia svojim kolima pregazila oev le% te da nije dozvolila sahran1
%to je tre!alo o!jasniti nepostojanje gro!nog spomenika
6
>. T"609$-$%' O?*2$
TA&W:>N>:; ;:+5&2:; 7,<0. g. pr.n.e. ,09.pr.n.e.8
- posljednji rimski kralj
- protiv njega, kao mrskog 5tr1%anina, &imljani s1 se digli na 1stanak, z!acili ga s
vlasti i istjerali iz &ima 7tradicionaini dat1m revol1cije je ,09.pr.n.e.8
- zavr%io je mnogo toga %to s1 Tarkvinije +risko i ;ervije T1lije zapoeliK dovr%io je
"apitolijski hram, Cloac1 -aIim1, izgradio Circ1s -aIim1s na Calis -1rtia izmeJ1
+alatina i Aventina
- nakon njega osniva se &imska rep1!lika
!@. K6"% ;'6$*." 06"2%'9" / R$&/ $ ;*8')"0 R';/42$0'
Tradicija kaDe da je narod pod vodstvom 31nija 2r1ta izveo revol1cij1 7,09. pr. n.e.8 i z!acio
s vlasti kralja Tarkvinija $holog koji je !io vrlo nasilan te nije vladao po volji naroda ni 1z
pristanak senatora. $d tada je vlast jednoga ovjeka pre!aena na dvojic1 koji s1 se
najprije zvali praetores i iudices, a zatim consulares 7konz1li8. Nakon protjerivanja
Tarkvinija 1slijedilo je razdo!lje 1n1tra%njih i vanjskih s1ko!aK 1 drDavi s1 zapoele !or!e
izmeJ1 patricija
1
S ija je politika vlast porasla protjerivanjem kralja S i ple!ejaca
2
, koji s1,
dod1%e, izg1!ili potpor1 monarhije, ali s1 postali svjesni svoje snage. $sim politike vlasti,
preko ;enata, graJanske i vjerske magistrat1re, patriciji s1 drDali i ekonomsk1 vlast te
naszor nad zakonima koji s1 se prenosili 1smenom predajom. 2itne Baze 1 !or!i ple!ejaca
za svoja prava !ile s1 iz!or vlastite sk1p%tine i magistrata 7p1kih tri!1na8 te imenovanje
decemvira koji Ee zapisati postojeEi zakon 7Zakon dvanaest ploa8 i sl. Niz zakona
ograniavao je vlast !ogatih, post1pno 1klanjaj1Ei njihov1 politik1 i gospodarsk1 vlast te
omog11j1Ei 1spon plemstva 7no!iles8 koje je 1klj1ivalo i im1Enije ple!ejske o!itelji.
+olitiki i vojni 1spon &ima tekao je 1 dvije Baze4 najprije 1 (acij1, nakon propasti
kraljevstva pa do galskog 1pada 7,09. S <90. pr. "r.8, a zatim po cijelom pol1otok1 protiv
5tr1%Eana i 6ala na sjever1 te :m!ra na j1g1. :klanjanje najveEih neprijatelja, 5tr1%ana,
razaranjem Ceja 7<9'. pr. "r. te tri samnitska rata 7izmeJ1 <0<. i 290. pr. "r.8 dovelo je do
osn1tka rimskoMlatinske savezne drDave i vlasti nad golemim teritorijem s !rojnim !ogatim
kolonijama.
!!. M"60* A/6'2$%'
RELIGIJA
!. M$)6"$A"&
,68. M$)?6"( $2$ M$)?6'( Y perzijski !og svjetla
- k1lt -itre potjee iz +erzije 7ili >ndije8
- identiNcira se sa svjetlom te je stoga !io !og zakletvi, 1govora i sl. M garantirao je
mir meJ1 plemenima S tako je 1!rzo preo!raDen 1 ratno !oDanstvo te se kao takav
!rzo pro%irio &imskim Carstvom
- iz 6rke 7gdje je stigao preko "ilikijskih g1sara8 pro%irio se -editeranom i sjevernom
51ropom gdje je do!io mnoga nova o!iljeDja odmakn1v%i se od originalnog
oroastrizma 7-azdaizma8 iz kojeg je potekao
- rimski mitraizam !io je rez1ltat sinkretizma 1 kojem je prevladalo mistini aspekt
tog !oDanstva
- k1lt je svoj vrh1nac dosegao 1 treEem stoljeE1 AU, ali 1!rzo ga je preplavilo
kr%Eanstvo s kojim je imao mnogo dodirnih toaka, ali !io je, za razlik1 od te religije,
1
potekli od drevnih rimskih otaca patres rodovskih starjeina
2
potekli od pouka plebs koji su vjerojatno starosjedioci Latini pokoreni od Sabinjana i tru!ana" ili je
di#erencijacija nastala i$ ekonomskih ra$lo%a &nakon uvo'enja cen$a(
)
rezerviran za 1ski kr1g posveEenika 7roJendan -itre slavio se 2,. 12, OkrstiloP se
vodom, vjerovalo 1 !olji Divot na dr1gome svijet1 koji se stjee odricanjem na ovom
i sl.8
- -it4 -itra je roJen iz kamena em1 s1 svjedoili pastiriK sa so!om je na svijet donio
Brigijsk1 kapic1, !aklj1 i noD
- pastiri s1 m1 pr1Dili zaklon te m1 odali poast
- od samog roJenja poeo je o!avljati razna herojska djela S tako je izazvao ;1nce
koje je i po!ijedio, a ono m1 je dalo svoj1 kr1n1 koja je jedan od njegovih atri!1ta
- nakon toga dolazi pria s !ikom4 -itra je 1hvatio !ika i odveo ga 1 svoj1 %pilj1, ali
!ik je po!jegao
- -itri je ;1nce, preko glasnika gavrana, javilo gdje se !ik nalazi te ga je on proganjao
1z pomoE svog vjernog psa
- kad ga je 1hvatio, 1!io ga je, a iz 1mir1Eeg !ika s1 nastale sve !iljke koje postoje na
zemlji 7iz kraljeDnice je nastalo Dito, a iz krvi vino8
- Ahriman S !og la S na to je poslao zmij1 i %korpiona kako !i se !orili protiv Divota
koji je nastajao, ali nije im 1spjelo
- nakon po!jede, -itra i ;1nce proslavili s1 goz!om 7koja se odrDavala i za vrijeme
k1lta8, a zatim s1 na s1nevoj koiji oti%li 1 ne!o
M
+. B*, S")/6-
2"). S")/6-/( Y rimski !og sjetve i ratarstva
- kasnije izjednaen s grkim !ogom "ronom
- kod &imljana 1Diva velik 1gled i po%tovanje jo% od najstarijih vremena
- svoj 1gled nije izg1!io ni kad s1 ga, pod 1tjecajem grke mitologije gotovo posve
izjednaili s ne !a% oso!ito omiljenim i prijaznim "ronom
- smatrali s1 ga 1temeljiteljem novog dr1%tvenog poretka na zemlji
- vjerovalo se da je na1io lj1de, nekad nomade, o!raJivati zemlj1 i izgajati Ditarice,
saditi voEe i vinov1 loz1 te graditi zajednike nastam!e
- pored ostalog, 1p1tio je lj1de kako Ee po%tivati zakone koje ime je dao, a sve to
nakon %to je do%ao 1 >talij1 nakon %to ga je njegov sin 31piter svrgn1o s vlasti
- vrijeme njegove vladavine smatralo se zlatnim vijekom ovjeanstva
- njegova Dena !ila je !oginja $ps, izjednaena s grkom &ejom
- 1 starijim rimskim mitovima ne govori se o njezinim potomcima, ali pod 1tjecajem
grkih pripisivani s1 im potomci jednaki kao kod "rona i &eje, najvi%e 31piter i 31nona
- otprilike poetkom na%e ere ;at1rn je koj &imljana postao i !og koji 1tjelovlj1je
vrijeme 7kao i "ron8
- sredi%nje sveEanosti 1 ast ;at1rna 7;AT:&NA(>358 odrDavale s1 se 1 dr1goj polovici
prosinca, trajale s1 dva tjedna, a na njihov1 kraj1, na roJendan $ps, ro!ovi s1
sim!oliki do!ivali slo!od1, trgovine i 1redi s1 !ili zatvoreni, a prijatelji i roJaci s1 se
meJ1so!no darivali 7svetkovina oi%Eenja i ponovnog jaanja prirode8
- &imljani s1 ga prikazivali kao starijeg m1%karca sa srpom ili vrtlarskim noDem 1 r1ci
- najveEi hram podigli s1 m1 na Hor1m1, pred 1lazom na "apitolij, !io je vi%e p1ta
pregraJivan, a 1 samim podr1mima !ila je drDavna riznica 7aeraei1m ;at1rni8
1. B*, J"-/(
2"). 2"-/( Y rimski !og poetka svih stvari, za%titnik vrata i dveri
- prvo!itno je, navodno, !io kralj 1 (acij1 i osnovao grad na jednom od 9
!reD1ljaka 1z rijek1 Ti!er, na kojima se zatim razvio &im 7taj je !reD1ljak
do!io ime 3anik1l1m8
- nije poznato tko s1 m1 !ih roditeiji
- Dena m1 se, navodno, zvala 3ana
- nista se po1zdano ne zna ni o njegovim prvotnim !oDanskim B1nkcijama
- moDda je, 1 staroj rimskoj religiji, !io !og svjetlosti i s1nca, odnosno s1neva
kr1Denja, a zacijelo je prije nego %to je postao !ogom poetka svih stvari !io
!og za%titnik k1Enih vrata
- sig1mo je samo to da je !io jedan od najstarijih rimskih !ogova
- !io je !oDnastvo sklono lj1dima
*
- njegovi s1 sim!oli vrata i klj1
- &imljani s1 m1 posvetili poetke svih stvari 1 naj%irem smisl1 rijei, oso!ito
poetak dana, prvi dan 1 mjesec1 7kalendae8 i prvi mjesec 1 godini
7jan1ari1s8
- glavni !lagdan imao je na Nov1 godin1, kad s1 se lj1di njem1 1 ast
sveano
o!laili, 1zajamno si estitali i darivali se
- pripadala m1 je i prva Drtva na poetk1 svakog privatnog ili javnog rada
- glavno m1 je sveti%te !io prastari prolaz kod Hor1ma, kojem1 !i se vrata 1
pocetk1 rata otvorila 7ostala !i otvorena za vrijeme rata kako !i se vojska
mogla
vratiti8, a poetkom mira zatvorila !i se
- mjesto gdje je stajao 3an1sov hram nije sa sig1mo%E1 1tvrJeno
- prema najnovijim istraDivanjima najvjerojatnije je !io na j1goistonoj strani
Hor1ma
- akozvani lan1s W1adrigens, etverodjeini l1k na Cii del Cela!ro M izmeJ1
+alatina
i +alatinskog mosta, nije !io 3an1sov hram
- dr1go glavno mjesto njegova %tovanja je !io !reD1ljak >anic1l1m, gdje s1
!ile 1tvrde za ti!ersk1 l1k1, stoga se 3an1s %tovao i kao 1var trgovakog
prometa
- 3anova hrama 1 &im1 1 klasinom smisl1 rijeci nije !ilo 7imao je 1 grad1
Lhram)) 1
o!lik1 dvostr1kih dveri, tj. 1laza i istodo!no i izlaza8K njegova s1 se sveti%ta
nalazila na Divim, tj. prometnim tokama i raskr%Eima nad kojima s1
podizane
veDe i prolazi 1 kojima je o!ino !io smje%tan njegov kip, koji ga je
prikazivao
kao vratara s dva lica koja s1 gledala na s1protne strane
- prvi p1t s1sreEemo se s njegovim prikazom na glavi rimskog lijevanog
novca, !ronanog asa s kraja 0.st.p.n.e.
- njegovih kipova sa1valo se razmjerno mnogo, ali s1 sla!ije 1mjetnike
razine
3. B*, J/;$)'6
2") 2/;$))'6 Y najvisi rimski !og
- pod1dara se s grckim e1som
- sve potankosti o 31piter1 naci cemo 1z e1sovo ime
- s njegovim se imenom s1srecemo 1 najstarijim rimskim izvorima
- cini se da se razvio od starog lat. !oga ne!a 7cije nam ime danas nije poznato8 i od
etr1scanskog !oga, koji se zvao Tinije ili Tin
- za njegove roditelje saznajemo kad s1 ga rimljani izjednacili s grc. e1somK dali m1
za oca !oga ;at1rna 7grc. "rona8 i za majk1 !oginj1 $ps 7grc. &ej18 31piter je 1 &im1
!io 1zvisenio nego e1s kod 6rka, ili !arem strozi
- prema rimskom vjerovanj1 od svih gradova i drzava najvise je volio &im, !raneci ga
i pomaz1ci m1 1 njegov1 nastojanj1 da 1spostavi vlast nad svijetom
- njegovo glavno rimsko sjediste je !io velicanstven hram na "apitol1
- njegov hram na "apitol1 !io je posvecen 1jedno i 31noni i -inervi, te se velicinom,
ljepotom i drevnosc1 isticao nad ostalim rimskim hramovima M prema
tradiciji, temelje m1 je postavio Tarkvinije +risko, a zavrsio ga je ;ervije T1lije
- post oje 31piter "apitolijski !io najvisi !og rimske religije i najvisi zastitnik rimske
drzave, &imljani s1 m1 iskazivali pocasti pri svim drzavnim i javnin dogaJajima
- kad s1 se 1stolicavali konz1li 7a potom i carevi8 prinosili s1 m1 sveane A6)9' 1
pris1stv1 senata i p1ka
- kad !i &im o!javio rat, vojskovode s1 ga molile da im podari po!jed1
- nakon po!jedonosnog zavrsetka rata vraali !i se 1 trij1mB1 opet na "apitol da m1
prines1 zrtv1 zahvalnic1 i njegov kip 1krase lovorovim vijencem
- svecenosti 1 31piterov1 cast s1 se odrzavale sredinom r1jna, prvo!itno s1 trajale
jedan dan, a za Carstva s1 se protegle na cak 2 tjedna M sastojale s1 se od
+
prinosenja Drtvi, svecanih povorki i igara 1 cirk1s1 !ile s1 m1 posvecene i >U5, tj.
oni dani 1 mjesec1 na koje je padao 1stap
- od zivotinja m1 je !io posvecen orao, a od drveca hrast
- njegov k1lt 1 &im1 7kao i k1lt e1sa 1 6rkoj8 nije !io samo sl1z!ena stvar nego se
prosirio 1 svim dr1stvenim klasama i slojevima
- +l1vi1s salje kis1, oplod1je polja i stiti poljodjelstvo
- Cictor daje po!jed1 1 !oj1
- ;tator za1stavlja !ijeg 1 !oj1
- kao de1s Hidi1s !dije nad prisegom i kaDnjava zloin krive prisege
- kao #ospitalis 1va p1tnike i kaDnjava one koji !espomoEna pojedinca nemilice tjeraj1 s
k1Enog praga
- stalni atri!1ti s1 m1 Dezlo kao znak kraljevske asti, Drtvena zdjelica kao znak
!ogosl1Dja
- glav1 m1 moDe resiti i vijenac od hrastova li%Ea i maslinova granEica ili pak vrpca
5. B*, M"6(
- rimski !og rata, za%titnik rimske drDave
- sin najvi%eg !oga 31pitera i njegove Dene 31none 7pod1dara se s gr. Aresom8
- jedan je od glavnih rimskih !ogova, kojem1 je dostojanstvom i moEi !io ravan jedino
31piter 7za razlik1 od Aresa kod 6rka8
- prema mit1 !io je otac &om1la i &ema, pa s1 se &imljani smatrali njegovim izravnim
potomcima 7zvali s1 ga -ars +aetr ili -aspiter8 i vjerovali s1 da od svih naroda najvi%e
voli njih, te da im osig1rava po!jede 1 ratovima 7-ars Ciktor8
- 1 starije do!a s1 ga stovali i kao !oga Detve, polja, %1ma i proljeEa 7o njegov1
prvo!itnom znacenj1 svjedoci velik !roj sa1vanih ratarskih molitava i ime prvoga
proljetnog mjeseca koji je po njem1 do!io ime M -arti1s8
- Dena m1 je !ila !oginja Nerija, o kojoj samo znamo da j1 je stekao otmicom
- sinove &om1la i &ema imao je s vestalinkom &ejom ;ilvijom, kEerkom lat. "ralja
N1mitora
- od Divotinja posveEen m1 je v1k, te djetliE kao sim!ol koplja
- njegovi stalni pratioci 1 !itkama s1 !ill +alor i +avor 72(35U>($ i ;T&ACA8, koji s1
pandani Aresovih pratioca Ho!osa i Ueimosa
- osim -arsa &imljani s1 %tovali i dr1ge !ogove rata, npr. "virina 7kojeg s1 kasnije
izjednaili s &om1lom8 i !oginj1 2elon1, a pod gr. 1tjecajem prenjele s1 se neke
oso!ine Atene +alade na -inerv1
- najstariji -arsov hram 1 &im1 stajao je na -arsov1 polj1 7na lijevoj o!ali Ti!era8, gdje
s1 se odrDavale vojnike vjeD!e, pre!rojavalo stanovni%tvo 7cenz1s8 i drDali narodni
z!orovi na kojima se odl1ivalo o o!javi rata
- -arsovo sveti%te na Hor1m1 je takoder !ilo prastaro, tej e 1 njega morao doEi svaki
vojskovoJa prije odlaska 1 rat, dotakn1ti -arsove %titove, zamoliti ga za pomoE i
o!eati m1 dio ratnog plijena
- car A1g1st je -ars1 $svetnik1 7:ltor18 dao podiEi hram na svom novcon 7A1g1stovom8
Bor1m1 1 spomen na osvet1 Cezarevim 1!ojicama
:. M"&/6$%' V')/6$%' $ ancilia
- svoj1 naklonost prema &im1 iskazao je !og -ars veE 1 najstarije do!a time %to je 1
njega s ne!a !acio vlastiti %tit da ga %titi, a kralj N1ma +ompilije dao je zatim izraditi
kod majstora -am1rija Cet1rija 11 posve jednakih %titova kako se ne !i moglo
prepoznati koji je pravi da ga sl1ajno ne !i tko 1krao
- ti s1 %titovi cijele godine !ili 1 -arsov1 sveti%t1 na Hor1m1 te s1 ih samo na prvi
dan oD1jka, dan -arsova roJenja sveEenici 7saliji8 nosili gradom 1 sveanoj povorci
1z pjesm1 i ples 7-am1rije Cet1rije se s N1mom +ompilijem posvaJao oko plaEe, pa
ga je N1ma iz!acio iz grada gdje s1 ga se doepali neprijateiji Col%Eani te ga
pret1kli8
- ANC>((A je %tit 1 o!lik1 osmice L1rezan s o!je straneL, te takav tip %tita pripada
najstarijem italskom naor1Danj1, takoder je spadala 1 no%nj1 ;alijevaca
1,
- mozaik 1 5( UZ5-: 1 T1nis1 iz sredine <. st. koji prikaz1je -am1rija Cet1rija 7lik
odjeven 1 jareE1 koD1, dvojica ga 1daraj1 %tapovimaM prikaz s1%tine svih martovskih
svetkovina8
- 1z mjesec martK mozaik prikaz1je cijeli kalendar sa slikom karakteristinom za
pojedini mjesec
- mozaik iz vile 2orghese 1 &im1 S trojica salijevaca s karakteristikom kacigom,
%titom, %tapom 1daraj1 pravog jarca
<. S/*9')"/6$2$%"
&imljani s1 slavili -arsa pose!nim svecanostima, osim povorke salija 7salii8 priredivane
s1 konjicke trke 29. veljace i 10. oz1jka
- najvaznija svecanost !ila je tzv. ;:$C5TA:&>(>3A, koja se odrzavala svakih , godina
nakon redovitog popisa grckog stanovnistva 7cenz1sa8
- sastojala se 1 tome da s1 se pred narodom, svrstanim na -artov1 polj1 1 vojnickom
pokret1, tri p1ta za redom vodile iza!rane zivotinje 7svinja, ovca i !ik8 koje s1 zatim
!ile zrtvovane -ars1
- tom zrtvom otk1pljivao se rimski narod za sve svoje prop1ste i krivice, te
osig1ravao -arsov1 pomoc i zastit1 1 !1d1cnosti
- ostale s1 1 modi sve do carskog do!a
- postoji njihov c1veni prikaz koji potjece iz Trajanova vremena i koji je vjerojatno !io
dio rostre 1 k1riji ili palaci senata na Hor1m1
=. R$&(0$ (9'B'-$80$ 6'.*9$
- sveEenici s1 se postavljali 7zareJivali8 imenovanjem koje je o!avljao vrhovni sveEenik
7pontiBeI maIim1s8 ili kooptacijom, a kasnije iz!orom
- 1vodili s1 se 1 sl1D!1 ina1g1racijom M pitalo se !oga da li m1 je iza!rani sveEenik po
voiji
!. PONTIFECES ili z!or pontiNka je za1zimao najvi%e mjesto med1 sveEenicima
- na el1 im je !io pontiBeI maIim1s, d1hovni kraljev nasljednik koji je 1 njegovoj k1Ei
7regia na Hor1m18 imao stan
- pontiNci s1 nadzirali sva !ogosl1Dja, odl1ivali o sakralnoMpravnim pitanjima 7valjanost
Drtve8, vr%ili posveEivanje hramova, 1reJivali kalendar, sastavljali popise konz1la 7Basti
cons1lares8, pisali ljetopise 7anales8, 1vali i nastavljali d1hovni arhiv 7li!ri pontiNcii8 i
td.
- !or1 je pripadao i reI sacror1m koji je vr%io d1hovne ine vezane 1z kraljevo ime te tri
Hlamines -aiores
+. FLAMINES 7od Hlare Y potpirivati Drtven1 vatr18 s1 !ili sveEenici pojedinih !oDanstava,
a glavno zad1Denje !ilo im je prin%enje svakodnevnih Drtvi vlastitim !oDanstvima
- H(A->N5; -A>$&5; S Hlamen Uialis 731piterov8, Hlamen -artialis 7-arsov8 i Hlamen
"virinalis 7"virinov8
- Hlamen Uialis je !io najvi%i od HlaminaK imao je pravo sjediti na k1r1lskoj stolici, !io je
lan ;enata, ali nije se smio zakleti, popeti se na konja, sv1Ei se po dan1, vi%e od tri
dana izostati iz k1Ee, dotakn1ti se ega neistoga, pri!liDiti se gro!1 i sl.
- njegova Dena 7Hlanica Uialis8 !ila je 31nonina sveEenica
- H(A->N5; ->N$&5; S s1 12 manjih [amina, sveEenici manjih !ogova kao %to s1 npr.
C1lkan, Hlora i sl.
1. VIRGINES VESTALES je !ilo %est Cestinih sveEenica koje je kao djevojice od 'M10
godina za sl1D!1 !oginji posvetio pontiNk
- !ile s1 d1Dne 1 sl1D!i ostati <0 godina, a Divjele s1 1 Cestin1 atrij1 na Hor1m1 koji je !io
nalik na samostan M predstojnica im je !ila C>&6$ C5;TA>; -A\>-A
- zadaEe s1 im !ile odrDavanje i 1vanje vjene vatre na drDavnom ognji%t1 1 Cestinom
hram1 te prino%enje svakodnevnih jestivih Drtvi
- hram s1 svaki dan %kropile vodom i kitile lovorom
- molile s1 za sreE1 naroda, oso!ito 1 vrijeme nevolja
- ako !i povrijedile zavjet djevianstva !ile !i Dive 1zidane na polj1 campus sceleratus
- ipak, z!og svoje sl1D!e !ile s1 vrlo 1gledne 7npr. os1Jenik koji !i sreo vestalk1 na cesti
!io !i pomilovan, a imale s1 i poasna mjesta 1 amNteatrima i kazali%tima8
11
- nosile s1 isklj1ivo !ijelo i infulu 7trak1 preko ela8 s koje s1 visile vrpce
3. AUGURES 7motrioci ptica8 s1 !ili sveEeniki z!or 1 kojem je za vrijeme Cezara !ilo 1'
lanova
- !ili s1 d1Dni motriti i t1maiti a1spicije 7znakove8
- motrenje s1 nalagali magistrati ne!i li se steklaTpotvrdila privola !ogova za koji drDavni
in
- promatranje i t1maenje prijih znakova je !ilo njihova glavna d1Dnost, ali oni s1 i
posveEivali samo mjesto za motrenje 7templ1m8
- znakovi koji s1 dolazili s istoka 7lijeve strane8 !ili smatrani lo%ima, a oni sa zapada
7desne strane8 povoljnima
- pose!no s1 1 vrijeme ratova promatrali kako sveta pilad jede zrnje
- 1 sl1aj1 nepovoljnih znakova mogli s1 odgoditi komicije
5. HARUSPICES s1 !ili etr1%anski t1mai znakova koji s1 !oDj1 volj1 t1maili iz 1tro!e
Drtvovanih Divotinja 7srce, jetra, D1E, pl1Ea8 te se !rin1li oko 1miranja lo%ih znakova
- davali s1 1p1tstva i savjete kakvim !i se i kojim Drtvama za oi%Eenje mogli vratiti do!ri
znakovi
- 1 carsko do!a 1 &im1 je postojao z!or od '0 har1spika
- oni s1 se, kao i a1g1ri, kod svojih t1maenja koristili spisom Uisciplina 5tr1sca
:. SACERDOTES SYBILLINI inio je sveEeniki z!or koji je isprva imao dva lana, a
kasnije od 10 do 1,
- lanovi s1 !ili !iv%i konz1li ili pretori 7d1oviri, decemviri, @1indecemviri ili sacris
Baci1ndis8
- d1Dnost im je !ila, po nalog1 ;enata, 1 sl1aj1 oso!ito te%kih prilika 7k1ga, potresF8
provjeriti si!ilske knjige te t1maenjem reenica doEi do naina kako 1miriti !ogove
<. FETIALES je !io sveEeniki z!or od 20 lanova najvi%eg st1pnja
- imali s1 zadaE1 o!javiti rat i sklapati mirovne 1govore
=. SALII 7plesai8 inili s1 dva z!ora od po 12 lanova patricijskog roda
- stariji s1 se zvali +A(AT>N>, a mlaJi C$((>N> po svetinjama na +alatin1 i "virinal1
- palatinski s1 saliji sl1Dili -ars1, a kolinski "virinal1
- na el1 im je !io magister +raes1l 7prvi plesa8 i Cates 7prvi pjeva8
- nosili s1 vezan1 t1nik1, oklop, kacig1, ma, sveti %tit 1 lijevoj r1ci, a 1 desnoj %tap kojim
s1 se 1darali po %tit1 prilikom o!reda
>. FRATRES ARVALES 7od arv1mYpoljeK poljska !raEa8
- sl1Dili s1 !oDici Uea Uia 7ili Acca (arentia8, a !ila je staroitalska !oDica zemljeK po
legendi Dena Ha1st1la i odgojiteljica &om1la i &ema
- njih 12, meJ1 koje s1 spadali i carevi, slavili s1 glavn1 svetkovin1 !oDice 1 svi!nj1, 1
gaj1 nedaleko &ima
- 1 svetkovini je pose!no !io vaDan ples 1z koji se pjevala prastara pjesma 1 slav1 -arsa
i (ara 7A&CA+;"A +35;-A8
!@. SOLDALES AUGUSTALES s1 !ili lanovi z!ora osnovanog 10. pr. "r za potre!e
!ogosl1Dja 65NT>; >:(>A5
- kasniji carevi, koji s1 deiNcirani, takoJer s1 do!ivali slina !ogosl1Dja svoga roda
!!. TRESVIRI EPULONES 7za vrijeme Cezara U5C5-C>&>8 s1 !ili postavljeni za prired!e
i nadzor javnih goz!i 1 vrijeme svetkovima S prije je to !ila d1Dnost pontiNka
HRAMOVI I SLINI OBJEKTI
!. K";$)*2$-(0$ ?6"&
+. T/(0"-(0$ ?6"&
- rimljani s1 1z grki dorski, jonski i korintski red koristili i vlastite tipove
kapitelaThrama 4 kompozitni i t1skijski, kasnije nazvan toskanski 7t1skiki S
etr1%anski8
- T1skiki ili toskanski 7t1skanski8 je naziv za tip redovlja tj.vrste hrama 1 rimskoj
arhitekt1ri koji pre1zima 1tjecaje dorskog, ali ne dostiDe njegov1 mon1mentalnost
- Toskanski st1povi s1 kanelirani te stoje na !azi koja se sastoji od ploe i zao!ljenja
7plinta i tor8
12
- "apiteli s1 pop1t razliitih kom!inacija i varijacija dorskog4 1z dva glavna elementa
S pokrovna ploa 7a!ak8 i jast1k 7ehin8
- pojavlj1j1 se meJ1proNli koji daj1 veEi 1krasni karakter, a smanj1j1 arhitektonski
izraz
- hram se o!ino nalazi na povi%enom, 1zdign1tom podij1
- glavna karakteristika ovog hrama kod etr1%ana !ile s1 < cele jedna 1z dr1g1
- &imljani ovo redovlje izvode 1 kamen1 ne mjenjaj1Ei mnogo proporcije drvene
gradnje
1. A6" P"#$( A/,/()"' CDE6)9'-$0 &$6"FG
+$C>35;T
- hramTDrtvenik mira je sim!ol A1g1stove vladavine i mira koji je postigao, mira za
kojim je teDio nakon vojnih pohoda 1 Gpanjolsk1 i 6alij1
- nar1io ga je ;enat 1<. g. pr.n.e.
- +osveEen 9.n.e 1 sveEanom o!red1 na -artovom polj1
$2(>"
- Tlocrt je kvadrat sa stranama d1gim 10mK dvojim vratima do kojih se dolazi
stepenicama
- -ramorni Drtvenik se sastoji od 1n1tra%njeg prostora i vanjske ograde
- ; gornje strane je otkriven 7karakteristika helenizma8
:"&A;>
- zidovi s1 izn1tra 1kra%eni vijencima s pliticama i volovskim glavama 7!1crania8, a
izvana s1 podijeljeni 1 dva pojaca
- donji je 1kra%en motivima akanta s vol1tama, la!1dovima i Divotinjama dok s1 na
gornjem prikazana etiri mitolo%ka prizora 7po jedan sa svake strane8
- dok je reljeB na sjevernom zid1 jako o%teEen i po likovima manje vaDan, gr1pa likova
na j1Dnom zid1 je vrlo znaajna, jer 1klj11je A1g1sta sa sveEenicima, magistrate i
lanove carske o!itelji.
- spomenik je rekonstr1iran nakon 19<0. od Bragmenata, od kojih s1 prvi otkriveni
1,'?. god.
3. V'()$- ?6"&
+$C>35;T
- NajvaDniji tolos 1 &im1, sim!ol zajednice 7hram Ceste, !oDice ognji%ta8
- : celi na ognji%t1 gori sveta vatra koj1 1vaj1 Cestalke 7ako !i se vatra 1gasila, one !i
!ile kaDnjene8
- #ram nikada nije tre!ao ni !iti grandiozan jer je Cestalki 1vijek !ilo ' 7dvije
pripravnice, dvije 1 aktivnoj sl1D!i, dvije 1 penziji koje s1 pod1avale pripravnice8
- "ako se vestalkama iznimno vjerovalo kod njih s1 se 1vale sve opor1ke
- $vdje s1 drDani +enati &ima 7koje je navodno donio 5neja iz Troj 8
- $staci sa1vani od resta1racije iz 191.n.e. 7djelo 31lije Uomne S Dena ;eptimija ;evera8
$2(>"
- ;t1povi korintskog reda na zase!nim postoljima p1nim se vol1menom isti1 na
kr1Dnom podij1 prekrivenim mramorom
- "onini krov s otvorom
- $tvoreno st1!i%te izmeJ1 istakn1tih zaslona daje 1smjerenje
- +ltika stepenasta gradnja jo% jednom izvana opis1je kr1Dn1 linij1
5. H6"& K"()*6"
#&A- "A;T$&A > +$(:";A
- k1lt "astora i +ol1ksa pro%irio se iz 6rke 1 (acij sig1rno nakon '.st.pr.n.e, a najprije
s1 ga prihvatili patriciji
- pronaJeni s1 ostaci terakota stat1eta
- prema tradiciji navodno je veE 1 ,.st.pr.n.e. stajao hram na ovom mjest1 dign1t od
diktatora +ostimija Al!in1sa 7V8 1 ast po!jede nad (atinima kod jezera &egilla
7099.pr.n.e.8
- s vremenom postao sim!ol rimskog vojnikog 1spjeha
13
- 1 hram1 je !io 1red za mase i mjere, a 1 praznim prostorima 1d1!ljenim 1 podij1
!ile s1 !ankarske trgovine
- peripter S ? korintskih st1pova na kraim stranama, 11 na d1Dim 7mog1Ei od
resta1racije 1 1.st.pr.n.e.8 S danas ostali samo st1povi
- pokraj hram je !ilo 31t1rnino vrelo iz koje s1 &imljani pili do !arem <12.pr.n.e. kada
je prvi akvad1kt izgraJen M Bontana je !ila mon1mentalna ak i 1 rep1!likansko
do!a s gr1pom kipova i malim hramom 1 !lizini
:. P"-)'*-
+$C>35;T
- #ram Os %irokom celomO koji je Agrippa dao sagraditi 29 S 2,.pr.n.e. dva p1t je
zahvatio poDar, te ga je car #adrijan 11?.p.n.e.potp1no ispoetka sagradio
- : natpis1 koji je i danas sa1van spominje se samo Agrippa
- $vaj hram je rimsko ostvarenje ideje centralnog prostora
- T1 s1 se provodili 7 prema "asi1 Uion1 8 najvi%i drDavni i s1d!eni ini
- Nastao najvjerovatnije po 1zor1 na helenistike OpantheieO M ok1pljanje svih !ogova s
carem 1 sredini
- ;peciNnost hrama je to %to je sa1van netakn1t MM 1 9.st. postaje crkva te je z!og
toga o1vana MM danas nosi naziv ;anta -aria &otonda
$2(>"
- &ot1nda 1 to vrijeme nije !ila novost, ali ova je !ila najveEa
- Agrippa je hram sagradio 1 sklop1 kompleksa tako da je ispred hrama !io trg, a preko
p1ta, na dr1goj strani trga !ila je Nept1nova !azilika MM hram je !io okren1t prema
j1g1, a 1 sredini trga nalazio se oltar
- #adrijan oko oltara gradi rot1nd1 i ini ga centrom za izgradnj1 k1pole
- $no %to je Agrippa izgradio kao hram postalo je predvorje, a hram je z!og toga sada
okren1t prema sjever1
CAN3;"> >6(5U
- +redvorje sadrDi ? st1pova na podij1 s st1!ama koji nose za!atno proelje 7iji je za!at
!io najvjerovatnije 1kra%en !ronanim reljeBom8
- +odijeljeno je na dva !ona trijema koja zavr%avaj1 apsidama najvjerovatnije
predviJenima za graditelje 7Agripp1 i A1g1sta8, te srednji %iri trijem koji sl1Di kao 1laz
- +ostoji i meJ1prostor kao svojevrsni prijelaz 1 rot1n1 7rot1nda inae je skoro potp1no
zaklonjena okolnim zgradama te se ini kao da je proelje cijeli hram8
- +romjer tam!1ra i visina k1pole s1 otprilike 00m
- k1pola zavr%ava ok1l1som 7otvorom8 %irokim 9m
- k1pola je izvana !ila prekrivena pozlaenom !roncom do ',,. kada je !ronca
zamjenjena olovom
- k1pola ostavlja dojam kao da le!di, cijeli protor ostavlja dojam gradnje lancima no
zapravo hram spada pod graJevine masivne gradnje 7de!ljine zidova s1 '.00m8
:N:T&AGN3$;T
- : donjem dijel1 rot1nde izmjenj1j1 se d1!oke pol1kr1Dne i pravok1tne ni%e, a niz
korintskih st1pova i pilastara ini !laDim kontrast mranih 1d1!ljena ni%a i osvjetljenih
zidnih povr%ina
- $d ? ni%a, 9 je !ilo isp1njeno kipovima, dok je jedna sl1Dila kao 1laz
- &ed iznad ima takoJer niz pilastara i prozorskih ni%a iji niz je na dva mjesta prekin1t
odsjecima !avastog svoda 7 iznad 1laza i iznad ni%e preko p1ta 1lazne 8
- "1pol1 izn1tra ini pet kazetnih prstenova, pri samom kraj1 je glatka
<. H6"& V'-'6' $ R*&' / R$&/
+$C>35;T
- najveEi hram 1 grad1 &im1
- jedini s 10 st1pova na prednjoj Basadi 7dekastil8
- car #adrijan ga je sam dizajnirao, poeo graditi 121 n.e., posveen je 1<,, a smatra
se da ga je dovr%io Antonije +io
- izgorio je <09, o!novio ga je -aIeni1s
$2(>"
- 100m %irok, 10,m d1gaak
14
- #adrijan je morao sagraditi 1mjetni podij kako !i izgradio hram te je podij podign1o
na mjest1 gdje je prije stajao atrij Neronove Uom1s A1ree
- #ram se sastoji od dva hrama s dvije cele koje s1 prislonjene OleJa 1z leJ O
7savr%eno simetrine8, jedna sa stat1om Cenere Heliks okren1ta prema "olose1m1,
dr1g1 s &omom Aetenom 7personiNkacija grada &ima8 prema Hor1m1 7!olje je
o1vana8
- 100 stopa visok !ronani kip Cenere nosilo je navodno 20 slona
- dvije dvostr1ke kolonade s propilejima 1 sredini razdvajali s1 hram na sjeverni i
j1Dni dio
- hram je stajao na stilo!at1 s stepenicama grkog tipa 7karakteristino za
#adrijanovo do!a8, na kojem je !io red st1pova koji s1 hram potp1no okr1Divali
- 1n1tra%njost je pre1reJena za vrijeme -aksijana <09.n.e. z!og poDara
- !oni zidovi imali s1 ni%e s kipovima
- pod je !io geometrijski dizajniran od o!ojenog mramora
(565NUA
- "asije Uio tvrdi da je #adrijan pitao Apollodonisa, velikog arhitekta tog vremena da
komentira njegov dizajn. Apollodonis je rekao da je hram prevelik s o!zirom na
veliin1 kipova, jer !oDice kada !i se htjele 1stati i izaEi van to ne !i mogle. #adrijan
ga je navodno z!og toga protjerao i kasnije dao 1!iti
PROFANE GRADEVINE
!. C/6$" ?*()$2$"
+. K*2*('%
A-H>T5ATA& S mon1mentalna graJevina eliptinog ili kr1Dnog o!lika 1 kojoj s1 se
prireJivale !or!e sa divljim zvjerima, pa ak i pomorske !itke 7na1mahije8, te gladijatorske
!or!e.
A-H>T5ATA& H(AC>35CACA S zapoeo graditi Cespazijan, a zavr%io i ina1g1rirao njegov sin
Tit ?0.g. >me "olose1m do!io 1 srednjem vijek1 z!og mon1mentalnog kipa cara Nerona
koji se nalazio 1 !lizini. ;agraJen izmeJ1 +alatina, Celija i 5skvilina.
Metiri kata, eliptian o!lik, s vanjske strane o!loDen mramorom, graJen od t1Ba, travertina
i cigle
Mdimenzije 1,' I 1?? m, a sama arena 99 I 0',, m
>zn1tra
Mtri reda za sjedenje 7,0000 lj1di8 i jedan za stajanje 7,000 lj1di8 ] pose!an podij podjeljen
na dvije tri!ine4 carsk1 7p1lvinar8 i on1 za konz1le i magistrate
MnajniDi red !io je rezerviran vestalke, vitezove i pretore, srednji za tri!1ne i 1gledne
graJane, treEi za o!ian narod ] etvrti za stajanje 7kolonada koja je drDala krov, odnosno
teras1. Na terasi s1 stajali oni koji s1 natezali vell1m koji je %titio od ki%e i s1nca
Miza gledali%ta s1 !ili hodnici, a ispod arene razni prolazi za gladijatore i za divlje zvjeri, a
isto tako i mehanizmi kojima se arena p1nila vodom prigodom na1mahija
>zvana S trostr1ki red galerija i na dvije stepenice visoki atik, razdjeljen korintskim
pilastrima 7izmeJ1 svakog dr1gog po jedan otvor8. ;vaka galerija je imala ?0 arkada
izmeJ1 kojih s1 !ili postavljeni st1povi4 toskanski, jonski, korintski 7odozdo prema gore8. :
otvorima arkada na 2. i <. kat1 vjerovatno s1 stajale stat1eK arkade 1 prizemlj1 s1 1lazi.
a vrijeme vladavine -akrina gorio, a o!novio ga Aleksandar ;ever
+osljednja prired!a ,2<.g.
1. C2*"#" M"H$&"
- jedna od prvih kanalizacija na svijet1
- ime doslovno znai Celika "analizacija
(ivije pi%e da je cloaca !ila iskopana ispod grada ali je vjerojatnije da je 1 poetk1 to !io
potoiE koji je tekao kroz movarn1 dolin1, stvoren od pritoka sa Ciminala, 5skvilina i
"virinala, od Argilet1ma do Ti!era. : kasnom '.st.pr."r. Tarkvinije $holi 1smjerio ga je
zidovima i tako is1%io prostor na kojem je kasnije izgraJen Hor1m 7Hor1m &oman1m8. To je
15
napravio 1z pomoE etr1%Eanskih arhitekata i pol1ro!ovskih siroma%nih graJana &ima.
$dvod je natkrovljen 1?0.g.pr."r. za vrijeme konz1lovanja "atona starijeg. Neki djelovi
cloace zaista s1 i !ili ispod zemlje.
M&imska kanalizacija 1stvari je !ila precjenjena po%to je sl1Dila samo za javne ^cMe, terme i
ostale javne zgrade, a privatne k1Ee, ak i one naj!ogatije sl1Dile s1 se septikim jamama
M1 1Dem smisl1 cloaca je poinjala 1 !lizini sjeverozapadnog 1gla A1g1stova Bor1ma. $d
njega pa do 1lice Aleksandrina !ila je sagraJena od peperina 7VV8, sa vol1tama, poploena
!lokovima lave %to je karakteristino za stil rep1!likanskog do!a. $d 1lice Aleksandrina pa
do Bor1ma krov je, 1 do!a carstva, o!novljen ciglom. Na tom je djel1 kanal visok 0,2, a
%irok <,2 m.
Mza vrijeme carstva cloaca je do!ro odrDavana. <<.g.pr."r. Agrippa je proveo inspekcij1, a
pronaJeni s1 i tragovi raznih stilova i meterijala iz raznih vremenskih razdo!lja %to 1kaz1je
na to da je redovito o!navljana. : novije vrijeme povezana je sa modernom kanalizacijom
3. R$&(0' 0*&$#$%'
5. R$&(0" 0/B"
: staro vrijeme rimska se k1Ea sastojala esto samo od atrija i ta!lin1ma. : atrij1 je !ilo
ognji%te s +enatima i koveg za novac i dragocjenosti, a 1 ta!lin1m1 se odvijao
svakodnevni Divot.
: veEini krajeva &imskog carstva !ogatiji k1Eevlasnici Divjeli s1 1 prizemnim graJevinama
sa malo prozora 7da !i se iz!jegla !1ka izvana8. To s1 !ile velike graJevine podjeljene 1
dva dijela povezana TA2(>N:-$- 7,8Msveanom so!om. 6lavn1 1laz o!ino je okren1t
prema 1lici. #odnik izmeJ1 1lice i k1Enih vrata zvao se C5;T>2:(:- 7118 i t1 s1 klijenti
1j1tro pozdravljali patera Bam. 7sal1tatio8. #odnik kojim se 1lazilo 1 atrij zove se HA:C5;
71<8. "rov se 1 sredini sp1%tao prema otvor1 7C$-+(:C>:- S 0a8 pod kojim je 1
sredi%njem dijel1 k1Ee 7AT&>:- M128 !io !azen za ki%nic1 7>-+(:C>:- M 0!8. >z atrija se i%lo
1 okolne so!e 7C:2>C:(:- S 28. Ur1gi dio k1Ee inio je st1povima okr1Den vrt 7+5&>;T>( S
98. $ko trijema s1 se nalazile !lagavaonica 7T&>C(>N>A S <8, ljetna !lagavaonica S 10,
k1hinja 7C:(>NA S ?8 i k1paonica 7(AT&>NA S 98. +ored atrija se jo% nalazilo i sveti%te k1Enih
!ogova S (ara 7(A&A&>:- S '8
2ogatiji k1Eevlasnici imali s1 1 prednjem dijel1 k1Ee so!e, odnosnoPposlovne prostoreP
7TA25&NA S 18 koje s1 ponekad i iznajmljivali.
: grad1 s1 se, z!og nedostatka prostora, k1Ee gradila na vi%e katova. 6ornji s1 katovi prvo
sl1Dili za ro!ove a kasnije s1 se i iznajmljivali. Takve k1Ee nazivamo >N;:(A5.
:. K*2/&4"6$%$
+oetak je na disketi
- samo podrijetlo takvog naina 1kapanja je nepoznato
- svaka ni%a mogla je primiti dvije do tri 1rne s pepelom te je tako omog1Eeno
pokapanje velikog !roja pokojnika na relativno malom prostor1
- vanjski dio ni%a esto je 1kra%en, slikanjem ili 1krasima izvedenim 1 %t1k1 koji s1
o!ino prikazivali Divotne scene 7lj1de, ptice, voEe, !ilje, amorete i razna mitolo%ka
stvorenja ili scene iz mitova8
- kod !ogatijih kol1m!arija same ni%e s1 ponekad izgledale kao minijat1rni hramovi
sa st1piEima, 1krasima i sl.
- po%to se 1 kol1m!arijima 1vao pepeo pokojnika, mora postojati i religijska podloga
za kremacij1 S smatra se da je povezana s idejom neoMplatonizma prema kojoj se
d1%a oslo!aJa svog Ozemaljskog zatvoraP pomoE1 kremacije tijela te se tako
oslo!oJena ponovno stapa s primarnim tvarima svog astralnog tijela
- neki od najpoznatijih kol1m!arija s14 "ol1m!arij +omponija #ila i kol. Cigna Codini
<. A/,/() (" P6$&" P*6)" $ V$" L"4$#"-"
AUGUST SA PRIMA PORTA
Mvisoka 20? cm
Mvjerovatno nastala izmeJ1 20. i 12. g.pr."r. : svakom sl1aj1 nakon 20. jer prikaz1je na
oklop1 dogaJaje iz te godine 7+arti8 i prije nego je postao pontiBeI maIim1s 12 g.pr."r..
-oDda 19. g.pr."r. kada s1 se odvijele (1di ;aec1lares
16
Motkriven 1 +rima +orta kod (ivijine vile Ad 6allinas Al!as. :kra%avala dio vrtne terase i
vjerovatno je stajala 1 ni%i %to se vidi po tome %to je straDnja strana lo%e o!raJena
Mto je mramorna kopija !ronanog originala iz vremena neposredno nakon po!jede nad
+artima
Mstav AU ($C:T>$ S sl1D!eno o!raEanje cara vojsci, s 1zdign1tom desnom r1kom 1 kojoj je
moDda !ila vojna insignia, a naje%Ee se rekonstr1ira s kopljem. -odeliran po UoriBor1
7kontrapost8 S desna noga vrsto 1 iskorak1, lijeva savin1ta i s petom lagano iznad zemlje
MA1g1st se htio prikazati !ez mana, kao personiNkacija snage i a1toriteta i kao car koji je
imao moE sta!ilizirati dr1%tvo i carstvo
$"($+M prikaz oklopa kakvi s1 se izraJivali od !ronce. &eljeBni likovi 7em!lemata8. +rikaz1je
stvarni oklop napravljen za A1g1sta
M6$&N3> U>$M !ogovi
"ail1sM!og ne!a koji %iri veo 7ne!eski svod8K ;olMlijevo od "ail1sa, !og s1nca, 1 kvadrigiK
ora 7sa zdjelomMrosom 1 r1ci8 i (1na 7sa velom i !akljom8Mdesno od "ail1sa
M5+$(5T5MsNngeMasociraj1 na ;i!il1, proroic1 iz "1me koja je prorokovala da Ee povratak
insignia oznaiti poetak zlatnog do!a 7A1g1st je insignie do!io diplomatskim, mirnim,
p1tem ali je to prikazivao kao svoj1 velianstven1 po!jed18
MUN$MTel1sM!oDica zemljeM1 pol1leDeEem poloDaj1 sa rogom o!ilja, okr1Dena raznim
!iljkama i sa dvoje male djece 7ikonograBski identina !oDici koja se pojavlj1je ne Ari +acisM
;at1rnia Tell1sMnaziv za >talij1 tog do!a8
M;A ;CA"5 ;T&AN5Mispod ;ola Apolon na griBon1Mispod l1ne Uijana na jelen1
M$"$ ;&5U>GN3># (>"$CAMsa svake strane sjedi po jedna Dena sa !ojnom opremomM
ikonograBski predstavljaj1 poraDene provincije, jedna 1 r1kama drDi #ispanski tipa maa, a
dr1ga standard1 sa veprovom glavom 7galiVV8
M;&U>GT5M!og -ars ili moDda Ti!erije 1 rimskoj vojnoj opremi i s kacigom. +rati ga pas.
+rima insignie od +artskog kralja +haratesa >CM!radati lik s d1gom kosom
AUGUST SA VIA LABICANA
Mkomemoracija A1g1stovom 1zimanj1 tit1le pontiBeIa maIim1sa 12.g.pr."r.
M1 togi s pokrivenom glavom 7togat1sK capite velato8
Mr1ke odlomljene ali je vjerovatno prinosio Drtv1 ljevanic1K oz!iljan izraz lica
Mkonstr1irana iz dvije vrste mramoraK glava i otkriveni djelovi tijela od !lago D1Ekastog
grkog mramora, a ostalo od !ijelog kararskog

=. M"6#'2*9* 0"A"2$7)'
Mdao izgraditi A1g1st 1 poast svog, prerano premin1log, sinovca, zeta i nasljednika,
-arcela 7-arco Cla1die -arcel 0<.M2<.g.pr."r.8. A1g1st je morao vlastitim novcem k1piti
okoln1 zemlj1
Mgradanja poeta 19.g.pr."r. 7dio slavlja povodom (1di ;aec1lares odrDan 1 zapoetom
kazali%t18, a posveEeno je 1<.g.pr."r.
MgraJeno je na dva kata, sa ,2 l1ka, od kojih je 12 ostalo sa1vano
M!ilo je mjesta za 12000 lj1di
Mkako je izgledalo kazali%te vidljivo je po 1lomcima -ramornog plana
Mnalazilo se 1 !lizini Ti!era, sa sjeverozapadne strane Bor1ma #$(>T$&>:- 7V8. pozornica je
okren1ta prema rijeci
MizgraJeno je veEinom od travertina
Mpri izradi temelja i 1m1tra%njih zidova kori%ten je Oop1s retic1lat1mP
izn1tra, a djelomino i izvana, pokriven %t1kom i mramorom
Mtri serije otvorenih arkada, jedna iznad dr1geK donji dorski ] dorska enta!lat1ra s
trigliNmaK 1 sredini jonski ] arhitrav 7prazan Briz8K gornji korintski 7potp1no 1ni%teni8
Mpromjer 1,0m, scena ?0M90 I 20 m
Mscen1 je o!novio Cespazijan
>. P*-) ./ G"6.
&>-;"> A"CAU:"TM 7vodeni s1stav pokretan silom teDe koji dovodi vod1 od izvora ili jezera
do visokih gradskih centara gdje se voda kanalizira preko l1kova na zidove, kroz cijevi do
Bonatana, !azena i termi8
Mveliki dio akvad1kta inili s1 t1neli i sla!o vidljivi podzemni tokovi
1)
Mveliki l1kovi kao +ont d1 6ard !ili s1 potre!ni samo da sa1vaj1 !lagi nagi! akvad1kta kad
se tre!alo preEi dolin1 ili rijek1
+$NT U: 6A&U d1g 29< m !io je dio akvad1kta d1gog ,0 km, a nosio je vod1 preko rijeke
6ardon 1 Nimes 76alijaM31Dna Hranc1skaMromaniziran 1 1.st.pr."r., dan m1 stat1s rimske
kolonije 2?.g.pr."r.8
Msagradio ga je -arko Agrippa izmeJ1 1,. i 10.g.pr."r.
Mima tri reda l1kova, visok je 09m i sagraJen je potp1no od kamena
Mna vrh1 sa mali likovi a 1 sredini i na dn1 jednako %irok1, razliiti po visini 71 najdonjem
red1 najvi%iM %est l1kovaM20 m8, 1 srednjem red1 je 11 l1kova, a 1 najvi%em <,
Mkanal za vod1 visok je 1?, cm, a %irok 120 cm
Mnagi! 0,0 _
Mkameni !lokovi koji Ostr%eP sl1Dali s1 kao drDai skela a kasnije nis1 1klonjeni
!@. T$)*9 (2"9*2/0
Mslavi po!jed1 careva Cespazijana i Tita m1 31deji 90.g. koja je dovela do za1zeEa
3er1zalema. 6odin1 nakon toga 791.g.8 1 &im1 s1 proslavili trij1mB
Msmje%ten na istonom 1laz1 na Bor1m 7Hor1m &oman1m8 na Cia ;acra, j1Dno od hrama
Amora i &ome i 1 !lizini "olose1ma.
Mnajvjerovatnije je podign1t negdje nakon Titove smrti ?1.g. po%to se na natpis1 Titis1 daje
atri!1t Uiv1s, ta se Otit1laP car1 mogla dati samo posth1mno, odl1kom senata
Mvjerovatno ga je podigao Uomicijan koji je svoga !rata naslijedio nakon smrti, ali neki
predlaD1 da ga je sagradio Trajan z!og stilskih slinosti sa Trajanovim slavol1kom 1
2enevent1.
Msam slavol1k sastoji se od jednog l1ka visokog 1,,0 m, %irokog 1<,, m i d1!okog 0,9, m
Morginalno je !io sagraJen od pantelijskog mramora 7sa planine +antelic1s 1 Atici8 sa etiri
pol1Mst1pa sa svake strane. Canjski 1krasi s1 Ciktorije sa troBejima na nadl1kovima
7zaglavcima izmeJ1 arhivolte i njene o!1hvatne arhitekt1re8
Mna vrh1 s1 se nalazila trij1mBalna kola sa stat1om Tita koja s1 v1kla etiri slona
7etveropreg sa slonovima je poast koja se odavala samo mrtvim carevima podign1tim 1
red !ogova8
&5(35H> NA T>T$C$- ;(AC$(:":
S .'(-' ()6"-' 7kada se dolazi sa Cia ;acra8 trij1mBalni etveropreg sa likom cara
okr1Den liktorima. >spred zaprege, 1 pratnji genija ;enata i naroda, koraa VirtusMolienje
hra!rosti i svih m1%kih vrlina. Ciktorija je na mjest1 carskog ro!a na dvokolicama iza cara i
nad njegovom glavom drDi vijenac. 2oDica &oma 1 amazonskoj odjeEi vodi konje za 1zde.
T1 s1 jo% prikazani djelovi plijena i zaprega 1 tren1tk1 kad prolazi kroz Trij1mBaln1 kapij1
koja se nalazila na -arsovom polj1, na mjest1 na kojem je potoiE o!iljeDavao granic1 do
koje je sezala vlast gradskih magistrata. $v1 granic1 nije smio da prekorai niti jedan
vojskovoJa ako nije htio izg1!iti pravo na trij1mB. : $ktavijanovom portik1 1 !lizini
Trij1mBalne kapije senat !i odo!rio trij1mB koji je t1 i poinjao, a zavr%avao je na "apitolij1,
pred hramom 31piter $ptim1s -aIim1s, prino%enjem Drtava. Trij1mBator je !io odlikovan
31piterovim znamenjem..1 r1ci je drDao Dezlo sa orlom, !io je o!1en 1 p1rp1rn1 odjeE1 i
imao je vijenac od hrastovog li%Ea na glavi, im !i stigao na "apitolij to je znamenje morao
poloDiti 1 hram. : stvarnosti s1 Tit i Cespazijan zajedno stajali na etveropreg1 trij1mBalnih
kola 7po Hlavi1s1 3oseph1s18.
S 2$%'9' ()6"-' nema ni%ta alegorino. +rikaz velikih dostojanstvenika koji s1 1 trij1mB1
nast1pali 1 graJanskom r1h1Mtogama. $ni prate svete pos1de iz hrama 1 jer1zalem1 koji
je por1%en 90. g. +o osam vojnika, sa lovorovim vijencima na glavi, nose pos1de na
dvjema Berk1lamaMpos1dama koje s1 sl1Dile 1 trij1mNma za pokazivanje zapljenjenog
vojskovoJinog or1Dja 7spolia opima8, troBeja i plijena. Na prvoj se nalazi zlatan stol za
o!redni kr1h i sre!rne tr1!e, a na dr1goj sedmokraki zlatni svjeEnjak. +o jedan glasnik
d1ge kovrave kose ispred njih nosi ta!l1 na dr%ci, s natpisom o kakvom se plijen1 radi.
Ta!la no%ena iza svijeEnajka prelazi na prikaz dr1gog djela povoreke na desnom reljeB1 sa
etveropregom.
NAT+>;
;enat1s +op1l1s@1e &oman1s divo Tito divo Cespasiani B7ilio8 Cespasiano A1g1st1s
;enat i narod rima !oDanskom Tit1, sin1 !oDanskog Cespazijana, Cespasian1s A1g1st1s
1*
!!. T6"%"-*9 ()/;
M1 sredi%t1 malenog pravok1tnog dvori%ta sjevernoistono od !azilike :lpie na Trajanovom
Bor1m1
MposveEen 11<.g.
Mkonsr1kcija opisana na posveti senat1 i narod1 i samom Trajan1 koji ga je podigao da m1
!1de gro!nica 7za 1rn18. +osveta se nalazi na postolj1. +rikazan i na nekim Trajanovim
noviEima
MsagraJen od Barskog mramora
Mtip st1pa nosi ime OcolcideP M p1Dast
Mvisina st1pa sa postoljem je <? metara. Na vrh1 se prvo nalazio pozlaEeni orao, a zatim
Trajanova stat1a od !ronce, ne postoji prikaz` ;tat11 sv.+etra koja se sada tamo nalazi
postavio je 1,''. ;iIt1s C.
M1n1tar %1pljeg st1pa s1 spiralne stepenice 71?,8 koje vode do vrha, a svjetlo dolazi kroz
0< 1ska prpreza 1 zid1
+$;T$(35
Mpostolje je visoko ,,0 m, povr%ine ,I,. sa tri strane 1kra%eno je troBejima 7!ar!arskim i
rimskim8, a na j1goistonoj strani s1 vrata iznad kojih s1 dvije Ciktorije i posvetni natpis.
Ciktorije sim!oliziraj1 dvije Trajanove po!jede nad Uaanima. : postolj1 se nalazi vesti!1l,
hodnik i pravok1tna gro!na prostorija 1 kojoj je vjerovatno !ila izloDena zlatna 1rna sa
Trajanovim ostacima 7119.g.8 : t1 prostorij1 svjetlo 1lazi kroz prozor na j1gozapadnoj
strani.
;T:+
Mcijela povr%ina st1pa prekrivena je reljeNma 1 spiralnoj traci %irokoj od 90 7na poetk18 do
12, cm 7na vrh18, d1goj 200m 7"elller i na internet18, 090m 7kod U1cattija8 sa 2< zavoja.
&eljeN prikaz1j1 glavne dogaJaje Trajanove kampanje 1 Uakiji izmeJ1 101. i 10'. godine 1
1,, scena, te predstavljaj1 svojevrsn1 enciklopedij1 organizacije i opreme rimske vojske 1
2.st.
MNg1re s1 1 prosjek1 visoke '0 cm, a ima ih oko 2,00. 1klesane s1 nakon 1spravljanja
st1pa tako da s1 mjesta gje se !lokovi spajaj1 potp1no sakrivena
Mprikaz ratnih z!ivanja prekin1t je samo na jednom mjest1, izmeJ1 dva rata, i to prikazom
Ciktorije
MreljeB je !io i oBar!an
Marhitekt je moDda Apolodor iz Uamaska, a 1mjetnici koji s1 radilai na st1p1 iz grke i -ale
Azije
Mprikazano je p1no detalja Divota iz rata i za vrijeme predaha, neke graJevine 7npr. trajanov
most8 i likovi Uaana, raznih 6ermana i ;armata, a ima i mitolo%kih i sim!olikih scena
7npr. prikaz Uan1!ij1sa8
Mprethodnik ovog naina prikazivanja !i mogao !iti opis doDivljaja TeleBosa na zidovima
dvori%ta, do kojeg se dolazilo penj1i se otvorenim stepeni%tem oltara 1 pergam1Mima
karakter naslikane prie
!+. H".6$%"-*9" 9$2"
Mgradnj1 zapoeo #adrijan oko 1<0.g. za svoj1 gro!nic1 i gro!nic1 svoje o!itelji
Mdovr%io, nakon #adrijanove smrti 1<?.g., Antonije +io 71<9.g8
Mdo Nervinog do!a carevi s1 pokapani 1 A1g1stovom ma1zole1m1, a 1 hadrijanovom s1
sahranjeni4 #adrijan 7natpis iz 1<9.g.8, ;a!ina, Antonije +io i njegova Dena Ha1stina, (1cije
Cer, -arko A1relije, "omod1s, ;eptimije ;ever i njegova o!itelj 31lija Uomna, 5ta i
"arakala.
6&AUN3A
;a gradom povezan mostom Aeli1s sagraJenim 1<'.g.
Uonji dio ma1zoleja jo% je vidljiv,a gornji se sastoji od kasnije dodanih BortiNkacija i danas
se zove Castel ; Angelo po stat1i ArhanJela -ihaela postavljenoj na vrh1. +rije je na tom
mjest1 stajala stat1a #adrijana 1 kvadrigi 7koiji sa etiri konja8
"onstr1kcijom podsjeEa na etr1%Eanske tom!e.
Mkvadratni podij ?9 metara %irok, od travertina. Cisok 1,m
Mcilindrina graJevina promjera '0m, visoka 21m. zidovi 1kra%eni mramorom, 1z njih
pilastri, iznad arhitrava mramorne stat1e
Mzemljani h1mak zasaJen drveEem
1+
Mmramorna stat1a #adrijana 1 kvadrigi
:k1pna visina ,0m
"ada je A1relijan 291.g. poeo graditi zid oko &ima ma1zolej je posato 1tvrda.
019.g. 1tvrda !rani most od Alarikovih napada
: srednjem vijek1 pretvoren 1 tvrJav1
!1. H".6$%"-*9 &"/A*2'%
!3. A/6'2$%"-*9$ 4'.'&$
!5. DI-(/2"'F
: grad1 s1 se, z!og nedostatka prostora, k1Ee gradila na vi%e katova. 6ornji s1 katovi prvo
sl1Dili za ro!ove a kasnije s1 se i iznajmljivali. Takve k1Ee nazivamo >N;:(A5.
FORUMI
!. F*6/& R*&"-/&
H$&:- 7lat.8, 1 ant. do!a kod &imljana, prvo!itno prostor oko k1Ee i gro!a, kasnije4
administrativni, trgovaki, politiki, k1lt1rni i religijski centar grada. CeEi gradovi imali s1 i
vi%e Bor1ma. Citr1vije je 1 svom djel1 o arhitekt1ri dao norme za gradnj1 Bor1maK B. tre!a
okr1Divati !azilikaMs1dnica, drDavna riznica, k1rija i zatvor. +ored Bor1ma 1 &im1, 1veni s1
Bor1mi i 1 $stiji, +ompejima, Timgrad1 i C1ic1l1 7AlDir8, (eptis -agni 7(i!ija8 i 6erasi
73ordanija8.
-eJ1 najvaDnije zadaEe gradova spada zadovoljavanje trgovakih B1nkcija. CeE 1
rano do!a s trDnicom se osim privrednog povez1je i veliki dio politikog i religioznog
Divota, i to 1toliko !rDe i intenzivnije %to je vi%e graJana koji s1djel1j1 1 politikom Divot1 i
%to je veEa povezanost privrede i politike. Tijekom vremena trDnica se preo!raDava 1
pozornic1 dr1%tvene i drDavne reprezentacije, samo trgovanje premje%ta se na dr1ga
mjesta. : 6rkoj taj razvitak vodi k o!likovanj1 agore, 1 >taliji foruma.
>talskoMrimski Bor1m isprva se o!lik1je po 1zor1 na grk1 agor1. :tjecaj privredno i k1lt1rno
nadmoEnih gradova Celike 6rke preklapa se 1 srednjoj >taliji s 1tjecajem etr1%anskih
gradova. : &imskom Carstv1 svaki grad, svaka 1tvrda ima prostor namijenjen Bor1m1.
Celiina trgova mora se odmjeriti prema !roj1 lj1di, kako ne !i !ilo premalo prostora za
kori%tenje ili da trg ne izgleda prazan z!og malog !roja lj1di. Girina se tako odmjeri da se
d1Dina podijeli 1 tri dijela pa se njoj daj1 dva. Tako Ee o!lik trga !iti d1g1ljast, a raspored
do!ar s o!zirom na igre...
F*6/& R*&"-/&
Hor1m &oman1m je smje%ten 1 dolini izmeJ1 !reD1ljaka +alatina, 5skvilina i
"apitolija. $!lika nepravilnog izd1Denog pravok1tnika sa orijentacijom glavne osi otprilike
;M3> , primjer je 1r!anistikog sklopa graJenog !ez plana. Hor1m &oman1m i Carske
Bor1me s1 po d1Dini presijecale paralelne Via sacra i Via nova. $sim !rojnih hramova i
mon1mentalnih graJevina, nadop1njavali s1 ih !rojni manji spomenici, govornice,
trjemovi, d1Eani, skladi%ta, mjenjanice i poasne stat1e.
Na mjest1 H.&. se nalazila nenaseljena movarna nizina na kojoj je !ila nekropola,
otkrivena 1902. god. izmeJ1 hrama Antonina i Ha1stine i A1g1stovog slavol1ka. $ko '90.M
''0. dolazi do prvog stalnog naseljavanja na podr1j1 koje kasnije za1zima Bor1m,
najvjerojatnije od strane stanovnika prenap1enih okolnih !reD1ljaka.
"ralj Tarkvinije +risko 7C>>TC> st.8, nakon !1jica iz '20. koje s1 por1%ile dotada%nje
nastam!e, daje izgraditi Cloaca Maximae i time hidrotehniki reg1lirati taj prostor.
Nakon is1%ivanja Bor1m postaje %lj1nkom prekrivena trDnica sa redom trgovina,
starih na j1Dnoj 7Ta!ernae veteres8 i novih na sjevernoj strani 7Ta!ernae novae8, mjesto
trgovine 1 &im1.
$ko ,,0. nestaj1 stam!eni o!jekti na Bor1m1 i on postaje javni centar grada, mjesto
odrDavanja sk1pova, igara, o!avljanja ceremonija, administracije, zakona, mjesto odvijanja
religioznog Divota, trij1mBa po!jednika i nadmetanja oratora %to Ee sve !iti za vrijeme
rep1!like. "ako &im raste pojavlj1je se potre!a za %irenjem pa se na Bor1m1 poslije kraja
2,
dr1goga p1nskog rata poinj1 graditi !azilike 1 B1nkciji trgovine i s1dstva. Tokom vremena
trgovina se premje%ta sa Bor1ma na trDnic1 Maxellum i dr1ga mjesta trgovine 1 grad1, a
na Bor1m1 ostaj1 d1Eani zlatara i mjenjaa.

&astom pop1lacije pred kraj rep1!like Bor1m vi%e ne moDe zadovoljiti potre!e grada.
Cezar radi niz promjena sa krajnjim ciljem da rije%i taj pro!lem. +lanira velike graJevinske
zahvate 1 &im1, 1klj11j1Ei i izgradnj1 novog mon1mentalnog Bor1ma pokraj Hor1ma
&oman1m, projekt koji nije 1spio realizirati.
-eJ1tim, on zapoinje transBormacij1 Hor1ma &oman1m 1 mon1mentalni dodatak
svome novome, realiziranome, carskom Bor1m1, Cezarovom Bor1m1. +oetkom principata
i izgradnjom novih carskih Bor1ma, politiko teDi%te i vaDnost se premje%ta sa Hor1ma
&oman1m, kao politikoga sredi%ta grada i carstva te se seli na novoizgraJene Carske
Bor1me.
A1g1st, za kojega slo!odno moDemo reEi da je &im od cigle i !lata ostavio 1
mramor1, nastavlja transBormacij1 Bor1ma izgradnjom Hrama boanskog Julija 7Cezarov
hram8 29. 2C i novom Rostrom ispred Cezarovog hrama, nas1prot staroj. Septimije
Sever gradi slavoluk 720<. AU8 nas1prot Augustovom artskom! slavoluku 719. 2C,
nije sa1van8.
adnje znaajnije izgradnje na Bor1m1 s1 izvedene 1 >C st. Maksencijeva bazilika
i Hram Romula. adnja izgradnja na Bor1m1 je st1p !izantskoga cara Hoke '0?. AU.
Tokom ;rednjeg vijeka podr1je Bor1ma je nap1%teno. H. &oman1m sl1Dio je 1
;rednjem vijek1 kao skladi%te graJevnoga materijala i pa%njak 7Campo vaccino8. Tek od
po. \>\ st. poeli s1 ga otkrivati i otkapati.
Neki arhitektonski spomenici privedeni s1 kasnije dr1gim svrhama 7hram Antonina
i "austine pretvoren 1 crkv1 S. Loreno in MirandaK Romulov hram je predvorje crkve
SS. Cosma e !amiano8.
Neke od graJevina i spomenika iz do!a kraljevstva4
#apis niger$ 7po tradiciji &om1lov gro!8 ispod kojeg je otkriven cippus s arhajskim lat.
natpisom. +odign1t ,90. po tradiciji od dr1goga rimskog kralja N1me +ompili1sa
Regia$ prvotno rezidencija rimskih kraljeva, a zatim 1red "ontifex maximusa, najvi%eg
sveEenika 1 rimskoj religiji. +o tradiciji izgraJena od dr1goga rimskog kralja, N1me
+ompili1sa 7C>>>TC>> st.8
Curia hostilia, graJevina, prva 1 niz1 c1ria izgraJenih na istoj lokaciji. Uio comitiuma%
+odign1ta po tradiciji od treEeg rimskoga kralja T1ll1sa #ostili1sa da 1domi deset iza!ranih
predstavnika curiae. "asnije mjesto na kojem se ok1pljao senat 1 do!a rep1!like.
#ramovi4 &estin$ Janov$ Saturnov 7riznica8
>z do!a &ep1!like4
Hram 'astora i oluksa 7izgraJen po tradiciji od diktatora +ost1mi1s Al!in1sa 1 ast
po!jede nad (atinima 099. 2C8, Rostra, (azilika )milija 7199. 2C8, 'onkor*ijin hram$
'u+a &estalki 7prvotno graJevina 1 B1nkciji pre!ivali%ta "ontifex maximusa, kasnije
pre!ivali%te sveEenica8, &estin hram 7191. AU sada%nji izgled8, ,abularium 799. 2C8,
2azilike4 orcia 7a1?0.8, )milia 7a199.8, Sempronia 71'9. 2C. Cezar poeo graditi
(aziliku Juliju na istom mjest1 ,0. 2C, zavr%io j1 A1g1st8 8, -pimia 712<. 2C8.
>z do!a >mperi1ma4
Hram boanskog Cezara 729. 2C., A1g1st8, Akcijski slavoluk 729. 2C., A1g1st8,
&espazijanov hram 799. AU8, ,itov slavoluk 7?1. AU., Uomicijan8, Hram Antonina i
"austine 7101. AU., Antonin1s +i1s8, Hram &enere i Rome 71<,. AU., #adrijan8,
Slavoluk Septimija Severa 720<. AU8, Hram boanskog Romula 7+rije #ram 31pitera
;tatoraV8, Maksencijeva.'onstantinova bazilika 7>C st.8
+. F*6/& B*"6$/&
21
Hor1m 2oari1m 7-esna trDnica8 je smje%ten na lijevoj o!ali Ti!era izmeJ1 !reD1ljaka
+alatina, "apitolija i Aventina. TrDnica stoke i ri!e, zajedno sa Hor1m #olitori1mom 7trDnica
povrEa i Ditarica8 hrani 1sta grada &ima.
;mje%ten je na kriDanj1 trgovine gdje se Ti!er, sam trasa sjeverMj1g, s1sreEe sa r1tom koja
je povezivala "ampanij1 i 5tr1rij1 istokMzapad. Tj. takoJer i trasa Cia ;alarie, ceste za sol
koja se proizvodila na 1%E1 Ti!era. TakoJer, za%to je i &im sam !a% t1 nastao, mjesto gdje
je Ti!er naj1Di sa prist1pnim terenom do mjesta gdje nije movaran.
+odr1je jo% 1 C>>> st. koriste 6rci. -eJ1tim, tek odvladavine 5tr1rskih kraljeva podr1je se
1reJ1je. Cjer1je se da je ;ervi1s T1lli1s dao napraviti ortus ,ibernius, l1k1.
Uva mosta s1 izgraJena preko Ti!era 1z Bor1m 2., ons Aemilius i ons
Sublicius.
Na Bor1m1 se grade hramovi !oDanstva sreEe i trgovine, grade se hramovi,
ortunusa 7+ogre%no zvan Hram "ortune &irile8, za%titnice mornara i l1ka, izgraJen oko
C> st. 6raJevina koja stoji danas je rez1ltat resta1racije iz > st. 2C.
;tari k1ltovi povezani sa trgovinom slavljeni s1 kod l1ke. : C> st. grade se sveti%ta
Mater Matute i #ortune $Sveto tlo Sant/-mbono%.
Tokom >C st. se graJevine na Bor1m1 2. o!navljaj1, pregraJ1j1 ili preo!lik1j1, ali tek
1 >>> i >> st. poinje nova Baza izgradnje. 6rade se hramovi Bor1ma 2. i Ara Maxima%
Ara Maxima je !io spomenik podign1t 1 slav1 #erk1la, a !io je smje%ten !liz1 kr1Dnog
Hrama Herkules &ictora 7+ogre%no danas znanog kao &estin Hram8.
$riginalno veliko otvoreno podr1je, Bor1m 2. sa vremenom postaje prekriven
zgradama, ali ostaje ime etvrti.
Na njem1 je !ila postavljena !ronana stat1a !ika, po kojoj je po nekima izmeJ1
ostaloga i do!io ime.
besto s1 ga 1ni%tavali poDari.
1. C"6(0$ I*6/&$
"ompleks se sastoji od Bor1ma i pripadaj1Eim zgradama koje s1 dali izgraditi rimski
carevi. "ompleks Bor1ma se naslanja na sjevern1 stran1 Hor1ma &oman1m.
>mena s1 do!ili po carevima 7Cezar c100.M00. 2Cd, diktator8 koji s1 ih izgradili, dakle
Cezar1, A1g1st1, Cezpasijan1, Nervi i Trajan1 te ih danas znamo po njihovim imenima.
;vi Bor1mi kompleksa s1 izgraJeni okvirno od ,1 2C do 11, AU.
>ako nikada nije !ilo velikog plana, svaki novoizgraJeni Bor1m je proporcijama i osnim
1smjerenjima po%tivao ostale i kao krajnji rez1ltat svi tvore jedn1 organsk1 cjelin1.
-oDda je Cezar, na kojega s1 se 1gledali svi carevi koji s1 gradili Carske Bor1me, podigao
svoj Bor1m 1zev%i za 1zor helenistik1 ili grk1 agor1.
a razlik1 od Hor1ma &oman1m, koji je potp1no otvoren, svaki od C. H. je okr1Den
zidom i kolonadama te tvori mal1 samostojeE1 cjelin1, dizajniran da iza!ranim !oDanstvom
i stilovima dekoracija predstavlja NlozoNj1 i program cara nar1itelja.
$sim standardnih s1dskih B1nkcija na C.H. se nalaze i o!razovni, k1lt1rni i trgovaki
sadrDaji. Nap. dvije velike knjiDnice na Trajanovom Bor1m1, 6rka i (atinska.
C5A&$C H$&:- 7Hor1m >1li1m8
"ada i tkoV
MBor1m je dao izgraditi 6aj 31lije Cezar
Mizgradnja Bor1ma je zapoela ,1. 2C
Mhram &enus 0enetrix izgraJen je i posveEen 0?. 2C
$pis4
Mizd1Den pravok1tni tlocrt potp1no okr1Den zidom
M dimenzija 1,0I9, metara okr1Den dvo!rodnim trjemovima sa istone i zapadne strane
Matrij na j1Dnoj strani
Mna ;> strani Bor1ma se nalazi hram &enus 0enetrix 7Cenere &oditeljice8
Mna sredi%t1 trga se nalazila Cezarova stat1a
3. A/,/()*9 I*6/&
"ada i tkoV
MBor1m je dao izgraditi $ktavijan A1g1st
22
MizgraJen 02. 2C 1 ast po!ijede kod Hilipa 7A1g1sta nad "asijem i 2r1tom, Cezarovim
1!ojicama8
MA1g1st je morao k1povati privatno zemlji%te
Moriginalna namjena za odrDavanje s1Jenja, sajmova i 1 propagandne svrhe 1zdizanja
A1g1sta kao osvajaa i mirotvorca
MHram Marsa 1ltora sagraJen je i posveEen 2. 2C
$pis4
Mizd1Den pravok1tni tlocrt dimenzija 12, I 11? metara potp1no okr1Den zidom
Mvisina zida je !ila << metra, sagraJen od lapis al!an1sa 7mramor peperina8 i lapis
ga!in1sa 7mramor sperone8
Mdva stepeni%ta se sp1%taj1 sa sjeverne strane na dva 1laza na Bor1m
Mkasnije na mjestima tih 1laza podign1ti slavol1ci 1 ast 6ermanija i Ur1sa mlaJega
MBor1m1 se jo% moDe prist1piti kroz portike na istonoj strani
Mdesno i lijevo od hrama nalazile s1 se dvije ekscedre, mjesta s1Jenja, 1n1tar dvokatnog
ophodnog trijema
Mna sredi%t1 Bor1ma nalazila se sk1lpt1ra A1g1sta 1 kvadrizi
M1 kvadratnoj so!i smje%tenoj 1 najsjevernijoj toci Bor1ma nalazila se impozantna
sk1lpt1ra A1g1sta 6enija 711M12m visoka8 te dvije slike slikara Apellesa koje s1 prikazivale
Aleksandra Celikoga
Mpo Bor1m1 s1 !ile smje%tene !rojne sk1lpt1re poznatih oso!a iz do!a &ep1!like
MHram Marsa 1ltora je smje%ten na sjevernoj strani Bor1ma
MizgraJen od !ijelog mramora
Mdanas vidljivi ostaci, kolonade sa arhitravom zajedno visoke 20Mak metara.
Mperipter 1 oktastil1 sa apsidom 1 zaleJ1
Mpreko dijela Bor1ma danas prolazi &ia *ei "ori 2mperiali
5. T6"%"-*9 I*6/&
T&A3AN$C H$&:-
"ada i tkoV
Mdao izgraditi Trajan 71mro 119. AU8
Mizgradnja poela 109. AU
MBor1m i !azilika :lpia zavr%eni i posveEeni 112. AU
MTrajanov st1p posveEen 11<. AU
M119. AU 1mire Trajan i senat daje izgraditi Trajanov slavol1k
M>zmeJ1 12,. i 1<?. AU dovr%en #ram 1 slav1 2oDanskog Trajana
$pis4
MnajveEi Carski Bor1m, kompleksan
Mpovr%ina cijelog kompleksa <00 I 1?0 m
Mvisina Trajanovog st1pa <9.?1 m
Marhitekt Apolondar iz Uamaska
M1zor A1g1stov Bor1m, ali inovativno nadograJen
Mzami%ljen kao grandiozni Bor1m za javne ceremonije
Msastoji se od4
a8 *)9*6'-" ;*967$-" I*6/&" *06/J'-" 0*2*-".*&
Mpovr%ina otvorenog dijela Bor1ma 120 I 90 m
Mdvije ekscedre postavljeno okomito na glavn1 1zd1Dn1 os Bor1mskog kompleksa
MTrajanova stat1a podign1ta na sredi%t1
!8 (azilika 1lpia
Mpovr%ina podr1ja !azilike 1?0 I '0 m
Mpodijeljena sa pet 1n1tra%njih !rodova i dvije ekscedre
M1n1tra%nje kolonade na d1Dim i 1Dim stranama i 1z r1!ove ekscedra
Msrednji !rod podign1t na dva kata
c8 .9$%' 0-%$J-$#' sa otvorenim prostorom izmeJ1 gdje je podign1t
,rajanov stup
d8 Hrama boanskog ,rajana
Mnovija arheolo%ka istraDivanja izvr%ena na poziciji gdje se dosada vjerovalo 7prikazano na
svim kartama i il1stracijama pa i ovdje8 da je !io hram prona%la s1 samo ostatke ins1la,
sada se pretpostavlja se da ostaci hrama leDe negdje na centralnom dijel1 kompleksa
Bor1ma.
23
e8 -asivne ,rajanove trnice
C5;+A>3AN$C H$&:- ili #&A- ->&A
"ada i tkoV
Mdao izgraditi Cespazijan
MizgraJen izmeJ1 91. i 9,. AU 1 slav1 po!ijede nad Zidovima
$pis4
MizgraJen na mjest1 gdje je prije !ila Maxcellum, velika javna trDnica
:. N'69$- I*6/& CT6"-($)*6$/&G
"ada i tkoV
Mizgradnj1 zapoeo Uomicijan, a zavr%io Nerva 7Nerva car od 9'.M9?. AU8
MizgraJen na mjest1 staroga &rgiletiuma $Ciceron 'e tu pos'edovao nekretnine%
Mzavr%en 99. AU
M1 iskapanjima provedenim 199,M9' arheolo%ki s1 dokazane jo% tri naknadne Baze
nadogradnje koje najvjerojatnije nikada nis1 niti dovr%ene 7zadnja je predviJala izgradnj1
jo% jednog hrama smje%tenog nas1prot Minervinog hrama8
$pis4
Mlociran izmeJ1 #rama -ira 7Cespazijanovog Bor1ma8 i A1g1stovog Bor1ma
Msl1Dio kao poveznica dotinih Bor1ma
Mkrajnje izd1Deni pravok1tni tlocrt smje%ten na sk1enom prostor1
M potp1no okr1Den zidom i jedno!rodnim trijemom sa kolonadama gotovo prislonjenima
1za zid
Mna sjevernoj strani Bor1ma nalazio se Minervin hram 34565% A7 rastavljen ra*i
kamena potre!nog za izgradnj1 Bontane #ontana di &c(ua "aola sul Gianicol%
M%irine 00 m sa korintskim st1povima spojenim arhitravom.
Mdekorativni Briz iznad arhitrava okr1Divao je cijel1 zgrad1 i prikazivao -inervine mitolo%ke
scene
Miznad !ogati kor sa atikom visine 0 m, koji ima jedn1 Ng1r1 -inerve
Mpreko polovice Bor1ma danas prolazi &ia *ei "ori 2mperiali
UMJETNOST
!. K)* V$)6/9$%' 0"J' * (2$0"6()9/
+. R$&(0* (2$0"6()9*L ()$2 I.
1. R$&(0* (2$0"6()9*L ()$2 II.
3. R$&(0* (2$0"6()9*L ()$2 III.
5. R$&(0* (2$0"6()9*L ()$2 IV.
:. F"%/&(0$ ;*6)6')$
<. R$&(0" 6"-" #"6(0" ,2$;)$0"
=. S"60*I"A$ $A 96'&'-" A-)*-$-" $ S'9'6" C$ S$."&"6"G
>. S;*&'-$0 $A A."&-K2$(('
OSTALO
!. G*642%' -" F*6/&/ $ .6/," 6"-" ,6*42%" / R$&/
: poetk1 je Hor1m !io movarna dolina koja je leDala izmeJ1 "apitolija i +alatina.
+o%to s1 prva naselja !ila na !reD1ljcima, Hor1m se 1 najranije do!a koristio kao gro!lje.
Na gro!lj1 nazvanom ;epolcreto, koje se t1 nalazilo, pronaJeni s1 1kopi datirani 1 ?. st., a
postoji %ansa da s1 neki jo% i stariji 79. ili ak 10 st.V8. 6ro!lje je otkopavao arheolog 2oni, a
zanimljivo je postojanje dvaj1 naina 1kopaM inh1macija i incineracija. Uanas mnogi drDe
kako je incineracij1 provodilo stanovni%tvo latinskog, a inh1macij1 sa!inskog podrijetla.
"od incineracije markantne s1 tzv. h1tM1rne zvonolikog o!lika i 1re%ene raznim linearnim
motivima. $vakve 1rne mog1 se naEi i 1 Cillanova k1lt1ri 1 5tr1riji.
24
Najstariji Bor1mski gro! je !io paljevinski gro! pronaJen ispod A1g1stovog slavol1ka , !io
je ne%to 1daljen od ;epolcreta.
:z ovo, tre!a spomen1ti i gro!lja na 5skvilin1 i "virinal1. To s1 veEinom inh1macijski
gro!ovi datirani 1 kraj ?., poetak 9. st. >znimka s1 0 paljevinska gro!a na 5skvilin1. $va
dva gro!lja s1 izravan dokaz postojanj1 istovremenih nastam!i na 5skvilin1 i "virinal1.
+. S';)$&*-)$/&
;edam gradskih !reD1ljaka4 "apitolij, +alatin, Celij, Aventin, "virinal, Ciminal, 5skvilin.
-ontes s1 se nazivali !reD1ljci +alatin, 5skvilin i Celij, dok s1 ostali !ili colles. +od pojmom
;eptimonti1m, podraz1mijeva se savez sedam prvih naselja na !reD1ljcima !1d1Eeg &ima.
T1 spadaj1 vrhovi +alati1m, Cermal1s, CeliaMsvi na +alatin1, Hag1tal, Cispi1s, $pi1s na
5skvilin1 i Celij na Celij1 7svi montes8.
11. prosinca stanovni%tvo !i Drtvovalo 1 ast !reD1ljka na kojem Divi.
Hor1m je 1 vrijeme septimonti1ma jo% movara i gro!lje.
1. T6$%/&I $ )6$%/&I"2-" ;*9*60"
+ravo na trij1mB imao je imperator, konz1l, pretor, ili diktator koji !i svojom po!jedom
do!io rat ili ako !i 1 !ici !ilo po1!ijano vi%e od , 000 neprijateljskih vojnika.
CojskovoJa !i podnio izvje%taj senat1, koji se nalazio o!ino 1 2elonin1 hram1 na
-artovom polj1 1 takvim prigodama, i odl1ivao o dop1%tenj1 za trij1mB.
Trij1mBalna povorka kren1la !i s -artovog polja 1z poklik gledalaca4 )*o, triump+e,R kroz
+orta Tri1mphalis k Hlaminijev1 cirk1, potim kroz Circ1s -aIim1s , na Cia ;acra, kojom !i
po%la preko Hor1ma na "apitolij.
"od +orta Tri1mphalis senatori i inovnici staj1 povorci na elo, pred povorkom !i i%li
tu-inices, a za njima !i se nosio ratni plijenK ratni zaro!ljenici koji !i se odvodili 1 tamnice
na Hor1m1 i o!ino !ivali pog1!ljeni, Drtvene Divotinje 7!ijeli !ikovi iskiEeni vrpcama i
pozlaEenih rogova8.
+red trij1mBatorovim kolima st1pali !i liktori drDeEi fasces okiEene lovorom, svirai i
pjevai. Trij1mBatorova kola imala !i etiri 1pregn1ta !ijela konja, trij1mBator o!1en 1
31piterov1 ornat1 koja je pripadala riznici njegovog hrama 7tunica palmataYgrimizna
t1nika, toga pictaYgrimizna toga 1re%ena zlatnim zvijezdama8. Na glavi je nosio lovorov
vijenac, a 1 r1kama drDao lovorov1 granic1 i Dezlo od slonove kosti kojem1 je na vrh1 !io
orao. Coronu triump+alis 7zlatni vijenac8 !i m1 iznad glave drDao ro!.
+ovork1 zavr%ava vojska. : hram1 31piterov1 na "apitolij1 trij1mBator polaDe 1 krila
31piterovog kipa lovorov1 granic1 kao znak po!jede, prinosi se Drtva zahvalnica.
;veanost se zavr%ava goz!om.
-anji nain trij1mBa je oratio, 1 kojem !i po!jednik pje%ice 7kasnije na konj18 1%etao 1
grad, o!1en 1 toga praetexta, i s mrovim vijencem na glavi, na "apitolij1 !i Drtvovao
ovc1.
CojskovoJe s1 !ez dop1%tenja mogle slaviti trij1mB kod 31piterovog hrama na Al!anskoj
gori. : carsko vrijeme prisvojili s1 carevi pravo slaviti trij1mB. CojskovoJe po!jednici
do!ivali s1 od njih ornamenta triump+alia, tj. odlikovanja, a carevi s1 podizali slavol1ke i
poasne st1pove.
3. R$&(0" ,*.$-" $ 6"8/-"-%' 96'&'-"
M : staro vrijeme poinjala s martom , trajala 10 mjeseci.
M -jesen1 godin1 od 12 mj. 1veo kralj N1ma +ompilij , dodao mjesece jan1ar i Be!r1ar,
poetak godine prenio na 1. jan1ara.
M !og izjednaavanja s1nane i mjesene godine, svake 2 godine je 1metan mjesec
mercedonius od 22 dana, a svake 0. godine je imao 2< dana.
M 0'. godine Cezar 1vodi j1lijanski kalendar kojeg je 1redio aleksandrijski matematiar
;osigen.
M $snova kalendara4 <', dana, 1 prijest1pni dan koji se svake 0 godine vraEao 720.
Be!r1ara, taj je dan onda dolazio 2 p1ta i zvao se -is sextus .alendas
MartiasK!isseItilisYprijest1pna godina8
M +apa 6rg1r 1,?2. g. 1vodi gregorijanski kalendar, pravoslavna Crkva se jo% i danas koristi
j1lijanskim.
M -jeseci /uintilis i Sextilis promijenjeni 1 *ulius i &ugustus.
25
M "alendaeMprvi dan 1 mjesec1, reI sacror1m na "apitolij1 narod1 o!javlj1je kada Ee !iti
prva etvrt 7Nonae8.
M >d1s S p1n mjesec K 1 mart1 , maj1 , j1l1 i okto!r1 1,., 1 ostalim mjesecima 1<. dan.
M Ueveti dan prije, dakle 9. dan marta, maja, j1la i okto!ra, a ,. dan ostalih mjeseci !ili s1
Nonae.
M "od naznaivanja dat1ma ra1nali s1 se dani 1natrag.
MUan pred zvao se pridie "alendas , Nonas , >d1sK ostali dani o!ino ante diem 7npr.
seIt1m8
Nonas , >d1s ili "alendas.
M 6odine s1 &imljani oznaavali po konz1lima.
M $d A1g1sta stali s1 pisci !rojiti godine otkad je osnovan &im 7a- ur-e condita8.+o
Caron1 , to se dogodilo 9,< . g. pr. ".
eeeeeeeeeee
M Tjedan S ? dana , internundinum 7nundinaeMsajmovi8.
M 6raJanski dan S od ponoEi do ponoEi , prirodni od izlaska do zalaska s1nca.
M Cojnika sl1D!a S noE se dijelila na 0 straDe od po < sata.
M Hasti 7 kalendar8 vodili sveEenici , <00. g. pr. ". je postao opEenito prist1paan javnosti.
M Uies Hasti S pretor1 !ilo dozvoljeno s1diti.
M Uies Comitiales S dani za sk1p%tine ili s1Jenja
M Uies NeBastiM sk1p%tine i s1Jenja za!ranjeni
MUies &eligiosiM isto kao neBasti, !ili nezgodni za vaDne poslove
M Uies Atrii S nesretni dani
MUies >ntercisiM 1j1tr1 i naveer z!og sakralnih inova !ili neBasti
M Uies Hissi S do kraja vjerskog ina neBasti, inae pak Basti.
5. G6". P*&;'%$
"ampanjski grad s rijenom l1kom na rijeci ;arn1s. : +ompejima s1 Divjeli $ski, zatim
5tr1%Eani te ;amniti. 6rki 1tjecaj vidljiv 1 arhajskom razdo!lj17npr. dorski hram na
trostranoj trDnici8. ;matralo se da je ime antikog podrijetla S od #eraklovog pompa -oum,
no danas se prednost daje teoriji koja 1 imen1 +ompei1s vidi !roj , 7osk. pompe8.
<10. se grad o!ranio od pljaka%kog pohoda rimskih vojnika. : soc. se rat1 nalazi meJ1
po!1njenicima, predstavlja 1gledan i vaDan grad, iako nikad nije kovao vlastiti novac. +od
;1lom je postao Colonia Veneria Cornelia, inae se jo% zvao i ur-s, oppidum, municipium
tri-us Meneniae. +roizvodio se plov1Eac, vino, ri!lji ekstrakt, 1ljene pre%e.
Nakon potresa ,. Be!r1ara '2. ili '<. po ". koji je razorio >zidin hram i velike djelove grada,
+ompeje je 20. a1g1sta 99. zatrpala provala Cez1va.
6rad je z!og preglednosti !io podijeljen na 9 regija , a svaka regija na insulae.
Najstarij1 gradsk1 jezgr1 ine regije 9 i ? sa trostranim Bor1mom , dorskim hramom iz '.
st., Bor1mom i teatrima.
$sim veE spomen1tih !oDanstava 7kapitolijska trijada S 31piter, 31nona, -inerva, Apolon,
(ari, >zida, e1s -elihos, Hlora8, zast1pljeni s1 i k1ltovi Cenere +ompejske, Hort1ne, k1lt
Celike -ajke 7Magna Mater , Cerere, -arsa, -erk1ra, Uioniza i Asklepija.
MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM
20.0?.99. Cez1v je zatrpao gradove 1 svom podnoDj14 +ompeji, #erk1lane1m 7#erk1lanej8,
;ta!ij i mnoge vile. ;am opis er1pcije v1lkana i dogaJaja koji s1 1slijedili nakon katastroBe
saznajemo iz pisama +linija -laJeg Tacit1.
H'60/2"-'%
1 prvim iskapanjima nis1 naJena tijela pa se smatralo da nema Drtava
1 l1ci je prije desetak godina pronaJeno tis1Ee kost1ra S smatra se da s1 lj1di ekali
!rodove koji nis1 stigli z!og vjetra 1 s1protnom smjer1, z!og jakih valova koji s1 se
podigli 1slijed er1pcije te jake oseke koja je nastala
1909. S a1strijski princ U)el!oeB kopa !1nar na mjest1 #erk1laneja i pogaJa pozornic1
teatra isp1njen1 kipovima S kipove je poklonio princ1 51gen1 ;avojskom nakon ije s1
smrti kipovi dospjeli 1 Uresden do kralja A1g1sta od ;aske i od1%evili njegov1 kEer -arij1
Amalij1 "ristin1.
26
++.!@.!<1=. S &$f5NUAN "(A;>bN5 A&#5$($6>35
zapoinj1 iskopavanja #ark1laneja
%eB iskopavanja !io je &oc@1e 3oa@1in de Alc1!ierre, a nadgleda ga markiz -arcelo
Cen1ti koji je !oravio 1 Cortoni gdje je 19<2. osnovao prvo arheolo%ko dr1%tvo
OACADEMIA ETRUSCAP
1909. Cen1ti je napisao prv1 knjig1 o otkriEima
1.00.190?. S kralj nareJ1je Alc1!ierr1 da pone kopati i 1 +ompejima
odmah je otkriven hram #ortune &uguste, a kasnije i amNteatar i Ciceronova vila
1'.0?.19'<. S iskopan natpis Tita ;1edia "lementa 7Cespazijanov poslanik8 O+$-+53>P
1?22. S otvoren -:;5$ NAT>$NA(5 S najljep%i m1zej rimske 1mjetnosti 1 svijet1
1?'1. S%eB iskapanja je 6i1seppea Hiorellia4
1vodi iskapanja 1 modernom smisl1 rijei
1stanovio prvi pravi dnevnik istraDivanja
prvi dao !rojeve k1Eama 1 +ompejima
podijelio grad 1 9 regija
zainteresirao se za %1pljine naJene 1 skr1Eenom pepel1 i lavi te je 1 njih lijevao gips S
pronaJene s1 Ng1re lj1di, Divotinja, korijenje !iljakaF
1920. S 19'1. S Andreo -ai1ri S otkopao Cil1 dei -isterii i nekropol1
J*#?"-- J*"#0$& W$-0'2&"-- 71919. S 19'?.8
otac moderne arheologije
;tra!on kaDe sa s1 se 1 +ompejima naselili $sti S mog1Ee je da od tada potjee i ime
grada
moDe se zaklj1iti da se prva naseo!ina sastojala od , sk1pina naselja T rodova
ok1pljenih oko Bor1ma koji je ekscentrian, a oko njega s1 1lice nepravilneK nije kao kod
planiranog naselja
do '. st. grad je morao doEi pod 1tjecaj j1Dnih grkih gradova 7C1mae8
:. (). M ETRUKANI
intenzivno %ire vlast prema "ampaniji, ali na p1t1 im stoji Ti!er koji nema vrste o!ale
pogodne za izgradnj1 mosta 7osim kod &ima8 S most je, prema legendi, napravljen za
vrijeme Anka -arcija i nazivao se +$N; ;:2(>C>:;
nakon %to s1 pre%li rijek1 is1%ili s1 movar1 na mjest1 kasnijeg rimskog Bor1ma te tamo
1zgajali p%enic1
,20. S poinj1 napad na "ampanij1 1 savez1 s italskim gradovima iz 1n1tra%njosti
na vlasti ostaj1 do 090. kad ih 1 !itci kod C1mae po!jeJ1je sirak1%ki tiranin #ijeron S
5tr1%ani g1!e talasokracij1 i kontrol1 nad Nap1ljskim zaljevom
009. 1 C1mae 1mire Tarkvinije $holi S 1 to vrijeme 5tr1%ani g1!e moE 1 &im1 i dr1gim
osvojenim podr1jima
0"(-* 5.(). M SAMNIANI
kreE1 iz A!r1cija 7i danas najzaostaliji dio >talije8 i dolaze 1 "ampanij1
02<. S za1zimaj1 Cap11
020. za1zimaj1 C1mae, a zatim i +ompeje koji se 1 to vrijeme poveEava i do sedam
p1ta, do!iva planirani raster 1lica te !edeme
>. period vapnenca S najstariji samnitski period +ompeja
>>. t1Bo period S posljednje stoljeEe prije &imljana
1tjecaj helenizma je na vrh1nc1 70. i <. st.8 1pravo 1 ;amnitsko vrijeme
javljaj1 se dorske kolonade, teater, javna k1pelj, dograJen je Bor1m, !azilika, hram
e1sa -ilihija, a moDda i >zidin i Cenerin hram
(6'.$-" 3. (). M 6")*9$ / (6'.$7-%*% I)"2$%$
TreEi samnitski rat 729?. S 290.8
;matra se da s1 +ompeji !ili na strani N1cerije, ali to nije dokazano.
2)
$ko 100. god. ;amniEani, (1kanci, 2r1tiji i dr1gi !1ne se protiv &ima koji im od!ija
dati graJansko pravo 1nato tome %to oni daj1 vojnike za ratove.
&imljane od ?9. vodi (1cije "ornelije ;1la S rat je vrlo lo%e zapoeo, gotovo da se
po!1nila i sama rimska vojska, ali ;1la ih je 1spio motivirati.
"ad je ;1la napao grad 1stanovio je da s1 +ompeji odlino opremljeni za opsad1 %to
saznajemo iz knjiDevnih izvora te iz oskikih i samnitskih natpisa na zidovima grada koji
svjedoe o regr1taciji graJana 1 vrijeme 1psade.
Nije poznato koliko je d1go grad izdrDao opsad1, ali oni nije !ila kratka 7grad je morao pasti
prije ?9. jer te god. ;1la rat1je na Crnom -or18. Na samim !edemima jo% s1 1vijek
primjetni tragovi napadanja katap1ltima i !alistama.
Nakon povratka sa istoka 7?0.8 ;1la 1 +ompejima 1temelj1je kolonij1 svojih veterana, ali i
;amniEani do!ivaj1 graJansko pravo.
"olonija do!iva ime COLONIA CORNELIA VENERIA POMPEIANARUM %to je od tada !ilo
sl1D!eno ime grada.
S"06"2-' ,6"N'9$-'
3:+>T5&$C #&A-
#ram se nalazi na sjevernoj strani Bor1ma, a smje%taj m1 je odreJen nasljeJenim
propisima U>;C>+(>NA 5T&:;CA. +rema tim propisima na sjevernoj strani glavnog trga 1
grad1 mora stajati hram trijade 731piter, 31nona i -inerva8.
#ram ima tri cele 1 kojima s1 vjerojatno stajali kipovi 31pitera, 31none i -inerve.
31piterova cela je 1 ranoj Bazi !ila ist1rena naprijed.
a dio prostorija 1 podij1 ne zna se em1 s1 tono sl1Dile 7moDda kao spremi%te, a moDda
kao A5&A&>:- S gradska riznica8.
+ortik hrama je 1 jednoj Bazi imao dva reda st1pova, a 1 zadnjoj jedan red te vi%e st1pova
sa strane.
#ram je prikazan na reljeB1 iz k1Ee (1cija Cecilija 31k1nda. &eljeB prikaz1je scen1 iz
'2. kad je snaDan potres sr1%io 2T< grada te ga ekonomski 1ni%tioK na reljeB1 je prikazan
31piterov hram 1 tren1tk1 r1%enja. Cidi se platBorma, Drtvenik na njoj, 0 st1pa 1 proelj1,
zatvoreni za!ati i mali 1kras 1 sredini te dvije konjanike stat1e na stranama 7moDda
"astor i +ol1ks S 31piterova djeca.8
Nas1prot hrama, na Bor1m1, stajao je -acell1m S klaonica, mesnica.
A+$($N$C #&A-
#ram se nalazi na zapadnoj strani Hor1ma.
6raJen je 1 dvije Baze4
1. od travertina 1 kom!inaciji sa vez1vskim kamenom
2. samnitska Baza 7<. st.pr."r.8
+ronaJena s1 tri proNlirana kamena za koje se smatra da s1 dio oltara originalnog
hrama.
;matra se da je na mjest1 hrama najprije postojao samo temenos s oltarom koji je kasnije
!io 1korporiran 1 sam hram. +rvi hram je vjerojatno !io od drveta. $d njega nema
ostataka, ali ima ostataka arhitektonske terakote kakva je o!ino 1kra%avala drvene
hramove. Terakota je !ila !ojana 7crveno, crno i plavo8, a 1kra%ena je laticama i spiralama
spojenima pol1kr1gom %to je oit jonski 1tjecaj.
#ram je imao jedn1 cel1 7po 1zor1 na t1skanski hram8, visoki podij, stepeni%te i vrlo
d1!oko predvorje 7pronaos8. idovi s1 !ili 1kra%eni slikanom imitacijom mramora 71. stil8.
: hram1 je postojala i kopija grkog omBalosa.
+ortik oko hrama imao je jonske st1pove 1kra%ene !ijelim %t1kom %to imitira kamen1
gradnj1. 6rede iznad st1pova !ila s1 1 dorskom red1 %to je est sl1aj 1 +ompejima.
id oko hrama sagraJen je nakon potresa '2., a imao je tri prolaza sa strane Bor1ma
te jedan iz pokrajnje 1lice.
Nakon tog potresa cijeli je hram !io o!novljen 1 !ijelom %t1k1 koji je imitirao mramor %to
svjedoi o lo%em Nnancijskom stanj1 1 grad1.
: hram1 se Drtvovalo Ceneri, #ermaBrodit1, Uijani, #ermes1 i -aji 7#ermesova
majka8, a njihovi oltari !ili s1 poredani 1z portik.
:z hram stajao je s1nani satK jonski st1piE kraj stepeni%ta koji s1 Nnancirali d1oviri
5pidian1s i ;andilian1s.
$d nalaza 1z hram vaDniji s14 !ronana stat1a Apolona strijelca iz kasne &ep1!likeTranog
Carstva, stat1a #ermesa, !ronana glava Uijane sa stat1e koja je vjerojatno stajala
nas1prot Apolonove i kasnorep1!likanska je kopija grke stat1e iz 0. st.pr."r.
2*
U$&;"> #&A-
#ram je sagraJen 1 ,. st.pr."r.
+rema deNniciji to je pse1dodipter %to znai da stvara il1zij1 dvaj1 redova st1pova jer ima
jedan red st1pova i jedan red pol1st1pova naslonjenih na cel1.
: samom naos1, po sredini prostora, tee jedan red nosivih st1pova %to se javlja samo kod
najstarijih hramova. !og toga je i !aza za stat11 pomakn1ta 1 stran1 7vjerojatno kako !i
se vidjela od st1pova iako postoji mog1Enost da je tre!ala postojati jo% jedna !aza na
s1protnoj strani od koje nema ni traga8.
+okraj hrama pronaJene s1 helenistike terakote koje prikaz1j1 #erakla i #er1 sa %ljemomK
neki prikazi s terakota mogli s1 prikazivati #idrij1 te jelena %to !i znailo da je hram !io
1kra%en prikazima #eraklovih poslova.
Ne zna se kome je hram !io posveEen. +retpostavke s1 da je to !io #eraklo, ali nigdje
nema zapisa o tome.
: !lizini hrama pronaJena je i -inervina glava, a ona je !ila #eraklova naroita za%titnica i
esto s1 zajedno na prikazima.
+ostoji mog1Enost da je hram najprije !io posveEen #erakl1, zatim #erakl1 i -inervi
zajedno, a naposlijetk1, 1 rimsko vrijeme, samo -inervi.
#&A- C5N:; (:C&>NA
#ram se nalazio 1 !lizini Celike !azilikeK na 1zvi%enj1 i okren1t prema mor1.
Ta je !oDica !ila 51ploia S za%titnica pomoraca, ona koja daje do!r1 plovid!1
Natpis na hram1 glasi4 ;AC5& U$; +:2(>CA C5N5&>; 5T CA&5&A;
T3avno sveti%te Cenere i Carere 7Uemetre8T
#ram je graJen 1 dvije Baze4
1. primitivni arhajski hram skromnih dimenzija
2. o!novljen je kao hram italskog tipa s d1!okim predvornjem i jednim naosom. ;tepeni%te
je !ilo s prednje strane, a podij je !io nainjen od komada stvrdn1te lave.
Ne zna se kad je hram podign1t, ali 1ni%ten je 1 potres1 '2. i nikad vi%e nije o!novljen.
>>U>N #&A-
#ram je izgraJen 1 2.st.pr."r, a nalazi se iza Celikog teatra, pokraj hrama 31pitera -ilihija
Nakon potresa dao ga je o!noviti +$+>U:; C5(;>N:;, sin nekog oslo!oJenika.
: samom hram1 svakodnevno s1 se odrDavale svetkovine 1 >zidin1 ast.
+rije izlaska s1nca pred kip se stavlja cvijeEe te se trese sistr1m 7vrsta egrtaljke8. atim
se ekalo da s1nce izaJe te s1 se izgovarale molitve s1nc1. Ur1ga sl1D!a !ila je 1 2 sata
poslijepodne, a odrDavala se 1 ast posveEene vode.
#&A- 3:+>T5&A ->(>#>3A
7e1s -eilichiosK gr. e1s Uo!ro1dniK -eilichios se prikazivao kao do!ro1dna zmija %to,
kao !oDanstvo, potjee jo% iz vremena prije indoe1ropljana8
#ram se nalazi odmah do >zidinog hrama, a ispred njega nalazi se mali portik od dva
st1pa te oltar od t1Ba prekriven %t1kom.
Uatacija nije sig1rna, ali po%to je hram stisn1t izmeJ1 privatnih k1Ea, vjerojatno je !io
sagraJen relativno kasno.
: potres1 '2. je sr1%en, ali i o!novljen.
#&A- H$&T:N5 A:6:;T5
#ram se nalazio sjeverno od Bor1ma.
$d svog novca <. god. dao ga je sagraditi -A&"$ T:(>35 C>C5&$N %to nam govori natpis
na straDnjoj strani cele.
>zgledom hram opona%a stil hrama kapitolinske trijade. >ma malo stepeni%te s platBormom,
veliko stepeni%te, d1!oki portik s etiri st1pa 1 proelj1 te po dva st1pa sa strane. idovi
cele !ili s1 poploeni mramorom.
: celi, 1 sredi%njoj ni%i stajala je stat1a Hort1ne. : dvije pokrajnje ni%e stajale s1 stat1e
carske o!itelji 7A1g1stove8 s natpisom Rpater patriaeg.
+ronaJena je m1%ka stat1a za koj1 se smatralo da prikaz1je Cicerona, ali privatne stat1e
nis1 postavljane zajedno s kraljevskom o!itelji pa je vjerojatno stajala negdje gr1gdje, a ne
1 celi.
Uesno od hrama !ilo je privatno zemlji%te -. T. Cicerona
C5;+A>3AN$C #&A-
#ram se nalazio na istonoj strani Bor1ma, 1z sveti%te (A&5; +:2(>C> 7gradskih za%titnika8.
2+
To je mali hram na visokom podnoDj1. Cespazijan1 je posveEen '9.god, ali se ne zna kome
je izvorno !io posveEen. "ako nosi a1g1stovsk1 sim!olik1, moDda je podign1t za Ti!erija ili
1 njegovo vrijeme, ili za Uiv1sa A1g1st1sa 7mrtvog, diviniziranog A1g1sta8.
#ram je o!novljen nakon potresa.
: straDnjem zid1 cele nalazila se podloga za k1ltni prikaz koji moDda nije !ila stat1a nego
slika.
: straDnjem dijel1 podija nalaze se tri prostorije za koje se na zna em1 s1 sl1Dile. -oDda
riznica hrama, jedna od gradskih riznica, za pohran1 paraBernalija ili imaj1 veze sa
sveti%tem (ara 1 !lizini jer se prema njem1 otvaraj1.
$ltar ispred hrama !io je izraJen od !ijelog mramora, a na njem1 prikazane scene
Drtvovanja. Ako je hram graJen za Uiv1sa A1g1st1sa onda je Drtvenik mlaJi od hrama jer
prikaz1je Drtv1 za Divog cara 7Divom se Drtv1je !ik, a mrtvom j1nac8.
1. prednja strana4 TronoDac, sveEenik iznad njega izlijeva li!acij1, a krilo toge m1 je
pre!aeno preko glave. :z njega stoji Camilli 7pomoEnica8. >spred oltara stoji !ik kojeg
vode dva pomonika.
2. straDnja strana4 C$&$NA C>C>CA 71<.01.29. ;enat dodijelio A1g1st18 i dva lovora 7sim!ol
carske k1Ee8
<. !one strane4 +araBernalije 7pri!or za Drtvovanje8
P6*I"-' ,6"N'9$-'
A-H>T5ATA&
6raJevina se nalazi 1 samoj !lizini !edema i, 1 ovom sl1aj1, sl1Di kao ojaanje samih
zidina.
$vaj amNteatar je najstariji 1 carstv1 7graJen je nakon ?0. pr."r.8, a 1jedno je i najstarija
graJevina sa stalnim zidovima od kamena. +rvi je o!jekt istraDivan 1 +ompejima 7190?.8.
"ao graditelj1 spominj1 se magistrati 6ai1s W1inciti1s C. B. Calg1s i -arc1s +orci1s -. B.
Uimenzije 10,.' m I 100 m
Arena je !ila 1kopana d1!oko 1 zemlj1 tako da je donji dio gledali%ta ispod razine
zemljeK samo najgornji dio gledali%ta se vidi kad se prolazi kraj graJevine. ; vanjske strane
amNteatra s1 rampe kojima s1 gledaoci zapravo 1lazili 1 gledali%te. Na najvi%em djel1
gledali%ta nalaze se kameni prstenovi za grede i 1Dad koja s1 drDala vela za za%tit1 od
s1nca ili ki%e, ali do danas se ne zna kako s1 se ta vela razvlaila.
(1kovi s1 zidani od komada lave, a sama graJevina nema podzemnih prostorija kao
%to je to sl1aj kod kasnijih amNteatara.
Na s1protnim stranama se nalaze vrata.
+$&TA +$-+A S vrata za poetn1 povork1
+$&TA (>2>T>N5N;>; S vrata kroz koja se iznose le%evi 7(i!ita S !oDica smrti, vezana
pose!no 1z le%eve8
:z !lizini se nalaze gladiatorske !arake koje se sastoje od vjeD!ali%ta, spavaonica i
!lagovaonice.
-A(A +A(5;T&A 7palestra Y vjeD!ali%te8
>nspirirana je onom iz grkog grada Neapolisa.
Cjerojatno je sl1Dila kao vjeD!ali%te nekom vojnoMpolitikom 1dr1Denj1. $kr1Divali s1 je
dorski st1povi od t1Ba, a oko nje s1 se nalazile svlaionice 7A+$UhT5&>:-8 te prostor za
i%Eenje koDe nakon vjeD!e 7+5;T&>CTA&>:-8.
+ronaJeno je postolje za stat11 za%titnika te sama !ronana stat1a koja je
prikazivala Ahileja 1 pozi doriBora.
C5(>"A +A(5;T&A
6raJena je 1 A1g1stovo vrijeme. Uimenzije s1 joj 1<0 I 100 m.
$kr1Dena je p1nim zidom, a 1n1tar zida nalazio se portik od dva reda platana. : sredini
palestre nalazio se !azen za k1panje, a 1 njem1 Bontana za vod1.
: samoj palestri nalazila se tek1Ea voda, odvod, mjesto za pr1Danje prve pomoEi i sl.
6raNti pokaz1j1 da je !ila sredi%te lokalne A1g1stove organizacije 7;C#$(A >:C5NT:T>; ili
C$((56>:- >:C5N:-8.
-A(> T5ATA& 7$U5$N8
;agraJen je izmeJ1 ?0. i 9,. pr. "r, a nalazi se odmah do Celikog teatra.
>ma kvadratni tlocrt koji imitira grke !1le1terije 7sk1p%inske zgrade gdje s1 kl1pe
postavljene 1 etverok1t, za razlik1 od teatra gdje je gledali%te 1 o!lik1 %koljke8.
3,
;am teatar je !io i nadsvoJen 7T#5AT&:- T5CT:-8, a strop s1, od ;1lina vremena, nosili
atlanti.
: A1g1stovo vrijeme pod orhestre i pozornica !ili s1 prekriveni mramorom.
+rimao je 1000M1,00 gledaoca i sl1Dio je samo za koncerte i recitacije.
C5(>"> T5ATA&
Nalazi se kraj Triang1larnog Bor1ma i najstariji je rimski teatar. Uatiran je 1 2, ali moDda je
postojao veE i 1 <.st.pr."r.
;jedala 1 teatr1 s1 posloDena po grkom 1zor1K naslonjena na prirodni o!ronak.
+rva pozornica je iz 2. ;t., a sastoji se od skene, koja je !ila trajna graJevina od kamena te
2 proskenija.
$rhestra se nalazi izmeJ1 pozornice i gledali%ta. >zvorno je !ila kr1Dna 7kao kod grkih8, ali
kasnije je pretvorena 1 rimsk1, pol1kr1Dn1.
+A&$UU> S !oni prolazi od kojih je jedan vodio prema Triang. Bor1m1, a dr1gi prema
amNteatr1K kasnije s1 !ili natkriveni.
: ;1lino do!a teatar do!iva +:(+>T:- S visoki prostor ispred skene na kojem se
odrDava predstava.
: A1g1stovo vrijeme kapacitet gledali%ta poveEava se na ,000 mjesta te se dijeli na tri
zone 7>NA CAC5A, -5U>A CAC5A > ;:--A CAC5A S najgornja zona gladali%ta na koj1 se
dolazilo izvanaK 1 potres1 '2. potp1no se 1r1%ila8.
C>((A U5> -h;T5&>> 7C>(A ->;T5&>3A8
Nalazi se malo izvan grada i klasiNcira se kao villa 1r!ana.
$tkrivena je 1909T10, a istraDivana 1929T<0. >straDivao j1 je Amadeo -ai1ri.
Nalazi se na neravnom teren1 i ima teras1 na zapadnoj strani. : crsko vrijeme
dograJena je velika eksedra. #elenistiki portik pretvoren je 1 dvije loDe koje imaj1 pogled
na vrt 7C>&>UA&>:-8.
Atrije k1Ee nalazi se iza peristila 71o!iajeno je da se nalazi ispred8.
3> prostorije s1 1 poetk1 !ile prostorije za domainstvo dok s1 kasnije pretvorene 1
privatne k1pelji.
"asnije i stam!ene prostorije postaj1 1tilitarne, a cijela se vila oko 10.god. orijentira na
poljoprivred1.
Cila je 1 p1nom sjaj1 !ila oko '0.pr."r. kad je !ogato oslikana Breskama dr1gog
pompejanskog stila.
Nakon potresa '2. Cila ostaje 1 te%kom stanj1 i postaje Barma.
+osljednji vlasnici !ili s1 o!itelj >;TAC>U>> koji s1 !ili samnitskog podrijetlaK neki lanovi te
o!itelji !ili s1 do1viri i sveEenici 1 +ompejima.
>zmeJ1 vile i samog grada postoji nekoliko gro!nica.
: vili je naJena stat1a za koj1 se zaklj1ilo da prikaz1je (ivij1.
+o Breskama je zaklj1eno ga je 1 vili vlasnica 7domina8 vodila glavn1 rije, a to %to je ona
mogla mirno odrDati Uionizove misterije 1 svojoj k1Ei znai da je !ila prilino 1tjecajna jer
misterije nis1 !ile priznate kao sl1D!eno !ogo%tovlje.
SOBA S FRESKAMA
Nalazi se 1 3 dijel1 vile, a 1 nj1 se 1lazi sa sjevera, iz spavaEe so!e. ;o!a ima jedan
prozor koji gleda na portik.
Hriz tee sredinom zida, a likovi, njih 29, s1 gotovo 1 prirodnoj veliini. Hreska je nastala
oko '0.pr."r. i klasiNcira se 1 rani 2. stil. animljivo je da od 29 likova prikazanih na Breski
nema ni jednog m1%karca, samo jedan djeak. Tok Breske prekin1t je jednim malim vratima
i prozorom.
+ozadina je statinaK crveni paneli, a izmeJ1 njih zeleni i crni pilastri 71. stil8. !og takve
razlike 71. S 2. stil.8 smatra se da je pozadina nastala ranije od likova na njoj.
7$pis same Breske nalazi se 1 dijel1 scripte koji govori o rimskom slikarstv1.8
#$;+>T>:- 7hotel8
#ospiti1m #ermetis 7#ermov hotel8
najveEi hotel 1 grad1K ;TA2:(:- S l1ks1zan hotel
imao je %irok 1laz i hodnik kako !i mogla 1Ei kola
sa strane s1 !ila staje za DivotinjeK k1hinje i spavaonice
prema 1lici je !io 1laz za lokalK za vanjske goste 7pronaJen je kameni %ank8
31
(:+ANA&, Mis 7javna k1Ea8
Najpoznatiji !ordel stajao je 1 sredi%t1 grada. Codili s1 ga ABrican1s 71mro prije potresa
'2.8 i Cictor. grada je imala dva kata, a zanimljivo je da je gornji kat !io %iri od donjeg.
: !ordelima s1 se djevojke o!ino predstavljale pod pse1donimima.
":iA C5T>3A
Clasnici k1Ee !ili s1 vrlo !ogatiK o!ogatili s1 se trgovinom vina.
+oznate s1 Breske iz k1Ee4
+rijap vaDe svoj golemi Bal1s na vagi, a prot11teg m1 je vreEa novca
5rotska so!a S so!a 1 !lizini k1hinje sa eksplicitnim slikama
:. S6'46* $A B*(#*6'"2'"
GRKA CIVILIZACIJA
POVIJEST
!. K('-*I*-) $ &"67 !@ @@@ G60"
+. P69$ (;*&'- J*-%"-"
KOLONIZACIJA I TRGOVINA MOREM
M"6$-" M$2$B'9$B B6"."84 ;tara 6rka, 6rci na Crnome mor1
!. TEORIJE O ODNOSU SREDIKTA I PERIFERIJE
M teorija govori o eksploatacijskoj ekonomiji sredi%ta koje ima visok1 tehnologij1 i razvijen1
politik1 str1kt1r1, te podreJenom poloDaj1 periBerije koja je tehnolo%ki i dr1%tveno
nerazvijena
M glavni Baktor je neravnopravna razmjena4 periBerija daje jeBtine sirovine 7hran1, metale,
drvo, ro!ove, plaEenike8 1 zamjen1 za l1ks1zn1 ro!1 i ostale proizvode visoke tehnologije
pop1t or1Dja, vojne tehnologije itd. 7tehnika gradnje BortiNkacija, izrade or1Dja i oklopa,
!ronani, sre!rni i zlatni pri!or za piEe, vrh1nsko maslinovo 1lje i vino8 koje stiD1 iz sredi%ta
M odnosi sredi%teMperiBerija 1vijek s1 imperijalistikog karaktera jer se 1 razvijenom sredi%t1
sk1pljaj1 !ogatsva iz velikog zemljopisnog podr1ja
M sredi%te potie nastanak lokalnih elita koje kontroliraj1 svoje sirovine i prosljeJ1j1 ih
prema njem1
M izmeJ1 sredi%ta i periBerije smje%tene s1 tamponMzone 7!1jer8
M dr1%tva 1 tamponMzonama ovise potp1no o sredi%t1 za B1nkcioniranje svoje ekonomije4 1
razmjen1 za sirovine koje do!avljaj1 s periBerije, iz sredi%ta do!ivaj1 potre!ne proizvode i
l1ks1zne predmete pomoE1 kojih odrDavaj1 svoj1 s1periornost nad dr1%tvima s periBerije
M ona s1 1klj1ena i 1 s1stav odnosa koji o!1hvaEa i organizirane vojne prisile i
ak1m1lacije danka od sla!ijih
M tamponMzone se nalaze 1 vrlo osjetljivom poloDaj1 izmeJ1 2 tipa dr1%tva S visoke
civilizacije 1 sredi%t1 i zaostalog 7poljoprivrednog, pastoralnog ili nomadskog8 dr1%tva na
periBeriji
M dr1%tva s periBerije znaj1 !iti prava opasnost jer s1, za razlik1 od tamponMzona koje ovise
o sredi%t1, 1glavnom neovisna
M zahvalj1j1Ei proizvodima visoke tehnologije koje s1 do!ivali preko tamponMzona, znala se
1 njima razviti ratnika elita koja !i onda predvodila napade na granice zemalja prema
sredi%t1, a prve s1 na 1dar1 !ile tamponMzone
M esto !i civilizacije iz sredi%ta postavljale male kraljeve 1 tamponMzone kao prv1 linij1
o!rane jer je periBerija mnogo veEe podr1je od sredi%te zato ga je teDe nadzirati
MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM
M 1 ranom ?.st.pr.k. 6rci poinj1 kolonizirati o!ale ;redozemlja, %ire se 1 j1Dn1 >talij1, zatim
;icilij1, a poslije na Branc1sk1 o!al1, dio %panjolske, li!ijsk1 i o!al1 istonog 3adrana
M tijekom 9.st.pr.k. s1 1plovili 1 Crno more i 1 id1Eim ga stoljeEima posve okr1Dili svojim
gradovima
32
M Crno more s1 zvali 6ostolj1!ivo 7"0ntos 12ksenios8 ili jednostavno -ore 7"0ntos8
M jo% ni danas nije jasno za%to s1 6rci 1opEe po%li 1 ))velik1 kolonizacij1)) kao ni za%to ih je
priv1klo Crno more
M razlozi za kolonizacij1 S nedostatak zemlje 1 domovini, erozija i osiroma%enje tla, s1stav
nasljeJivanja 1 kojem imanje ostaje samo najstarijem sin1, potraga za metalima i ostalim
sirovinama, politike razmirice 1 grkim gradovima, osvajaki nagoni, Delja za
p1stolovinom, !ijeg pred osvajaima, nalog proroi%ta 1 UelNma te pikantne lj1!avne prie
M iz matine 6rke je i%lo naj!olje vino i maslinovo 1lje, nakit, keramika, tkanine i
namje%taj, a s Crnog mora je stizalo Dito, metali, ro!ovi, goleme koliine ri!e, lan, konoplja,
koDa, drvo za !rodove, orasi, lje%njaci, kesteni, l1!enice, Bazani, ro!a iz 1daljenih zemalja
pop1t svile, cimeta, dragoga i pol1dragog kamena za geme, te zlata
M DiveEi zajedno s domaEim narodima, 6rci s1 se promijenili i nakon nekoliko stoljeEa toliko
s1 se razlikovali od s1narodnjaka 1 6rkoj da s1 ih oni od!acivali kao !ar!arizirane , iako
s1 i dalje 1zimali njihov1 ro!1 i novac
M na sjevernoj o!ali Crnog mora se nalazile najstarije i najvaDnije kolonije, zatim slijedi
j1Dna, pa zapadna i istona, kao posljednja i najrjeJe naseljena grkim stanovnicima
+. MILET
M prema tradiciji -ilet je !io matica 90 gradova, ali te%ko je za vjerovati da je imao dovoljno
za 90 gradova, vjerojatno ih je samo predvodio
M !io je !ogat i moEan grad, a z!og zaleJa 1 koje se nije mogao %iriti !io je orijentiran na
prekomorsk1 trgovin1
M -ilet i ostali jonski gradovi nis1 !ili komercijalni gradovi s trgovcima kao pose!nom
organizacijom 1 grad1
M ovdje je trgovina imala veE1 1log1 nego dr1gdje jer se grad nalazio na takvom poloDaj1 i
mogao je 1!irati danak od tranzita, a ne zato %to je gradska elita svjesno 1smjerila
ekonomij1 na trgovin1
M krajem ?.st.pr.k. poeo je %iriti svoj teritorij 1 3oniji, ,0km 1 1n1tra%njost
M razoren je tijekom 3onskog 1stanka
M kolonije S +arij, 1 #elespont1, osnovali 909g. ;a 5ritrom i +arom
M "ij, oko '29.g.
M +rokonez, prije '90.g. S 1temeljena z!og mramora koji je postao tako vaDan za
+ropontid1 da je nazvana -ramorno more 7t1rski S -armara Uenizi8
M veE 1 dr1goj pol. 9.st. osnivaj1 naselja na Crnom mor1 od kojih je $l!ija najsjajnija
M Amijan je prenio prastar1 tradicij1 da je -ilet osnovao sve gradove na +ont1, ali to je
pogre%no, on nije !io na +ont1, podatke je 1zimao od gr1gih a1tora
M kolonije na Crnom -or1 S ;inopa, Trapez1nt, Amis, Hasis 1 "olhidi, Apolonija, $des, Tomi i
>star kraj 1%Ea U1nava, Tiras na 1%E1 Unjestra, $l!ija na 1%E1 Unjepra, +ontikapej na
"rim1, #ermonasa 7zajednika kolonija -ileta i eolske -itilene s (ez!a8
M ;inopa S najstarija kolonija na j1Dnoj strani +onta, zvali s1 j1 i "raljica +onta
M 1 dr1goj polovici ,.st. -ilet g1!i svoj1 moE i postaje ne oso!ito 1tjecajan lan Atenskog
pomorskog saveza
M Apolon (ijenik 7>atros8 S za%titnik -ileta
M -ileEani s1 prije odlaska 1 kolonije i%li po savjet i 1 Apolonovo proroi%te 1 Uidimi kraj
-ileta pa je Apolon >ktrls %tovan 1 svim miletskim kolonijama na +ont1
1. GRKI BRODOVI I BRODARSTVO
6rci s1 Divjeli na mor1 i od mora, tonije od plovid!e. ;voj s1 opstanak, prosperitet i
sig1rnost d1govali !rodovima.
T6,*9"80$ s1 !rodovi !ili %iroki, d1!oka gaza, maleni, spori i po1zdani, a prepoznaj1
se po vrlo visokom pramc1 i krmi. ;matra se da s1 se 1 poetk1 nis1 gradili !rodovi s
isklj1ivo trgovakom namjenom.
Tipovi sa prikazaK prema o!lik1 pramca4
1. zao!ljeni ili ravni pramac
2- konkavni pramac koji 1 razini mora zavr%ava klinom pop1t ovna
33
3edra
"ako s1 se !rodovi poveEavali, postajali s1 nespretni za 1pravljanje samo pomoE1 vesla pa
s1 do!ili jedra. Takve s1 !rodove 6rci nazivali strong4a plo5a %to znai okr1gli !rodovi.
3edra s1 se izraJivala od lanaK naj!olji je stizao iz 5gipta i "olhide 7kao i konoplja za 1Dad8.
2rodovi na jedra ipak nis1 potp1no istisn1li galije na vesla jer je jedino njima mog1Ee
1pravljati prilikom zati%ja 7!onace8. Ceslai s1 !ili plaEeni 1 novc1 ili 1djel1 1 zaradi od
p1tovanja.
"entek0ntark+os S zapovjednik pedesetorice, asnik na ratnom !rod1 zad1Den sa se !rine
za plaE1 i oprem1 posade
1ik0soros S laJa s 20 veslaa, poslije !ilo koji teretni !rod
V'2$8$-" $ -*($9*()
Celiina4 19M<< I 9M10 m 7veEi !rodovi 00 I 10 m8
Nosivost4 manji !rodovi imali s1 nosivost 90M?0 tona, a od ,. st. pr. "r. 1o!iajeni s1
!rodovi sa 100M1,0 tona nosivostiK ak sve do ,00 tona.
H$%'6"6?$%"
6a2kleros M vlasnik !roda ili oso!a koja je iznajmila !rodK vodi glavn1 rije na !rod1
.7-ern8tes ili pistik0s S kapetan 7esto 1najmljen8, nadzornik na !rod1K moDe !iti i vlasnik
"r9re2s S prvi asnik koji pomaDe kapetan1, a moDe ga i zamijeniti 1 sl1aj1 potre!e
:o;k+ark+os S administrativni asnik koji !rine za teret i p1tnike
"er;ne9s S pomoEnik adm. asnika koji !rine samo za teret
6aupeg0s S majstor drvodjeljaK na veEim !rodovima
6aup+4laks S straDar
mornari i veslai 7naje%Ee ro!ovi, rijetko kad ro!ovi ine cijel1 posad18
B6*.*92"(-$#$
: grkim izvorima ostala s1 zapisana samo dva ovjeka koja s1 posjedovala vi%e od dva
!rodaK (ampis i !ankar Hormion. >zgleda da je veEina trgovaca i pomoraca koji s1 vodili
prekomorsk1 trgovin1 !ila siroma%na i 1vijek 1 d1govima.
R")-$ 46*.*9$ s1 !ili izd1Deni, vitki, plitkoga gaza i oslanjali s1 se vi%e na veslae nego
na jedra. "o!ilica im je na pramc1 !ila izd1Dena 1 klin zvan OovanP kojim s1 se koristili za
raz!ijanje protivnikih !rodova.
18 +entekontor je najmoEniji od ratnih !rodova 1 arhajsko do!a, !ojni !rod s ,0 veslaa.
Njihova gradnja vjerojatno zapoinje veE 1 homersko do!a, a sam1 rije prvi p1ta
1potre!ljava +indar. #omer ih zove crni !rodovi jer s1 !ili premazani katranom 7#erodot,
!ojili s1 se crvenim okerom8.
+rikazi se pojavlj1j1 krajem ?. st. na vazama kao d1ge, niske laJe !ez pal1!e, s 21 veslom
sa svake strane i prednjim ovnom. +o%to se prvi prikazi javljaj1 na korintskoj keramici
smatra se da je taj !rod iz1mljen 1pravo 1 "orint1.
>zgledK klasini
Nema kontin1irane pal1!e, daskama s1 prekriveni samo dijelovi na pramc1 i na krmi. ;a
svake strane nalazilo se po 2, kl1pa za veslae. : sredi%njem se dijel1 nalazio jar!ol za
kvadratno jedro. Na krmi se nalazilo jedno ili dva vesla koja s1 sl1Dila kao kormilo. "rma je
!ila visoka i zao!ljena.
Uimenzije
$ pravim dimenzijama !rodovima danas se jo% 1vijek nagaJa, ali smatra se da je to !ilo
oko <0 I 2 m.
"ako je za izrad1 pentekontora !ilo potre!no veliko i organizirano !rodogradili%te, a takvo
je imao "orint, taj je grad ostvario prevlast na mor1, ali samo 1 podr1j1 izmeJ1 6rke i
j1Dne >talije.
+entekontor nije !io po1zdan na otvorenom mor1 7noE1 mora pristajati iz o!al18. To je
1tjecalo na to da 1 vrijeme velike kolonizacije ni jedan grad nije imao velik1 prednost nad
dr1gim jer se ona nije odvijala pomoE1 ratnih, nego trgovakih !rodova.
"ori%tenje
:n1tar ratnih okvira pentekontor je 1 potp1nosti isp1njavao svoj1 1log1. Njegovom
pojavom promijenila se i taktika ratovanja na mor1. :mijesio da cilj !1de skoiti na
protivnikov !rod, sada je 1vjet po!jede !io manevrom iznenaditi protivnika te se za!iti 1
njegov !ok i tako ga onesposo!iti.
>ako ratni !rod, esto je z!og svoje !rzine !io kori%ten i kao trgovaki, naravno na
kraEim r1tama, kako !i prijevoz !io %to manje ovisan o vjetrovima. "ao trgovaki !rod, nije
34
!io oso!ito isplativ jer s1 !ili veliki tro%kovi njegova odrDavanja, a tre!alo je plaEati i
posad1.
S<maina S pentekontor iz1mljen na otok1 ;am1K poveEan tako da je mogao primiti i terete
7+l1tarh8.
+rikazi
- na novc1 iz ;ama iz ,20 S 0?0. +r. "r
- na novc1 iz "izika iz oko 010. pr. "r.
- najljep%i prikaz je s 1n1tra%nje strane crnoNg1ralnog atikog dinosa 7pos1da za
vino8 oslikanom 1 stil1 Antimenova slikara iz ,10 S ,00. pr. "r.
2( Trijere polako zamjenj1j1 pentekontore tijekom ,. st. pr. "r. kao savr%eniji ratni !rodovi.
+rvi pisani spomen trijera ostavio je pjesnik #iponakt 7,02. pr. "r.8. Cjerojatno s1
iz1mljene 1 "orint1 sredinom 9. st. pr. "r.
+odjela
- !rze
- za transport vojske
- za transport tereta i pristoj!i
Celiina
- <, I , m
- nosile s1 po 190 veslaa
Ceslai
Atenjani s1 se oso!ito ponosili vje%tinom svojih veslaa meJ1 koje s1 regr1tirali graJane iz
niDih slojeva 7Temistoklova ideja8. : 0. st. 1 Ateni je nastala nesta%ica veslaa pa s1 se
morali 1najmljivatiK ro!ovi nis1 dolazili 1 o!zir.
Ceslalo se tzv. kliznom tehnikom kod koje vesla klizne 1natrag i ispr1Di koljena koristeEi se
pri tom snagom noDnih mi%iEa za zaveslaj. !og toga s1 koristili jast1ke protiv D1ljanja 7kod
&imljana nis1 poznati8.
Nakon nestanka atenske pomorske moEi nestala je i ta tehnika veslanja S 1 helenizm1, kad
s1 postojali i !rodovi s po pet redova veslaa tehnika vi%e nije !ila toliko !itna koliko sama
snaga veslaa.
.eleust8s S predvodnik veslaa koji daje ritam. Njegova 1loga je vrlo !itna, pose!no 1
vrijeme !itke kad !rzo tre!a mijenjati taktik1 i ritam veslanja. 76rki s1 pjesnici ritam
poezije 1sporeJivali s ritmom zaveslaja.8
N"9$,"#$%"
Uo danas nikakva istraDivanja nis1 pokazala da je 1 klasino grko vrijeme postojao !ilo
kakav instr1ment koji !i sl1Dio navigaciji. >z1zetak je nalaz iz grkog !rodoloma iz 1. st. pr.
"r. kod Antikitere. &adi se o napravi, nainjenoj od cijelog niza z1panika, koja je
pokazivala poloDaj ne!eskih tijela 1 svakom tren1tk1 i Deljeni poloDaj 1 odnos1 na njih.
: plovid!i, pomorci s1 se mogli sl1Diti i pisanim prir1nikom 7"er;plous8 koji je detaljno
opisivao o!ale, zaljeve, l1ke i sidri%ta. Ne postoje podatci da s1 se sl1Dili kartama.
L'*-)*;?O6*( je !io jedan od najljep%ih !rodova opisanih 1 antikoj literat1ri
7-emnon8. >mao je dva tr1pa s ? redova veslaa 7osmoveslarka8 tako da je 1 svakom red1
veslalo 100 lj1di 70 ovjeka na jednom vesl18. ;ve 1k1pno imao je 1'00 veslaa i jo% 1200
lj1di pod or1Djem koji s1 se !orili na pal1!i.
2rod je sagraJen 1 #erakleji +ontskoj, 1 vrijeme "learha >>, a nar1itelj je vjerojatno !io
(izimah 7odgovor na !rodove s 1, i 1' redova vesla koje je imao Uemetrije +oliorket, a koji
je planirao napad na Anatolij18 nakon ije je smrti !rod postao +tolomejevo vlasni%tvo te
m1 je priskr!io po!jed1 nad mornaricom Antigona 6onata 2?0.pr. "r.
1. KIZIK
M miletska kolonija 1 +ropontidi osnovana krajem 9.st.pr.k.
M grad osnovan na otoiEi Arkotonez1 7istam izmeJ1 otoka i kopna je kasnije nas1t i grad
se na%ao na pol1otok18
M osnovan 9,'. ili '9'T'99.g.pr.k.
M napredna i !ogata kolonija S do!ar smje%taj na p1t1 1 +ont, do!re l1ke, pitka voda S svaki
!rod koji je t1da prolazio se za1stavljao 1 "izik1
M grad nije d1go ostao nezavisan, prvo s1 ih osvojili (iJani, a kada s1 (idij1 osvojili
+erzijanci, pao je pod perzijsk1 vlast
35
M nije !io pod ni jednim helenistikim vladarom nakon Aleksandra, zadrDao je politik1
nezavisnost ali je mogao !iti povremeni saveznik vladara dr1gih drDava i davati im
novane priloge
M ;tra!on daje opis grada 1 helenistiko vrijeme
M !ogat i lijep grad, ima odlin1 1prav1 i < arhitekta koja se !rin1 za odrDavanje
zgrada i ratn1 oprem1
M < skladi%ta S za or1Dje, !ojne strojeve i Dito 7mije%ali s halkidikom zemljom da
sprijee tr1ljenje8
M grad je d.nasteia s velikim teritorijem koji o!raJ1j1 graJani kizika i Brigijski
kmetovi 7laoi8
M ekonomika S zemlja je !ila !ogata i davala je dovoljno hrane za kolonij1 i izvoz, a
na otoiE1 +rokonez1 je !io kamenolom !ijelog mramora
Mgrad se takoJer !ogatio izlovom t1ne
M 1 '.st.pr.k. novac "izika 7kiziki stateri, kizikeni8 je postao najvaDnija val1ta 1
istonogrkom svijet1 i zap. o!alama Crnog mora, "izik je !io !ankarsko i Nnancijsko
sredi%te 7vrh1nac se poklapa sa opadanjem Atene krajem ,.st.pr.k.8
M ,.st.pr.k.M kiziki stateri vladaj1 svim Nnancijskim trDi%tima
M najvi%e kizikog novca je naJeno 1 $l!ij1, trakoj o!ali i 1n1tra%njosti 7datirano 1 0. i
<.st.pr.k.8
M nakon osvajanja Aleksandra Celikog stvari se mijenjaj1 S pojavlj1je se novac koji k1j1 Hilip
>>, Aleksandar i (izimah 7po1zdanost novca jami snaga njihove drDave i nijedan gradski
novac m1 nije mogao konk1rirati8
kiziki se novac nakon <.st.pr.k. vjerojatno vi%e ne k1je
M iako pada vaDnost "izika 1 Nnancijskom poslovanj1 on je ostao ekonomski jak S 1
helenistiko vrijeme se 1 njem1 odrDavao slavni sajam na koji s1 dolazili trgovci iz cijelog
svijeta na kojem s1 graJani prodavali svoj1 ro!1 za izvoz 7vino, soljena ri!a, mirisi8
M jedan natpis iz "izika nam je vaDan izvor za poznavanje poreza 1 antikoj 6rkoj
M natpis kaDe da je 1 vrijeme pritana -eandrija grad dao -edikov1 sin1 i 5sepovim
sinovima i svim njihovim potomcima iz1zeEe od poreza i r1ak 1 pritanej1 na drDavni ra1n
M na!rojani s1 i porezi iz1zeti od povlastica S namtos, nepoznat porez koji se moDda odnosi
na ro!ove, porez na drDavne mjere i 1tege, konje, ro!ove i porez od n za koji ne znamo na
%to se odnosi
M poznat nam je jedan graJanin "izika, 51doks 1 sl1D!i +tolomeja C>>>, koji se proslavio
svojim p1stolovinama
M 120.g.pr.k. pronaJen je mornar 1topljenik koji je 1 znak zahvalnosti pon1dio da Ee
+tolomejeve lj1de povesti 1 >ndij1
M p1t je jednostavan ali je te%ko ploviti ako se ne zna tajna mons1na i plovid!e po njima
koj1 s1 Arapi strogo 1vali z!og monopola 7od svi!nja do r1jna mons1ni p1%1 od j1gozap. i
tada se moDe otploviti od Crvenog mora preko >ndijskig oceana do >ndije, a izmeJ1
st1denog i oD1jka mons1ni p1%1 od sjeveroistoka i isti se !rod moDe vratiti natrag prema
Crvenom mor18
M za p1t iza!ran 51doks
M 2 p1ta je plovio 1 >ndij1 ali s1 m1 o!a p1ta sve %to je donio zaplijenili +tolomejevi
sl1D!enici
M odl1io je iz!jeEi +tolomejeve carinike i doEi do >ndije dr1gim p1tem, oko ABrike
- prvi p1t je do%ao do o!ale -aroka ali se morao vratiti z!og po!1ne na !rod1, a
dr1gi p1t je isplovio iz Aleksandrije i za njega se vi%e nije 1lo
3. TRGOVINA EITOM U KLASINOJ GRKOJ
: klasino vrijeme glavni izvozni artikl s Crnog mora !ilo je Dito 7jeam i p%enica8. emlja 1
6rkoj nije !ila oso!ito plodna, stoga se vrlo rano poelo 1voziti iz 5gipta, s +onta, iz
"irene. ;ami se!e mogli s1 prehraniti tek neki gradovi na +eloponez1 i kolonije na ;iciliji.
Transport Dita kopnom na velike odaljenosti se ne isplati z!og prevelikih tro%kova karavana
ime se i sama cijena ro!e poveEava. ;toga se transport vrlo !rzo pre!acio na more, a
osvajanje kratkog p1ta poprijeko preko Crnoga mora sta!iliziralo je cijene Dita. ;amo Dito
prevozilo se 1 vreEama %to saznajemo iz egipatskih izvora.
+riprema hrane od Dita
1. kao ka%a S 1o!iajeni nain pripreme jema
2. !ijeli p%enini kr1h S za !lagdane i kod !ogatijih slojeva
36
3- m<a S pogaa od jemenog !ranaK jelo siroma%nijih slojeva
"1povina
- prosjean 6rk tre!ao je godi%nje oko ' medimni 7< hektolitra8 Dita godi%njeK oni 1
grad1 sve s1 namirnice na!avljali isklj1ivo k1povinom
- 1 ,. st. pr. "r, kad se poveEava !roj stanovnika 1 Ateni, dograJ1j1 se kapaciteti l1ke
1 +irej1, poveEava se !roj pekara i opseg njihova posla, atenska kovnica razvija vrlo
male platne jedinice 7Ositni%P8 potre!ne za k1pnj1 DiveDnih namirnica, pose!no
kr1ha M cijena kr1ha !ila je 1 o!ol 71T' drahme8 i zvao se o-el;as <rtos ili o-el;tes
<rtos
Nekada se Dito, kao vaDna 1vozna ro!a 1opEe nije 1zimalo 1 o!zir, dok se 1 novije vrijeme
potre!a za Ditom poinje smatrati i jednim od povoda za kolonizacij1. -oDda nije sl1ajnost
da se 1 isto vrijeme osniva grka naseo!ina 1 Na1kratis1 1 5gipt1 i nastaj1 kolonije na
sjevernoj o!ali Crnoga mora. $!a podr1ja naseljavaj1 6rci iz -ale Azije, koji tada podnose
jake pritiske (idije 1 1spon1.
$ vaDnosti Dita s +onta 1 klasino vrijeme postoje mnogi izvori, ali o trgovini Ditom 1
arhajsko vrijeme govori samo #erodot koji kaDe da je miletski tiranin #istijej 1 tjesnac1 kod
2izantija 1 jesen 090. pr. "r. pljakao !rodove jonskih trgovaca koji s1 plovili iz Crnog mora.
TakoJer &tenski ustav iz ,.st.pr."r. govori kako je grad1 koji vlada morem lak%e podnijeti
nesta%ic1 hrane kad propadne Detva jer tada moDe dovesti hran1 iz zemlje gdje je Detva
!ila 1spje%nija.
Atenska trgovina Ditom
Najvi%e saznanja o atenskoj trgovini crpi se iz sa1vanih govora iz s1dskih sporova
7pose!no Uemostenovi8. Tako saznajemo da trgovina 1 Ateni nije !ila drDavna stvar te da
je veEina trgovaca pripadala siroma%nom sloj1. Nije postojala ni neka pose!na klasa
trgovaca koji !i s1djelovali 1 drDavnim poslovima. Taj se svijet na r1!ovima atenskog
dr1%tva nazivao emp0rion. >pak, Atena nije mogla ignorirati to Qn1Dno zloR 1 dr1%tv1 jer
trgovci s1 opskr!ljivali drDav1 Ditom te !ili o!ilan izvor poreza. Cezano s time postoje zapisi
o vojnim konvojima koji s1 %titili trgovake od g1sara i sl.
Zito s +onta je za Aten1 postalo pres1dno ,.T0. st.pr."r, a prije toga 1vozila ga je sa ;icilije
ili 51!eje. +ojaan izvoz Dita s +onta vezan je 1z jaanje trgovine izmeJ1 grkih kolonija na
Crnome mor1 i zaleJa %to je stvorilo vi%ak p%enice potre!an za izvoz 1 matin1 6rk1. To
se odvijalo 1 vrijeme +erikla 7,. st. pr. "r.8. Tek 1 0. st. ovisnost o Dit1 sa +onta postaje
pitanje preDivljavanja.
6lavna atenska trgovaka l1ka !io je +irej. Tamo s1 se sastajali trgovci, pomorci i p1stoloviK
tamo s1 se sklapali poslovi. +onekad s1 se trgovci 1dr1Divali, ali to nis1 !ile 1dr1ge tipa
ceha, gdje !i oni %titili svoja prava, veE religiozne 1dr1ge ok1pljene oko nekog k1lta.
akoni vezani 1z trgovin1 postojali s1 1 svrh1 za%tite stanovnika od prek1paca. Tako ni
jedan Atenjanin nije smio izvoziti Dito 1 !ilo koj1 dr1g1 l1k1 osim +ireja i sl. : vrijeme krize
7nesta%ice Dita, tj. porasta cijena8 drDava je 1vodila Nksn1 cijen1 kr1ha. : trgovini s1 se
mnogo koristili i zajmovi koje s1 naje%Ee 1zimali sitni o!rtnici i pomorci. 2ogata%i s1
gotovo !ili prisiljeni davati novac 1 zajam jer je to inilo njihov imetak QnevidljivimR, tj.
prividno manjim, a time s1 se sniDavali porezi i drDavna traDenja 1vjetovana o!1jmom
imetka. "amate na zajam trgovcima !ile s1 vrlo visoke 712M<0_8 %to je raz1mljivo s
o!zirom na napredvidivost pomorskih p1tovanja 7ol1je, opasno more, g1sariF8.
"ako je postojao zakon da, 1koliko p1tovanje propadne, tro%kove mora platiti zajmodavac,
a ne zajmoprimac, esto se dogaJalo da s1 trgovci !jeDali s novcem, !1%ili r1pe 1
!rodovima i sl. ako !i iz!jegli plaanje. (o%oj slici o trgovcima doprinosilo je i to %to s1 se
o!ilato koristili vezama i poznanstvima kako !i ostvarili %to veE1 zarad1. 2ili s1 spremni
1initi sve ne !i li doznali prije svih %to Ee 1tjecati na cijen1 Dita, npr. nevolje 1 grad1 ili
lo%a ljetina.
besto se, 1mijesto novca, za prodani teret 1zimao povratni teret jer trgovac nikad nije
mogao !iti sig1ran kakva Ee !iti vrijednost novca kad se vrati ili hoEe li !anka htjeti primiti
nek1 stran1 Qval1t1R.
NAU$&
&goran0moi S deset nadzornika 1 Ateni koji s1 se !rin1li da vlada red 1 poslovima. Njima je
pomagalo deset nadzornika 1tega i mjera ija je d1Dnost !ila paziti da se ne vara na
3)
vagama i mjerama. Nadzor nad samom trgovinom Dita o!avljali s1 sitop+4lakesK dvadeset
1 grad1 i petnaest 1 +irej1.
;ame trgovce nadziralo je pose!no tijelo od deset lanova.
+$&5>
1. pedesetina S 2_ vrijednosti svih do!ara 1!irao je grad Atena
2. pristoj!a za izlazak na gradsk1 trDnic1
<. pose!na pristoj!a za strance koji s1 htjeli prodavati na trDnici
0. l1ke pristoj!e
: vrijeme nakon +eloponeskog rata pose!n1 1log1 1 opskr!ljivanj1 Atene Ditom imali s1
kraljevi 2osporskog kraljevstva, pose!no ;partokidi ;atir i (e1kon >. +osljednji podatak o
dolask1 !osporskog Dita 1 Aten1 potjee iz <.st.pr."r. : to vrijeme 2osporsko kraljevstvo
sla!i, a jeBtino egipatsko Dito pre1zima sredozemna trDi%ta.
: zamjen1 za Dito, Atenjani s1 na 2ospor izvozili vino, 1lje, mramor i sre!ro iskovano 1
novac 7propadljivi materijali pop1t tkanina, koDe ili namje%taja8.
$sim primartnog tereta, !rodovi s1 nosili i !alast 7koji je mogla !iti i keramika8, a
esto s1 kapetani stajali 1 l1kama 1 p1t te pre1zimali ro!1 da !i je od!acili do id1Ee l1ke
te tako dodatno ne%to zaradili.
2rodovi, tj. kapetani imali s1 i razne dozvole, prop1snice i potvrde koje s1
legitimirale !rod 7teret i p1tnike8 i omog1avale sig1ran pristanak 1 l1k1 te ostvarenje svih
prava 7npr. 1koliko je neki grad dr1gome davao pose!ne povlastice ili oslo!oJenja od
pristoj!i8, pa ak i za samo iskrcavanje 7svojevrsne p1tovnice ili vize8.
Qahvalj1j1Ei izvorima moDemo nazrijeti i jedan dio antikog svijeta kakav nam se
rijetko prikaz1je4 male, o!ine lj1de, ija je s1d!ina katkad silno 1z!1dljiva, ali rijetko
zapisivana.R
5. GRKA KOLONIZACIJA SJEVERNE OBALE CRNOGA MORA
-iletske kolonije na Crnom mor14 ;inopa, Trapez1nt, Amis, Hasis, Apolonija, &odes, Tomi,
>star, Tiras, $l!ija, 2oristen, +antikapej.
+oetkom grke kolonizacije sjevernog +onta na o!ali nema stanovni%tva jer ;kiti, ija je to
zemlja !ila, nis1 !ili zainteresirani za o!al1. "olonisti s1 vjerojatno i%li ovamo 1 potrazi za
plodnom zemljom 7a ne za trgovinom kao %to je to !io sl1aj kod mnogih dr1gih
kolonizacija8 i stalno naseljavanje !ilo je posljedica toga. Trgovina s 6rkom i matinim
gradovima je posljedica kolonizacije. : najranijem razdo!lj1 samo s1 emporiji imali do!r1
trgovin1 sa zaleJem, a od tih emporija samo ih je nekoliko postalo prave kolonije.
Calovi naseljavanja4
1. prvi istraDivai
2. iz!jeglice pred napadima (idije na jonske gradove 1 9. st. pr. "r.
<. iz!jeglice pred napadima perzije na (idij1 i jonske gradove nakon ,0'. pr. "r.
Na sjevernom je +ont1 !ilo mnogo kolonija i to je poznatiji i !olje istraDeni dio Crnoga mora
T$6"( 7danas 2ilhorod Unistrovsk.8
- grad se nalazi na zapadnoj o!ali Unjestra
- osnovali s1 ga -ileEani 1 '. st. pr. "r.
- malo se zna o samom Tiras1 S moDda to 1 poetk1 i nije !io pravi polis, nego je t1
B1nkcij1 imao Nikonij na s1protnoj o!ali rijeke
- naj!olje sa1vani slojevi grada s1 oni s kraja ,. ;t. i poetka 0. ;t. pr. "r. 7dvije
istraDene k1Ee i Bragmenti amBora s Tasa i iz #erakleje te atika crno lakirana keramika
- 1 <. ;t. prevladava 1voz iz ;inope, dok onaj iz #erakleje opada
- grad je vjerojatno prilino do!ro Divio do 1pada ;armata, kad je potpao pod vlast
lokalnih kraljeva
- 1 1. st. pr. "r. se kao prijatelj grada spominje traki kralj &emetalk >>. 7natpis na
graJevini koj1 je on dao podiEi8 %to !i znailo odreJeni savez protiv 6eta, Uaana,
2astarna i ;kita koji sve e%Ee napadaj1 S naposlijetk1 je grad nastradao od 6eta,
zajedno sa $l!ijom i svim gradovima na lijevom +ont1 do Apolonije
3*
- nova era grada, prema natpisima, zapoinje ,'. +r. "r. kad je Tit +la1tije ;ilvan pro%irio
rimski 1tjecaj do iza Unjepra te vjerojatno podigao op1sto%eni Tiras
- 2<?. +r. "r. 6oti prelaze U1nav i Tiras postaje jedna od njihovih !aza za pohode na
rimske posjede S poetak srednjeg vijeka za to podr1je
- glavni izvor prihoda grada !ila je ri!a, Dito iz zaleJa te stoka i vinogradi
:. BEREZAN M NAJSTARIJE NASELJE NA PONTU
- najstarije jonsko naslje na sjevernom +ont1, ili +ont1 1opEe, osnovano je na otoiE1
B'6'A"-/ koji se nalazi istonije od Tirasa S naselje s1 osnovali -ileEani 7prema
keramici8 najkasnije do treEe etvrtine 9. st. pr. "r
- to %to je ovo najranije naselje na +ont1 ne 1di jer s1 1 prvim razdo!ljima kolonizacije
za naselja esto !irani 1pravo otoiEi !liz1 o!ale, a tek se kasnije razvilo naselje na
kopn1 7nas1prot 2erezana nalazi se $l!ija8
- naselje se katkad identiNcira s 2oristenom %to ga spominje #erodot
- najraniji primjerak keramike s otoka moDe se datirati 1 dr1g1 etvrtin1 9. ;t., ali veEina
pripada dr1goj polovici istog stoljeEa.
- 1vozna keramika javlja se krajem 9. te kroz cijelo '. ;t, a prevladavaj1 miletska,
klazomenska i sjevernojonska keramika stila Rdivlja kozag, a 1 manjim koliinama
hijska, Hikell1ra, korintska, atika crnoNg1ralna i atika crvenoNg1ralna keramika
- meJ1 vaDne rane nalaze 1lazi i ostava koja je sadrDavala zlatne predmete i novac od
elektrona -ileta i 5ritre te privatno pismo napisanom na olov1 te smotano 1 svitak
7datirano je oko ,00. pr. "r.8
- jezik pisma je jonski dijalekt s dosta dvoj!enih izraza 7pi%e Ahilodor, koji je na
poslovnom p1t1 1 ime nekog Anaksagora, svome sin1 +rotagor1 te m1 javlja da m1 je
neki -atasij zaplijenio Bortegesij
<
, a njega pok1%ao zatoiti jer je njem1 Anaksagor 1zeo
njegov1 imovin1K pismo je pronaJeno neodmotano na otok1 pa vjerojatno nikad nije ni
poslano8
HA5 Z>C$TA NA 25&5AN:
1. dr1ga polovica 9. i prva polovica '. st. pr. "r.
M naselje nije planirano ni organizirano, nastam!e s1 zem1nice ili pol1zem1nice, a zidovi s1
im od Eerpia
M kasnije se pojavlj1je poneka nadzemna k1Ea s vi%e prostorija, a cijelo je naselje maleno i
prilino siroma%no
M Nna keramika iz ove Baze vjerojatno je stigla kao dar za lokaln1 elit1, da pospje%i prve
kontakte
2. dr1ga polovica '. st. pr. "r.
- pojavlj1j1 se nadzemne k1Ee s kamenim temeljima, organizirane 1 cjeline s 1licama i
1liicama 71 ovo vrijeme naselje ima najveEi opseg 1opEe 1 svojoj povijesti8
- veEina k1Ea smatra se privatnima osim jedne graJevine kola ima tri prostorije i mogla
!i !iti hram
- nagli razvoj vjerojatno je posljedica novog vala 1seljenika koji je moDda pristigao iz
-ileta, 1 vrijeme nevolja s perzijskom drDavom
- o ovo je vrijeme organizirana i prva hora na kopn1 preko p1ta otoka, a sredinom '. st.
pojavlj1je se najstarije naselje na hori i ini se da poinje intenzivna poljoprivreda
- najveEi dio keramike ine amBore %to znai da je ovo naselje !ilo tranzitna postaja za
ro!1 iz 6rke prema kopn1, ali i o!rn1to 7Deljezo iz zaleJa8
<. ,. i prva polovica 0. st. pr. "r.
- naselje se smanj1je i velike arhajske k1Ee s1 nap1%teneK standard sve vi%e opada i
ponovo se grade zem1nice i pol1zem1nice
- 1 gro!ovima je sve vi%e or1Dja 7opasnost od ;kita8, a poveEava se i !roj r1kom raJene
keramike sline onoj na skitskom podr1j1
0. kraj 0. i veEi dio <. st. pr. "r.
- naselje se jako smanjili i ograniilo na sjeverozapadni rt otoka
- keramik1 ine 1glavnom vinske amBore i najjeBtinija atika keramika
,. o ovom se period1 vrlo malo zna jer nema dovoljno ostataka S 1pitno je i samo
postojanje naselja
3
Ne zna se %to rije znai.
3+
'. 1. st. pr. "r. i 1. st. pos. "r.
- sada 2erzan B1nkcionira kao sveti%te Ahileja +ontarha, nakon %to s1 $l!ij1 razorili 6eti
- otok je nenastanjen jer k1lt ne dop1%ta stalni !oravak lj1di na posveEenim podr1j1
9. sredina 2. S sredina <. st.
- otok je ponovno nastanjen
<. OLBIJA NA CRNOM MORU
M 6rci s1 na 1%E1 21ga i Unjepra osnovali $l!ij1, grad koji Ee imati najveEe znaenje 1
ovom dijel1 Crnog mora
M 1 vrijeme kada je osnovana $l!ija 2erezan je izg1!io vaDnost i postao !eznaajno naselje
ri!ara, nastanjeno do vremena "ijevske &1sije nakon ega je potp1no nap1%ten
M $l!ija se nalazi na desnoj o!ali zaljeva 21ga 7#.panis8, a ,km dalje 21ga se spaja s
1%Eem 2or.sthenesa
M 1 antiko vrijeme 79.M,.st8 to je !ila plodna ravnica pokrivena stepskom vegetacijom i
pro%arana vodenim tokovima
M stanovnici s1 grad nazvali $l!ik ili $l!io 7prema rijei ol!osMsreEa, o!ilje, !lagoslov8, a
se!e s1 zvali $l!iopolitai, dok s1 ih 6rci zvali 2or.sthenitai prema rijeci 2oristen1 7mog1Ee
da je jedno sl1D!eno, a dr1go p1ko ime grada8
M !isk1p 51ze!ije je napisao da je osnovana '0,.T'00.g.pr.k., ali arh. to ne moDe potvrditi i
veEina j1 datira 1 po. '.st.
M osnovana je pod Apolonovom za%titom jer s1 kolonisti kren1li po prepor1ci proroi%ta 1
UelNma
M naseljena stanovni%tvom iz -ileta 7#erodot, +se1do ;kimno, ;tra!on8
M nis1 naJeni tragovi domorodakog Divota na istom mjest1, kao ni dr1gdje 1z o!al1
7domorodaka naselja 1z o!al1 nastaj1 tek kad se osnivaj1 $l!ija i 2erezan i sva nastaj1 1
isto vrijeme, prijelaz 9. na '.st8M s kime s1 onda 6rci ovdje trgovaliV
M vjerojatno s1 naseljenici do%li prvenstveno za zemljom, a ne z!og trgovine
M $l!ija je osnovana 1M2 nara%taja nakon 2erezana
M o najranijoj povijesti ne znamo p1no S veEina materijala je iz treEe etvrtine '.st, 1 to
vrijeme se konstr1ira gradska hora 1 koj1 se 1klj11j1 i naselja domaEeg st. 7109 naselja 1
arhajsko vrijeme8
M ,.st. S diD1 se prvi !edemi 7#erodot8
M plemena oko grada S "alipidi 7#erodot, ;tra!on8, Alazoni 7;tra!on, +omponije -ela8,
nomadski ;kiti, ;kiti poljodjelci 72oristeniEani8, pravi ;kiti
M "alipidi 7"allippidaiMoni s lijepim konjima8 S mnogo!rojni kontakti sa stanovni%tvom $l!ije,
mije%ani !rakovi
M mije%ano st. $l!ije S arhajska nekropola S pokojnici 1 zgrenom poloDaj1 na !ok1 7domaEi
1kop8 s grkim prilozimaK t1m1li iznad gr. gro!ova, or1Dje 1 zemlji kojom je t1m1l nas1t
7;kiti8
M intenzivna kom1nikacija izmeJ1 $l!ije i zaleJa
M '. i ,.st S nagli procvat rez1ltat je trgovakih p1teva prema sjever1 i istok1 koji s1 kretali
od grada
M materijal je 1 1n1tra%njost 1glavnom i%ao !rodovima
M 6rci s1 z!og trgovine odrDavali do!re odnose sa domaEim st. 1 zaleJ1
M $l!ija je osnovana 1 lijepom i !ogatom kraj1 S oko rijeke s1 na pa%njacima ;kiti 1zgajali
konje, na 1%E1 je !ilo o!ilje ri!e 7jesetri8, a t1 se i sama taloDila sol koja im je !ila potre!na
za soljenje ri!e
M +oli!ije kaDe da je tamo !ilo mnogo stoke, meda i voska, drvo je stizalo iz 1n1tra%njosti,
!ilo je p1no metala i ro!ova
M ol!ijsko !ogatstvo se temeljilo na Dit1 i metal1rgiji 71 gornjem grad1 s1 otkrivene
radionice sa peEima iz ,.st. sa kal1pima za lijevanje !ronanih predmeta i zlatnog nakita8
M karakteristina ol!. met. proizvodnja '.st. S !ronana zrcala s d1gom dr%kom 7antropoM ili
zoomorBna8, mnoga s1 se izvozila 1 skitsko podr1je pa s1 raJena 1 tom stil1 S kratka
dr%ka 1 skitskom Divotinjskom stil1 7prilagoJavali s1 se 1k1s1 skitskih k1paca8
M od kraja '.st. razvijaj1 vlastit1 keramiarsk1 proizvodnj1 S 1 poetk1 opona%aj1 jonske
tipove, ali s vremenom se razvijaj1 prepoznatljivi lokalni tipovi, ali se keramika i dalje 1vozi
7s #ija, ;ama, &oda, iz -ileta, "lazomene, "orinta, Na1kratisa8
M 1 '. st de pojavlj1je atika keramika, a 1 ,. st. potp1no pre1zima trDi%te
4,
M kraj '.Tpo. ,.st. S grad se naglo razvija 729ha povr%ine8, 1reJ1je se agora, grade
reprezentativne zgrade, prvi !ronani novac 1 o!lik1 delNna tzv. del=ni, !roj st. naglo raste
sa ' na 10 tis1Ea
M ,.st. S precizno planiran grad sa ravnim 1licama koje se sijek1 pod pravim k1tom, ima
))gornji grad)) 700m nad morem, agora, hramovi e1sa i Apolona UelNnija, kameni oltar,
glavno skladi%te, trgovake k1Ee, cisterna za vod1 graJena !ez D!1ke8 i ))donji grad)) 71z
1%Ee #ipanisa, etvrti o!rtnika4lonara s keramikim peEima, pekara s kr1%nim peEima,
metal1r%ka, etvrt koli!ica siroma%nog st.8, a tada je grad do!io i !edeme
M 0. i <.st. S vrh1nac S najveEi razmjeri, novi !edemi de!eli 0m, donji grad je pre1reJen,
grad ima trok1tast tlocrt ogranien tokom #ipanisa i 2oristena, a izvan !edema je
nekropola 7oko ,00ha povr%ine8
M poticaj za kovanje novca je vjerojatno do%ao iz -ileta
M del=ni s1 povezani s k1ltom Apolona UelNnija, vrhovnog za%titnika grada, a kasnije se na
novc1 pojavlj1je kota s 0 paoka 7sim!ol Apolona >jetra8, #eraklo, Uemetra, orao iznad
d1pina, Atena i njezin 6orgonej
M 1 ,.i '.st. ondje s1 opticaj1 kizikeni, tada%nja meJ1narodna val1ta na Crnom mor1
M da !i za%titili vlastit1 val1t1 1 0.st s1 izdali dekret o mijenjanj1 novca i 1voz1 i izvoz1
zlatnog i sre!rnog novca S drDava je odredila da se svaka k1pnja ili prodaja 1 samoj $l!iji
mora o!avljati 1 gradskom novc1 7Nksni teajM10p ili 11p ol!ijskih statera za jedan
kiziken8
M teaj za dr1gi novac nije Nksan i nema pose!nog poreza na mijenjanje
M klima nije omog1Eavala 1zgoj maslina i vinonove loze pa se za potre!e st. 1vozi
maslonovo 1lje i vino
M za zaleJe, ol!ijske radionice proizvode nakit, metal, keramik1, tkanine
M 0.st. S 2osporsko kraljevstvo se nameEe kao glavna sila sj. +onta i od1zima $l!iji tranzit
veEine ro!e, pomorci s1 osvojili kratki p1t i vi%e nis1 i%li 1z o!al1 zap. +onta do $l!ije i
onda prema "rim1, a krajem 0.st. se pogor%avaj1 odnosi s narodima iz zaleJa
M nakon depresije 1 kasno klas. vrijeme $l!ija se ponovo oporavila 1 helenistikom
razdo!lj1 S krajem 0.st je pre1reJena i pro%irena agora, sr1%ene s1 prija%nje zgrade, grad
se dijeli na < dijela4 gornji 7elita8, donji i prijelazni tj. grad na kosini
M gradske s1 se etvrti dijelile na !lokove, a svaki je !lok inilo nekoliko k1Ea 7100M200mq8
M tipina k1Ea S sredi%nje dvori%te oko kojeg s1 rasporeJene glavne prostorije okren1te
prema j1g1
M 1 ovom razdo!lj1 s1 se na!avljala naj!olja 1mjetnika djela iz gr. sredi%ta
M mijenjaj1 se nadgro!ni spomenici S nestaj1 velike, mon1mentalne stele s arhitektonskim
1krasima i reljeNma koje zamjenj1j1 manji spomenici lokalne izrade
M iz 6rke stiDe dosta l1ks1znih metalnih predmeta 7sre!ro, ne%to naJeno 1 gro!ovima8
M od kraja 0. i tijekom <.st. $l!ija je vaDno sredi%te za izrad1 polikromne keramike 7amBore,
pikside, oinohoe, lekane8
M prva pol. <.st S grad je na vrh1nc1, 1 grad stiD1 velike koliine maslinova 1lja 7;inopa,
#erakleja +ontska8, vina 7&od, "os, #erakleja, Ta1riki #ersonez8, terakote i slikane vaze iz
Aleksandrije S !io je to !ogat grad sa !ogatim pojedincima a o tome svjedoi zakon o
prino%enj1 Drtava 7tko je Delio Drtvovati !ika morao je platiti 1200 !ronanih novaca, a za
ovc1 <008
M prema kraj1 <.st. dolaze nevolje S prodir1 "elti i grad doDivljava kriz1, keltske !ande
1groDavaj1 donji grad, hora je 1ni%tena, !rojni graJani nap1%taj1 grad, ;kiti s1 1 pokret1
7povlae se pred ;armatima8 i prekid sta!ilnih trgovakih veza sa ;kitima smanj1je
gradske prihode, a 1z to moraj1 plaEati danak skitskom kralj1 ;aitaBarn1
M naj!olji svjedok nevolja je natpis 1 +rotogenov1 ast S dekret daje +rotogen1 poasti za
zasl1ge, ali neznamo kakve jer je kamen odlomljen
M strana A govori o nevoljama, a na strani 2 se ita kako je grad padao iz zla 1 gore
M prema natpis1 takoJer izlazi da je +rotogen praktiki sam 1zdrDavao grad !ar , ili '
godina i pomogao m1 da pre!rodi najgor1 kriz1 1 kojoj se na%ao
M misli se da je !io monopolist koji je 1 svojim r1kama drDao najveEi dio gradske trgovine
7vjerojatno je najveEi dio novca imao 1 !ankama 1 tada%njim poslovnim sredi%tima kao %to
s1 Atena, &od ili Aleksandrija8, a glavni izvor njegova novca je mogla !iti i trgovina
ro!ovima koje s1 ;kiti iz zaleJa dovodili za prodaj1 meJ1 6rcima i na kojima se moglo
najvi%e zaraditi 1 najkraEe vrijeme
41
M $l!ija je postala zavisna od skitskih kraljeva i od njih je novcem k1povala mir post1pno se
dovodeEi 1 podloDan poloDaj
M 1 2.st. grad je 1v1ena 1 rat s !ar!arima izvana i 1 1n1tarnje s1ko!e i kada se pojavio
skitski kralj ;kil1ra, !io je pravo olak%anje nakon svih nepredvidivih !ar!ara prije njega
M dop1stio je da trgovci slo!odno trg1j1 po cijelom njegovom kraljevstv1 7prijestolnica m1
je !ila 1 Neapolis1, dana%nji ;imBeropol, na "rim18
M kasnije je $l!ija postala podloDna -itridat1, a nakon njegove smrti mog1Ee je da je
ponovo postala plijen mjesnih !ar!ara
M 1 ovo s1 je vrijeme 7izmeJ1 '9. i ,0.g.pr.k.8 razorili i za1zeli 6eti i nakon njih se te%ko
oporavljala
M tek je rimska vlast donijela nov1 sig1rnost 1 ove krajeve , ali se $l!ija zapravo nikad nije
oporavila od ovog 1darca
M iz vremena gr. 1reJenja sa1vano nam je dosta podataka o nain1 B1nkcioniranja i
1pravi grada S izvr%n1 vlast imali s1 kolegiji inovnika4 , arhonata 7pod za%titom Ahileja
+ontarha8, ' stratega 7pod za%titom Apolona +rostata ili Ahileja +ontarha8, , agoranoma
7pod za%titom #erma Agoreja, nadzirali trgovin1 i poreze, mjere i 1tege8, kolegij sedmorice
7ne znamo ni%ta osim da s1 nadzirali pristoj!e na Drtve8, kolegij devetorice 7!avio se
Nnancijama8 i kolegij astinoma
M jedine pojedinane B1nkcije s1 !ile one kralja 7!asile1s8 te Nnancijskog 1pravitelja
M ne znamo kakva je !ila organizacija s1da ali znamo da je postojao prema dekret1 o
pravima -ileEana 1 $l!iji i pok1%aj1 podmiEivanja jednog s1ca
M strancima koji s1 grad1 1inili nek1 1sl1g1 davale s1 se prokseni'e, tj. poast drDavnog
gostoprimstva 7instit1t proksena je !io pro%iren po cijelom gr. svijet18
M proksen je do!ivao prava pop1t graJanina i oslo!aJanje o pristoj!i na ro!1 koj1 je 1vozio
ili izvozio
M gradski k1ltovi S
M e1s s nadimcima ;rtkr, 5le1th*rios, 2asiless, +oltarkhos, ali naje%Ee eus vl!io
7davao do!r1 Detv1, s jedne strane za%titnik $l!ije, a s dr1ge povezan s rjej1 ol!osM
sreEa, o!ilje8
M naJeni s1 ostaci e1sova hrama iz <.st.pr.k.
M %tovan je i Apolon S kao Uelphinios je !io za%titnik kolonista, a kao +rostates je
!ranio grad od neprijatelja
M sveti%ta Apolona >jetra i Apolona UelNnija nalazila s1 se jedno kraj dr1gog
M #ermo je kao Agoraios !io za%titnik agoranoma i trgovaca, a kao Akrios !io je
))po1zdan))
M postojao je i k1lt Uioniza i slavile s1 se Uionizije 1 kazali%t1 1 grad1
M %tovao se i Asklepije 5pida1rio1, Uiosk1ri, ;amotraki !ogovi, Agathws Uatmrn,
Traki konjanik, Uemetra, ABrodita, Artemida, Atena 7190<. je naJena stat1a Atene
+artenos8, "i!ela 7Ng1rice od terakote8, a moDda i #ekata
M na rt1 pokraj grada je podign1t hram Ahilej1 +ontarkhos1
M 1 Ti!erijevo vrijeme Divot se ponovo pokren1o M gradi se gimnazij i portik, !1di se domaEa
metal1r%ka i keramiarska proizvodnja, a 1vozna ro!a opet prolazi ov1da i s njom strani
trgovci
M izvozi se p%enica, koDa, sol
M 1vozi se vino i maslinovo 1lje iz dr1gih pontskih gradova, keramika iz +ergama i ;ama, ali
najvi%e iz >talije, staklo iz ;irije i Aleksandrije
M vrlo tijesne veze s &imom
M gradska 1prava B1nkcionira na stari nain
M 1 1.st.pos.k. arhonti postaj1 eponimni inovnici i prema njima se oznaavaj1 godine
M izmeJ1 ?<. i 9?.g.pos.k. 71,0 godina nakon getskog razaranja8 $l!ij1 je posjetio Uion
#rizostom, retor iz 2itinije
M govor o grad1 je odrDao 1 +r1si 1 2itiniji 100.g. i 1 njem1 se vidi "ako 6rcima iz
civiliziranog svijeta pripovijeda o 6rcima sa za!aene periBerije
M to je t1Dan izvje%taj o propadanj1 civilizacije i 6rke !iti meJ1 !ar!arima
M grad zove 2oristen, a stanovnike 2oristeniEani
M prema njem1 to je mali i t1ro!an grad s mnogo negrkog st., a o njegovoj slavnoj
pro%losti svjedoe hramovi i stat1e 1 grad1 te nadgro!ni spomenici 1 nekropoli
M do Uionova vremena jedva se moglo prepoznati potomke -ileEana4 odjeveni s1 pop1t
;kita ili ;armata, 1 hlae 7anaks.rides8, prsl1ke i crne ogrtae i nose sarmatske maeve
42
M jezik se promijenio S iako se moDe prepoznati da je jonski, daleko je od istog i pravilnog
grkog, takoJer je silno arhaian z!og premalih kontakata s ostalim 6rcima
M izolirani, zadrDali s1 one o!iaje i k1lt1rne navike koje s1 imali prvi kolonisti S #omer im je
svetinja, ali za novije pjesnike nikad nis1 1liK jo% s1 mislili da je homoseks1alna lj1!av
vrh1nac intelekt1alnog 1DitkaK nosili s1 !rade, iako je glatko iz!rijano lice !ilo moda,
gotovo o!aveza, veE vi%e od jednog stoljeEa 1 cijelom &imskom carstv1
M 1 vrijem ;evera 1 gradi se dr1gi portik, k1la, eksedra, terme, popravlja se kazali%te i
praetori1m 7strategion8, hram Apolona +rostata i hram Ahileja +ontarha
M 1 ovo vrijeme $l!ija je dio &imskog carstava
M poetkom vladanja ;eptimija ;evera 719<.M211.g.8 $l!ija je pripojena provinciji Uonjoj
-eziji 7-oesia >nBerior8, a sva vlast 1 grad1 prelazi 1 r1ke careva namjesnika, gradski
novac nosi lik ;eptimija ;evera, narod i senat podiD1 stat1e "arakali i 6eti
M 1 0.st. jedino Amijan -arcelin govori o grad1 kao da jo% postoji S sig1rno je netko ondje
Divio jer je naJeno ne%to !izantskog novca
Mini se da s1 6oti razorili $l!ij1, a moDda nije nap1%tena odjednom, nego je zamiranje
trajalo post1pno stoljeEe ili vi%e, ali 1 svakom sl1aj1 1 0.st. je $l!ija nap1%tena i nikad
vi%e nije naseljena
KERKINITIDA
- nalazila se na j1gozapadnom "rim1 na mjest1 dana%nje 51patorije
- najstariji nalazi s1 iz '. st. pr. "r, a prve stanovnike ovamo je vjerojatno poslao -ilet
- grad je !io pod jakim 1tjecajem $l!ije i prije nego %to s1 se Uorani ih #erakleje pojavili
na zapadnoj Ta1ridi
- kad je ;kitsko "raljevstvo stavilo $l!ij1 pod svoj1 za%tit1 i "erkinitida je vjerojatno
o!1hvaEena
- novi val doseljenika stiDe iz 3onije nakon propasti 3onskog 1stanka
- pred kraj ,. ;t. pr. "r. grad do!iva !edeme S mali grad na r1!1 stepe nap1ene
rato!ornim nomadima
- sredinom 0. ;t. grad potpada pod #ersonez te tada poinje napredovati
- pred kraj 2. ;t. pr. "r. potpada pod vlast kasnih ;kita, pretpostavlja se da je grad tada
razoren i prestaje postojati
=. HERSONEZ CTAURIKIG
6rad se nalazio na j1Dnoj toki "rimaK 1pravo gdje se odvajao najkraEi plovni p1t preko
+onta na j1g 7rt .riou m8t9pon8. 2rodovi s1 iz tih krajeva prenosili Dito i plovili dvjema
r1tamaK jedna o!alom od +antikapeja, NimBeja, Teodozije do $l!ije, a dr1ga sa rta i odatle
preko otvorenog mora za ;inop1. +ri plovid!i 1z o!al1 izmeJ1 Teodozije i "erkinitide nije
!ilo sig1rnih l1ka, a g1sari s1 stalno vre!aliK od njih Ta1ri s1 !ili grka opsesija.
+1ni naziv grada je .+ers0nasos +a ponti t> :aurik> po em1 se razlikovao od Trakog,
"retskog, "inidskog, latnog i dr1gih #ersoneza.
6rad je osnovan na trok1tastom pol1otok1 7#araklejski pol1otok8 izmeJ1 ;evastopolja, &ta
#ersoneta i 2alaklave. $snivanje arhajske kolonije se datira na prijelaz 'T,. st. pr. "r, a
osnivai s1 #erakleoti. &azlozi osnivanja grada s1 mnogi4 1n1tarnja z!ivanja 1 #erakleji
kada je vlast prigra!ila oligarhija pa s1 pripadnici srednjeg i niDeg staleDa oti%li na "rim,
zatim interes #erakleje da se 1klj1i 1 velik1 i proNta!iln1 trgovin1 krimskim Ditom, tj. da
%to !olje iskoristi Rkratki p1tg, te da se poslovi pro%ire na istoni "rim. a trgovin1 sa
Ta1rima i ;kitima nije !ilo 1vjeta do kraja ,. ;t. kad se sit1acija 1 ;kitiji promijenila 7Ateino
kraljevstvo8 te skitska elita traDi grko vino i prestiDne predmete 1sp1t se rje%avao vjeni
pro!lem nedostatka plodne zemlje i politiki nepodo!nih lj1di koji s1 se lako mogli poslati 1
novi grad.
: #ersonez1 s1 Divjeli 6rci, ali i velik !roj stranaca i !ar!ara %to se vidi po pogre!nim
o!iajima
0
. 6rad je imao demokratsko 1reJenje i sk1p%tin1 1 koj1 je mogao !iti iza!ran
svatko s p1nim graJanskim pravom. 5ponimni magistrat !io je !asiless, a prvi arhonti na
el1 grada spominj1 se tek 1 1. ;t. pr. "r. meJ1 gradskim prvacima !ili s1 damiorgot
kojima s1 graJani !ili d1Dni prijaviti svak1 1rot1 protiv grada.
4
U ranoj, sjevernoj nekropoli 40% ukopanih lealo je u zgrenom poloaju to je karakteristino za Taure na tom podruju,
pronaen je i 21 pokojnik sa eljeznim okovima na nogama to bi sugeriralo da su se ovdje pokapali najnii slojevi, dok bi
se bogatiji pokapali u junoj nekropoli.
43
:spon grada zapoinje 1 0. ;t. kad je za1zeo cijeli #eraklejski pol1otok i tako znatno
poveEao svoj1 hor1. +odloDio je "erkinitid1, a 1 novoj hori osnovao naselje .alos lim8n,
danas bernomorskoje. : samom se grad1 podiD1 prve kamene k1Ee, a do!iva i vrste
!edeme. Tada se poinje kovati i vlastiti sre!rni i !akreni novac
,
. : dr1goj polovici 0. st.
naglo se poveEava !roj stanovnika.
Na prijelaz1 0T<. ;t. vjerojatno je do%lo do pok1%aja drDavnog 1dara koji nije 1spio pa s1
neki graJani, ini se, prognani o em1 svjedoi velik !roj ostraka iz tog razdo!lja.
+oetkom <. ;t. zapoinj1 prvi 1padi ;kita
'
koji se tada povlae pred ;armatima
9
, a sve to,
1z (izimahove aktivnosti, o!1stavlja dotok Dita iz #ersoneza 1 #eraklej1.
P6$('," H'6(*-'J"-" je vjerojatno najslavniji i najvaDniji sjevernopontski natpis. +otjee
iz <. ;t. pr. "r, a pronaJena je 1?90. To je mramorna stela s natpisom koja je stajala na
agori. Uonosi temeljne zakone grada i svaki je #ersoneDanin morao tekst znati napamet
prije nego %to !i postao p1nopravnim graJaninom. 6raJanin se zaklinje !ogovima i
herojima da Ee !rin1ti za spas i slo!od1 grada i graJana i neEe izdati #ersonez, "erkinitid1,
.alos lim8n ni dr1ge 1tvrde svoje hore kojom #ersoneDani 1pravljaj1, da Ee !iti vjeran
demokraciji te da Ee sl1Diti narod1 #ersoneza naj!olje %to moDe, a ako to prekr%i neka m1
ni more ni zemlja ne dones1 ploda, niti m1 Dene rode potomke.
"raj treEeg stoljeEa izgleda kao vrh1nac grada, a #ersonez je tipian helenistiki grad. :
sredi%t1 grada !ile s1 agora, akropola, kovnica novca, kazali%te za oko <000 gledatelja,
vijeEnica te hramovi Ujevice, Uioniza, Uemetre i #erakla. Natpisi pokaz1j1 da je na agori
stajala divovska stat1a Atene, djelo kipara +olikrata. 6rad s1 opasavali !edemi od
vapnenca visoki ? m, s kvadratnim k1lama i gradskim vratima %irokim gotovo 0 m.
R>nd1strijska zonag nalazila se izvan grada. :z j1goistone !edeme nalazilo se cijelo
naselje lonara datirano 1 <T2. ;t. pr. "r. $vdje se proizvodilo sve4 od amBora i svih vrsta
pos1da, do opeka i crepova. -alo dalje nalazilo se naselje klesara i zidara koje je imalo i
vlastit1 nekropol1. : samom grad1 pronaJena je lonarska radionica gdje je majstor
proizvodio na maloK mahom stolno crno lakirano pos1Je, a malo dalje radionica jednog
koroplasta koji je izraJivao predmete od terakote 7Ng1rice, reljeBe i sl.8. 3edan od glavnih
proizvoda ove radionice !ila je m1%ka glava nalik na Uioniza >ndijskog koja je zapravo !ila
neka vrsta s1venira za one koji s1 htjeli imati jeBtinij1 kopij1 glave stat1e iz #ersoneza koja
je !ila 1voz iz 6rke.
$d kasnog <. ;t. meJ1narodni odnosi se mijenjaj1. #ersonez postaje sve !liDi +ontskom
"raljevstv1 ija moE 1 to vrijeme raste te 1 to vrijeme nastaje R1govor o prijateljstv1g
izmeJ1 grada i pontskog kraljea Harnaka >. :govor je sklopljen 199. +r. "r, a posrednici s1
!ili &imljani. Tekst je naJen na natpis1 1 #ersonez1. +rema njem1, kralj se o!vez1je da Ee,
ako !ar!ari kren1 na #ersonez ili njegov1 hor1, doEi 1 pomoE !1de li imao vremena
7!ar!ari ovdje s1 ;kiti, ali ne ;armati jer oni s1 protivnici ;kita, a time saveznici
#ersoneza8.
"rajem 2. ;t. ;kiti s1 sve jai i sve e%Ee napadaj1 iz svog Neapolisa. ;klopili s1 savez s
Ta1rima i ;atarhejima, a ;armati s1 sve sla!iji. #ersonez1 ne mog1 pomoEi ni 2osporsko
kraljevstvo koje veE plaEa danak ;kitima, ni $l!ija, a ni matica #erakleja. #ersoneDani se
mog1 o!ratiti jedino pontskom kralj1 -itridat1 C>. 51pator1 koji se rado odazvao poziv1 i iz
;inope poslao UioBanta s vojskom da sredi pro!lem ;kita. -itridatova pomoE imala je svoj1
cijen1 S do!io je tit1l1 prost<tes i tako praktiki postao gospodarem grada.
UioBantovi pohodi zapoinj1 oko 11,M110, a zavr%avaj1 oko 109. +r. "r, a ostali s1 zapisani
na !azi za njegov1 stat11 koja je stajala 1 #ersonez1.
5
U gradu je otkrivane kovnica novca iz 4. St. koja je nastradala u poaru; u njoj su bili bronani diskovi koji jo nisu bili
prekovani u novac.
6
Natpis4 ;k1pina ;kita 1pala je 1 !lizin1 grada 1 tren1tk1 kad je sveana povorka 1 ast Uioniza iza%la kroz gradska
vrata. ;paljena s1 imanja diljem gradskog teritorija.
)
+olijenK sama pria vjerojatno nije istinita, ali se temelji na stvarnim z!ivanjima i podatcima o ;armatima4 ;armatska
kraljica Amaga je pomogla #ersoneDanima protiv ;kita. +or1ila je skitskom kralj1 da prestan1 napadati, ali on nije
posl1%ao. ato je ona ok1pila svoje ratnike i zajedno s njima 1pala 1 samo sjedi%te skitskog kralja. :!ila je njega, sve
njegove roJake i pratnj1, a po%tedjela je kraljeva sina kojem je predala vlast i naredila m1 da vlada m1dro 1 mir1 s
6rcima i !ar!arima.
44
1. ;1ko!io se s ;kitima predvoJenim kraljem +alakom, a zatim je 1dario na Ta1re. Nakon
toga 1%ao je 1 Neapolis i prisilio ;kite da priznaj1 poraz pa se vratio 1 +ontsko
kraljevstvo.
2. ;kiti ne mir1j1 i ponovno napadaj1 #ersonez, "arkinitid1 i "alos limen te se UioBant
ponovno vraEa. $vaj p1t rat1je protiv ;kita i njihovih saveznika &oksolana. +osljednja
!itka 1 ovom pohod1 !ila je negdje 1 stepi na sjeverozapad1 "rima i t1 je UioBant iznio
velik1 po!jed1. Nakon toga odlazi 1 2ospor nagovoriti !osporskog kralja +erisada da
vlast preda -itridat1 51pator1, ali 1 +antikapej1 iz!ija po!1na te mora !jeDati.
<. Uo!iva pojaanje od -itridata i zajedno s hersone%kom vojskom rje%ava pitanje vlasti 1
+antikapej1.
-itridat iscrplj1je gradove ratovima protiv &imljana pa je '<. pr. "r. iz!ila po!1na 1
Hanagoriji, a pridr1Dio se i #ersonez. ;ve zavr%ava smrE1 -itridata 1 +antikapej1.
Nakon -itridatove smrti #ersonez je potpao pod vlast njegova sina Harnaka, !osporskog
kralja. 6raJani, koji Dele slo!od1, odlaze 0'. pr. "r. 6aj1 31lij1 Cezar1 koji im daje slo!od1,
ali 1skoro je 1!ijen pa je #ersonez ponovno priklj1en 2osporskom kraljevstv1 7injenica je
da se #ersoneDani i 2osporci nis1 pretjerano voljeli. &azlog je vjerojatno !ila konk1rencija 1
trgovini, ali i injenica da je #ersonez !io jedini dorski grad na o!ali i da nis1 rado gledali
na sve one 3onjane oko se!eK ni 2osporci nis1 !a% voljeli #ersoneDane, nis1 ak htjeli ni
njihovo vino8.
: 1. st. pos. "r. ;kiti ponovno 1groDavaj1 grad kojem pomaDe vojska iz -ezije.
Zivot 1 grad1 prestaje krajem 0. st. kad napadaj1 #1ni S iako nikad nis1 za1zeli i razorili
grad jer s1 ga &imljani do!ro !ranili.
idine se o!navljaj1 1 ,. st, a grad je potp1no nap1%ten nakon %to s1 ga 1 1<. st. Tatari
sravnili sa zemljom.
>. KATASTAR CHORAG HERSONEZA
M k+ora S prostor na tl1
M hora je 1 !iti ekonomska zona od koje grad Divi
M sve s1 kolonije posjedovale zemlj1 oko grada gdje se 1zgajala hrana za stanovni%tvo ali
te povr%ine nis1 !ile oso!ito velike jer s1 gradovi !ili 1daljeni ,M10km
M iz1zetak je hora #ersoneza koja je pokrivala veliko podr1je i ije s1 parcele vrlo do!ro
sa1vane i one s1 jedinstveni spomenici antike poljoprivrede
M parcele rane hore s1 !ile sloDene 1 niz1 l1kova ije je sredi%te !io #ersonez
M grad se !rzo razvijao i 1vedene s1 nove k1lt1re pa je <,0.g.pr.k. pre1reJena stara hora, a
nova organizacija je !ila orijentirana oko postojeEih cesta
M 2 ceste s1 dijelile teritorij na 2 dijela, a poprene ceste s1 se sjekle s glavnima pod
pravim k1tom 7na sjeci%tima s1 stajale k1le s kojih se nadzirala cijela hora8
M cijela je povr%ina !ila prekrivena mreDom kvadratnih stadija 70,0 ha8, a pojedino imanje
7klkros8 je o!1hvaEalo ' ovakvih povr%ina M !ilo je 2<00 klera odreJenih veEim kamenim
zidovima, a svaki kvadratni stadij je !io manjim zidovima podijeljen na vrtove, voEnjake i
vinograde 7vinogradi s1 pokrivali ,0_ hore8
M plan parcelizacije je !io per strigas S izd1Dene i pravok1tne parcele kraEim stranama leDe
na glavnim osima podjele 7platexa8
M gospodarske zgrade se podiD1 1 0.st.pr.k. 7datirane s1 novcem, keramikom i peatima s
amBora8, naJene s1 i keramike cijevi koje s1 dovodile vod1 iz kaptiranih izvora do
pojedinih hora
M 1n1tarnja podjela grada poklapa se s podjelom hore S sredinom 0.st. grad je podijeljen na
2< hekatost.les 7stotnine8, a one s1 podijeljene na < Nle
M tlocrtno je grad podijeljen per strigas
M poetkom <.st.pr.k. povr%ina hore se poveEala <0 p1ta S za1zima cijeli heraklejski
pol1otok 7oko ?00kmq8
M oko 2?0.g. do%lo je do promjene S mnoge s1 Barme nastradale ili prekin1le s radom
7 1zrok s1 vjerojatno skitski napadi, ali i 1n1tarnja gradska trenja8
M izmeJ1 290. i 2'0.g. zemlja je ponovo podijeljena, no oko 2<0.g. ponovo se vide
razaranja imanja, a neka s1 poveEana i do!ro 1tvraJena
M ne znamo kako s1 zvali imanja ali s1 vinograde zvali ampeleia 7vinograd8
M prosjena k1Ea na imanj1 je imala povr%in1 000mq, k1Ee s1 o!navljane i 1 njima se d1go
Divjelo
45
M rad ro!ova nije !io pres1dan, ali ih je !ilo
M 1zgajale s1 se Ditarice 7p%enica, vi%eredni jeam, proso, raD8, povrEe, mah1narke 7gra%ak,
!o!, slan1tak8, vinogradi
M procjenj1je se da je krajem 0.st.pr.k. #esonez proizvodio 20 000 tona p%enice 1
normalnim godinama, <0 000M<9 000 tona 1 do!rim godinama
M vinogradi s1 !ili ponos #ersoneza
M od 0.st. se grade zidiEi za za%tit1 vinograda od vjetra, erozije i ki%e, visoki 90M?0 cm i
orijentirani prema glavnim vjetrovima
M domaEa krimska vrsta je 1zeta kao temelj, a na nj1 s1 navrn1te vrste iz 6rke i -ale Azije
7posv1da na hori se nalazi ista vrsta loze8
M imali s1 ,000M'000 hektara vinograda 7 20M2, milij1na litara vina godi%nje8
M izvan grada je !ilo naselje lonara koji s1 proizvodili amBore za izvoz vina, a drDava je
nadzirala da li po%t1j1 srednj1 zapremnin1 pos1de
M stoarstvo S prevladavaj1 ovce i koze, kr1pne stoke je malo osim volova za v11, ima
malo konja i svinja, a od peradi najvi%e ima g1ski
TEODOZIJA
Nalazi se na istonoj o!ali "rima, a osnovali s1 je -ileEani. Najstariji nalaz je atika vaza iz
oko ,?0. +r. "r.
&at izmeJ1 +antikapeja i Teodozije 7oko <?9. +r. "r.8 jedan je od vaDnijih dogaJaja 1
povijesti 2osporskog "raljevstva. : tom je rat1 na strani Teodozije s1djelovala i #eraskleja.
:zrok rata je vjerojatno !ila trgovina Ditom i +antikapej se osjetio 1groDenim kad se
Teodozija, kao moEan izvoznik, poela pri!liDavati #erakleji i #ersonez1. $pis ;atirove
opsade Teodozije sa1vao nam je pisac +olijen. ;atir nije 1spio 1svojiti grad, ali je njegov
sin (e1kon !io 1spje%niji. a1zeo je grad i 1inio ga sredi%tem !osporske trgovine Ditom.
>z helenistikog razdo!lja ima vrlo malo podataka o grad1 pa se smatra da je nastradao 1
vrijeme ratova izmeJ1 2ospora i ;kita.
: samoj okolici Teodozije otkriveno s1 00 r1ralna naselja S idealno mjesto za 1zgoj Ditarica.
: <. > 2. ;t. naselja s1 stradala 1 ;kitskim napadima i vi%e se ne o!navljaj1.
Teodozija se ponovno 1zdiDe za vrijeme -itridata, nakon %to j1 je za1zeo UioBant. :skoro se
po!1nila protiv te vlasti i ta je po!1na posljednji povijesni spomen grada. : rimsko vrijeme
grad je !io nap1%ten. $!navlja se 1 srednjem vijek1 pod nazivom "apha. Tatarska vojska
donosi azijsk1 k1g1 pod !edeme "aphe, a odande je galijama fenovljani prenose 1
-essin1F1pravo je iz ovog grada 1<09. : 51rop1 stigla k1ga.
NIMFEJ
6rad se nalazio 20 km j1Dno od +antikapeja i imao je jedn1 od naj!oljih l1ka na istonom
"rim1. $snovan je na mjest1 starijeg skitskog naselja, a vjerojatno s1 ga osnovali -ileEani
oko ,?0M,90. +r. "r. ; vremenom je grad do%ao pod jaki atenski 1tjecaj, a moDda je ak
postao lanom Atenskog saveza. 21d1Ei da se grad nalazio izvan podr1ja za%tiEenog
Rtiritakim nasipomg, ;kiti sve vi%e okr1D1j1 grad i inNltriraj1 se 1 njega.
: poetk1 keramike radionice opona%aj1 jonsk1 keramik1, a importi najvi%e stiD1 sa
;ama. "asnije se poveava Atenski 1tjecaj i 1voz.
Nakon +eloponeskog rata i !itke kod 5gsopotama 00,. +r. "r, Atena g1!i mornaric1 i
prevlast na mor1.poslije toga dogaJaja 6ilon, atenski zapovjednik 1 NimBej1, grad predaje
!osporskom kralj1 ;atir1, a 1 zamjen1 do!iva "epi %to Atenjani smatraj1 izdajom.
+re1zimanje NimBeja !ilo je prvo vaDno poveEanje 2osporskog "raljevstva. 6rad je proveo
ostatak svoje povijesti kao dio 2. ", a kad je tono prestao postojati, danas se ne zna.
MIRMEKIJ
$sn1tak grada datira se 1 '. ;t. pr. "r. Najranije nastam!e s1 pol1zem1nice ovalnog i
pravok1tnog tlocrta. "eramika je hijska, protolez!ijska, samijska, i skitska, a najvi%e atika
crnoNg1ralna i crno lakirana. Nagli razvoj -irmekij doDivljava na prijelaz1 'T,. ;t, a temelj
razvoja je intenzivna poljoprivreda i ri!arstvo. +oetkom 0. ;t. grad do!iva snaDne !edeme
i vrlo Nne graJevine.
+ose!no s1 zanimljivi nalazi sjenemki groDJa iz ,. ;t. pr. "r. koji pokaz1j1 da s1 ovdje
vinogradarstvo i proizvodnja vina zapoeli vrlo rano. : grad1 s1, 1jedno, pronaJene
goleme vinarije i postrojenja za prerad1 ri!e koja s1 za1zimala do!ar dio grada.
46
Cinarija -1 1 -irmekij1 koja je B1nkcionirala od <. st. pr. "r. do 2. st. pos. "r. imala je pre%1,
%to je !ila tehnika inovacija koja se 2osporom pro%irila 1 <. i 2. ;t. pr. "r.
TIRTAKA 7danas "am.% 21r1n8
Nalazila se 1 !lizini -irmekija, na pola p1ta izmeJ1 +antikapeja i NimBeja. Cjerojatno je
osnovana iz +antikapeja oko ,,0. +r. "r. Najvi%e materijala pripada klasinom i
helenistikom vremen1, a 1 ovo se razdo!lje smje%taj1 i najveEa postrojenja za pravljanje
vina. Ur1gi materijalom vrlo !ogat period je onaj od poetaka nove ere do 0. st. 6rad je
imao !edeme, a materijal je vrlo slian onome iz -irmekija.
: -irmekij1 i Tirtaki pronaJene s1 najveEe vinarije meJ1 !osporskim gradovima jednako
kao %to je sl1aj i s postrojenjima za prerad1 ri!e 7velike kamene cisterne prekrivene Nnom
D!1kom8.
Nedavno s1 na podr1j1 "era identiNcirana dva grada za koje se prije nije znalo gdje s1 se
nalazili. To s1 A06" i Z'P6$%, a neki gradovi koji jo% nis1 identiNcirani danas se, kao i ova
dva, nalaze pod morem.
1,- PANTIKAPEJ C."-"( K'68G
+rvi 6rki grad na "imerijskom 2ospor1. $snovan je '00. pr. "r. na mjest1 ranijeg skitskog
naselja +anti "apa. >ako je grad1 ime !ilo +antikapej, 6rci iz 1daljenijih krajeva jednostavno
s1 ga zvali 2ospor 7i 1 srednjem vijek18.
"ontakti sa sjevernom crnomorskom o!alom 7izmeJ1 ;kita i 6rka8 postojali s1 i prije
kolonizacije o em1 govori mit o osnivanj1 +antikapejaK osnovao ga je jedan 5jetov sin koji
je zemlj1 do!io od skitskog kralja Agaeta iako tragova k1lta osnivaa nema.
6radska akropola, !rdo -itridat, moDe se datirati 1 posljednja desetljeEa 9. st. ili 1 poetak
'. st.
"eramika4 stil Rdivlje kozeg S sjevernojonske radionice
RNorthamptonMamBoreg S sjevernojonske radionice
"ako se smatra da s1 osnivai +antikapeja !ili -ileEani, 1di %to se 1 najranijim slojevima
pronalazi mnogo sjevernojonske keramike. To !i se moglo o!jasniti tako da s1 kolonisti iz
sjeverne 3onije s1djelovali zajedno s -ileEanima 1 osnivanj1 grada ili je keramika pristigla
trgovinom. "olonisti s1 1 poetk1 Divjeli 1 zem1nicama ili pol1zem1nicama sa zidovima od
Eerpia i drvenim krovovima.
Tek poetkom ,. st. grad se 1r!anizira 7gradske etvrti koje se sijek1 pod pravim k1tom8.
Najdetaljniji opis +antikapeja nalazimo kod ;tra!ona S smje%taj, l1ka s dokovima, akropola,
+antikapej je metropola svih gradova na 2ospor1.
: grad1 s1 vladali nasljedni arhonti iz o!itelji Arheanaktida. $ni s1 1 ,. st. pr. "r. 1temeljili
2osporsko "raljevstvo kojem je prijestolnica !io +antikapej. amijenila ih je dinastija
;partokida. "ad ;kiti 110. pr. "r. oz!iljno zaprijete grad1, posljednji ;partokid +erisad
poziva 1 pomoE pontskog kralja -itridata C>. 51patora. $n je pomogao, ali je +antikapej
pripojio svojem kraljevstv1 i od njega nainio svoj1 prijestolnic1. -itridat je 1mro '<. +r.
"r, a njegova je smrt jedan od naj1z!1dljivijih dogaJaja 1 povijesti grada. +o!jegav%i pred
+ompejem 1 +antikapej, -itridat je ondje sk1pljao vojsk1 za nove !or!e. : meJ1vremen1
se raz!olio, rimska je [ota !lokirala cijeli "rim, a potres '0T',. razorio je grad. +o!1nili s1
se Hanagorija, #ersonez, Teodozija, NimBej i dr, a Harnak 7-itridatov sin8 je odl1io sklopiti
mir s &imljanima. Harnaka je vojska okr1nila za kralja, a -itridat se pok1%ao otrovati
?
.
Nakon %to m1 to nije 1spjelo zamolio je svog zapovjednika "elta 2it1ita da ga 1!ije, a ovaj
je to i 1inio. +ompej ga je pokopao 1 ;inopi.
3edna od naj!itnijih i najpoznatijih k1lt1rnih odlika +antikapeja je 4*(;*6(0" '6" i
!osporski kalendar. 5r1 je 1veo -itridat 51pator 90. +r. (r. > od njega i njegovih nasljednika
prema njoj se datiraj1 novac i natpisi. +odrijetlo ere je 2itinija. 2rojanje godina zapoinje od
*
Nije m1 1spjelo jer s1 ga od malena dvorski lijenici navikavali na sve poznate vrste otrova, ali otrovale s1 se njegove
kEeri -itridatida i Nisa.
4)
jesenske ravnodnevnice 299. +r. "r. >mena mjeseci 1 kalendar1 s1 makedonska. 5ra se 1
2itiniji prvi p1ta pojavlj1je na novc1 Nikomeda >> i nastavlja sve do smrti zadnjeg kralje
Nikomeda >>>. Hilopatora 790.T<.8. : +antikapej1 se najraniji novac datiran !osporskom erom
javlja 1 vremen1 Uinamije 719T1'. +r. "r.8, a posljednji je iz 099T?. AU
"1ltovi 1 grad14
Asklepijev hram
Aresov hram sa stat1om
#ramovi Uemetre, ABrodite :ranije, Artemide i e1sa.
+osejdon ;osnej 7spasitelj !rodova8 i ABrodita Na1arhida 7gospodarica !rodova8
#eraklov k1lt
6lavni gradski !og !io je Apolon #tetros S hram se nalazio na istonoj terasi !rda -itridat,
a podign1t je vjerojatno '0Mih godina ,. ;t. pr. "r.
Arheolo%ka slika +antikapeja !ila je silno o%teEena 1 "rimskom rat1. Tada je "er !io
razoren i opljakan do temelja, 1klj11j1Ei i m1zej.
,. st. S na !rd1 -itridat podign1te javne i sakralne graJevine S trapezoidna konstr1kcija s
poploanim dvori%tem i tholosomK poploavaj1 se neke 1lice 1 grad1K na akropoli se gradi
kameni hramK !liz1 hrama se nalazi zgrada 7vjerojatno palaa8K grad do!iva i !edeme
71ni%teni s1 1 2.st.pos."r8
0. st. S iznad stare palae podiDe se nova
<. st. S grad izlazi izvan okvira !rda -itridatK sjeverno od akropole otkriveni s1 ostaci
dorskog sveti%ta i pritaneja
2. st. S dodane s1 terase na kojima se grade privatne k1EeK nainjeno podzemno sveti%te
!oDice UiathagoriaK gotovo s1 sve graJevine sr1%ene i gorjele, ak i !edemi S potres 1
vrijeme +erisada i -itridata 51patora
1. st. S istono od akropole otkriven je dio grada iz tog razdo!lja S !ogate privatne k1Ee s
poploanim dvori%tima i oslikanim zidovimaK iz tog s1 vremena i javne terme S ovaj je dio
grada stradao 1 poDar1 i !io razoren 7potres ili or1Dani napad8
- postoje katakom!e iz razdo!lja ranog kr%Eanstva na sjevernim o!roncima !rda -itridat,
a oko njih je kr%Eansko gro!lje
$slikane gro!nice 7kraj 1.st.pr. "r. S 2.st.pos."r.8 na o!roncima !rda -itridat jedan s1 od
ponosa +antikapeja.
apadno od +antikapeja nalazi se veliki o!ram!eni nasip koji je tre!ao %titi 2osporsko
"raljevstvo od !ar!ara iz 1n1tra%njosti "rima. Nasip je podign1t tek nakon organiziranja
2osporskog "raljevstva 7iako neki smatraj1 da se t1 nalazio jo% od Rkimerijskihg vremena8,
a vjerojatno s1 ga gradovi 2. ". podizali zajedno z!og lj1dstva koje je potre!no za taj
pothvat.
6rad je propao nakon provale 6ota i ;armata 1 <. st. pos. "r.
!!. BOSPORSKO KRALJEVSTVO
6radovi 7miletske kolonije8 oko "imerijskog 2ospora inili s1 1 ,.st.pr."r. 2osporsko
kraljevstvo s prijestolnicom +antikapejom. bini se da je do osnivanja "raljevstva
70?0.pr."r.8 do%lo iz ekonomskih i sig1rnosnih razloga. ;matra se da je pose!na opasnost
dolazila od strane ;kita koji s1, nakon pohoda Uarija >, postali agresivniji. "onkretan razlog
1jedinjenja gradova je mogao !iti tehnike prirodeK podizanje o!ram!enog zida koji je
leDao zapadno od +antikapeja i vodio od Tiritake na sjever ne !i 7Nnancijski, vojno ni 1
radnoj snazi8 mogao samostalno podnijeti jedan grad.
CeEina grkih gradova 1 ovom podr1j1 osnovana je 1 treEoj etvrtini '.st.pr."r. : poetk1
grki gradovi na "imerijskom 2ospor1 imaj1 !liske veze s istonom 6rkom i ini se da nis1
!ili napadani od s1sjeda. >pak, 1 sloj1 iz prve polovice ,.st. na mnogim je lokalitetima
identiNciran sloj gorenja i r1%enja s or1Djem i strelicama. : to se vrijeme mog1 datirati i
prvi !edemi 1 nekim gradovima.
: dr1goj polovici ,.st. sve je vi%e trgovaki pris1tna Atena 7Atenski pomorski savez8.
$kreEe se miletskim kolonijama jer s1 ostali izvori Dita i ri!e nestali 7Uorani zaprijeili veze
sa ;icilijom, a +erzijanci s 5giptom8. Atenjani osnivaj1 vojnike kolonije 7zapravo tvrJave8
4*
!liz1 glavnih grkih gradova na 2ospor14 1 Atenej1 !liz1 Teodozije, 1 NimBej1 !liz1
+antikapeja, 1 ;tratokliji !liz1 Hangorije.
Trgovina 2. ". temeljila se na izvoz1 Dita, ri!e 71soljeneK jesetre, sleJevi, srdele, inE1niK
sredi%ta za prerad14 +antikapej, Hangorija, -irmekij i Tirtaka8, koDe, jantara i vina 7vinarija 1
Tirtaki8.
2osporska keramika4
18 am!alaDa 7amBore8
28 Nna stolna keramika
"ao trDi%n1 ro!1 7na veliko8 keramik1 s1 prodavali "orint 79T'. st.8 i Atena 7'M0. t.8.
UomaEa keramika 1glavnom je ;kitska, raJena !ez kola i 1kra%ena 1rezivanjem i
1!adanjem.
a8 : 0. st. teme s Amazonkama, Arimaspima i !or!ama s griBonima, !or!e +igmejaca i
Ddralova, otmicom 51rope omiljene s1 na prikazima na atikoj keramici naJenoj na
2ospor1, a od o!lika vaza najpop1larniji je pelika 71 literat1ri pelike imaj1 i naziv
2osporske pelike8. Atenske radionice radile s1 za 2ospor prikaz1j1Ei omiljene mitove i
j1nake svojih k1paca. Tako se cijela ova kategorija atenskih vaza iz dr1ge polovice 0. st.
pr. "r, meJ1 kojima prevladavaj1 pelike, naziva "erMvaze ili 0'6"&$0" ()$2" K'68.
: treEem stoljeE1 prestaje izvoz atike slikane keramike na 2ospor pa se javljaj1 domaEe
imitacije. $ne s1 pose!ne z!og individ1aliziranih lj1dskih lica, oso!ito na likovima na
straDnjoj strani pos1de.
!8 Tijekom treEeg i dr1gog stoljeEa 1vozi se atika crno lakirana keramika iji o!lici
opona%aj1 !ronane pos1de. Taj 1voz traje do prvog stoljeEa
c8 : prvom stoljeE1 poinje se 1voziti keramika iz +ergama, ;ama i Uela te dr1gih vaDnih
helenistikih sredi%ta. "eramika koja se sad 1vozi je reljeBna keramika 7tip koji ima
naknadno nalijepljene reljeBne 1krase i tip koji je raJen 1 kal1pima zajedno s 1krasom8.
-eJ1 reljeBnom keramikom pose!no se isti1 tzv. megarski pehari raJeni 1 kal1pima
iji je naje%Ei o!lik pos1de pol1k1gla. $ve pos1de najvi%e s1 proizvodile jonske
radionice.
d8 $d treEeg do prvog st. iz Aleksandrije i -ale Azije 1voze se vaze ija je povr%ina
prekrivena !ijelom engo!om i 1kra%ena tamnim slikanjem.
e8 +olikromne vaze sa sjevera Crnog mora 7+antikapej i $l!ija8 nalaze se 1 gro!ovima
datiranim 1 <T2. st. gdje zamjenj1j1 atik1 crvenoNg1raln1 keramik1 1 !osporske
pelike. 6lavni motiv s1 lj1dski likovi, a teme s1 1glavnom mitolo%ke. Na straDnjoj strani
vaza gotovo se 1vijek nalaze dva m1%karca zamotana 1 ogrtae.
B8 ; dominacijom &ima Nna se keramika 1vozi i iz >talije 7crveno lakirana reljeBna
keramika, aretinska keramika8.
CaDniji nalazi4
18 crvenoNg1ralni lekit s potpisom "senoBanta Atenjanina datiran 1 kraj ,.Tpoetak 0. st.
pr. "r. pronaJen 1 +antikapej1 7prikazani s1 6rci, +erzijanci i ;kiti koji se !ore s
veprovima, jelenima i griBonima8
28 +olikromni lekit s portretom m1%karca iz +antikapeja, <. st. pr. "r.
-on1mentalno slikarstvo
Neki od najljep%ih primjeraka nalaze se 1 t1m1lima 0. i <. st. pr. "r.
18 : <. i 2. st. pr. "r. mon1mentalno je slikarstvo podreJeno arhitekt1ri i opona%a je.
7paralela je Linkr1stacijskiL stil dr1gog stoljeEa 1 j1Dnoj >taliji8. Najranija oslikana
gro!nica na 2ospor1 pronaJena je 1 +antikapej1, na o!roncima !rda -itridat. Na vrh1
jednostavnog zida naslikan je Briz koji prikaz1je predmete iz podzemnog k1lta kako vise
na avlima 7girlande, vrpce, dijademe, ala!astre i strigil8. 6ro!nica je datirana 1 dr1g1
polovic1 0.st.pr."r. 3ednako se oslikavaj1 i privatne k1Ee.
28 3edna od najslavnijih !osporskih gro!nica je gro!nica !r. 2 iz k1rgana Celika 2liznica
!liz1 Hanagorije. "1rgan je pripadao lokalnoj aristokraciji, !ogatoj sindskoj o!itelji. >ma
tri odvojene gro!nice, dva sarkoBaga i jedan kremacijski 1kop. ;redi%nja gro!nica
opljakana je, ali ostala je slika4 na svod1 naslikana je Denska glava golemih razmjera.
>ma cvijeEe 1 kosi i 1 jednoj r1ci drDi ljiljan S Uemetra ili +erzeBona. Uatacija4
0T<T2.st.pr."r.
4+
<8 6ro!nica Antesterija iz prvog stoljeEa pos."r. oslikana je scenama pogre!ni goz!e,
scenom Drtvovanja te prikazom ;kita kako kampiraj1
08 RUemetrina gro!nicag iz +antikapeja sa poetka prvog stoljeEa pos. "r. oslikana je
mitolo%kim scenama 7"alipsa i #ermo, ?tmica "erefone, Uemetra na strop1 1
medaljon1 i sl.8. 6ro!nica je te%ko stradala tijekom Ur1goga svjetskog rata.
-etal1rgija4
A. $r1Dje S vrlo malo or1Dja pronaJeno je 1 gro!ovima 7neki smatraj1 da domaEe
stanovni%tvo nije s1djelovalo 1 vojsci nego da s1 ratne postroj!e inili samo plaEenici S
6rci i Traani8. -oDda nedostatak or1Dja 1 gro!ovima s1gestira da nije postojao o!iaj
stavljanja or1Dja 1 gro!nice. ;ama vojska !ila se opremljena 1 kom!inaciji grkog i
skitskog naor1Danja. 7grka hoplitska oprema, lagana koplja i strijele, maevi skitskog i
!eotskog tipa8
2. Nakit i toaletni pri!or S 2osporska tore1tika ,T0. ;t. pr. "r. vrh1nac je 1mjetnike
proizvodnje na sjever1 Crnoga mora i pripada meJ1 vrh1nce grke 1mjetnosti 1opEe.
;til izrade !lizak je jonskim i atikim radionicama.
- zlatni e%alj iz k1rgana ;oloha iz petog stoljeEa vrlo realistino prikaz1je !or!1 6rka i
;kita
C. $stalo M
- dvije sBerine vaze S jedna je sre!rna dok dr1ga, od elektrona prikaz1je znamenit1
scen1 vaJenja z1!a.
- +ozlaEeni okov za gorit 7to!olac8 od elektrona iz k1rgana bertomlik1 vjerojatno je raJen
1 +antikapej1 1 ,. na 0. ;toljeEe prikaz1je scene iz Ahilejeva Divota.
AmBora iz bertomlika pravljena od pozlaEenog sre!ra S 1 grl1 je nainjeno sito za
procjeJivanje tek1Eine, kao i na izljevima na dn1 1 o!lik1 lavova i krilatog konja 7sl1Dila za
drDanje kumisa, Bermentiranog ko!iljeg mlijeka8. AmBora je nastala 1 nekoj
sjevernopontskoj radionici. Uonji dio vaze 1kra%en je !iljnim ornamentima i pticama, dok
s1 1 Briz1 na ramen1 prizori iz Divota ;kita S logor se priprema za !itk1, a ratnici po stepi
hvataj1 konje. Takav realizam nikad nije mogao postiEi stranac iz Atene ili nekog dr1gog
mjesta.
DINASTIJE KOJE SU VLADALE BOSPORSKIM KRALJEVSTVOM
!. ARHENAKTIDI 70?0. S 0<?. pr."r.8
- jedini izvor je UiodorK neki povjesniari smatraj1 da je to krivotvorina historiograNje iz
Uiodorova vremena
- ne zna se tono iz kojeg grada potje1K prijedlozi s1 -itilena na (ez!1 ili -ilet
- !ez o!zira na postojanje Arhenaktida, svi se str1njaci slaD1 da je 1 poetk1 2osporom
vladala aristokracija koj1 je zamijenila vojna diktat1ra
- neki smatraj1 da je 1 poetk1 postojala liga !osporskih gradova koja je imala odlike
vojne simahije i religiozne amNktionije ok1pljene oko Apolonova hrama 1 +antikapej1
7na !rd1 -itridat8
- na 2ospor s1 1veli tiranid1 koja se, kao o!lik vlasti, zadrDala stoljeEima da !i se
post1pno transBormirala 1 tipin1 helenistik1 monarhij1
+. SPARTOKIDI 70<?. M .pr."r.8
!G S;"6)*0 70<?. S 0<<.pr."r.8
- 1temeljitelj dinastije koja je smijenila Arhenaktide
- po%to ima trako ime, smatra se da je !io zapovjednik 1najmljene vojne posade koja je
!ranila +antikapej te da je pre1zeo vlast 7ali nije poznato na koji nain8
- dr1gi prijedlog je da je ;partok !io lan lokalne aristokracije
- pretpostavlja se da je do%lo do 1jedinjenja ;partokovih tr1pa s tr1pama sindskih
kraljeva koje s1 se po!1nile protiv dominacije 6rka nad domaEim stanovni%tvom 7kralj
1zima naslov Rarhont +antikapeja i kralj ;inda i -eoEanag8
- +eriklova ekspedicija na +ont vjerojatno je !ila 1 pregovorima s ;partokom S Atenjani s1
zadrDali svoje postaje, a !osporsko se Dito prodavalo isklj1ivo Ateni
+G S'2'/0
- smatra se da ovaj vladar nije ni postojao veE da je rije o pogre%ci 1 r1kopis1 Uiodora i
da je 1mjesto ;ele1k tre!alo stajati ;atir 7;partokov sin8
5,
1G S")$6 I. 70<<. S <?9.pr."r.8
- 1 njegovo vrijeme i vrijeme njegovih nasljednika dolazi do najveEeg pro%irenja 2. ".
- nakon %to Atena 7nakon +eloponeskog rata8 g1!i prevlast na mor1, !osporski kraljevi to
iskori%tavaj1 da za1zm1 sve grke gradove, iz!ri%1 atenske postaje, 1jedine "er i
pol1otok Taman te postan1 vojna sila s kojom tre!a ra1nati
- nakon toga Atena g1!i monopol nad !osporskim Ditom
3G L'/0*- I. 7<?9. S <09.pr."r.8
- prije ovih dogaJaja #erakleja je imala prednost 1 izvoz1 Dita sa sjevernog +ontaK nakon
%to je (e1kon za1zeo Teodozij1, ove s1 pogodnosti dane Ateni
- Teodozija je postala najvaDnije ekonomsko sredi%te 2osporskog "raljevstva i njegova
glavna izvozna l1ka
- (e1kon se!e naziva sinom arhonta ;atira te kaDe da se nakon po!jede nad Teodozijom
oso!no poza!avio ;indima i -eoEanima koji s1 Divjeli s azijske strane 2ospora 7tekst s
natpisa s lokaliteta ;emi!ratneje S posveta He!1 Apolon1 iz (a!rite8
- +rema natpisima njegova p1na tit1lat1ra glasi4 Rarhont 2ospora i Teodozije, kralj ;inda,
Toreta, Uandara i +sesag
5G S;"6)*0 II. 7<09. S <00.8 i P'6$(". I. 7<09. S <10.8
- (e1konovi sinovi koji 1 poetk1 vladaj1 zajedno 7natpis iz +ireja daje ton1 datacij18
- $d <00. +erisad vlada samostalno S nastavio je (e1konov1 politik1 te je ostao
zapamEen kao sposo!an, !lag i prosvijeEen vladar
- njegovo je vladanje vrh1nac 2. ". S Divot je miran, Dito se prodaje, a Atena je naj!olji
k1pac
- oko <<0. zapoinj1 ratovi sa ;kitima %to je poremetilo trgovin1
- imao je najmanje tri sina 7;atir >>, 51mel i +ritanid8 koji s1 se nakon njegove smrti
meJ1so!no !orili za vlast
- 1 !or!ama s1 ;kiti stali na ;atirov1 stran1, dok se 51mel 1dr1Dio s AriBarnom, kraljem
Tata i ;iraka
- ;atir je po!ijedio 51mela 1 otvorenoj !itci, a ovaj se pov1kao 1 AriBanov1 prijestolnic1
koj1 je ;atir poeo opsjedati, a od posljedica ranjavanja tamo je i 1mro
- nakon %to je +ritanid pokopao !rata 1 +antikapej1 i on je odl1io izazvati 51mela, ali je
1!ijen nakon izg1!ljene !itke
- 51mel je, nakon svega odl1io po!iti sve lanove o!itelji koji !i ga mogli 1groziti i samo
je mladi ;atirov sin +erisad 1spio po!jeEi i skloniti se kod ;kita
:G E/&'2
- >ako je svoj1 vladavinom zapoeo graJanskim ratom i 1!ojstvima, 51mel je zapamEen
kao do!ar i jak vladar S ak se osjetio dovoljno jakim da pomisli na osnivanje
svepontske drDave, tako je ak do%ao 1 s1ko! s (izimah
- pogin1o je 1 nesreEi etveroprega 7<00.pr."r.8
<G S;"6)*0 III. 7<00T<. S 2?0T<.8
- 51melov sin
- 1 poetk1 vladanja se!e naziva arhontom, zatim arhontom i kraljem i na kraj1 samo
kraljem 7-asile2s8
- sklopio je vojni savez s Atenom i dr1gim drDavama, a 1 njegovo vrijeme zapoinj1
politiki neredi 1n1tar kraljevstva
=G P'6$(". II. 72?0T<. S 2,2.8
- ;partokov sin
- politika sit1acija 1 kraljevstv1 se smir1je
- za!iljeDena s1 dva sl1D!ena izaslanstva 1 to vrijeme 75gipatsko 1 +antikapej1 i
2osporsko 1 Aleksandriji8
- do!ri odnosi izmeJ1 5gipta i 2osporskog "raljevstva !ili s1 potre!ni jer s1 te dvije
zemlje !ile konk1renti 1 prodaji Dita na ;redozemlj1 S lo%i odnosi vjerojatno !i
1zrokovali prevelike [1kt1acije 1 cijeni Dita
>G S;"6)*0 CIVQG i L'/0*- II.
- sinovi +erisada >>.
- razdo!lje njihova vladavine vrlo je m1tno i ini se da nijedan nije d1go vladao
- 1 to vrijeme dolazi do premje%tanja "elta i ;kita te to lo%e 1tjee na ekonomsk1 i
politik1 sit1acij1 1 2. ".
51
- $vidije4 (e1kon je imao !rata ;partoka koji je !io zalj1!ljen 1 njegov1 Den1. 3ednog
dana (e1kon je otkrio kako ga Dena vara sa !ratom te ga je 1!io. +oslije je Dena iz
osvete 1!ila (e1kona.
!@G arhont H$,$'-*-)
- nakon 90 godina r1pe 1 podatcima #igienont se javlja kao arhont
- njegova !i tit1la svjedoila o politikim trzavicama na 2ospor1 i sla!ljenj1 sredi%nje
vlasti %to !i pogodovalo 1zdizanj1 mjesnih vlastodrDaca
!!G kralj i arhont P'6$(". F$2*&')*6 7sredinom 2.st.pr."r.8
- sin kralja +erisada i kraljice .omosar4e kEeri ;partoka
- vlast 1 vrijeme osnivanja ;kitskog kraljevstva
!+G P'6$(". 7krajem 2.st.+r."r.8
- posljednji vladar ;partokidske dinastijeK nije sig1rno da li s1 +erisad Hilometor i +arisad
+osljednji jedna te ista oso!a
- nije se mogao od1prijeti ;kitima veE poziva 1 pomoE -itridata C>. 51patora i tako g1!i
nezavisnost
- -itridat %alje na "rim vojskovoJ1 UioBanta koji je poeo ratovati protiv ;kita te ih je
natjerao 1 !ijeg
- nakon toga kren1o je na Ta1re i pokorio ih
- vratio se 1 2ospor te je pregovarao 1 +arisadom koji je, svjestan da se sam ne moDe
od1prijeti ;kitima, pristao vlast predati -itridat1 i ostati vladati 1 njegovo ime
- UioBant je 1spio i ;kite prisiliti da priznaj1 -itridatov1 vlast, a nakon toga vratio se 1
+ontsko "raljevstvo
- dok je iz!ivao, +erisad je ok1pio ;kite 7pod vodstvom ;a1maka8 1 2ospor1 te s1 se
po!1nili S po!1na je poela 1 +antikapej1 te se pro%irila cijelim "rimom
- nakon +erisadove a!dikacije, kad -itridat jo% nije pre1zeo vlast, a UioBant je !io za1zet
1 dr1gim ratovima, ;a1mak je iskoristio sit1acij1 i navalio na +antikapej
- +erisad je 1!ijen, a ;a1mak pre1zima vlast S nije d1go vladaoK 1!rzo se vratio UioBant
te je za1zeo Teodozij1 i +antikapej, a ;a1maka poslao -itridat1 7oko 109. pr. "r.8
1. MITRIDATIDI
Uolazak nove dinastije donio je mnoge promjene, kako ekonomske tako i k1lt1rne koje se
oit1j1 kao Riranizacijag ili Rsarmatizacijag dr1%tva. "raljevska k1Ea njeg1je iranske o!iaje.
Uolazi do naglog opadanja 1voza reljeBne keramike na 2ospor, a paralelno s tim dolazi do
poveEane proizvodnje lokalnih imitacije. &atovi i prekid veza s -alom Azijom 1zrok s1 1vih
promjena. ; dr1ge strane pojavlj1je se keramika koja je podrijetlom iz ;inope i dr1gih
gradova koji s1 !ili dio -itridatova kraljevstva.
!G M$)6$.") E/;")*6 7109. S '<.8
- esto je !oravio 1 +antikapej1 jer je 2ospor !io pozadina njegova kraljevstva odakle s1,
tijekom ratova s &imljanima, stizali Dito, vino, 1soljena ri!a i vojnici
- +rvi je rat protiv &ima te%ko opteretio -itidata, tako da je morao nametn1ti danak
2ospor1 i "olhidi koji s1 se z!og toga po!1nili
- "olhida je 1skoro pokorena, ali 2ospor nije jer je l. (icini1s -1rena o!javio dr1gi rat
-itridat1
- ?1. +r."r. -1rena je poraDen te se -itridat okren1o 2ospor1 gdje je za namjesnika
postavio svoga sina -ahara
- nakon konanog poraza 1 treEem rat1 protiv &ima '9. pr. "r. -itridat se pov1kao 1
+antikapje gdje je 1!ijen etiri godine kasnije
+G F"6-"0 7'<. S 09.8
- naslijedio je oca -itridata na !osporskom prijestolj1
- nakon velikih razaranja 1 ratovima protiv -itridata te velikog potresa iz '<. +r. "r. 1
kraljevstvo dolaze domoroci, pontski 6rci, Traani i vrlo malo &imljana. 6radovi se
r1stiNciraj1 te od soNsticiranih helenistikih sredi%ta postaj1 poljoprivredna naselja
- +ompej je priznao Harnakov1 vlast te je ovaj !io 1 do!rim odnosima s &imom
- kad je 0?. apoeo graJanski rat izmeJ1 Cezara i +ompeja, pomislio je da moDe
iskoristiti sit1acij1 te je ponovno za1zeo Hanagorij1, "olhid1 i prija%nje +ontsko
kraljevstvo
- 1skoro je primio vijest da se Asandar, kojeg je ostavio kao 1pravitelja 1 2. ". po!1nio S
1mije%ali s1 se &imljani te se Harnak morao s1ko!iti sa Cezarom 72.0?.09 kod ele S
Veni, vidi, vici,%
52
- nakon toga, Harnak se pov1kao 1 Teodozij1, pa 1 +antikapej gdje ga je Asandar napokon
i 1!io
1G M$)6$.")
- na vlast ga je postavio Cezar
- smatra se da je !io sin -itridata 51patora i njegove keltske lj1!avnice A!odogionis
- pog1!io ga je Asandar
3G A("-."6
- pre1zeo vlast te se oDenio Harnakovom kEeri Uinamijom
- gAsandrov !edemg S novi o!ram!eni s1stav koje je tre!ao %tititi 2osporsko "raljevstvo
od !ar!ara
5G D$-"&$%" 719T1'. pr. "r. S 9T?. pos. "r.8
- nakon Asandrove smrti 719T1'. pr. "r.8 zavladala je 2. ". i d1go ostala na vlasti
- 1dala se za nekog ;kri!onija koji je tvrdio da je -itridatov 1n1k te da ga je sam A1g1st
poslao da 1pravlja 2. ". %to je !ila laD
- na vijest o vjenanj1 Agripa je poslao pontskog kralja +olemona na 2ospor, a 2osporani,
koji nis1 htjeli &imljane za neprijatelje, 1!ij1 ;kri!onija, ali nis1 ni +olemona p1%tali 1
+antikapej
- tek kad je Agripa oso!no intervenirao dop1stili s1 da +olemon pre1zme vlast 710. pr.
"r.8 i to tako %to se oDenio Uinamijom
- !rak nije potrajao d1lje od godine dana i sama Uinamija podigla je protiv +olemona
narode 2ospora na %to je on razorio Tanais
- Uinamija se ne spominje 1 razdo!lj1 od etiri godine 7moDda je pratila Agrip1 1 &im8, a
+olemon se pre1dao
- kad ga je 1!io Asp1rg 7?. pr. "r.8, Uinamija se vraEa i ponovno pre1zima vlast
Mte%ko je govoriti o kraljevima nakon Uinamije i +olemona S vladao je Asp1rg koji je moDda
!io Uinamijin sin
U)96." I2/6")
Nalazi se 19 km j1Dno od "era, a graJena je 1 prvom stoljeE1 poslije "rista 7!edemi s1
de!eli i do ' m8. T1 je !io smje%ten garnizon, ali i !rojni stanovnici. +odizanje 1tvrde !ilo je
neophodno z!og skitske opasnosti 1 to vrijeme i >l1rat je !io samo jedan iz serije 1tvrda na
granici prema ;kitima. Natpisi kraljeva Asandra, Asp1rga, ;a1romata >. > "otisa >>. 1kaz1j1
na este !or!e sa ;kitima.
3edan od najzanimljivijih nalaza je !ar!arski hram iz treEeg stoljeEa. $d helenskih
!oDanstava najvi%e se %tovala ABrodita, ali je pris1tan i k1lt domaEe Celike !oDice.
;tanovni%tvo je !ilo mije%ano pa tako ima i mnogo skitskoMsarmatske keramike raJene !ez
kola. >zgleda da je nakon ratova protiv 6ota iz '0Mih god. treEeg st. >l1rat izg1!io svako
vojno znaenje te nikada nije o!novljen.
3. DINASTIJA ,2()R22 21#22
!G A(;/6,
- smatra se da je !io Uinamijin sin, ali ne zna se tono kad je poeo vladati
- oDenio se trakom princezom 6epepiridom te je postao 1temeljiteljem nove dinastije
koja je vladala id1Eih 000 godina
- nakon njegove smrti tre!ao ga je naslijediti njegov sin -itridat, ali to se nije svidjelo
"alig1li te je na prijestolje postavio princa +olemona >>.
+G M$)6$.")
- 1spio je ostvariti svoje pravo te se <9T00. progla%ava kraljem
1G K*)$( I. 7oko 0'. S '9.8
- -itridatov !rat koji je Divio 1 &im1 gdje je prijateljevao s "al1dijem
- nakon %to je "la1dije naslijedio "alig1l1, poslao je rimske legije iz -ezije protiv -itridata
koji je po!ijeJen i odveden 1 &im gdje je 1!ijen 1 vrijeme cara 6al!e
- od vremena "otisa >. svi kraljevi 2ospora nose ime :i-erii *ulii kao dokaz vjernosti &im1
3G R'(0/;*6$. II.
5G S"/6*&") I. 79<T9<. S 12<T0.8
:G K*)$( II. 712<T0. S 1<2T<.8
<G R'&')"20 71<<. S 1,<T0.8
=G E/;")*6 71,,. S 190T1.8
53
- 1 njegovo se vrijeme mnogo gradi 1 Tanais1
>G S"/6*&") II. 7190T,. S 210T1.8
- &emetalkov sin
- ostavio je mnogo natpisa, a s jednog od njih saznajemo da je zahvalan "arakali, svom
do!roinitelj1 i !ranitelj1 2. "., zatim da je po!ijedio ;kite i ;irake, osvojio zemlj1 Ta1re
te osig1rao plovid!1 1 2itinij1
- 1 vrijeme njegova vladanja zavr%avaj1 mirni dani 2ospora i poinj1 d1gotrajni radovi s
mnogo!rojnim domaEim stanovni%tvom
!@G R'(0/;*6$. III. 7211. S 2??T9.8
- na jednom natpis1 nazvan je prijateljem 6rka %to !i znailo da on, a ni njegovi preci,
nis1 6rci, veE !ar!arski kraljevi 1 odlinim odnosima s 6rcima S loza je moDda !ila
sarmatska z!og stila odijevanja i pogre!nih o!iaja 7or1Dje i konjska oprema, ak i 1
Denskim gro!ovima8
- R6ro! kraljice sa zlatnom maskomg S gro!nica 6lini%Ee 1 !lizini "era gdje je pronaJena
Denska oso!a 1 velikom mramornom sarkoBag1. 2ila je prekrivena zlatnim listiEima
7odjeEa op%ivena zlatom8, a na lic1 joj je stajala zlatna maska. +rilozi s1 !ili grki i
!ar!arski radovi, a pose!no se istie sre!rna zdjela 1kra%ena niellom koja je 1 vrijeme
1kopa !ila stara !arem 000 godina. 6ro!nica nosi natpis kralja &esk1porida te se
smatra da je 1 gro! poloDena njegova Dena, !osporska kraljica.
Nakon &esk1porida i njegovih nasljednika "otisa >>>. > ;a1romata >>>. apoinje z!rka. Ne
zna se je li do%lo do graJanskog rata, 1z1rpiranja prijestolja ili neeg slinog. : to vrijeme
6oti i 2orani do!ivaj1 dop1%tenje za kori%tenje !osporskih l1ka 1 svojim pothvatima protiv
&imljana 1 -aloj Aziji. +oznati s1 kraljevi koji s1 vladali sve do &esk1porida +osljednjeg
7<11T2. S <<0T,.8, ali o njima se vrlo malo ili ni%ta ne zna.
2osporsko "raljevstvo nikad nije sl1D!eno 1%lo 1 sastav &imskog Carstva, ali je esto !ilo
zavisno od &ima. 3edini grad koji je !io pod sl1D!enom rimskom vla%E1 !io je #ersonez, ako
vaDna pomorska l1ka.
"raj 2osporskog "raljevstva kao neovisne drDave stavlja se 1 polovic1 0. st. kada s1 #1ni
razorili +antikapej. Neki o!lik kraljevstva zadrDao se sve do 31stina i tada se spominje
Uept1n koji jo% 1vijek nosi ime Ti!erii >1lii. To je posljednji poznati !osporski kralj i prema
natpis1 se vidi da je kr%Eanin.
!+. GRKI GRADOVI NA AZIJSKOJ STRANI KIMERIJSKOG BOSPORA
>zmeJ1 "rima i pol1otoka Tamana nalazi se tjesnac koji se 1 antici nazivao K$&'6$%(0$
B*(;*6K prema ;tra!on1 to je granica izmeJ1 51rope i Azije. Tjesnac je zimi !io zaleJen
%to je omog1Eavalo prijelaz naroda i vojski s jedne na dr1g1 stran1.
: vrijeme kad 6rci dolaze 1 ove krajeve 7,?0 S ,'0. +r. "r.8, 1 1n1tra%njosti "rima Dive
"raljevski ;kiti, na Tamanskom pol1otok1 ;indi i td. -eJ1 prvim gradovima osnovanim
ovdje !ili s1 +antikapej, NimBej, Teodozija, -irmekij i Tirtaka, #ermonasa, "epi, +atrej.
Najstarija grka keramika pronaJena je 1 gro!nici TemirM6ora koja se smatra skitskom. To
je oinohoa miletskog stila Rdivlja kozag i datira se oko '<0. +r. "r. ovdje je vjerojatno
pokopan netko tko je 1mro na p1t1, jer s1 ovako rano ;kiti na 2ospor dolazili samo
povremeno. +os1da je vjerojatno do ;kita stigla s 2erezana.
FANAGORIJA
To je glavni antiki grad na azijskoj strani "imerijskog 2ospora. a razlik1 od veEine
gradova 1 okolini, nije !io miletska kolonija. $snovao j1 je jonski grad Tej sredinom '. st.
pr. "r, nakon %to s1 ga razorili +erzijanci 7najvi%e podataka daje ;tra!on8. 6rad se vrlo !rzo
razvijao te 1lazio 1 ekonomske tokove sjevernog +onta. 6rad je 2osporskom "raljevstv1
sig1rno pripadao veE od vremena ranih ;partokida. : posljednjoj etvrtini ,. st. veEi je dio
grada gorio i razoren je, a 1 r1%evinama je pronaJeno i ne%to !ronanih strelica. Cjerojatno
je to posljedica ratova koji s1 !1kn1li kad s1 ;partikidi konsolidirali i %irili 2osporsko
"raljevstvo. Nakon tog razaranja, na kraj1 ,. i poetkom 0. st. pr. "r. Hanagorija je naglo
napredovala da !i 1 vrijeme (e1kona, +erisada i ;partoka veEi dio gradske hore postao
k+0ra -asilike 7kraljevska zemlja8. Nakon %to je opao izvoz !osporskog Dita tijekom 2. st. pr.
"r. i ovdje se osjeEa siroma%enje i LsarmatizacijaL. "ad -itridat 51pator pre1zima 2. ", s
njim do!iva i Hanagorij1, koja od tada dijeli s1d!in1 ostalih -itridatovih posjeda.
54
Uok se -itridat '<. pr. "r. skrivao 1 +antikapej1, Hanagorija se po!1nila. 6radska se
akropola 71 njoj je !ilo petero -itridatove djece8 neko vrijeme od1pirala protiv naroda, ali
s1 se ipak svi predali osim kEeri "leopatre koj1 je naposljetk1 spasio otac. ;lijedeEi primjer
Hanagorije, po!1nili s1 se #ersonez, Teodozija, NimBej i manji gradovi.
: rimsko vrijeme grad je do!io ime Agripijada Cezareja, ali ono se nije d1go odrDalo. $vdje
je tada Divjela vrlo jaka Didovska zajednica.
Arheolo%ki je 1tvrJeno da se Hanagorija protezala na dvije terase, gornjoj, na kojoj se
nalazila akropola te donjoj na kojoj je !ilo podgraJe. Uonji dio grada poton1o je 1 more
z!og 1ton1Ea o!ale i geolo%kog procesa koji se 1pravo prema lokalitet1 zove LBanagorijska
regresijaL.
"1ltovi 1 grad14 Apolon #iatrls koji je vjerojatno !io patron lokalnih igara te Artemida
Agrotera.
Ualeko najvaDnije !oDanstvo 1 grad1, kao i 1 cijelom 2. ". !ila je ABrodita :ranija, %tovana
1 hram1 1 kojem je imala nadimak &p<touros, tj. &p+rode;te ?uran;e &pato2rou medeo2se
7Y ne!eska ABrodita gospodarica Apat1ra8. Apata1r, ija je ovdje !oDica !ila za%titnica, !ilo
je slavno sveti%te, sredi%te ABroditina k1lta na cijelom 2ospor1. ;amo sveti%te, a ni hram,
do danas nis1 locirani. Cjerojatno s1 se nalazili na o!ali, na mjest1 ranijeg sveti%ta lokalne
Celike !oDice. 6rad je ostao vjeran svojoj !oDici d1go nakon prevlasti kr%Eanstva.
KEPI 7Yvrtovi8
6rad se nalazio 1 !lizini Hanagorije, na pol1otok1 Hontan. To je !ila mala miletska kolonija
iji se osn1tak datira oko ,?0M ,'0. pr. "r.
>z antikih izvora 7govornik 5shin8 saznajemo da je Atenjanin 6ilon, nakon %to je predao
NimBej !osporskom kralj1 ;atir1, 1 zamjen1 do!io "epi.
+rema graNt1 na nozi kilika iz '. st. pr. "r. moDe se zaklj1iti da je 1 grad1 postojao
ABroditin hram.
+ronaJen je hram in antis koji je datiran 1 2. st. pr. "r, a sr1%en je 1 prvom stoljeE1. T1 je
pronaJena stat1eta od terakote koja prikaz1je ri!ara ili radnika 1 vinograd1. +ose!no je
vaDna Denska stat1a koja je nazvana ABrodita Tamanska. (ik nema atri!1ta, ali !1d1Ei da je
pronaJen 1 sveti%t1, vjerojatno prikaz1je !oDic1. 6lava nedostaje, a !ez nje kip je visok
0,,, cm. -ramor je 1vezen iz 5gejskog mora, a sam kip je vjerojatno nastao 1 2. st. pr. "r.
te je vrlo slikan ABroditi iz "ap1e i ABroditi -elskoj.
HERMONASA 7#ermonassa, danas Tamask8
M podign1li Asp1rzi, sarmatsko pleme koje se t1 naselilo zajedno sa ;indima, tamanskim
domaEim st., a 6rci s1 se naselili na istom mjest1
M zajednika kolonija -ileta i eolske -itilene s otoka (ez!a
M rani sloj se datira 1 dr1g1 etvrtin1 '.st.pr.k. S najranije k1Ee, raspored glavnih 1lica,
gro!ovi kraj naselja
M nalazila se na j1Dnom 1laz1 1 2osporski tjesnac, na 1%E1 rijeke "1!an i imala je strate%k1
vaDnost
M rijeka "1!an je !ila plovna kom1nikacija prema zaleJ1 odakle s1 stizali metali iz podr1ja
"avkaza i zato s1 6rci odrDavali prijateljske odnose s malo!rojnim "imeranima koji s1
ondje preostali
M 1 neposrednoj !lizini #ermonase, 1 tzv. ))t1zlijskoj nekropoli)) se nalazi takoJer vrlo rana
keramika 7,?0.M,'0.g.pr.k.8
M ova nekropola je pripadala naselj1 koje je danas pod morem i o njem1 se nemoDe ni%ta
reEi, ni to je li pripadalo hori #ermonase
M 1 grad1 je pronaJen jonski kapitel datiran 1 prv1 etvrtin1 ,.st.pr.k., rani period razvoja
jonskog stila
M predloDeno je da s1 kapitel radili majstori iz 5Beza i da je pripadao sveti%t1 Arteide ABe%ke
za koje znamo da se nalazilo 1 grad1
M kasniji natpisi potvrJ1j1 postojanje k1lta Artemide 5Be%ke
- vjerojatno s1 1 osnivanj1 grada s1djelovali i neki iz!jeglice iz 5Beza
KIMERIDA
Nalazila se !liz1 "epija. $snovali s1 je !osporski kraljevi na 1%E1 1 -eotid1, ali tono
mjesto do danas nije otkriveno.
55
$v1 "imerid1 ne tre!a mije%ati s K$&'6$0om koji se nalazio na e1ropskoj strani 2ospora,
j1Dno od NimBeja. 6rad je identiNciran s naseljem na !rd1 $p1k, ,0 km j1Dno od "era,
zahvalj1j1Ei opis1 iz Anonimovog +eripla. 6rad je postojao od '. st. pr. "r, a stajao je na
mjest1 mnogo starijeg naselje 72T1. tis. pr. "r.8 koje je moglo pripadati "imeranima.
;tra!on je na istom mjest1 spomen1o jo% neka naselja.
A?$2'% S ovdje se nalazilo Ahilejevo sveti%teK grad se pojavlj1je veE vjerojatno veE 1 ,. ;t.
pr. "r.
K*6*0*-."&" 7danas T1zla8 S !io je grad gdje je, prema onda%njem ra1nanj1, !ila
granica "imerijskog 2ospora.
B")$ S selo koje je imalo i l1k1
PATREJ 7+atre1s8
M lokalitet nije tono identiNciran
M tre!ao je !iti na j1Dnoj o!ali Hanagorijskoj pol1otoka, oko 1<0 stadija j1Dno od
"orokondame i na tom se mjest1 nalazi keramika datirana od '. do <.st.pr.k.
M osnivanje se o!ino stavlja 1 dr1g1 pol. '.st.pr.k., no keramika naJena na lokalitet1
pokaz1je da je mogao !iti osnovan i poetkom '.st.
H'6&*-"(" 7danas Tamansk8 S grad s1 podigli Asp1rzi, sarmatsko pleme, a 6rci 7-itilena i
-ilet zajedno8 s1 se naselili na istome mjest1. #ermonasa je imala strate%k1 vaDnostK
nalazila sena j1Dnom 1laz1 1 !osporski tjesnac, na 1%E1 rijeke "1!an. : grad1 je pronaJen
jonski kapitel datiran 1 rani period razvoja jonskog stila koji je moDda pripadao sveti%t1
Artemide 5Be%ke za koje se zna da je postojalo 1 grad1. : !lizini se nalazi Rt1zlijska
nekropolag koja je pripadala grad1 koji je danas potopljen i nije identiNciran.
G*6,$;$%" 7danas Anapa8S prijestolnica naroda ;inda, a kasnije !ogata miletska kolonija
osnovana 1 posljednjoj etvrtini '. ;t. pr. "r. ;tra!on 1kratko opis1je 6rogipij1 i kaDe da se
radi o glavnom grad1 ;inda. +oetkom 0. ;t. pr. "r. grad je pogodio veliki poDar i ovdje je
moDda !ila rije o rat1 izmeJ1 2ospora i naroda ;inda. "asnije se grad oporavlja i podiD1
se mon1mentalna zdanja da !i negdje oko sredine <. ;t. pr. "r. !io ponovno razr1%en i
spaljen. :!rzo se oporavlja i poinje kovati vlastiti novac s #elijem, rogom o!ilja i
Uiosk1rima kao zvijezdama. 6lavno !oDanstvo 1 grad1 !ila je ABrodita 6auark+;s
7za%titnica !rodova8. ;voj hram imao je i +osejdon, a vaDni k1ltovi 1 grad1 !ili s1 oni
#erakla, Uemetre i "ore, "i!ele te Artemide 5Be%ke.
NajvaDniji dok1ment koji se odnosi na 6orgipij1 pronaJen je 1 Anapi. To je natpis s popisom
po!jednika na igrama koje s1 se odrDavale 1 #ermov1 ast. CaDan je z!og domaEih i
dorskih imena koji se t1 javljaj1, ali i z!og injenice da je tekst sastavio neki lokalni
povjesniar ili kroniar %to znai da ih je ovdje !ilo, samo se ni%ta nije sa1valo.
;ame igre 1 ast #erma !ile s1 natjecanja djeaka i adolescenata 1 1trkama i e1eksiji
7tjelesna snaga, rast i ljepota8. >z povijesne perspektive pose!no s1 zanimljiva dorska
imena kojih se javlja oko ,0 S esta s1 1 #erakleji i njezinim kolonijama "alatis1 i
#ersonez1. To !i znailo da se 1 vrijeme (izimahove opsade do!ar dio stanovnika odselio
na 2ospor jer ih je 51mel pozvao da doJ1 7oko <09. +r. "r.8.
6orgipija 1lazi 1 sastav +ontskog kraljevstva 1 vrijeme -itridata C>. 51patora, kao i svi
!osporski gradovi.od sredine 1. ;t. pr. "r. do sredine 1. ;t. pos. "r. 2osporskim
"raljevstvom !ijesne nemiri, a '<. +r. "r. jak potres r1%i veEin1 gradova na 2ospor1. Nakon
toga 6orgipija se o!navlja te se povez1je s &imom 7>talija i 6alija8, te 5giptom. 6orgipija je
svoj Divot zavr%ila negdje oko 200. +os. "r, tijekom napada !ar!arskih naroda.
Na samom pol1otok1 Taman1 pronaJeno je mnogo odlinih 1mjetnikin djela meJ1 kojima
se istie reljeB iz neke !osporske radionice koji prikaz1je Amazonomahij1 na lokalni nain.
$djeEa !oraca s o!je strane je skitska, a maevi s1 sarmatski.
;jeverno od Tamana nalazi se Azovsko more, antika -eotida koja je 1vijek !ila granica
izmeJ1 poznatog svijeta i nepoznatih daljina naseljenih !ar!arima i 1dovi%tima. -ore se
zimi zaleJivalo i preko njega s1 prelazili narodi 1 potrazi za trgovinom ili plijenom. Na
o!alama Divi narod 7sk1pina naroda8 poznata kao -eotiK oni s1 se tijekom <. ;t. pr. "r.
post1pno stopili s !rojnijim ;armatima koji s1 poeli nadirati.
56
V$tok AlopekijaV 7danas J'2$A"9')*9(0*8 S najveEe skitsko naselje na sjeverozapadnoj
o!ali Azovskog mora. Nalazilo se na otoiE1, a nastalo je krajem '. st. pr. "r. kao zimsko
!oravi%te nomadskih ili pol1nomadskih ;kita. "1rgani oko 3elizavetovskog s1 tipino skitski
iako s1 mnogi mislili da je to zapravo meotsko naselje 7pose!no se istie sk1pina k1rgana
"etero -ra@e koji pokaz1je da je ovdje !oravila lokalna elita koja je nadzirala veliko
podr1je oko otoka
9
8. ;tra!on govori o otok1 Alopekiji koji je 100 stadija 1daljen od Tanaisa
te kaDe da se na njem1 nalazi emporij pa je predloDeno da je 1pravo Alopekija antiki naziv
za 3elizavetovsko. 6rad je imao dvostr1ke !edeme i povr%in1 od ,, hektara, a nap1%ten je,
!ez tragova razaranja, poetkom <. ;t. pr. "r. CeEina k1Ea 1 grad1 !ila je graJena od pr1Ea
i gline, a malo!rojne k1Ee grkog tipa izn1tra s1 1kra%ene mramornom i 1mjetniki
o!likovanom %t1kat1rom. Najvi%e pozornosti privlai o!ilje amBora 1 0. i <. st. pr. "r,
podrijetlom 1glavnom iz #ersoneza, #erakleje, Tasa i ;inope. $gromna koliina vinskih
amBor1 pronaJena 1 grad1 svjedoi da je naselje na otok1 !ilo tranzitna toka trgovine na
veliko izmeJ1 stanovni%tva 1 1n1tra%njosti i 6rka na crnome mor1. Naselje je 1jedno
B1nkcioniralo i kao sredi%te lokalne elite i skitske aristokracije, a samim time i sredi%te
okolnih skitskih plemena, a povremeno je vjerojatno imalo i 1log1 reB1gija za okolno
stanovni%tvo. : kasno helenistiko vrijeme g1!i na vaDnosti, a onda je nap1%teno jer je
nedaleko osnovan Tanais koji pre1zima 1log1 glavnog trgovi%ta na periBeriji.
!1. TANAIS
!3. TAURI
Ta1ri s1 sk1pina plemena 7vjerojatno njih ,8 rasprostranjena na j1Dnoj o!ali "rima od
"erkinitide do Teodozije iako s1 prije dolaska 6rka vjerojatno za1zimali i veEe podr1je.
Ne zna se tono kojoj s1 sk1pini naroda pripadaliK postoje mnoge teorije. Cjerojatno s1 !ili
srodni "imerijcima i Cirkasijcima, dok ih ;tra!on izjednaava sa ;kitima.
$ njima s1 pisali #erodot, ;tra!on i +se1do ;kimno. Naje%Ee donose opise njihovih
L!ar!arskihL krvolonih o!iaja koji proizlaze vi%e iz neznanja nego iz injenica. A1tore je
najvi%e zgraDao o!iaj prino%enja lj1dskih Drtava Denskoj !oDici. tzv. Ujevici koj1 #erodot
naziva >Ngenijom, a govore i o krvolonosti 1 rat1, 1!ijanj1 stranaca te g1sarenj1 Ta1ra.
Arheolo%ki ostaci koji pripadaj1 Ta1rima nazivaj1 se kizilMko!inska k1lt1ra iz 9. i '. st. pr. "r.
"eramika ove k1lt1re je dosta gr1!a, %irokog vrata i 1kra%ena je 1rezivanjem i 1!adanjemK
Nnije pos1de 1kra%ene s1 !ijelom inkr1stacijom. $sim keramike karakteriziraj1 je gro!ovi
pod t1m1lima 1kra%eni kamenim stelama.
: nekim podr1jima skitska naselja sjedaj1 na naselja kizilMko!inske k1lt1re pa se
zaklj11je da s1 se Ta1ri povlaili pred ;kitima prema o!ali, gdje s1 svoja naselja poeli
1tvrJivati.
: 2. st. pr. "r. Ta1ri s1 !ili saveznici skitskog kralja ;kil1ra, a kasnije se ta dva naroda
stapaj1 1 Ta1roskite ili ;kitota1re 7spominje ih +linije, 1. st. pos. "r.8. adnji spomen je iz <.
st. pos. "r.
&eligija4 +anteonom je vladala !oDica +yrthenos 7Ujevica Y >Ngenija, ABrodita, Artemida8 %to
je inae !ilo vrlo ra%iren1 na sjevernoj o!ali Crnoga mora 7;indi, -eoEani, ;kiti, ;a1romati8.
!5. GRKA KOLONIZACIJA JUENE OBALE CRNOGA MORA
31Dna o!ala +onta manje je !ogata i mnogo manje prist1pana nego sjevernaK d1gaka je
oko 1200 km i gotovo cijela neprist1pana jer se visoke planine 7+a[agonijske ili +ontske
Alpe8 r1%e ravno 1 more. Crlo je malo prist1panih l1ka, a zaleJe
10
je gotovo neprohodno,
osim nekoliko prolaza na 1%Eima rijeka. +retpostavlja se da je oz!iljnija kolonizacija
zapoela 1 9. st. pr. "r, nakon lidijske ekspanzije 1 3oniji.
+
: k1rgan1 !r. ? !io je pokopan neki knez 1 p1noj ratnikoj opremi 1klj11j1Ei i zlatne korice za gorit i ma identine
onima iz bertomlika.
1,
: zaleJ1 s1 Divjeli divlji tetovirani -asinejc, grozne amazonke, a istonije, na mjest1 dana%nje 6r1zije, nalazila se
!ajkovita "olhida.
5)
!:. SINOPA 7"raljica +onta8 S prva i najstarija kolonija na j1Dnoj o!ali Crnoga moraK grad je
osnovao -ilet
- grad se nalazi na pol1otok1K najistakn1tijoj toki j1Dne o!ale %to m1 daje strate%k1
vaDnost
- nalazi se na pola p1ta izmeJ1 Trakog 2ospora i "olhide i tono preko p1ta "rima ime
je postala klj1na toka na plovid!enom p1t1 prema istok1 i sjever1 7Okratki p1tP preko
Crnoga mora8
- grad je imao dvije l1ke4 iston1 7glavno pristani%te8 i zapadn1 7!rodogradili%te8
- ;inopa ima dvostr1ki dat1m osnivanja, kao i neki dr1gi gradovi na j1Dnom +ont1 S
tijekom ?. st. 1z j1Dne o!ale +onta stvoren je lanac trgovakih postaja koje s1 pregazili
"imerani S tako je ;inopa vjerojatno prvi p1ta osnovana 1 ?. st. pr. "r kad s1 je i razorili
"imerani, a onda je ponovno nastanjena oko '<0. pr. "r. 7neki znanstvenici 1zimaj1
datiranje prema keramici naJenoj na podr1j1 grada oz!iljno te smatraj1 da je
osnovana tek oko '00. pr. "r. jer 1 grad1 nema nalaza keramike ranijih od kraja 9. st.8
- sam arhajski grad nije pronaJen, ali je nekropola do!ro istraDena 71z miletsk1 keramik1
stila Odivlja kozaP pronaJeni s1 i korintski komadi, atika crnoNg1ralna keramika te
domaEa dvo!ojna keramika8
TRAPEZUNT 7danas Tre!izond, Tra!zon8
- nalazi se na o!ali 1 podnoDj1 planina +er.adres, a smjestio se izmeJ1 dva 1sjeka na
plato1 7tr<peaYstol8
- 51ze!ije4 grad je osnovala ;inopa 9,'. pr. "r. %to !i znailo da je ;inopa morala !iti
osnovana jo% prije, a to je malo vjerojatno
- 1 zaleJ1 s1 Divjeli tetovirani -osinejci koji s1 jeli k1hane kestene i prodavali de!ele
djeake te #ali!i od kojih je stizalo kvalitetno Deljezo
- Trapez1nt je !io naj!olja l1ka za prijevoz r1da iz Transkavkazije 1 ;inop1
- antikih ostataka nema jer ih je prekrio moderan grad, ali prema novc1 koji se ovdje
kovao vidljivo je da je 1 grad1 !io jak k1lt !oga #ermesa te -itre
- za &imljane grad je !io pose!no vaDan z!og Dita sa sjevernog +onta koje je dolazilo
preko grada te kao l1ka za ratne !rodove za o!ran1 od g1sara
- najveE1 slav1 grad je stekao kao mjesto kod kojeg s1 6rci iz "senoBontove Ana!aze
napokon iz!ili na morsk1 o!al1
AMIS 7danas ;ams1n8
TIJ 7Tton8
- grad se nalazio zapadno od ;inope i !io je miletska kolonija, osnovana moDda 1 9. ;t.
pr. "r.
- grad nije imao do!ro sidri%te ni l1k1, a vinogradarstvo i ri!olov s1 !ile glavne privredne
grane
!<. AMASTRIDA 7Amastis, danas Amasra8
M Amastrida je 1 stvari !io savez 0 grada s pa[agonske o!ale S Tija, "romne, ;ezama
7najstariji8 i "itora
M Tij se 1!rzo pov1kao iz saveza i nastavio odvojen Divot
M nastala krajem 0.st.pr. k.
M krajem 0.st.Tpoetkom <.st.pr.k. #erakleja +ontska je 1 svaJi sa gotovo svim s1sjednim
pontskim gradovima jer se pri!liDava (izimah1 kojeg ostali smatraj1 prijetnjom, kao
posljedica opada heraklejska trgovina, a heraklejski majstori i poljodjelci Dive gore nego
ikad
M kriza je rije%ena tako da je <01.g.pr.k. osnovan novi grad Amastrida 7ili Amastrija8 nazvan
prema kraljici Amastridi, Deni tiranina Uionizija
M oko <00.g.pr.k. ona se nastanila 1 ;ezam1 koji je postao akropola novog grada 7imao je
do!ar poloDaj, mogao se !raniti s kopna8
M sva 0 grada s1 nastavila postojati ali politiki vi%e nis1 !ili odvojeni veE podr1je novog
grada
M 1 poetk1 je stanovni%tvo !ilo organizirano po Nlama
5*
M kada je (izimah pre1zeo vlast 1 #erakleji, Tij i Amastrida s1 ostali nezavisni ali s1
priznavali (izimahov1 vlast 7vjerojatno tada postaje glavna l1ka za izravan prijelaz preko
Crnog mora prema "imerijskom 2ospor18
M 2?,.T2?0.g.pr.k. S Amastrida 1lazi 1 sastav +ontskog kraljevstva za vladavine -itridata >
"tista
M nakon njegove smrti, 29?.g., #erakleja i +ontsko kraljevstvo se s1ko!ljavaj1 oko prava na
Amastrid1, #erakleja g1!i i Amastrida pripada Ario!arzan1 >, -itridatovom sin1
M grad se nalazi na istm1 koji koji spaja jedan pol1otok s kopnom pa ima 2 do!re l1ke,
sjevern1 i j1Dn1
M sj. l1ka je za%tiEena otoiEem poznatom po do!roj poljoprivredi, lje%njacima i drvenoj
graJi
M (1kijan nam kaDe da je grad redovita postaja za sve one koji s1 plovili iz ;kitije prema
6rkoj i da je kao svaki dr1gi l1ki grad !io opasan za naivne p1tnike 7 dva prijatelja,
Toksarin i ;isin, s1 odsjeli 1 l1ci gdje im je iz so!e 1kradena sva imovina i da !i mogli
nastaviti p1tovanje ;isin se prijavio za gladijatorske igre8
M nakon osvajanja ))kratkog p1ta)) preko Crnog mora grad je postao toka na kojoj s1 se
!rodovi odvajali od o!ale i preko otvorenog mora plovili na sjever, na j1Dni rt "rima, %to je
grad1 donijelo procvat
M +linije -laJi 1 svoji pismima car1 Trajan1 opis1je graditeljske pothvate 1 Amastridi,
pose!no kanal za otpadne vode i gradnj1 kanalizacijskoj s1stava 7dijelovi postoje i danas8
M njegovo najslavnije pismo je iz zime 111.T112.g., vjerojatno iz Amastride, a govori o
kr%Eanima
M danas se ispod !izantskih BortiNkacija mog1 naEi tragovi helenistikih !edema, ali od
helenistikog grada nije ostalo gotovo ni%ta dr1go
M ostaci iz rimskog vremena, komercijalne zgrade iz ranog carskog perioda, svjedoe da je
grad 1 to vrijeme !io prometna i !ogata l1ka
!=. HERAKLEJA PONTSKA 7danas 5regli8
- daleko najvaDniji grad tog podr1ja, jedan od etiri najvaDnija grada na Crnome mor1 i
jedan od rijetkih koji je imao 1log1 1 opEoj helenskoj povijesti
- o grad1 se mnogo zna zato %to je !ila jedan od rijetkih pontskih gradova s vlastitim
piscima i povjesniarima koji s1 ne%to znaili 1 grkom svijet1 7Apolonije &oJanin,
#erodor 7,. ;t. pr. "rK napisao vlastit1 verzij1 prie o Argona1tima8, NimNs 7<. ;t. pr. "rK
povjesniar, znanstvenik, drDavnikK napisao povijest #erakleje 1 1< knjiga8, -emnon
11
,
AmNtej, Uomicije "alistrat, +romatida8
- grad je osnovan izmeJ1 ,'0. i ,,0. pr. "r, a vjerojatno s1 ga osnovali zajedno -egarani
i 2eoEani 7kao i kod nekih dr1gih gradova i ovdje postoji dvostr1ki dat1m osnivanja pa
se kaDe da s1 #eraklej1 najprije osnovali -ileEani, "imerani je razorili, a -egarani i
2eoEani osnovali po dr1gi p1ta8
- grad je do!io ime prema #erakl1, koji je ovdje si%ao 1 +odzemlje po "er!era, kroz
peEin1 na Aher1zijskom pol1otok1 7#eraklov k1lt !io je najjai k1lt 1 grad1, povezan s s
osnivanjem #erakleje, a heroja s1 nazivali Harangit8
- grad je !io 1 do!rim odnosima sa s1sjednom -arijandinima sve dok #erakleja nije
previ%e ojaala i poela od1zimati zemlj1 s1sjedima, rat za zemlj1 trajao je do 0?0. +r.
"r. kad je potre!a za zemlji%tem rije%ena otimanjem od -arijandina 7postaj1 kmetovi,
lao;8, ali i osnivanjem vlastitih kolonija 7Ti!aide, $rhomena, +anela i "alatisa8
- 0?0. #erakleja je 1v1ena 1 6rkoMperzijske ratove i to na strani "serksa 7veE od kraja
'. ;t. !ila je dijelom perzijske drDave i plaala je danak8 S grad je za "serksa gradio
ratne !rodove 7100 trijera s posadama naor1Danim na grki nain8
- sredinom ,. ;t., kad +eriklo vodi atensk1 [ot1 1 pohod na Crno more, #erakleja st1pa
1 vrlo do!re trgovake odnose s Atenom S nakon +eloponeskog rata te se veze nis1
prekin1le, ali #erakleja nije htjela st1piti 1 Atenski pomorski savez i platiti danak Ateni
pa se ti odnosi pogor%avaj1 S Atenjani 020. :plovljavaj1 1 Crno more i haraj1
heraklejskom horom S napad je pomogao 51ritij1 da sr1%i oligarhij1 1 grad1 S sk1p%tin1
je otvorio svim graJanima, ali oni najsiroma%niji nis1 !ili zadovoljni pa s1 otpravljeni 1
nov1 kolonij1K #ersonez Ta1riki
11
-emnon je najveEi od heraklejskih povjesniara. Zivio je 1 1. ili 2. st. pos. "r., a njegova povijest #erakleje 1glavnom
se koristi kao izvor za povijest grada od sredine 0. do sredine 1. st. pr. "r. +oznajemo ga zahvalj1j1Ei epitomama koje je
nainio Hotije 1 9. st, ali sa1vane s1 samo knjige 0 S 1'.
5+
- #erakleja je trgovala Deljeznom r1dom iz planina "izil Tepe, m;ltos, a vjerojatno i
crvenim mineralnim pigmentom na !azi arsena, preprodavala je Dito sa sjevernog
ponta, a prodavala 1soljene t1ne, palamide i sk1%e, vino
12
, med, kestene, orahe i
lje%njake 7po orasima i lje%njacima #erakleja je !ila slavna, a izvozili s1 se posv1da po
grkom i rimskom svijet18
- na vlast <'0. pr. "r. dolazi "learh koji se postavlja za tiraninaK vladao je do <,2. +r. "r.
kad ga je 1!io #ion, NlozoB i "learhov roJak
- prije "learhove vlasti 1 grad1 je iz!ila !or!a izmeJ1 siroma%nih i o!espravljenih i
oligarha 1 gradskom vijeE1K vijeEe se za pomoE o!ratilo atenskom vojskovoJi Timotej1 i
te!anskom strateg1 5paminondi, a kad s1 ih oni od!ili o!ratili s1 se "learh1K on je 1%ao
1 grad, prevario vijeEe i svojoj vojsci dop1stio da maltretira graJane
- nakon "learha kratko je vladao njegov !rat ;atir 7opisan kao neopisivo zao ovjek8, a
zatim je zavladao "learhov sin Timotej koji je m1drom politikom spasio grad
- Timotejeva politika4
1. proglasio je opE1 amnestij1 jer s1 zatvori !ili p1ni lj1di os1Jenih samo z!og politike
2. davao je zajmove !ez kamata svima koji s1 htjeli pokren1ti neki posao
<. 1stoliio je drDav1 kao trgovca te je grad k1povao Dito, 1lje, vino i dr. na kredit, a onda
je to prodavala diljem hore i izvan nje 1z proNt, a od zarade je plaEala vojnike i otplatila
d1g za ro!1
0. velik dio zarade 1lagao je 1 [ot1, pre1redio je l1k1 i dr.
- 1mro je nakon devet godina vlasti, a naslijedio ga je !rat Uionizije 7<<9. S <0,.8 koji je
nastavio Timotejev1 politik1K 1 njegovo vrijeme #erakleja je doDivjela vrh1nac moEi i
prosperiteta
- nakon smrti Aleksandra Celikog, Uionizije je pomagao gradovima koji s1 se !orili za
nezavisnost, ali 1skoro s1 se dijadosi 1mije%ali 1 Divot #erakleje
- Uionizije je morao pregovarati s +erdikom, regentom 1 ime Hilipa Arideja pa se <22.
oDenio neEakinjom Uarija >>>, Amastridom, te je neko vrijeme !io miran
- kasnije se pridr1Dio Antigon1 3ednookom, a kad je Antigonova moE previ%e porasla,
Uionizije se sprijateljio s njegovim protivnikom, (izimahom
- nakon Uionizijeve smrti Antigon se postavio kao za%titnik Amastride i Uionizijeve djeceK
ipak, Amastrida s1 1skoro 1dala za (izimaha 71 to vrijeme podrDavala je osnivanje
novog grada, Amastride8
- nakon !itke kod >psa 7<01. +r. "r.8, 1 kojoj s1 (izimah i ;ele1k pot1kli Antigona, +tolomej
je odl1io da m1 se naj!olje politiki pri!liDiti +tolomej1 >>>K kako !olje nego !rakom S
Amastrida m1 je prijateljski dala rastav1 i savez izmeJ1 #erakleje i (izimaha time se
nije prekin1o
- Amastrida je vlast predala sinovima "learh1 >>. i $ksatr1, a sama je oti%la Divjeti 1
novoosnovan1 Amastrid1
- $ko 2?0. +r. "r. #eraklej1 napada !itinijski kralj ipet, ali j1 "learh 1spijeva o!raniti
- :!rzo nakon toga 1mire kraljica Amastrida, a prie da s1 je 1!ili "learh i $ksatro
zapoele s1 gotovo odmah S to je iskoristio (izimah koji 2?0. 1lazi 1 #eraklej1 1
vojskom, pog1!lj1je !raE1 z!og 1!ojstva majke te plijeni njihov1 imovin1 i postaje
novim gospodarom grada
- (izimah 1 grad1 1vodi demokracij1, a onda ga odl11je pokloniti svojoj Deni Arsinoji
koja je odmah poni%tila sve 1govore izmeJ1 (izimaha i #erakleota te za satrapa
postavila nekog #eraklida iz "ime koji je 1veo tiranij1
- : meJ1vremen1 je do%lo do !itke kod "1r1pedija 1 (idiji 72?1. +r. "r.8 izmeJ1 (izimaha i
;ele1ka gdje je (izimah pogin1o
- 6raJani #erakleje nis1 se pridr1Dili ;ele1k1 nego s1 zaplijenili (izimahov1 [ot1
71klj11j1Ei i (eontoBor8 te se poeli pripremati za rat koji je trajao id1Eih 2, godina
- izmeJ1 200. > 199. +r. "r. !itinijski kralj +r1zija opsjeda #eraklej1 i za1zima gotovo
cijel1 njezin1 plodn1 hor1 S #erakleja se za pomoE okren1la &im1. Tijekom TreEeg
12
$stalo je zapisano da je heraklejsko vino !ilo jako i aromatino te da ga je naj!olje piti pomije%ano s nekin !lagim i
nearomatinim vinom. 2ar!ari 7;kiti8 s1 ga, naravno, pili isto. 2ilo je jeBtinije od onoga s #ija ili Tasa, ali vrlo traDeno.
Ua !i !olje prodavali svoje vino, heraklejski trgovci s1 ga Rpakiralig 1 amBore koje s1 opona%ale one s Tasa, otoka ije je
vino !ilo iz1zetno cijenjeno i sk1po8
6,
makedonskog rata, poslala je dva !roda 1 pomoE &imljanima, a nakon zavr%etka rata
71'?. +r. "r.8 (1cije 5milije +a1lo poslao je #erakleotima por1k1 da im je prijatelj i da Ee
ih !raniti ako zatre!a
- tijekom treEeg rimskog rata protiv -itridata, grad st1pa na -itridatov1 stran1
- 92. +r. "r. pod grad dolazi -arko A1relije "ota, a #erakleja %alje po pomoE 1 "alatis i
#ersonez S traDila je pomoE i od 2osporskog "raljevstva kojim je vladao -itridatov sin
-ahar, ali "ota je dovao !orodve i odsjekao grad od mora S zavladala je glad i k1ga
koja je po!ila mnoge graJane i vojnike
- #erakleoti s1 se predali, a &imljani s1 provalili 1 grad, opljakali ga i sr1%ili
1<
nakon
ega se #erakleja o!navlja kao dio rimske drDave, ali nikad vi%e onako moEna kao %to
je nekad !ila
!>. GRKA KOLONIZACIJA ZAPADNE OBALE CRNOG MORA
M najranij1 Baz1 grke kolonizacije na zap. 7ili lijevom8 +ont1 ine miletske kolonije Apolonija
i >star, osnovane 1 posljednjoj treEini 9.st.pr.k.
M 1 '.st. osnivaj1 se Tomi, "r1ni, $des, a tada se -ileEanima pridr1D1j1 iz!jeglice iz
-egare, stanovnici #erakleje, !izantija i #alkedona
M 1 dr1goj Bazi prevladava Delja da se otvore novi prostori za naseljavanje vi%ka st. gr.
gradova i da se do!ije %to vi%e o!radive zemlje
M 1 ov1 Baz1 spadaj1 "alatis 7kolonija #erakleje +ontske8 i -esem!rija, a 1 isto vrijeme
Apolonija osniva Anhijalo
M 6rci s1 jo% od rana vremena poznavali zapadne o!ale +onta 71 ?.st. #eziod zna za >star, a
51mel iz "orinta je moDda znao za 2oristen8, ali pitanje je jes1 li 6rci prije tog vremena
posjeEivali ove prostore
M rijeka >star je !ila jedan od prvih kontakata s grkim svijetom S kom1nikacije koje s1 i%le
njom 1 1n1tra%njost omog1Eavale s1 grkoj ro!i da doJe do dakoMgetskih naroda veoma
daleko od o!ale i o!ratno, sirovinama iz zaleJa s1 se otvarala gladna trDi%ta 1
crnomorskim l1kama
M o!ilje metala 1 trakom zaleJ1 moralo je !iti jedan od razloga za grko naseljavanje
M plovid!a zap. o!alom je od1vijek !ila opasna i zahtjevna i 1glavnom je tekla 1z o!al1 od
jedne l1ke do dr1ge S im se izaJe iz 2ospora nailazi se na stijene 1 okolici -id.e i 1z njih
podvodne pje%ane pr1dove
M takoJer, rijeke U1nav, Unjestar, Unjepar i 21g isp1%taj1 goleme koliine vode koja tee
prema 2ospor1 i tvori morsk1 str1j1, ali nemoDe sva voda odjednom isteEi kroz tjesnac pa
se jedan dio vode vraEa i na izlaz1 iz 2ospora se zna stvoriti opasan vrtlog gdje se str1ja
okreEe i vraEa prema sjever1 7sla!i tek kod Apolonije8 i tre!a paziti da !rod ne 1padne
izmeJ1 dvije s1protne str1je
M promet je ipak !io vrlo intenzivan o em1 svjedoe !rojna sidra 7iz1zetno s1 te%ka,
primjerena ovim vodama8
M gl. trgovaki pravci i gl. trgovaki partneri za gradove na zap. +ont1 s1 !ili egejski otoci i
kolonije na j1Dnoj o!ali +onta, #erakleja +ontska i ;inopa
M import iz Tasa 7amBore s vinom8 1 >str1 je vidljiv od kraja ,. do po. 0.st, od dr1ge pol. 0.st
se pojavlj1je 1 "alatis1 i Tomij1 i traje do sredine <.st
M vrh1nac izvoza sa Tasa na zap. +ont pada od <<0. do 29,.T290.g., a nakon sredine <.st.
potp1no prestaje
M nalazi hijskih amBora za vino i keramike, amBora s "osa 7izmeJ1 <. i 1.st., esto zajedno s
rodskim8, vino iz "nida
M &od potp1no dominira kao vanjskotrgovinski partner krajem 0. i kroz cijelo <.st. 1 $des1,
najvaDnijem sredi%t1 zap. ponta, dok na j1g1 zap. o!ale prevladavaj1 importi iz Tasa 7ini
se da s1 Tas i &od s1 podijelili trDi%te sa zap. +ontom izmeJ1 se!e, ali neznamo je li se to
dogodilo spontano ili postoji neki politiki ili ekonomski razlog8
M proizvodi iz #erakleje +ontske i%li 1glavnom preko Tomija i pose!no preko "alatisa
M krajem '.st. naglo raste koliina atenske keramike M neznamo prirod1 ove razmjene, 2
prijedloga S 1. atika keramika je svjedok +izistratove politike prema sjever1 i njegova
interesa za kraje koji s1 m1 mogli dati Dito, 2. Nn1 atik1 keramik1 nis1 nosili atenski
trgovci i njezino pojavljivanje nije 1vijek povezano sa Ditom 7realniji prist1p8
M zap. +ont pose!n1 vaDnost do!iva 1 helenistiko vrijeme S Hilip >> makedonski je <00.g.
pripojio Trakij1 i ona je postala strategia -ak. "raljevstva, a kada je Aleksandar -ak.
13
;r1%ili s1 i hram #erakla, za%titnika grada, ali s1 m1 za1zvrat zavjetovali stat11 koja je postavljena na gradskoj agori.
61
izmeJ1 <<0. i <<2.g. oslo!odio jonske gradove perzijske vlasti i pripojio ih svojoj drDavi
mog1Ee da je o!novljena veza izmeJ1 zapadnopontskih i maloazijskih grkih gradova
M nakon Aleksandrove smrti zap. +ont je pripao (izimah1, a 3onija Antigon1
M (izimah je !io teret za pontske gradove S smjestio im je na 1zdrDavanje svoje vojne
posade i poveEao poreze, ali se ini da s1 izvje%taji, da je potp1no opljakao i razorio
mnoge gradove, pretjerani
M izmeJ1 <1<. i <09.g. s1 se pontski gradovi po!1nili 7na Antigonov poticajMpodmiEivao je
6rke te lokalno trako i skitsko st. da se po!1ne8,a 1klj1io se i traki kralj ;e1t >>>, ali ih je
(izimah po!ijedio
M nakon (izimahove smrti 2?1.g. gradovi na zap. +ont1 s1 opet slo!odni, ali s1 im prilian
1darac 1 <.st. nanijeli "elti 7njihov polagan prodor traje od poetka <.st, no 29?.g. s1
osnovali kraljevstvo 1 j1goist. Trakiji koje je poDivjelo '0Mtak god.8
M 1 2.st.pr.k. mnogo je natpisa 1 gradovima zap. +onta 7Apolonija, -esem!rija, "alatis,
Tomi, >star8 koji govore o silnim te%koEama S o napadima "elta i Traana, o gladi i
neima%tini
M jedan natpis iz >stra govori o nesta%ici i Dita i pomoEi koj1 im je pr1Dio jedan trgovac iz
"artage koji ga je 1vezao 1 grad
M ovo ekonomsko opadanje 1 2.st. je od zap. gradova napravilo lak plijen za !ar!are koji s1
se ok1pljali na tom podr1j1 7;kiri, 2astarni8, a naj1g1 je 1 to vrijeme nestala keltska drava
Tilis koja je d1go vremena odrDavala sta!ilnost podr1ja
M poinje sveopEa anarhija S -esenija napada Apolonij1, za1zimaj1 j1 i nastavlja prema
>str1 ali ga ne osvaja
M to stanje je potrajalo dok se 1 1.st.pr.k. nije pojavio 2ire!ista, getski kralj koji je zavladao
cijelom o!alom, od $l!ija do Apolonije, i ponovo 1veo red
M on je imao organiziran dvor po 1zor1 na helenistike vladarske dvorove, a nazive svih
tit1la i B1nkcija je pre1zeo sa sele1kidskog dvora
M njegov povjerenik je !io Akorion koji jepod1zimao diplomatske misije po svim gradovima
zap. +onta nagovaraj1Ei ih da se ne od1pr1 2ire!isti jer to moDe lo%e zavr%iti
M on je takoJer i%ao na pregovore +ompej1 za vrijeme graJanskog rata
M 1z zap. +ont je vezana jedna od neo!inijih i mranijih mitolo%kih pria i neo!ian k1lt
posveEen heroj1 Ahilej1, na Crnom mor1 zvanom i +ontarh
+@. TOMI
M pojavlj1je se pod raznim imenima S Tomis, Tome1s, Tomoi, lat. S Tomi, Tomis
M ime je do!io prema rijei tomess 7!odeD8 po o!lik1 pol1otoka na kojem se nalazi
M danas je to ljetovali%te Constanza 1 &1m1njskoj
M o poecima grada znamo vrlo malo, ne spominje se do <.st.pr.k.
M najranija keramika se datira 1 kraj 9.Tpoetak '.st.pr.k. pa se smatra da je grad osnovan
na poetk1 '.st.pr.k.
M znamo da je !io lan Atenskog saveza 02,.g.pr.k.
M !io je organiziran kao polis 7imao je 0 Nle S Argadeis, Aigikoreis, #oplethes, $inopes8,
postoje dokazi razvijene trgovine 7amBore s peatima #ija, Tasa, "nida, &oda, "osa,
#erakleje, #ersoneza, ;inope8, imali s1 velik1 [ot1 za prekomorsk1 trgovin1 7 natpisi
govore da je ovdje !oravio velik !roj !rodovlasnika koji s1 djelovali individ1alno ili 1
1dr1gama8
M oko 2'0. g. s1 se za grad nadmetali "alatis i >star, s jedne, i 2izantij, s dr1ge strane
7"alatis je s tim s1ko!om propao i Tomi za1zima njegovo mjesto8
M sredinom 2.st.pr.k. na U1nav stiD1 &imljani
M Tomi 1lazi 1 savez protiv &ima koji je osnovao -itridat C>, ali nakon %to 92.T91.g.pr.k.
&imljani otimaj1 Uo!r1dD1 -itridat1, Tomi je natjeran na savez s &imljanima i postaje
civitas Boederata
M '1.g. &imljani s1 poraDeni 1 po!1ni grkih gradova, a 6eti za1zimaj1 Tomi
M 29.T2?.g. &imljani za stalno za1zimaj1 Uo!r1dD1 i nazivaj1 j1 ;c.thia -inor, a Tomi
postaje grad pod protektoratom &ima, ali ga 6eti, ;kiti i ;armati neprestano napadaj1
M 1,.g.pos.k. S car Ti!erije je imenovao zapovjednika za o!ran1 lijevog +onta 7praeBect1s
orae maritimae8 sa sjedi%tem 1 Tomij1 i tek tada Divot postaje miran
M do kraja 1.st 1 grad1 s1 se naselili helenizirani traani, doseljenici iz Aleksandrije, ;mirne,
Uamaska i "orinta
62
M : grad1 je !io !ogat religiozni Divot i %t1j1 se !rojni !ogovi S Apolon #estiaios, +osejdon
#elikoneios, ;eraois, >zida, e1s #.psistos, +rijap, e1s 731piter8 Uolihen, -en, -ajka
2ogova, Theoi -egyloi T;amlthrakes 7Celiki 2ogoviT;amotraani8
M 19'2.g. S pronaJena je jama sa depozitom od 20 sk1lpt1re i reljeBa
M meJ1 njima s1 identiNcirani ABrodita, Asklepije, Uioniz, Uiosk1ri, #arite, #ekata, Traki
konjanik, "i!ela, >zida i -itra
M veoma je zanimljiva mon1mentalna sk1lpt1ra !oDive s velom, rogom o!ilja i morskim
!oDanstvom pored se!e S mogla !i predstavljati ABrodit1 ili personiNkacij1 grada Tomija
M najznaajniji je kip zmije na okr1gloj !azi visok 0,''m 7d1Dina zmije je 0,9'm8
M zmija ima g1!ic1 kao da je pasja, zatvorene oi i lj1dske 1%i i kos1
M kip je datiran izmeJ1 1,0. i 190. g.pos.k.
M ovom prikaz1 jedino odgovara zmija 6likon iz prie o prorok1 Aleksandr1 o kojem
saznajemo iz (1kijanove pripovjesti &leksandar ili laAni prorok
M Aleksandar je !io Apolonijev 1enik, nakon njegove smrti se vratio 1 rodni A!onoteih,
gdje postojao k1lt zmije povezan s Asklepijem i proroanstvo da Ee se !og jednog dana
vratiti 1 svoje sveti%te
M Aleksandar je izveo za svoje s11graJane predstav1 kad se 6likon, zmija koj1 je k1pio 1
-akedoniji, rodio iz g1sjeg jajeta i o!javio svima da se Asklepije vratio 1 lik1 6likona, a on
sam je njegov t1ma
M napravio je zmiji mask1 od tkanine povezan1 Dicama, pa kad ih je pomicao, izgledalo je
kao da zmija ima lj1dsk1 glav1 i govori
M sve se odvijalo 1 mranoj prostoriji gdje Aleksandar sjedio i za do!r1 cijen1 t1maio
6likonova proroanstva
M posao m1 nije propao ni kada je -ark1 Antonij1 rekao da Ee 1spje%no ratovati na U1nav1,
ali s1 -arkomani te%ko porazili rimsk1 vojsk1
M 6likokonov k1lt je 1veden oko 10,.g.pos.k.
M Aleksandar je 1mro oko 19,.g.pos.k. ali je proroi%te nastavilo poslovati jer s1 vjerovali
da je prorok mogao djelovati i iz gro!a
M ikonograNja zmije nam je poznata samo s novca A!onoteiha i Nikomedije, te s gema i ovo
!i zapravo !ila prva i jedina sk1lpt1ra 6likona koja nam je do danas poznata
M ako je ovo prikaz 6likona iz Aleksandrove prijevare onda pokaz1je da je slava sveti%ta
dospjela i do zapadne pontske o!ale
M iako Tomi 1 Ti!erijevo vrije postaje sjedi%te preBekta !io je i ostao provincijski gradiE 1%ao
je 1 povijest jer je 1 njega protjeran $vidije
+!. OVIDIJE
M $vidije 70<g.pr.k.M19g.pos.k.8 se rodio 1 ;1lmon1 1 !ogatoj o!itelji
M ?.g.pos.k. A1g1st ga je prognao 1 Tomi i nezna se za%to, a sam pjesnik spominje carmen i
error
M s Crnog mora je k1kao i pisao mol!e da ga car pomil1je, ali A1g1st nije pop1stio
M nije ga pomilovao ni Ti!erije i $vidije je 1mro 1 Tomij1 i nije ak 1spio da se njegov pepeo
prenese 1 &im i ondje pokopa
M 1 svojim pismima govori o hladnoEi, o%troj klimi, samoEi, divljim o!iajima koji ga
okr1D1j1, snijeg1, led1 na U1nav1, tamo nema pitke vode, 1kratko nema niega
M nije se ni najmanje identiNcirao s narodima meJ1 kojima je !io prisiljen Divjeti S nigdje ne
spominje kakvi s1 !ili 6eti, 1 %to s1 vjerovali, %to s1 govorili, kakve s1 prie priali, kakva
im je povijest, ni%ta
M ne kaDe ni%ta ni o samom Tomij1 osim da je to jedna grozota od snijega, leda i !ar!ara
7nakon %to s1 stanovnici saznali %to je napisao o njihovom grad1 morao im se ispriati8
M 6etima je !io omiljen S pjevao je i na njihovom jezik1
M vjerovao je da je &im jedini !esmrtan i ni%ta ga dr1go nije zanimalo
M epist1le s1 m1 p1ne velikog razoaranja i d1!oke t1ge S ni%ta ga vi%e ne zanima, ni Dene,
ni vino, ni Divot
M ipak !ilo !i silno pogre%no :ristia i 1x "onto svesti samo na k1knjav1 i samosaDaljenje
M radi se o velikoj poeziji i te s1 pjesme zapravo nevjerojatno vje%to ispjevane mol!e za
pomilovanje
M malo je vjerojatno da m1 je svaki dan !io grozan ali za 1%i &ima moralo je izgledati
mnogo stra%nije ako je Delio ne%to postiEi
63
++. ISTAR CHISTRIA-/ 6$&(0* 96$%'&'G
M do!io ime po rijeci >star 7U1nav8
M prema staroj teoriji je mjesto grada, koje je danas kopno, nekad !ilo otok
M grad je osnovan 1 ravnici, !ez 1zvi%ene akropole kao veEina kolonija
M dana%nje 1zdign1Ee na kojem se nalazi grad je rez1ltat trajnog naseljavanja na istom
mjest1 i neprestanog o!navljanja k1Ea
M izvori daj1 razliite dat1me osnivanja grada S 51ze!ijeM','.T',9.g.pr.k., +se1do ;kimnoM
kraj 9.st.pr.k.
M prema arheolo%kim dokazima 7keramika stila ))divlja koza))8 stvarni dat1m osnivanja je
negdje izmeJ1 7krajem 9.st. grad veE prosperira8
M 1spjeh grada zahvalj1j1Ei do!roj l1ci
M 1 poetk1 je to !ilo malo naselje koje je Divjelo od ri!olova, no 1!rzo se razvija i do!ija
reprezentativne kamene graJevine 7ABroditin hram8
M '.st.pr.k. S naj!ogatije razdo!lje zahvalj1j1Ei trgovini s radnikim sredi%tima 1 -aloj Aziji i
6rkoj, do!ija dvostr1ke !edeme 7 povr%ina grada je '0Mtak hektara8
M kao rez1ltat mije%anog stanovni%ta 1 grad1 se %t1j1 razni !ogovi S e1s, e1s +olie1s,
Apolon >stros, Apolon >atros, +osejdon #elikonios, Uemetra, Asklepije, ABrodita, Uioniz
"arpophoros 7donosilac plodova8, ;erapis, >zida, ;a!azije, e1sT31piter Uolihen, -en Te
pontska !oDanstva -ajka !ogova, Theoi -egaloiT;amothrakes 7Celiki 2ogoviT;amotraani8
i UerzalosTUarzalos
M 1 poetk1 je gradom vladala mala sk1pina lj1di koj1 s1 z!acili mjesni !ogata%i i 1veli
demokracij1 i tada je vjerojatno nastao :stav >stra koji spominje Aristotel
M 1 ,.st. je grad moDda !io pripadnik Atenskog pomorskog saveza
M oko ,1<.T,12.g. :v1en je 1 Uarijev rat protiv ;kita
M oko ,00.g. ;kiti napadaj1 i pljakaj1 >star
M opravio se i pro%irio svoje trgovake veze DiveEi relativno mirno do <.st.pr.k.
M razoren je za vrijeme ratova Hilipa >> -akedonskog
M nakon Hilipove smrti Aleksandar je nastavio rat protiv Traana, a nakon njegove smrti
Uo!r1dDa i >star s1 pripali (izimah1
M nakon razaranja pod Hilipom i zaostajanja pod (izimahom >star se ipak opet pomalo
1zdiDe S do!ija nove !edeme, a povr%ina akropole se 1dvostr11je
M dolazi do politike krize S tada je nastao gradski dekret, kameni natpis, koji svjedoi da je
almodegikos, getski vladar, tako o%tro vladao grado da je 1zeo '0 talaca iza!ranih meJ1
naj!ogatijim graJanima
M on je takoJer 1!irao porez od graJana, danak na prihode sa zemlje grada, te danak na
ri!olov
M 2'0.g. >star i "alatis s1 se s1ko!ili oko nadzora nad l1kom Tomi
M oko 200.g. grki gradovi na tom podr1j1 7>star, Tomi, "alatis8 s1 ovisni o getskom kralj1
&emaks1 7vlada sjeverno od U1nava8 i plaEaj1 m1 redoviti danak, a od njega do!ivaj1
vojn1 pomoE
M dr1go stoljeEe je vrijeme velikih promjena S &im je 1 p1noj ekspanziji na ;redozemlj1,
rat1je s posljednjim kraljevima 1 -akedoniji Hilipom C i +erzejem, te 10?.g.pr.k. napokon
pretvara -akedonij1 1 rimsk1 provincij1
M 1zdiDe se +ontsko kraljevstvo za vrijeme -itridata C 51ergeta 71,0.M120.g.8, a naglo jaa
za -itridata C> 51patora 7120.M'<.g.8
M >star je vjerojatno pripadao -itridatovom +ontskom kraljevstv1 jer se kraljevo ime
pojavlj1je na zlatnim staterima koji se k1j1 1 to vrijeme
M nakon -itridatova 1!ojstva grki s1 gradovi, zajedno s 6etima, podign1li po!1n1
M dolazi im 1 pomoE 2ire!ista, tada najmoEniji getski kralj, po!jeJ1je &imljane, ali i za1zima
sve grke gradove na pontskoj o!ali od $l!ije do Apolonije
M dok je !io Div, getska je vlast !ila vrsta, ali nakon njegova 1!ojstva 00.g.pr.k., cijelo ovo
podr1je je osla!jelo i nesposo!no za otpor pripada -ark1 Antonij1
M 1 vrijeme kad se osnivaj1 grki gradovi na zapadnom +ont1 domaEe st. na tom podr1j1
76etoMUaani8 Divi na st1pnj1 k1lt1re ranog Deljeznog do!a i na takvom s1 st1pnj1 razvoja
prvi p1t st1pili 1 dodir s 6rcima
M od tada pa do helenistikog vremena post1pno se razvijaj1 ekonomski, politiki i vojni
odnosi izmeJ1 6rka i lokalnog st.
64
M poelo je tako da s1 grci za1zimali o!radiva zemlji%ta koja s1 veE pripadala lokalno st.,
%to je izazvalo trzavice, a 1 helenistiko vrijeme je zavr%ilo tako da s1 6eti postali za%titnici
gr. kolonija na o!ali
M domaEe st. je imalo kontaka sa s1narodnjacima iz zaleJa iz kojeg je dolazilo Dito
M 6rci s1 ovdje izvozili vino i maslinovo 1lje, a od t1da je i ostala ro!a 7namje%taj, or1Dje,
l1ks1zni predmeti8 mogla odlaziti 1 1n1tra%njost prema ;redi%njoj 51ropi, a odande s1
stizali, osim hrane, koDa i ro!ovi
M 1 '.st.pr.k. s1 o!a naroda Divjela zajedno
M pokraj >stra je prolazio pomorski p1t 1z o!al1 prema sjevernopontskoj o!ali i "rim1 i taj
je p1t 1 '.st. !io vrlo do!ro poznat pod1zetnicima i trgovcima 7grci jo% tada nis1 poznavali
kratki p1t 8
M 1pravo z!og toga ne za1J1je %to je od osn1tka 1 >star dolazila keramika iz svih glavnih
radionikih sredi%ta istone 6rke
M o!ilje arhajskog importa moDe se podijeliti 1 < horizonta
1. kraj 9.st S poetak '.st
Mo!ilje istonograke keramike, zovemo j1 ))rodska)) ali je zapravo miletska stila
))divlja koza))
2. poetak '.st S ,90.M,'0.g.
M jo% 1vijek je naj!rojnija istonogr. keramika, ali nalazimo malo Bragmenata
korintske i atike
<. ,'0.g. S kraj '.st
M prevladava tzv. ))rodska)) i hijska keramika s pojedinim komadima klazomenske i
stila Hikell1ra, raste koliina atike
M 1z 1vezen1 keramik1 otkrivene s1 i lokalne istarske radionice 7poinj1 s radom poetkom
'.st.8
M naJene s1 peEi za keramik1, a kemijska analiza pokaz1je da se koristila lokalna glina
M lokalna keramika je imitacija stila Hikell1ra, stila ))divlja koza)), te hijske keramike
M kvaliteta izrade je vrlo visoka
M domaEi o!lik S zdjela
M naJeno je i dosta arhitektonskih terakota 7anteNks s likom gorgone8 i Ng1rica 7proizvodnja
se moDe potvrditi tek od poetka ,.st.8
M 1 lokalnoj razmjeni s1 se koristile streliceMnovac
STRELICE-NOVAC
M zapadna o!ala
M kori%tenje strelica kao novca 1 lokalnoj razmjeni
M najveEa ostava 7oko 1900 komada8 potjee iz Atije, ?km od ;ozopola, a datirane s1 1 kraj
'.Tpoetak ,.st.
M pro%irene s1 1 trakim zemljama !liz1 Crnog mora, odnosno na podr1j1 jonskih kolonija
koje s1 postojale krajem 9. i poetkom '.st. 7Apolonija, Tiras, >starK $l!ija,2erezan8
M to je predmonetaran novac i sredstvo plaEanja i vjerojatno s1 se ra!ile od kraja 9. do
kraja '.st, a moDda i kasnije
M podrijetlo, 2 hipoteze S 1. trako podrijetlo
2. grke kolonije na pontskoj o!ali 1 Trakiji
M mog1Ee je da s1 grki iz1m da !i olak%ali razmjen1 s TraEanima, te da je sredi%te
proizvodnje !ilo 1 Atiji, !liz1 Apolonije, gdje je naJen jedan kal1p
+1. GRKA KOLONIZACIJA ISTONE OBALE CRNOG MORA
KOLHIDA
M od rana vremena "olhida postoji 1 grkom mit1 i priama 7moDda veE od 2.tis1EljeEa8, to
je !ila zemlja magije, aro!nja%tva i gadnih stvari koje se 6rcima nis1 sviJale 7smatrali s1
da s1 svi najjai otrovi podrijetlom iz "olhide8, !ila je to i zemlja !ajoslovnog !ogatstva
kamo s1 plovili Argona1ti 1 potrazi za zlatnim r1nom, a najranije ime ove zemlje 1 grkom
mit1 je Axa
M prvi spomen "olhide nalazi se jo% 1 asirskim izvorima iz 12.st.pr.k.
M 1 gr. se izvorima pojavlj1je vrlo rano S kod 51mela iz "orinta 1 ?.st.
65
M geograB #ekatej je spomen1o "olhid1 i "ol%ane vi%e p1ta , kao i grke gradove 1 toj
zemljiK #erodot mnogo govori o "olhidi i njenoj povijesti, ali ne spominje gr. gradoveK
+laton je govorio o njoj 1 kontekst1 zemljopisa i mitologije
M od 0. do 2.st. antiki izvori o "olhidi %1te, a kasni izvori navode i neka nova imena
gradova 1 "olhidi 7C.gn1s, ;iganeion, Neapolis8 %to je odraz novih odnosa 1 rimsko vrijeme
M Arijanov izvje%taj, 1zet zajedno s +linijevim, pokaz1je da s1 do 2.st.pos.k. gr. gradovi 1
"olhidi prestali postojati, !arem kao pravi gr. gradovi
M Anonim iz ,.st.pos.k. govori o "raljevstv1 "olhide i kaDe da izmeJ1 Uiosk1rijade ili
;e!astopola i rijeke Apsar Divjeli lj1di koji se!e zov1 "olhi, a poslije da s1 !ili poznati kao
(asi, pa se zato 1 kasnoj antici zove (asika
M jedan od najpoznatijih grkih mitova povezan s ovim dijelom +onta je mit o Amazonkama
M 6rci s1 ih smje%tali 1 grad Temiskir1 na mitskoj rijeci Termodont1 1 sj. -aloj Aziji, istono
od Amisa i rijeke >rida
M kasniji izvori 7;tra!on8 injenic1 da ondje nema Amazonki opravdava time da s1 istjerane
odatle 7kako s1 6rci 1poznavali nove zemlje i otvarali nove horizonte, Amazonke s1 1vijek
premje%tane na granice tren1tano poznatog svijeta, ali se prie o njima nis1 odricali8
M one s1 od1vijek Bascinirale antiki svijet kao neki neprirodni poredak stvari, kao o!rn1to
pona%anje dr1%tva od normalnog i kao 1desna !ajka
M na istok1 Crnog mora jo% se od kasnog !ronanog do!a razvijala samosvojna i vrlo
!ogata k1lt1ra, na prijelaz1 starijeg 1 kasno !ronano do!a pojavlj1je se jedinstveni
horizont koji moDemo nazvati kolhidski
M rani period se datira od 1,. do 11.st., a kasni od 11. do 9.st.pr.k.
M glavni pokreta ovog razvoja je !ila poljoprivreda 1 dolini rijeke &ioni i metal1rgija
M prema grkim mitovima to je moralo !iti centralizirano i moEno kraljevstvo, ali
1jednaena materijalna k1lt1ra na cijelom podr1j1 ne znai da je i politika vlast !ila
jedinstvena, ijednaena i s jednim jakim sredi%tem
M 1 klasino i kasnoantiko vrijeme vlast je !ila rascjepkana na pojedine ))kneDevine)) pa je
mog1Ee da je ta tradicija potrajala od !ronanog do!a
M njihovo !ogatstvo s1 omog1Eavali r1dnici !akra na "avkaz1 i gomile zlata 1 rijekama koje
dolaze s "avkaza
M moDda s1 metali doveli 6rke na istoni +ont S veE je ;tra!on mislio da je o!ilje zlata,
sre!ra i !akra 1 ovim krajevima !io do!ar razlog za pohod Argona1ta
M 1 antikim izvorima se "olhida stalno nazivala pol.khr.sos Y!ogata zlatom, a sim!ol
zemlje,od najranijih spomena do kasne antike, je !ilo zlatno r1no
M prema mit1 to je r1no #ermova zlatna ovna koji je pomogao Hriks1 i #eli da po!jegn1 od
zle maEehe, a Hriks je iz zahvalnosti, kad je stigao 1 "olhid1, ovna Drtvovao e1s1 i r1no
povjerio 5jet1 na 1vanje
M mnogi znanstveni 1movi s1 pok1%ali mit racionalno o!jasniti S jedan mitolo%ki traktat je
rekao da se zapravo radi o knjizi ispisanoj zlatnim slovima na Divotinjskoj koDiK #erak iz
+ergama je tvrdio da je r1no 1 !iti 1mijeEe pisanja zlatnim slovima na pergameniK ;tra!on
je rekao se zlato iz kavkaskih rijeka ispiralo pomoE1 Divotinjskih koDa pa od t1da potjee
pria o r1n1
M prema svoj se prilici radi o kom!inaciji nekoliko veoma starih religijskih i mitolo%kih ideja
povezanih s prvim metal1rzima i ranim topljenjem zlata, koje s1 preDivjele do klasinog
vremena, a praksa 1 ispiranj1 zlata samo im je mogla dati novi poticaj
M ekonomija "olhide do!rim je dijelom poivala na o!radi Deljeza za %to s1 imali sve 1vjete M
!ogata leDi%ta r1de hematita i magnetskog pijeska i mnogo %1ma kao gorivo za metal1r%ke
peEi
M imali s1 i vrlo razvijen1 poljoprivred1 7pogotovo Dito i vinova loza8
M 1 poetk1 grkog prodora istoni +ont je !io g1sto naseljen, a ekonomija se !azirala na
metal1rgiji, poljoprivredi i ri!olov1
M poetkom Deljeznog do!a ovdje je nastalo veliko kraljevstvo , organizirano na plemenski
nain, s hijerarhijskom organizacijom i lokalnom aristokracijom
M dok se poetkom ?.st.1 6rkoj razvija novi o!lik drDave, polis, a 1 slinim okvirima se
razvijaj1 1reJenja 1 5tr1riji, (acij1, j1Dnoj >taliji i ;iciliji, dr1%tveni razvoj "olhide kreEe
svojim tokom i za njihove gradove integrirane 1 jedno kraljevstvo moDemo naEi paralele 1
Anatoliji, 1 (ikiji
66
M rani grki kontakti s "olhidom s1 velik pro!lem i ako s1 postojale veze prije prvih stalnih
grkih naselja, !ile s1 sporadine i mog1 se nazvati pretkolonijalnim i mog1Ee je da s1
poele 1 vrijeme kad je osnovana ;inopa i dr1ge kolonije na j1Dnom +ont1
M 1 vrijeme dolaska prvih 6rka o!razac naseljavanja istone o!ale je ponavljao o!razac
sjeverne S prvi kolonisti s1 prve nastam!e podizali !rzo i one s1 1glavnom zem1nice i
pol1zem1nice 7na istok1 od drveta jer ga ima 1 izio!ilj18
M kolhidske k1Ee, prema detaljnim Citr1vijevim opisima, s1 !ile graJene od drvenih greda,
kvadratnog tlocrta i nalik na k1l1
M imali s1 i d1g1 tradicij1 izrade plovila svih vrsta
M postoje 2 mi%ljenja o kolonizaciji "olhide S
1. koloniziranje "olhide se nije !itno razlikovalo od koloniziranja sjevernog +onta, a
gl. 1zrok naseljavanja je !ila potraga za zemljom koja moDe hraniti vi%e lj1di nego %to
je to !io sl1aj 1 6rkoj
M grki gradovi 1 "olhidi s1 osnovani na poljodjelskim podr1jima, imali vlastit1 hor1
i !ili s1 politiki posve nezavisni
2. kolonizacija na istonom +ont1 !itno razliita od sj. +onta
M 6rci se s1sreE1 s organiziranom i moEnom drDavom ije !ogatstvo poiva na
metal1rgiji
M dr1go mi%ljenje je vjerojatnije i ini se da s1 grka naselja 1 "olhidi !ila ekonomski
zavisna od "olhidskog kraljevstva i da je veEini nedostajalo poljoprivredno zemlji%te
M grki gradovi nis1 !ili politiki nezavisni ni s1vereni, a veEina ih naselja s1 !ile enklave
1n1tar kolhidskih gradova
M 6rci s1 1 "olhid1 do%li ponajprije trDeEi metale, a trgovali s1 i drvom za !rodove i
drvenom graJom 7;tra!on, #erodot, "senoBont8
M iz "olhide je dolazila konoplja 7jako kvalitetna, konk1rirala egipatskoj8, lan, vosak, smola,
Bazani 7sk1pa delikatesa, 6rci s1 ih prenijeli 1 domovin1, antiki a1tori ime ptice, lat.
Basian1s, povez1j1 s gradom Hasisom8, stoka 7goveda, svinje8, sol, geme 7proizvodili s1
drago i pol1drago kamenje za geme, ali i veE gotove proizvode8
M jo% 1 2.st.pos.k. Bazani s1 !ili !rojni i njihov se izvoz spominje kod rimskih pisaca, gdje s1
postali mjerilo neije moralne vrijednosti 7!ili s1 tako sk1pi i imati Bazana na jelovnik1 je
!ilo takvo rasipni%tvo da do!ri i po%teni carevi,pop1t +ertinaksa, Bazane nikad nis1 jeli, dok
s1 ih oni pokvareni, pop1t 5laga!ala, jeli stalno8
M 1 '.st. prevladava jonski import, a tijekom ,. i 0.st. prevladavaj1 importi atike keramike
7pri!or za piEe8
M stiDe i grko vino i maslinovo 1lje 7amBore8, egipatski nakit od polikromnog emjla
M iz 2osporskog kraljevstva stiDe Dito, 1soljena, ri!a, sol i slini proizvodi, a iz "olhide odlazi
drvo, konoplja, lan, vosak, Deljezo i zlato
M osnivanje grkih gradova nije 1zriokovalo nikakve vaDnije promjene 1 !roj1 i sastav1
stanovni%tva, kao ni promjene 1 materijalnoj k1lt1ri
M intenzivni kontakti s grkim svijetom dovode do naglog razvoja kolhidske drDave 1 ,. i
prvoj polovici 0.st., a pose!no s1 !ili do!ri odnosi s Atenom
M veze s Atenom opadaj1 krajem 0.st. i njen1 1log1 pre1zima ;inopa i ostali j1Dnopontski
gradovi
M 1 <. st "olhida je vaDna kao zemlja kroz koj1 prolazi trgovaki p1t prema >ndiji, no
sredinom 1.st.pr.k. "olhida je op1sto%ena i od mnogih !ogatih gradova 1 dolini rijeke Hasis
ostaje samo jedan, ;1ri1m
+3. DIOSKURIJADA C."-"( S/0?/&$, ,2"9-$ ,6". ;*06"%$-' A4?"A$%', G6/A$%"G
Najpoznatiji grki grad na a!hazijskoj o!ali. 6rad je nastao na domaEem naselj1 koje datira
iz 2.tis.pr."r. >z Uiosk1rijade se 1 6rk1 izvozila sol 7prema ;tra!on18 i drvo s "avkaza,
zatim konoplja i slavno kolhidsko laneno platno. : #erodotovo se vrijeme pogre%no mislilo
da je Uiosk1rijada najistonija toka Crnoga mora, o!liDnja s1 plemena opisivana kao
degenerirani Ahejci, a pleme #eniohi kao potomci Argona1ta. +ria kaDe da s1 vozari
"astora i +ol1ksa, AmNt i Telhis stigli 1 "olhid1 s 3azonom i Argona1tima i ondje se stalno
naselili. Uo Aristotelova s1 vremena Ahejci i #eniohi 1%li 1 poslovic1 kao sve najgore %to se
nekome moDe dogoditi na nepoznatim o!alama 7g1sari, pljaka%i, lj1doDderiF8. Nakon
+ompejeva rata protiv -itridata, 1laska &imljana na ova podr1ja i lo%ih odnosa s +artima
ekonomija gradova 1 regiji sla!i. CeE +linije Uiosk1rijad1 naziva Rnap1%ten gradg. Arijan
6)
kaDe da se ;e!astopolis nekad nazivao Uiosk1rijada i da s1 je osnovali -ileEani. "ad je on
posjetio istoni +ont, grad je veE poton1o 1 more, a na djel1 koji je jo% postojao nalazio se
rimski logor ;e!astopol. >stona o!ala Uosk1rijade nikad nije !ila privlana pomorcima
7rtovi, litice, g1sariF8.
>straDivanja s1 oteDana injenicom da je klasini dio grada 7'.M0.st.pr."r.8 pod vodom
Crnoga mora i istraD1je se isklj1ivo podvodnim radovima. 3edinstveni nalaz iz tog
razdo!lja je jedna antika nadgro!na stela datirana 0<0.M020.pr."r.
#elenistiki se grad nalazi ispod modernog ;1kh1mija. Nalaze se Bragmenti antike i
sinopske keramike zajedno s amBorama iz ;inope, #erakleje i lokalne prod1kcije.
CaDni nalazi s1 dva gro!a iz 0.st.pr."r. 1 gro!nicama Akh1lMA!aa 1 !lizini grada. $!a s1
ratnika, s or1Djem, knemidama i kacigama antikog tipa, a s njima je naJena
ahemenidska Njala s prikazom ptica. Akh1lMA!aa je jedini lokalitet 1 6r1ziji71z Cani8 na
kojem s1 pronaJene !ronane knemide antikog tipa. Naj!itniji nalaz koji dokaz1je grk1
pris1tnost 1 Uiosk1rijadi sredinom ili 1 dr1goj polovici '.st.pr."r je !ronani grki %tit
izraJen na ;am1 7iz nekropole "rasni -a.ak8.
+5. ALBANIJA I ATROPATENA
"avkaska se Al!anija nalazila j1goistono od >!erije, na p1t1 prema "aspijskom jezer1.
"ako je veE 1 antici postojala dvoj!a o dvije >!erije, tako je postojala i ona o dvije
Al!anijeK jedna zapadna, a dr1ga kavkaska.
Tako se mislilo da s1 kavkaski Al!anci do%li s #eraklom, slijedeEi ga od >talije i Al!anskih
!rda do "avkaza. $pEenito je toponima od korijena al-a !ilo mnogo 1 antikom svijet1.
3edan od najranijih izvora koji spominje kavkask1 Al!anij1 je ;tra!on. -nogo podataka daj1
+linije, ;al1stije, "ornjelije Nepot kao i karta -arka Cipsanija Agripe. Ta je zemlja nakon
propasti +erzijskog Carstva potpala pod helenistike monarhije, a 1 nj1 s1 dolazili mnogi
trgovci meJ1 kojima s1 !ili i 6rci. : vrijeme -itridata >. 7190.M1<9.pr."r.8 +artija je poela
prijetiti Al!aniji i Atropateni.
Atropatena je grki naziv za kraljevstvo koje je nastalo krajem 0.st.pr."r. na podr1j1
j1Dnog Azer!ejdDana, iranskog "1rdistana i djelomino sjevernog Azer!ejdDana. Trajalo je
oko <,0.god. CeE se 1 antici znalo da je ova zemlja !ogata naBtom. 7Rmedijsko 1ljeg koje se
ra!i za vojsk1 i 1 rat18. Narodi koji s1 Divjeli ovdje4 ;agartini, -iki, :tiji i dr.
+:. NARODI U ZALERU CRNOGA MORA PREMA HERODOTU I ANTIKIM IZVORIMA
&azlikovanje izmeJ1 mitolo%ke i stvarne geograNje danas nam je vaDno, to vaDnije %to 6rci
esto nis1 pravili razlik1 izmeJ1 njih. $ni s1 Divjeli 1 svijet1 koji je imao granic1 koja je !ila
Nzika, ali i psiholo%ka 7strah ili poticaj da se ide dalje8.
"ako se %irila spoznaja, tako s1 i neki narodi premje%tani s jedne 7!liDe8 toke, na dr1g1.
"ako s1 1poznavali jedn1 po jedn1 zemlj1 i shvaEali da neo!inih naroda t1 i nema,
zadrDavali s1 prie, ali s1 ih selili 1 zemlje koje jo% nis1 1poznali. Tako se rane mitolo%ke
prie o ;kitiji i nepoznatim narodima 7Amazonke, "imerani, #ipemolgi i dr.8 najprije
smje%taj1 1 -al1 Azij1, ali 1!rzo se sele sve vi%e na sjever i istok. >pak #erodot ni ;tra!on
nis1 vjerovali svim priama koje s1 se prenosile iz davnina. 6rci s1 znali vrlo malo
injenica, a prie o dalekim narodima dolazile s1 zajedno sa sirovinama 7jantar i kositar8
koje s1 prelazile iz r1ke 1 r1k1 zajedno s priama.
N"6*.$ / A"2'N/ C6-*," M*6"L
!. S0$)$ $ K$&'6"-$
> "imerani i ;kiti s1 !ili nomadski narodi koji s1 naseljavali zapadni dio e1roazijske
stepe. ;tepe se proteD1 od U1nava do sjeverozapadne "ine i naseljavaj1 ih mnogi narodi.
"imerani s1 do sredine ?. st pr. "r. Divjeli sjeverno od "avkaza na podr1j1 pontskih
pa%njaka 7dana%nja j1Dna &1sija i j1goistona :krajina8 dok s1 ;kiti Divjeli na podr1j1
Altaja 71 zapadnom ;i!ir18. +op1t ostalih nomadskih naroda sezonski s1 migrirali po svom
teritorij1 sa svojom stokom. 6lavni izvori prihoda !ili s1 im stoarstvo lov i ratovanje %to se
snaDno odrazilo 1 njihovoj materijalnoj k1lt1ri. Nikada nis1 osnovali drDav1 nego s1 se
1vijek sastojali od vi%e nezavisnih plemena koja s1 se naje%Ee nalazila pod hegemonijom
jednog plemena. Takva plemena +hillips naziva kraljevskom hordom.
$!a naroda 1 povijest dolaze 1 ?. st. pr. "r. $ko ?00. god. pr. "r. kineska vojna
akcija pokreEe velik1 migracij1 nomadskih naroda prema zapad1. "onana posljedica te
6*
akcije je invazija ;kita na kimeranski teritorij i povlaenje dijela "imerana 1 zapadn1 Azij1.
$vdje "imerani napadaj1 kraljevin1 :rart1 7dana%nj1 Armenij18, po!jeJ1j1 njezinog kralja
&1s1 i za1zimaj1 sjever kraljevstva. >pak, kasnije postaj1 njegovi saveznici protiv Asiraca i
to ostaj1 sve dok :rart1 nije porzio asirski kralj asiraki kralj 5sarhaddon. Tada !jeDe 1 -al1
Azij1 gdje '9,. god. pr. "r. osvajaj1 Hrigij1. $d tamo p1sto%e (idij1, grke maloazijske
gradove, te osvajaj1 "ilikij1. ',0. godine pr. "r. Napadaj1 ih ;kiti te tjeraj1 iz "ilikije. Nakon
toga "imerani nestaj1 iz povijesti.
Uio ;kita je slijedio "imerane 1 Azij1 gdje je osvojio :rart1. ;1ko!ili s1 se Asircima
'9<. godine pr. "r. ali s1 !ili poraDeni. Njihov novi kralj, 2artat1a, sklopio je savez s
Asirijom. :pravo s1 ;kiti raz!ili meJansk1 opsad1 Ninive '2,. god.pr. "r. >z :rart1a kreE1
na pljaka%ki pohod sve do 5gipta koji se spa%ava otk1pom. 2? godina vladali s1 velikim
djelom zapadne Azije kao saveznici Asiraca. Naposljetk1 s1 1jedinjene meJanske i
!a!ilonske snage 1spjele pokoriti Asirij1, te zatim istjerati ;kite sa 2liskog istoka.
Tako zavr%ava !1rno razdo!lje haranja sjevernih nomada po zapadnoj Aziji. $vi
dogaJaji oznaavaj1 kraj kimeranske vlasti pontskim podr1jem i poetak skitske. ;kiti s1
nam danas, zahvalj1j1Ei #erodot1 i otkrivenim t1m1lima relativno do!ro poznati, dok o
"imeranima ne znamo skoro ni%ta.
"imerane prvi spominje #omer 1 svojoj $diseji gdje kaDe da Dive 1 zemlji Omagle i
tameP. Asirci ih nazivaj1 6imirai ili 6amiri, %to znai Olj1di koji se seleP. Uominirali s1
pontskim podr1jem od 1<. do ?. st. pr. "r. i prvi s1 povijesno za!iljeDeni narod s tog
podr1ja. Njihovo podrijetlo nije sig1rno. Cjerojatno se radi o konglomerat1 raznih naroda
kojem s1 vladaj1Ei sloj inili >ranci, meJ1 njihovim podanicima !ilo i raznih gr1pa, pop1t
Traana i "avkazaca. CeEina Nakon skitske invazije veEina "imerana !iva pokorena i g1!i
etniki identitet. Uio ih !jeDi 1 Azij1, a dio ostaje samostalan 1 !rdima "rima gdje s1
kasnije poznati kao Ta1ri.
$ povijesti i o!iajima "imerana ne znamo ni%ta po%to nam nedostaje pisanih
izvora. -oDemo im pripisati samo neka opEa o!iljeDja e1roazijskih nomada. T1 spadaj1
no%enje t1nika, hlaa, izmi i kapa, te kori%tenje l1kova, strijela, maeva sjekira kao or1Dja.
;matra se da s1 ratne koije i konjanici naslikani na sarkoBag1 od terakote iz "lazomene
7 >C.MC. st. pr."r.8 predstavljaj1 "imerane, odnosno njihove potomke.
Neki znanstvenici pok1%avaj1 "imerane povezati sa ko!anskom 7sredi%nji "avkaz8 i
kolhidskom 7zapadna 6r1zija8 k1lt1rom. -eJ1tim jo% 1vijek se ni%ta ne moDe tvrditi sa
sig1rno%E1.
>zmeJ1 9. i 9. st. pr. "r. na podr1j1 pontskih stepa nalazimo jasan ratniki kompleks
1 kojem se pojavlj1je Deljezno or1Dje. +redmeti iz najranije Baze ovog kompleksa 1kra%ene
s1 geometrijskim motivima sa ponekom Divotinjskom glavom 7mahom na Dezlima8. +ostoji
kompleks srodnih k1lt1ra koji s1 koristili ovaj dekorativni stil. "1lt1ra "imerana je takoJer
pripadala ovom kompleks1. -eJ1tim z!og tolike slinosti 1 k1lt1rnom repertoar1 ne moDe
se sa sig1rno%E1 reEi koji nalazi pripadaj1 kojoj k1lt1ri. Naj1oljiviji nalazi tog kompleksa s1
prikazi konjanika.
SKITI
Nakon njihova progona iz zapadne Azije ;kiti se opet spominj1 kod #ekateja i #erodota.
$d #ekatejevog djela sa1vano je samo par 1lomaka. #erodot nam je ostavio p1no vi%e
podataka. $n pi%e o njima vezano za vojn1 koj1 je perzijski kralj Uarije >. digao protiv njih
7,10.M,12. godine pr. "r.8. ;kiti s1 se pred njima povlaili i 1ni%tavali sve !1nare. +o%to s1
!ili nomadski stoari sa so!om s1 pov1kli i svoj1 stok1. Uarijeva vojska je ostala !ez hrane
i morala se pov1Ei sa skitskog podr1ja.
Nakon toga ;kiti ostaj1 vladari sjeveropontskog podr1ja sve do C>. st. pr. "r. kada ih
;armati napadaj1 s >stoka. ;kiti se postepeno povlae prema j1gozapad1 pod svojim
kraljem Aretom, preko U1nava 1 tkz. Odonj1 ;kitij1P. T1 rat1j1 sa makedonskim kraljem
Hilipom >>. +oetkom >. st. pr "r. postaj1 saveznici pontskog kralja -itridata 51patora 1 rat1
protiv &imljana. -eJ1tim, !a% 1 to vrijeme ponovo ih napadaj1 ;armati. $vi novi napadi s1
potp1no skr%ili ;kitsk1 moE. -alo!rojne preostale enklave !ile s1 1ni%tene 6otskom
ekspanzijom na istok 1 >>. ;t.
$ko 000 godina ;kiti s1 vladali ogromnim podr1jem ko!anskog sliva 7istona o!ala
Crnog mora8 i dana%nje j1Dne &1sije i istone :krajine. -eJ1 ;kitima s ovih podr1ja
postoje odreJene razlike. ;kiti iz ko!anskog sliva !ili s1 vrlo !ogati, a svoje poglavice s1
!irali. +ovijest im je sla!o za!iljeDena. : njihovim gro!nicama nema mnogo grkih importa.
;kitima iz j1Dne &1sije #erodot je posvetio cijel1 etvrt1 knjig1 svoje O+ovijestiP. $ni s1
6+
takoJer !ili veoma !ogati, no njima s1 vladali nasljedni kraljevi. : njihovim gro!nicama je
naJeno mnogo r1kotvorina grkog podrijetla i sve 1 svem1 njihova kom1nikacija sa 6rcima
je !ila mnogo intenzivnija. #erodot im je deNnirao granice na U1nav1 i Uon1. $n ;kite s
ovih podr1ja dijeli na "raljevske ;kite 7!asileioi8, ;kite nomade 7nomades8, ;kite
zemljoradnike 7georgoi8 i ;kite orae 7agroteres8. $va podjela dolazi iz 6rkog shvaEanja
po kojem s1 svi narodi izmeJ1 U1nava i Uona ;kiti. -eJ1tim pop1lacija koj1 s1 6rci
nazivali ;kitima i smatrali jedinstvenim narodom je zapravo !ila konglomerat raznih
naroda vrlo slinih jezikom i podrijetlom.
#erodotovi O"raljevski ;kitiP !ili s1 ;kiti 1 pravom smisl1, dominantno pleme ij1 s1
vlast priznavala ostala nomadska plemena s tog podr1ja. #erodotovi O;kiti nomadiP
1klj1ivali s1 ostale ;kite i njima srodna plemena koja s1 priznavala dominacij1 "raljevskih
;kita. Te dvije gr1pe s1 vodile nomadski Divot i inile ratnik1 elit1. O;kiti zemljoradniciP s1
!ili gr1pa ;kita i njima srodnih plemena koji s1 prihvatili sjedilaki nain Divota te se !avili
poljoprivredom i trgovinom. $ni dijele k1lt1r1, o!iaje i 1mjetniki stil s nomadskom
pop1lacijom te s1 po arheolo%koj ostav%tini, osim poljoprivrednih alata, gotovo identini.
#erodotovi O;kiti oraiP s1 1glavnom pripadnici starosjedilakih agrarnih zajednica koje s1
nomadima !ile prisiljene plaEati danak 1 Dit1 i ro!ovima. -eJ1 njima s1 !ili i +rotoslaveni.
#erodot takoJer spominje "alipide, helenizirane ;kite poljoprivrednike koji s1 Divjeli 1
zaleJ1 $l!ije i s kojima je on !io 1 direktnom kontakt1..
6lavni izvor skitskog !ogatstva, !ilo 1 "raljevskih, !ilo 1 ko!anskih, !ila je trgovina.
Trgovinom sa svojim sjevernim s1sjedima na!avljaj1 Deljezo i !akar sa "avkaza te zlato,
najvjerojatnije, iz altajskog gorja. "oliina zlata koji s1 ;kiti posjedovali !ila je 1 antici
legendarna te je inspirirala mit o Argona1tima i zlatnom r1n1. >skopavanja s1 potvrdila
postojanje zapanj1j1Eih z!irki zlatnih predmeta. Nije sig1rno kako je to zlato plaEeno. $d
6rka s1 do!ivali 1mjetnike predmete, maslinovo 1lje i vino, te je mog1Ee da se ti
predmeti koriste kao sredstvo plaEanja. $sim zlatom trgovali s1 Ditom, ro!ovima i krznima.
Crlo rano postaj1 jedan od glavnih grkih opskr!ljivaa Ditom. Trgovali s1 i s Asircima iji je
1tjecaj vidljiv i 1 skitskoj 1mjetnosti. Trgovina se nalazila 1 r1kama plemenskih prvaka koji
s1 njome namakn1li ogromna !ogatstva.
TakoJer tre!a spomen1ti Onomade srodne ;kitimaP, termin koji oznaava altajska
plemena srodna ;kitima koji s njima dijele mnoge elemente k1lt1re.
:+&ACA, &5(>6>3A > $2>bA3>
$ Divot1 ;kita najvi%e podataka nam daje #erodot. $n je svoja istraDivanja proveo 1
grad1 $l!iji, grkoj koloniji na sjevernoj o!ali Crnog mora. !og toga se njegovi podaci
mog1 direktno primijeniti samo na "raljevske ;kite i njihove vazale. -noge njegove prie
vezane za skitske ratne o!iaje i kraljevske pogre!e djel1j1 Bantastino. TakoJer njegovi
podaci s1 1glavnom prie lokalnih 6rka i heleniziranih ;kita. ;ve to nas 1p1E1je na
odreJeni skepticizam prilikom pozivanja na njegove podatke. >pak, arheolo%ka iskopavanja
s1 skoro 1 potp1nosti potvrdila #erodotove opise kraljevskih pogre!a. ;toga se moDe reEi
da je 1sprkos svem1 #erodotova knjiga vrijedan izvor inBormacija o skitskom nain1 Divota.
"od ranijih izvora ;kiti se spominj1 1 nekoliko Bragmenata #ekatejeve O+erijegezeP i 1
nekim Bragmentima +indarovih oda.
+o #erodot1 ;kiti s1 se na svom jezik1 nazivali ;kolotai. ;matrali s1 se potomcima
Targitaja koji !ija%e sin +apeja i kEeri rijeke 2oristen 7danas Unjepar8. $n je imao tri sinaK
(ipoksaisa, Arpoksaisa i "olaksaisa. +red njih s1 sa ne!a pala tri zlatna predmeta4 pl1g i
jaram, dvosjekla sjekira i kaleD. "olaksais je jedini 1spio dotakn1ti predmete jer !i oni
poeli gorjeti kada s1 ih starija !raEa pok1%ala takn1ti. Tada je on iza!ran za kralja. ;matra
se da s1 njegovi potomci pleme +arlata koje daje kraljeve, dok od (ipoksaisa dolazi pleme
A1hata, a od Arpoksaisa plemena "atijara i Traspijaca. 6rki naseljenici izjedna1j1
Targitaja sa #eraklom.
$snovne privredne aktivnosti veEine ;kita !ile s1 kao i 1 ostalih nomadskih
plemena4 stoarstvo i lov. "asnije se razvila veE spomen1ta trgovina, te nametanje daEa
pokorenim poljoprivrednicima i grkim gradovima. >pak #erodot nam je ostavio za!ilje%ke o
proizvodnji ko!iljeg mlijeka. +i%e da se mlijeko do!ivalo tako %to !i ro!ovi p1tem cijevi
1p1hivali zrak 1 vagin1 ko!ile dok !i ih dr1gi m1zli. $vim post1pkom s1 sise ko!ila tre!ale
na!rekn1ti i davati !olje mlijeko. To mlijeko se vjerojatno koristilo za proizvodnj1 k1misa,
alkoholnog piEa od Bermentiranog mlijeka koje je !ilo pop1larno na cijelom podr1j1 stepa.
),
Neki ;kiti s1 kasnije prihvatili sjedilaki nain Divota pa ak i osnovali gradove o kojima Ee
kasnije !iti vi%e govora.
+odr1je "raljevskih ;kita !ilo je podijeljeno na etiri okr1ga, svaki je imao svog
g1vernera kojeg !i postavio kralj. Njegova d1Dnost je !ila 1!iranje daEa od zemljoradnika i
grkih gradova. : sl1aj1 rata zemlja !i se dijelila na tri okr1ga od kojih !i svaki da po
vojsk1 sa zapovjednikom. akon im je !io neo!ina mje%avina despotizma i rodovskog
prava. +rimjerice, kada !i kralj nekoga os1dio na smrt 1z njega !i !ili 1!ijeni i svi njegovi
m1%ki roJaci da !i se iz!jegla krvna osveta.
#erodot dosta vremena posveE1je opis1 skitskih ratnih o!iaja. +o njem1 ;kiti !i
skalpirali neprijatelje koje !i 1!ili 1 !ici i njihove skalpove nosili kao marame na 1zdama.
Neki s1 takoJer izraJivali odjeE1 i to!olce od lj1dske koDe. $d glava pose!no omrzn1tih
neprijatelja izraJivali !i vreve, siroma%niji tako da !i 1n1tra%njost o!loDili goveJom
koDom, a !ogatiji zlatom. Takve l1!anje jo% nis1 pronaJene. #erodot tvrdi da ;kiti %t1j1
#estij1, 6ej1, e1sa, Apolona, ne!esk1 ABrodit1, #erakla i Aresa, te da #estij1 zov1 Ta!iti,
e1sa +apeja, 6ej1 Api, Apolona 5tosir, ne!esk1 ABrodit1 Arigimpasa, a #erakla Targitaj.
"raljevski ;kiti jo% po%t1j1 i +osejdona kojeg zov1 Tagimasad. NajvaDnija je !ila Ta!iti,
!oDica vatre i zvijeri, koj1 s1 naje%Ee prikazivali kao pol1MDen1, pol1Mzmij1 okr1Den1
Divotinjama, naje%Ee gavranom i psom. ;kiti nis1 gradili hramove i Drtvenike veE s1 svoje
vjerske o!rede, 1glavnom Drtve, o!avljali na !ilo kojem mjest1. bini se da nis1 smatrali da
!i vjerske o!rede tre!alo izvoditi na nekim odreJenim, posveEenim mjestima. Takvo
mi%ljenje je prevladavalo i meJ1 iranskim plemenima. NaJeno je nekoliko nalaza sa
religioznom namjerom pop1t ritona.
NajveEi !roj skitskih nalaza dolazi iz kraljevskih gro!nica. Te gro!nice s1 zapravo
!ile t1m1li, a naJene s1 i 1 j1Dnoj &1siji, i 1 ko!anskom sliv1, i 1 Altajskom gorj1. +remda
ih zovemo kraljevskima samo 1 manjem !roj1 njih s1 pokopani kraljevi dok s1 1 veEini
pokopani iza!rani poglavice i !ogatiji lanovi plemena. Na gro!nice i njihov sadrDaj vratiti
E1 se kasnije a sada E1 opisati sam pokop. 2olje !i !ilo reEi da E1 prenijeti #erodotov opis
koji je 1 velikom dijel1 potvrJen. Nakon smrti kraljevo tijelo !i !alzamirali te ga na kolima
vozili do vazalnih plemena. +ripadnici tih plemena !i rezali djeliE 1ha, !rijali glav1,
zarezivali r1k1 i pro!ijali dlan lijeve r1ke. Nakon toga !i se priklj1ili povorci koja !i i%la do
sljedeEeg vazalnog plemena. +rilikom te procesije lj1di koji !i i%li ispred kola nosili s1
motke s natakn1tim glavama Divotinja koje s1 tre!ale otjerati zle d1hove. Taj o!iaj je
vjerojatno !io ostatak nekog starog animalistikog vjerovanja. Nekoliko takvih glava je
dosada pronaJeno.
Nakon %to !i o!i%la sva plemena povorka !i stigla do o!lasti rijeke 6er koja danas
jo% nije identiNcirana. #erodot kaDe da s1 tamo !ile gro!nice ;kitskih kraljeva. +o%to s1
stavili mrtvaca 1 gro!nic1 zadavili !i neke njegove prileDnice, sl1ge i konje, te ih stavili 1
gro!nic1. :z to !i dodali jo% mnogo sre!rnih i zlatnih predmeta pa na sve to naspeli veliki
zemljani h1mak.
Nakon %to je pro%la jedna godina ;kiti !i se vratili do gro!a i zadavili jo%
pedesetoric1 sl1ga sa konjima pa ih za!oli na kolce oko t1m1la. $vo jo% nije potvrJeno
premda s1 1 mnogim gro!nicama naJeni konji i tijela sl1g1, ni%ta nije naJeno oko
gro!nice. Uod1%e, ta tijela !i ostavila veoma malen trag koji se ne !i morao sa1vati do
danas. Nakon pogre!a ;kiti !i i%li 1 %ator gdje s1 !acali sjemenke kana!isa na 1grijano
kamenje i 1disali dim. Arheolozi s1 1istin1 na%li sjemenke kana!isa 1 asocijaciji s
kamenjem koje je pokazivalo tragove zagrijavanja. $ svakodnevnom Divot1 zna se vrlo
malo. #erodot se nije !avio ovim pitanjem tako da se t1 oslanjamo na arheolo%ke nalaze.
NaJeni s1 glineni modeli kola s kraja 9. st. pr. "r. namo da s1 p1tovali 1 kolima ali ne
znamo jes1 li 1 kamp1 Divjeli 1 kolima ili 1 %ator1. $djeEa im je !ila sa%ivena od koDe,
krzna i v1ne. -1%karci s1 od or1Dja i opreme nosili l1kove, trolisne strjelice, maeve,
!odeDe, koplja sjekire, noDeve, pij1ke i lasa. +ronaJeni s1 i neki primjerci grkih %titova i
kaciga. -eJ1 Denskim pogre!nim prilozima nalazimo mnogo ogledala. bini se da s1
ogledala imala religiozno znaenje, kao %to to prikaz1j1 neki prikazi !oDica sa ogledalima.
>zgled ;kita jo% ne moDemo rekonstr1irati. >pak na temelj1 nalaza srodnih ;kita i +anzirika
1 Altajskom gorj1 smatramo da s1 tetovaDe !ile znak vi%eg socijalnog stat1sa.
Ualeko od #erodotovih oij1 nalazila s1 se skitska naselja. Uo C. st. pr. "r. ima ih vrlo
malo ali im se !roj tada naglo poveEava. Uo danas ih je 1stanovljeno stotinjak. CeEina ih je
!ila 1tvrJena. ;vjedoe o promjenama skitskih o!iaja, kao i o tome da ih se ne smije
)1
tretirati kao Ohrp1 rato!ornih stoara.O "1lt1ra koj1 im pripis1jemo !ila je sloDena i
heterogena, mijenjala se s vremenom, a povjesniari s1 za!iljeDili samo njezin mali dio.
Neka naselja s1 !ila impresivnih dimenzija i moDe ih se smatrati pravim gradovima
7"arat1lskoe, 2elskoe 7!liz1 +oltave88. +ronaJene s1 !rojne radionice za prerad1 metala,
o!rad1 kosti, izrad1 keramike, nakita, itd. 2elskoe je oigledno !io o!rtniko sredi%te %ireg
podr1ja. +ose!no dojmljiv dio grad ine !edemiK na nekim mjestima do <0 metara %iroki i
? metara visoki. Njihova 1k1pna d1ljina iznosi << kilometra. : grad1 s1 naJene tis1Ee
Bragmenata grke keramike, najvi%e iz C> i C st. pr. "r. :voz opada tijekom >C st. a 1 >>>. st.
pr. "r. potp1no prestaje %to je najvjerojatnije povezano sa sarmatskim napadima. : sloj1 iz
CM>C. st. pr. "r. naJene s1 dvije geme, jedan pantikapejski noviE te !ronana strijela i
vreteno s grkim natpisom. Ti nalazi 1p1E1j1 na pris1tnost 6rka 1 2elskoe1 vjerojatno
majstora koji s1 do%li raditi 1 lokalne radionice.
: >C. st. pr. "r. sredi%te skitske moi !ila je 1tvrda "amenskoe gorodi%e na Unjepr1
!liz1 Nikopola. $d kraja >>. st. pr. "r. do >. st. pos. "r. centar "raljevskih ;kita je 1 grad1
Neapolis1 na "rim1. Neaplis je osnovao skitski kralj ;kil1r koji se sa dijelom ;kita pov1kao
na "rim pred ;armatima. Na akropoli grada mogle s1 se naEi mnoge javne zgrade
sagraJene od kamena s krovovima od crijepa 1kra%ene elegantnim st1povima,
dekoriranim kapitelima te !ronanim i mramornim stat1ama. NaJene s1 dvije !iste koje
predstavljaj1 skitske kraljeve ;kil1ra i +alaka. Trgovina je !ila vrlo razvijena. $staci grkih
amBora svjedoe o 1voz1 grkog vina. : !lizini Neapolisa se nalazi nekropola 1 sklop1 koje
se nalazi ma1zolej skitske kraljice.
SLAVNI SKITI
Neki 1gledni ;kiti ostavili s1 d1!ok dojam na crnomorske 6rke, a nekima se slava
pro%irila i do matine 6rke. Najpoznatiji je !io Anaharsis 7Anakharsis8 !rat kralja ;a1lija.
$n je 1 tradiciji postao prototip plemenitog !ar!arina te je 1vr%ten 1 ;edam m1draca.
+l1tarh ga je 1klj1io 1 svoje djelo O6oz!a ;edam m1dracaP. >ma poasn1 1log1 1
(1kijanovoj pripovijetci OToksaridP. +rikazan je kao plemeniti !ar!ar koji nije podloDan
grkim manama kao %to s1 pohlepa, vlastohleplje i nemoral. Takve predodD!e s1 potekle
od crnomorskih 6rka koji s1 poznavali ;kitske o!iaje i stavove. : OToskarid1P prikazano je
kako Anaharsis 1 +irej1 1poznaje skitskog lijenika Toskarida koji ga vodi 1 Aten1, 1poznaje
sa ;olonom i omog1E1je Atenjanima da prihvate njegov plemeniti 1m. Na kraj1 je
Anaharsis postao atenski graJanin i jedini stranac iniciran 1 ele1zinske misterije. Ti
dogaJaji se datiraj1 izmeJ1 ,9?. i ,92. godine pr. "r. Nakon ;olonove smrti nap1stio je
6rk1 i oti%ao 1 "izik gdje je !io posveEen 1 "i!eline misterije. +ostao je veliki zagovornik
grke religije i k1lt1re. Nakon povratka 1 ;kitij1 poeo je promicati grk1 k1lt1r1 i religij1 te
je pok1%ao 1temeljiti "i!elin k1lt meJ1 svoji s1narodnjacima kao isp1njenje zavjeta. ;kiti
s1 ga meJ1tim prijavili svom kralj1, Anaharsisovom !rat1, koji ga je 1!io jer je ovaj
prihvatio grke o!iaje. #erodot kaDe da s1 ;kiti zatrli svak1 1spomen1 na Anaharisa i da,
kada pitani, kaD1 da je to netko tko je oti%ao 1 6rk1 i prihvatio strane o!iaje, a njima ne
znai ni%ta.
"rajem >C. ili poetkom >>>. st. pr. "r. pojavila s1 se Anaharsisova pisma, njih deset,
koja govore protiv !ogatstva i ropstva te, 1 !iti izraDavaj1 stavove kinike NlozoBske %kole.
Ta pisma s1 najvjerojatnije krivotvorine jer negiraj1 grke zakone i k1lt1r1, dok im se
#erodotov Anaharsis divio.
#erodot nam donosi pri1 o ;kil1, skitskom kralj1 iz C. st. pr. "r. $tac m1 je !io
skitski kralj, a majka 6rkinja iz >stra koja ga je na1ila itati i pisati. Nakon oeve smrti
postao je kralj. 2io je od1%evljen svime %to je grko. ato !i svako s vremena na vrijeme
poveo vojsk1 na $l!ij1, ostavio je pred vratima grada, a sam 1lazio 1 grad. : grad1 je Divio
grkim nainom Divota, nosi je grk1 odjeE1, k1pio k1E1 i prinosio Drtve grkim !ogovima.
Tako !i Divio po mjesec dana, a zatim se vraEao ;kitima. -eJ1tim kada se pok1%ao
posvetiti 1 Uionizov k1lt neki 6rk je to rekao njegovim tjelohraniteljima hvaleEi se da s1
grki !ogovi tako do!ri da ih i skitski kralj po%t1je. Tjelohranitelji s1 to javili vojsci koja je
iza!rala ;kilova !rata $ktamasada za kralja. ;kil je po!jegao Traanima koji s1 ga na kraj1
ipak izr1ili $ktamasad1. $vaj ga je pak dao pog1!iti. $va pria je !ila lokalna ol!ijska
pria koj1 je #erodot 1o dok je tamo vr%io svoja istraDivanja. Nije postigla opE1
pop1larnost pop1t one o Anahaksis1. $!je prie pokaz1j1 veliki konzervativizam ;kita i
njihov1 privrDenost svojim o!iajima.
3o% jedan kralj kojeg svakako valja spomen1ti je Areta iz >C. st. pr. "r. $n je pok1%ao
osnovati prav1 skitsk1 drDav1. "ovao je vlastiti novac i %irio svoj1 drDav1 prema zapad1. To
)2
se dogaJalo za vrijeme sarmatskih napada sa istoka. Areta je <0,. godine pr. "r. prodro 1
Uo!r1dD1 i do "alatisa ali nije sig1rno je li osvojio sve trake zemlje. ;pominj1 se njegovi
ratovi sa O#istrijanimaP koji s1 vjerojatno 6eti. <<9. godine pr. "r. pogin1o je 1 !or!i sa
Hilipom >>. -akedonskim. $ njem1 nam je podatke dao Trog +ompej.
GROBNICE
6ro!nice s1 naj!ogatiji izvor skitskog materijala. Najvi%e ih nalazimo 1 sliv1 "1!ana,
na Tamanskom pol1otok1, na "rim1 i na Unjepr1. Nalazimo ih i 1 sjeveroMzapadnoj &1siji,
+r1skoj, -aJarskoj i na istonom 2alkan1, ali 1 znatno manjem !roj1 sa siroma%nijim
prilozima. >zvrsno o1vane gro!nice plemena srodnog ;kitima ostale s1 sa1vane 1
+azirik1 na Altajskom gorj1. : svim ovim gro!nicama nalazimo, 1z tijelo mrtvaca, i 1kope
konja, te prilog 1kra%ene skitskim animalnim stilom. Calja spomen1ti da je veEina gro!nica
!ila opljakana jo% 1 antikim vremenima. $sim iz nekoliko neopljakanih, nalaze
do!ivamo i iz skrivenih komora koje pljaka%i nis1 na%li.
: kraljevskoj gro!nici 1 "ostromorskoj gro!na odaja se sastojala od etiri velika
st1pa koja s1 !ila 1okvirena vodoravnim gredamaK na d1!ini od 2.20 metara nalazili s1 se
o!redno slomljeni predmeti koji s1 pripadali pokojnik14 Deljezni lj1skasti oklop s !akrenim
lj1skama na ramenima i donjem r1!1, etiri koplja, tanki okr1gli Deljezni %tit 1kra%en
lijevanom, zlatnom ploicom 1 o!lik1 jelena 7slika8, dva koDna to!olca s !ronanim
strijelama, ne%to konjske opreme, veliki !r1s i keramiko pos1Je. "vadratni prostor je !io
isp1njen vrsto na!ijenom zemljom 1 kojoj s1 leDali kost1ri 1< lj1di. >zvan kvadrata nalazili
s1 se skeleti 22 konja poloDenih 1 parovima.
: jednoj gro!nici 1 "elermes1 tijelo poglavice je !ilo netakn1to. Nosio je !ronan1
kap1 s dvije zlatne dijademe, od kojih je jedna imala emajliran1 dekoracij1 1 o!lik1 zlatnih
rozeta, cvjetova i sokola, dok je dr1ga imala samo cvjetove. :z desn1 r1k1 m1 je !io
poloDen !odeD sa zlatnom dr%kom 1kra%enom prikazima 1dovi%ta i genija, a na jednoj
strani sjeiva se nalazila Ng1ra jelena 1 pol1leDeEem poloDaj1. NaJena je i jedna Deljezna
sjekira 1kra%ena genijima i Divotinjama od zlata. Na podr1j1 ko!ana jo% valja spomen1ti
gro!nic1 :lkso gdje je dosada naJen najveEi !roj Drtvovanih konja 7oko 0008, 3elisavetinsko
i 6ro!nic1 sedmero !raEe.
Na podr1j1 "raljevskih ;kita tre!a spomen1ti ;mel1, -elg1nov betromilk,
Aleksandropol, Nikopol, ;olokha, $g1z, i Tsim!alk1 na rijeci Unjepr1, te Altin $!1, Carski
"1rgan i "1l $!1 na "rim1. $d krimskih gro!nica najveEa je Carski "1rgan sa svojih 1?
metara visine i preko 290 metara opsega.
>pak, naj!ogatija je "1l $!a. Uatirana je 1 >C. st. pr. "r. ;redi%nja komora je ak veEa
od one 1 Carskom "1rgan1 s d1Dinom , metara, %irinom 0., metara te visinom ,., metara.
: komori se nalazilo kraljevo tijelo 1 lijes1 od empresa. (ijes je !io o!loDen slonovaom na
kojoj je neki grki 1mjetnik 1rezao scene iz +arisova s1da. Nosio je krznen1 kap1 1kra%en1
zlatnim trakama. Na r1kama je nosio zlatne nar1kvice 1kra%ene Ng1ralnim prikazimaK na
jednoj s1 !ili prikazani +elej i Tetida, a na dr1goj 5ol i -nemnon. Nar1kvice s1 takoJer !ile
djelo grkih majstora. 6rke izrade !io je i dr1gi par elektronskih nar1kvica sa zavr%ecima
1 o!lik1 sNngi, kao i elektronski privjesci sa njegove odjeEe. +ored kralja leDao je veliki
skitski ma 1 zlatnim koricama7slikam8.6ornji dio korica je 1kra%en prikazom morskog
1dovi%ta s prednjim dijelom konja, a ostatak korica je 1kra%en prikazima lavova koji
napadaj1 jelene. : !lizini tijela je stajao kotao sa mesom. $ko tijela s1 stajale etiri male
stat1e. Najzanimljivija je ona koja prikaz1je dva ;kita kako pij1 iz iste a%e. $statak
kraljevog or1Dja se nalazio 1 drvenoj k1tiji.
: slinoj komori tijelo jedne Dene je leDalo na odr1. Na glavi je nosila elektronsk1
dijadem1, oko vrata zlatn1 ogrlic1, na r1kama nar1kvice, a na prstima prstenje. $ko str1ka
je nosila dva velika medaljona s prikazom Atenine glave, koja s1 vjerojatno ranije pripadala
nekom grkom hram1. >zmeJ1 koljena joj je leDala slavna vaza iz "1l $!e. $va elektronska
vaza je najpoznatiji nalaz iz "1l $!e, te jedan od najpoznatijih skitskih nalaza 1opEe.
;redi%nji dio vaze je 1kra%en Brizom s prikazom skitskog logora za vrijeme ili nakon !itke.
+rikazan je kralj ili poglavica kojem glasnik daje por1k1, jedan ratnik kako previja nog1
ranjenom dr1g1 i jo% jedan ratnik kako ranjenom dr1g1 previja 1sta. $vaj Briz predstavlja
jedan od rijetkih viz1alnih prikaza ;kita sa njihovom odjeEom i opremom.
+ored nje je leDalo zrcalo grke izrade stavljeno na skitsk1 r1k1. : komori do ove
naJena s1 tijela Deninih dvorkinja. :z svak1 je naJen veliki noD i skitsko zrcalo na dr%ci od
!jelokosti. >z "1l $!e takoJer dolazi i zlatna Ng1ra 1eEeg jelena koja je vjerojatno sl1Dila
kao centar %tita. Hig1ra je grke izrade.
)3
Naj!ogatija gro!nica s Unjepra se nalazi 1 bertomlik1, a datirana je 1 C. st. pr. "r.
#1mak je !io visok 20 metara s opsegom od <<0 metara. +romjer glavne odaje je pri vrh1
iznosio 0.9, metara, a sama odaja se %irila prema dn1 sve do d1!ine od 10 metara. >z nje
se 1lazilo 1 etiri !one odaje, a iz etvrte opet 1 pet1. : j1goistonoj odaji naJen je jedan
kotao, ostaci kost1ra, noDevi, strijele, zlatne ploice i trake koje s1 !ile pri%ivene na odjeE1
te k1ke za vje%ane odjeEe. : sjeveroistonoj odaji !ilo je %est amBora, jedno !ronano
ogledalo, jedan kost1r s !ronanim torkvesom, zlatnim na1%nicama i prstenima, ostaci
jedne dr%ke !ia od slonovae i zlata, <99 zlatnih traka s predstavama Divotinja, 1dovi%ta
i nekoliko predstava grkih mitova te mnogo dr1gog zlatnog nakita. : j1gozapadnoj odaji
leDao je kost1r sa zlatnim torkvesom, na kojem !ija%e o!je%eno 12 Ng1ra lavova, s
ostacima kap1ljae i 2, zlatnih ploica 71 o!lik1 griBona8, pojasom, naz1vcima zlatnim i
!ronanim pos1dama, to!olcem sa strijelama i !iem. +ored njega nalazio se jo% jedan
kost1r sa slinom opremom. : sjeverozapadnoj odaji na ostacima jednog odra o!ojanog
svijetloplavom i tamnoplavom !ojom leDao je kost1r Dene s na1%nicama i zlatnim
ploicamaK njena glava i gornji dio tijela !ili s1 pokriveni p1rp1rnim velom sa ,9 zlatnih
ploica, iji raspored odgovara kont1rama kap1ljae. +ored nje leDao je kost1r jednog
m1%karca s nar1kvicama i noDevima. : zapadnom dijel1 te odaje naJena je poznata vaza
iz betromlika. Caza je od sre!ra i ima 1gravirane !iljke i ptice, a na gornjem dijel1 nalaze
se dva Briza. : niDem s1 predstavljeni ;kiti kako o!1avaj1 konje, a 1 gornjem griBoni.
+ored nje je naJena velika sre!rna zdjela s 1graviranim akantovim li%Eem i Ng1rom jedne
Dene. Ta dva predmeta s1 grke izrade. : petoj odaji !ili s1 kotlovi i ostali predmeti od kojih
s1 najimpresivnije korice maa.
Najzanimljivija je gro!nica 2. +od i zidovi s1 !ili najveEim dijelom zastrti crnim
p1stom privr%Eenim avlima i zakovicama. $d namje%taja s1 naJeni drveni stolovi na
rasklapanje, drvene pos1de za hran1, jedan zlatnim limom 1kra%en do!o% 1 o!lik1
pje%anog sata i jedan Diani instr1ment slian l1tnji. 3edan dvostr1ki koveg d1g 0.20
metara, s vanjske strane 1kra%en aplikacijama od !rezine kore i koDe a izn1tra postavljen
crnom tkaninom naJen je prazan. : njega s1 mogla stati dva tijela. -eJ1 odjeEom nalazio
se jedan Denski kap1t od vjeverijeg krzna postavljen konjskom koDom i jedan odgovaraj1Ei
prsl1k postavljen sam1rovinom i dr1gim krznom, zatim %iroka m1%ka ko%1lja od !iljnih
vlakana i dva para Denskih izama od krzna.
: led1 s1 takoJer ostala sa1vana tijela poglavice i njegove Dene koja s1 !ila
iz!aena iz kovega. Zena je imala oko etrdeset godina i pripadala je e1ropskom tip1.
"osa joj je !ila o!rijana, a tijelo !alzamirano. 3edna pletenica njezine kose leDala je 1
koveDiE1 pored nje. -1%karac je imao oko %ezdeset godina i pripadao je mongoloidnom
tip1. $n je !io 1!ijen 1 !or!i s dva 1darca sjekirom 1 glav1 i !io skalpiran prije nego %to s1
njegovi lj1di 1spjeli povratiti tijelo i pri%ili m1 laDni skalp. Tijelo m1 je !ilo 1kra%eno
tetovaDamaK najvjerojatnije oznaka stat1sa. Nosio je laDn1 !rad1 od konjske dlake.
animljivo je napomen1ti da s1 ostali m1%karci 1 +azirik1, 1glavnom e1ropskog tipa, !ili
o!rijani, dok je poglavica, koji nije mogao prirodno p1stiti !rad1, nosio 1mjetn1. >z toga se
moDe zaklj1iti da je !rada takoJer predstavljala stat1sni sim!ol. $vdje tre!a napomen1ti
da s1 !alzamiranja 1 potp1nosti odgovarala #erodotovom opis1.
: gro!nici , naJene s1 neke zadivlj1j1Ee tkanine. 3edan perzijski tepih, povr%ine 0
metra kvadratna, o!ojan D1tom i tamnocrvenom !ojom ima !iljne ornamente 1 sredini i
dva niza Ng1ra.K 1n1tra%nji ini povorka jelena, a vanjski kolona jahaa. 7slika8 -eJ1
zastorima od p1sta s aplikacijama dva se pose!no isti1. Na jednom je predstavljeno
1dovi%te s lavljim tijelom, krilima lj1dskom glavom i rogovima 1 !or!i s jednom
Bantastinom divovskom pticom.7slika8 Na dr1gom je prikazan gologlav jaha 1 kratkom
ogrta1 koji prilazi jednoj Ng1ri o!rijane glave koja ima %1!ar1 i d1g1 odjeE1 i sjedi na
prijestolj1 1z Odrvo DivotaP. Na jednom pokrov1 od p1sta za koije javljaj1 se prikaz
la!1dova 1 kineskom stil1. TakoJer valja spomen1ti izvrsno o1vana kola naJena 1 ovoj
gro!nici Cisoka s1 tri metra i sastoje se od tri okvira povezana za%iljenim motkama i
koDnim remenjem. ;vaki od etiri velika kotaa ima <0 potpornja. $sovine nis1 imale
centar rotacije, tako da s1 se kola mogla koristiti samo na ravnom tl1. -eJ1tim !ilo ih je
lako rastaviti i opet sastaviti. : veEini gro!nica naJena pokrivala za glav1 konja. CeEina
njih je 1kra%ena rogovima. animljivo je jedno 1kra%eno glavom divokoze na kojoj se leDi
ptica. naenje ovih pokrivala nam je nepoznato. TakoJer, 1 svim gro!nicama +azirika
naJeni s1 razni drveni i metalni nalazi 1kra%eni 1 animalnom stil1.
)4
:kopi 1 sjeveroMzapadnoj &1siji s1 !ili mnogo skromnijiK nalazimo manje zlata, a !roj
Drtvovanih konja rijetko prelazi dva. : +r1skoj 1opEe nema konja. : -oldaviji i 21kovini
nalazimo neke gro!nice iz >C. st. pr. "r. >z tog razdo!lja potje1 gro!nice iz -aJarske od
kojih s1 najpoznatije Tapioszentmarton i oldhalomp1szta.
SKITSKA UMJETNOST
$riginalna skitska 1mjetnost se razvila iza vrijeme C>>. i C>. st. pr. "r. &aJena je 1
Divotinjskom stil1. Zivotinjski stil je 1mjetniki izraz svojstven narodima e1roazijskih stepa.
To je 1mjetnost %ara i o!lika 1 kojem s1 nat1ralistiki prikazi Divotinja podreJeni opEem
osjeEaj1 za ritam. : 51ropi s1 taj stil najvi%e razvili ;kiti. Njihova 1mjetnost se 1glavnom
oit1je 1 dekoraciji svakodnevnih predmeta pop1t sjekira, noDeva, konjske opreme, itd.
(j1dski prikazi skoro 1opEe ne postoje, teme s1 naje%Ee Divotinje, pose!no jeleni, prikazi
s1 !ogato ornamentirani i stilizirani, doslovno preno%enje o!lika iz prirode se iz!jegava..
-noge primjerke skitske 1mjetnosti moDemo naEi 1 kraljevskim gro!nicama pop1t zlatnih
jelena i pantere iz "elermesa. -eJ1tim ne smijemo misliti da je animalna 1mjetnost !ila
isklj1iva povlastica !ogatih. To je doslovno !ila 1mjetnost naroda, po%to je svaki ;kit
mogao sam 1krasiti svoje predmete iz svakodnevnog Divota. Tako nalazimo mno%tvo
predmeta nainjenih od kosti ili !ronce 1kra%ene 1 animalnom stil1.
&azlozi z!og kojih je s1 Divotinjske Ng1re gotova jedine teme skitske 1mjetnosti
postaj1 jasni ako pok1%amo shvatiti nain Divota koji j1 je nadahn1o. Naime, nomadima je
1pravo lov predstavljao vrh1nski 1Ditak. +oljodjelsko stanovni%tvo je koristilo Divotinje kao
tegleE1 stok1. ;kiti s1 pak Divotinje vidjeli 1 divljem i gracioznom trk1 ili 1 !or!i za
preDivljavanje. ;toga s1 i razvili 1mjetnost kojom pok1%avaj1 1hvatiti Divotinje 1 pokret1.
Nekoliko k1lt1rnih i 1mjetnikih tradicija se moralo 1dr1Diti da !i od skitske
1mjetnosti napravilo ono %to jest. 3edna nit je poticala iz AnatolijeK 1 Alaka #ijik1 s1 naJeni
prikazi jelena s rogovima iz \>C. pr. "r. raJeni 1 stil1 koji slii skitskom. 3o% odreJeniji
1tjecaj 2liskog istoka pokaz1j1 Ng1re na zlatnom pektoral1 iz ijeva 1 "1rdistan1 iz C>>. st.
pr. "r. za vrijeme skitske pris1tnosti 1 zapadnoj Aziji. Tamo%nji 1mjetnik je Divotinjske Ng1re
raJene 1 skitskom stil1 kom!inirao s elementima karakteristinim za asirsk1 1mjetnost
7!ikovi s lj1dskim glavama, stilizirano drveEe, itd8. +o tome se pretpostavljada je to !lago
pripadalo kralj1 2artat1i, saveznik1 Asiraca iz vremena oko '90. pr. "r. : kasnijem
razdo!lj1 asirski 1tjecaj je vidljiv na ovom dijel1 oglava 1 o!lik1 griBona i ovom zlatnom
1nj1 1kra%enom prizorima Bantastinih Divotinja, o!a iz sliva "o!ana i iz >C. st. pr. "r.
+ri istraDivanj1 porijekla skitske 1mjetnosti valja drDati na 1m1 religiozno znaenje
koje s1 prikazi Divotinja imali za e1roazijske nomade. "od skoro svakog stepskog naroda
moDemo pronaEi neki o!lik vjerovanja 1 Divotinjske pretke ili 1 d1hove 1 Divotinjskom
o!lik1 koji svojim magijskim moEima pomaD1 d1%ama da doJ1 do zagro!nog svijeta.
+rikazi Divotinja s1 takoJer mogli !iti i znamenja neke meJ1plemenske kaste ratnika na
konjima koji s1 ih nosili gdje s1 vladali.
Na ovim tradicijama nastala je speciNna skitska 1mjetnost koja je 1sto !ila
o!ogaEena 1mjetnikim tradicijama dr1gih naroda. +rimjerice, 1 skitskoj 1mjetnosti dosta
esto vidimo prikaze Divotinja 1 kojima ekstremitet jedne Divotinje postaje glava dr1ge.
Takav nain prikazivanja je vjerojatno pre1zet od #etita. Tehnika emajliranja kojim s1
1kra%eni mnogi predmeti je pre1zeta od +erzijanaca.
;ada tre!a spomen1ti jedn1 dr1g1 vrst1 1mjetnikih djela4 radove grkih majstora
za skitske nar1ioce. -eJ1 prve radove spada jelen iz "ostromorske koji djel1je !eDivotno
1 1spored!i sa skitskim jelenima. >z1zetno kvalitetne predmete grkog podrijetla 1glavnom
nalazimo 1 gro!nicama "raljevskih ;kita. T1 spadaj1 ranije opisane vaze iz betromilka i "1l
$!e. Ti predmeti izvrsno prikaz1j1 spoj skitskog i grkog svijetaK skitski motivi pop1t logora
i treniranja konja prikazani na grki nain p1tem narativnog Briza. : ovom kontekst1 tre!a
spomen1ti latni to!olac iz betromilka na kojem je vjerojatno prikazan Ahilej meJ1
(ikomedovim kEerima. ;redina to!olca je 1kra%ena ovim motivom iz grke mitologije, a
1okvirena je Brizom koji prikaz1je Divotinje 1 !or!i s gornje strane i !iljnim motivima s
donje. -aleni dio povr%ine koji je OispaoP iz glavne kompozicije 1kra%en je prizorom !or!e
trij1 Bantastinih Divotinja. 3o% valja spomen1ti zlatni e%alj iz ;oloke. :kra%en je
aplikacijom koja prikaz1je tri ;kita 1 !or!i. Uvojica s1 pje%aci a jedan je na konj1. 2or!a se
odvija preko tijela 1mir1Eeg konja. >spod ovog prikaza nalazi se Briz s prikazima lavova 1
1nj1. Na ovim primjerima vidimo Ng1ralne prikaze, raJene na grki nain, 1okvirene
prikazima Divotinja omiljenom skitskom temom. ;re!rna vaza iz Coroneza 1kra%ena je
narativnim Brizom koji pokaz1je skitski kamp prije !itke. +rikazani s1 zapovjednici kako
)5
vijeEaj1, isk1sni skitski ratnik koji mlaJem dr1g1 pokaz1je kako koristiti l1k i gr1p1 ratnika
kako se priprema za !or!1.
+. A,")$6($ 7#erodot8
- Divjeli s1 sjeverozapadno od ;kita, prema r1!1 svijeta
- danas se stavljaj1 1 Transilvanij1 oko rijeke -aros
- opisani s1 kao lj1di s gomilom zlatnog nakita
1. N'/6$ 7#erodot8
- Ne1ri s1 Divjeli sjevernije od Agatirsa te ih neki smje%taj1 na j1goistok +oljske
- izjednaavaj1 se, !ilo sa ;lavenima, !ilo s 2altima
3. S$,$-$ 7#erodot i ;tra!on8
- Divjeli s1 nomadskim Divotom 1 !lizini 5neta s 3adrana i danas se smje%taj1 1 maJarsk1
ravnic1
5. M'2"-?2'-$ S lj1di 1 crnim kap1tima 7#erodot i #ekatej8
- ovaj je narod vrlo m1tan pojam
- neki ih pok1%avaj1 izjednaiti sa 1groNnskim narodima koji s1 Divjeli prema sjever1,
!avili se lovom i !ili odjeveni 1 krzna
:. A-.6*I"A$ S lj1doDderi 7#erodot
- Dive sjeverno od Crnoga mora, najdalje od svih S nikakve ceste ne prolaze kroz njihov1
zemlj1, oni nemaj1 o!iaja ni zakonaK o!lae se pop1t ;kita, ali govore nekim dr1gim
jezikom i jed1 svoje lj1de
- mnogi s1 ih pok1%avali identiNcirati S moDda s1 to -ordvini koji s1 !oravili 1 sredi%njoj
-oskoviji i govorili s1 1groNnskim jezikom
+rema istok1 p1t je !io jo% !ajkovitiji nego prema sjever1. Tamo je morao postojati $cean,
kao i onaj na apad1. Najprije se mislilo da je to Crno more, zatim Azovsko more pa
"aspijsko jezero. "ad s1 pre%li i t1 granic1 shvatili s1 da je $cean mnogo dalje i da je
kopno mnogo veEe nego %to s1 to prije mislili.
<. G'2*-$ i B/.$-$
- danas se smje%taj1 oko 1tvrJenog naselja 2elskoe Tkod #erodota 6elonT koje se nlazilo
1 zemlji 21dina
- to je moralo !iti 1 po%1mljenoj stepi zapadno od rijeke Uona
- 6eloni s1 za #erodota izvorno !ili 6rci iz raznih emporija i govorili s1 pol1skitskim
pol1grkim jezikom
- kao opis1je Uarijev pohod na ;kitij1, #erodot govori i o drvenom grad1 21dina koji s1
ovi nap1stili, a Uarije ga je spalio
- 6eloni o!raJ1j1 zemlj1 i hvataj1 da!rove i vidre te prodaj1 njihova krzna, dok s1 21dini
l1talice
=. A&"A*-0'
- >lijada ih stavlja 1 (ikij1 1 -aloj Aziji
- ;tra!on kaDe da s1 potisn1te daleko na sjeveroistok na 1%Ee Tanaisa, a onda do
"aspijskih vrata S potiskivanje je loginoK nigdje, kamo god s1 6rci do%li, nis1 im na%li ni
tragaK one 1vijek Dive na granici svijeta, kod njih je prirodni poredak nar1%en i o!rn1t,
one s1 antipodi m1%kom svijet1
- legenda vjerojatno v1e podrijetlo do skitskih i sarmatskih Dena koje s1 ratovale pop1t
m1%karaca 7nis1 se mogle 1dati dok ne dokaD1 da se mog1 !oriti na konj1 l1kom,
strijelama i kopljima8
- takvo pona%anje ne tre!a 1diti jer s1 nomadske Dene morale !iti jednako pri1ene
stalnom Divot1 na konjima kao i m1%karci
- arheolo%ka s1 iskapanja 1 sredi%njoj Aziji 7"azahstan8 pokazala mnoge gro!ove Dena
pokopane s ratnikom opremom i Drtvovanim konjima
)6
- slino je pronaJeno i 1 :krajini gdje je esto i sredi%nji gro! ispod t1m1la zapravo
Denski 7smatra se da s1 to 1kopi ratnikih sveEenica ili Dena ratnica te Dena %amana jer
je kod %amana est sl1aj da odjeEom i pona%anjem naoko promijene spol8
>. H$;'&*2A$ 7oni koji m1z1 konje8
- vaDni s1 jer se pojavlj1j1 zajedno s prvim spomenom imena ;kita kod #ezioda
- ime se odnosi na nain Divota, a ne na etnik1 pripadnost jer s1, kao i ostali nomadi, i
;kiti pili ko!ilje mlijeko
!@. G"2"0)*I"A$ 7oni koji se hrane mlijekom8
- prvi ih spominje #omer, ali ne zna kamo ih smjestiti
- ovdje je isti sl1aj kao i kod #ipemolga S to je jednostavno nomadski narod koji se hrani
ko!iljim mlijekom 7medom, sirom, a rijetko i konjetinom8
- 1z njih se veDe pojam Oplemenitog divljakaP koji primitivne lj1de izjedna1je s izvornom
pravednosti ili latnim do!om
- ovdje se takoJer javljaj1 DeneMratnice M svi s1 stepski narodi zapravo #ipemolzi i
6alaktoBazi i kod do!rog s1 dijela tih naroda Dene ravnopravno s1djelovale 1 Divot1 i 1
rat1 kao i m1%karci na %to ih je tjerao nain Divota
!!. S4$*$ ili S4$.'(
- >lijada ih spominje kao najpravednije od lj1di S oni s1 stalno mladi i imaj1 sve odlike
!oDanskih lj1di
- oni s1 nomadski ;kiti koji imaj1 sve zajedniko osim svojeg maa i pehara
- ;tra!on 1ni%tava ov1 idealiziran1 slik1 kad kaDe da s1 oni krvoloni, a da s1 njihovi
pehari zapravo prepariranje lj1dske l1!anje
!+. T$(",')$ i I$60$
- oni Dive iza 6elona i 21dina i !ave se lovom
- iza njih s1 ;kiti kod kojih s1 se odvojili
- danas se ovi narodi smje%taj1 negdje izmeJ1 srednjeg toka Colge i j1goistonog :rala
!1. A,6$;'%$
- Dive istono od Tisageta i >irka
- oni s1 elavi od roJenja i imaj1 plosnat nosi i %iroke jagodine kosti, o!lae se kao ;kiti,
ali ne nose or1Dje 7moDda mongolski narodi8
- ostali narodi smatraj1 ih svetima i od njih traDe sa razrje%avaj1 razmirice
- Dive od sta!la zvanog "ontik0n ije plodove tiskaj1 kroz tkanin1 i do!ivaj1 gosti crni sok
od kojeg prave piEe zvano <sk+7 7sta!lo je identiNcirano kao +r1n1s +ad1s i piEe je
1sporeJeno s omiljenim piEem 2a%kira na j1Dnom :ral1 koje oni zov1 <@i.
!3. I('.*-#$
- iza Agripeja s1 goleme planine, a iza njih Dive >sedonci koj1 s1 pravedan narod, po%t1j1
zakone, a svojim s1 Denama dali jednaka prava
- kod njih je postojao rit1alan kani!alizam gdje s1 1mrle pojeli, a njihove l1!anje optoili
zlatom i 1vali kao svete predmete 7arheolozi 1 A1tonomnoj &ep1!lici T1va 1 j1Dnom
;i!ir1 prona%li s1 1kope ije s1 kosti pokazivale tragove noDeva, ali ne i goz!i, k1hanja
ili peenja pa se to pok1%alo t1maiti tako da, kad je netko 1mro daleko od mjesta
1kopa tada s1 sa njega skin1ti raspadljivi dijelovi a kosti s1 mogle ekati sam 1kop na
posveEenom mjest18
- 1 njima se pok1%avaj1 prepoznati ti!enski narodi 1 Tarim1 i 21l1nggir1 ili 1 "ineskom
T1rkestan1
!5. A6$&"(;$ 7skitski arimaYjedan, spo1Yoko ili arimYprijatelj ili vlasnik, aspo1Ykonj8
- s1sjedi >sedonaca koji se stalno !ore s griBonima kojima pok1%avaj1 oteti zlato
- imali s1 samo jedno oko
10
i kos1 !oje zlata
- o njima je pisao Aristej +rokoneDanin 1 Arimaspiji
10
3ednooka stvorenja, !ilo demoni ili !ogovi javljaj1 se 1 mnogim vjerovanjima 7kiklopi, $din, rimski #oracije "oklo,
egipatski 1djat, kineski #e1 .en, mongolski div slian +oliBem1, jednooka !iEa predstavljaj1 podzemne sile koje se !ore
protiv ne!eskih stvorenja sa latne planineF8
))
- z!og njihove identiNkacije znanstvenici s1 se okren1li Bolklor1 sredi%nje Azije gdje s1
jednooka !iEa esta i vaDna 1 mitologiji t1rskih, mongolskih i ti!etskih naroda kao
demoni 1 sl1D!i kralja +odzemlja
- o!ino se izjednaavaj1 s -ongolima, dok kineski izvori na njihovo podr1je stavljaj1
narode koji se mog1 prot1maiti kao #1ni
- zlato se oso!ito veDe 1z Arimaspe i griBone S to je zato jer 6rci nis1 poznavali izvore iz
kojih s1 stizale goleme koliine skitskog zlata 7iz r1dnika Altaja i Tjen Gana8
!:. H$;'64*6'%#$ 7B7per-0reoi S lj1di iza sjevernog vjetra8
- nakon Arimaspa Dive griBoni, a nakon njih, dalje od svake spoznaje #iper!orejci, njihovo
je !oravi%te granica izmeJ1 zemlje i ne!a, Divota i smrti
- pripadali s1 sakraliziranom svijet1 i onamo je !og Apolon odlazio na odmor
- nitko o njima nije znao ni%ta, osim Apolonovih sveEenika na Uel1 kamo s1 #iper!orejci
slali darove zamotane 1 slam1 7preko ;kitije, od naroda do naroda, do o!ala 3adrana,
zatim 1 Uodon1 1 5pir1, pa na 51!ej1 i na kraj1 na Uel8 S postoje zapisi o tim darovima
pa je mog1Ee da s1 to !ili stvarni darovi nekog stvarnog 1daljenog naroda
- neki ih smje%taj1 na 2altik, a dr1gi preko Uz1ngarijskih vrata preko kojih s1 stizale
o!avijesti o visokoj civilizaciji "ine
- &ipejske planine vaDan s1 dio pripovijesti o #iper!orejcima S one s1 granica svijeta, a
preko njih mog1 samo !ogovi i pol1!oDanski #iper!orejci 7"avkaz, "arpati, :ral, AlpeF8
Na j1Dnoj o!ali Divjeli s14
!<. P"T",*-#$
- spominje ih #omer, a NlozoB "listen izjednaava ih s "1koncima
- kavkaskog s1 podrijetla i Divjeli s1 na lijevoj o!ali rijeke +artenija
!=. H"2$4$ M H"2$A*-$
- #omer ih stavlja 1 -al1 Azij1 i kaDe da dolaze iz &l4-e, rodnog mjesta sre!ra
- Apolonije &oJanin smje%ta ih iza Amazonki, !liz1 1%Ea Termodonta
- za njega s1 oni najjadniji od svih lj1di jer im je zemlja jadna i divlja, ali s1 !ili najveEi
majstori za prerad1 Deljeza i sre!ra
- mitologija je 1 njima 1tjelovila prie o zlat1, sre!r1 i Deljez1 koje je dolazilo iz
nepoznatog zaleJa
- pripadali s1 zapadnoMgr1zijskoj sk1pini naroda, ali nikad nis1 !ili dio "olhidskog
"raljevstva
!>. E-')$
- vjerojatno s1 podrijetlom iz Transkavkazije, a do vremena +se1do ;kilakova "eripla veE
s1 iz1mrli
;tra!on4 Ceo sam ri'eku :anais kao granicu imeDu 1urope i &i'e. &li malo namo o
kra'evima ia n'e -og +ladno@e i siromaEtva eml'e. ?vo siromaEtvo mogu idrAati samo
doma@i stanovnici ko'i, ako nomadi, Aive na mesu i mli'eku, ali drugi narodi to ne mogu
podni'eti.
;ve do vremena Aleksandra Celikog neznanje je !ilo golemo. Cjerovalo se da je $cean !liz1
ili odmah iza "aspijskog jezera. : posljednjoj godini svog Divota Aleksandar je odl1io
doznati je li "aspijsko jezero povezano s +ontom ili >ndijom. NaDalost, 1mro je naglo i ovaj
pohod je !io otkazan. >stim ovim p1tem, oko 290. pr. "r. pro%ao je -ileEanin UemodamaK
pre%ao je "aspijsko jezero i do%ao do 3aksarta.
&imljani s1 svoja zemljopisna znanja crpili iz starije literat1re, no imali s1 i tonije
izvje%taje koji s1 dolazili od vojnika i trgovaca.
-arko Cipsanije Agripa S 1 &im1 sastavio memoare nakon %to m1 se zavr%ila sl1D!a na
istok1, a 1z nje izdao i kart1 istonih zemalja koja je !ila izloDena 1 Cipsanijev1 trijem1K
nije !a% !il pretjerano tona
"or!1lon S izdao vojn1 kart1 nakon pohoda ,9. god. 7od Artaksate do Tigranocerte,
"avkaza i nepoznatih zemalja iza "avkaza8
)*
Uionizije +erieget S Divio je 1 Aleksandriji poetkom 2. st. gdje je i napisao svoj opis zemlje
1 stihovima koji je prilino !ajkovit s o!zirom na nova znanja koja s1 tad postojala
-arin iz Tira S Divio je 1 srednjoj Aziji oko 110. god. Napisao je djelo za koje saznajemo
preko +tolomeja koji je -arina smatrao najpaDljivijim geograBom s naj!oljim i najnovijim
podatcima. To i ne za1J1je jer je -arin Divio 1 trgovakoj l1ci Tir1 gdje se sl1Dio se
priama p1tnika i trgovaca koj1 s1 prolazili karavanskim p1tovima trg1j1Ei svilom i ostalom
ro!om
1,
. 3edan od najdragocjenijih izvora !io m1 je sirijskoMmakedonski trgovac -aes
Titijan koji je -arin1 prodao jedan karavanski vodi koji je vjerojatno potjecao iz "ine iz
vremena dinastije #an 71. st. pos. "r.8. Codi je opisivao p1t svile od "ine do +artijeK !io je
preveden na neki o!lik iranskoga jezika, a -aes ga je preveo na grki.
+tolomejeva karta 7"la1dije +tolomej8
- najveEa i najop%irnija karta nainjena 1 ;tarom svijet1
- pokriva svijet od >rske do kineske granice i pokaz1je kako s1 se silno %irili horizonti
grkog svijeta od #omera i #ezioda do 2. st. pos. "r.
- karta ima nes1vislih dijelova, oso!ito kad je rije o $sk1 i 3aksart1K 1opEe nije znao za
Aralsko jezero, ali je, sve 1 svem1, naj!olja sinteza dotada%njeg geograBskog znanja
+<. ARISTEJ PROKONEEANIN
&riste' "rokoneAanin S ovjek koji je na zapad donio za1J1j1Ee prie o istonoj AzijiK
spominje ga #erodot
Arimaspija S pripovijest 1 stihovima o raznim narodima, o!iajima i 1desnim isk1stvima
koja je 6rkom kr1Dila 1 9. i '. st. pr. "r, a smatra se da je Aristej !io a1tor
#erodot4 Aristej se jednog dana mrtav sr1%io 1 s1knarskoj radionici 1 +rokonez1, ali 1 to je
do%ao ovjek iz "izika koji je rekao da ga je !a% sreo na p1t1 i da je priao s njim. :
meJ1vremen1 je Aristej nestao iz radionice. Nakon sedam godina pojavio se 1 +rokonez1
p1n 1desnih pria, sastavio Arimaspij1 i ponovno nestao. +ojavio se nakon 200` godina 1
-etapont1 1 j1Dnoj >taliji. (j1dima je rekao da podign1 Apolonov hram, a zatim je priao da
je !io kod >sedonaca, jednookih Arimaspa i kod #iper!orejaca, a sve nadahn1t Apolonom
kojeg je pratio 1 lik1 gavrana.
;lijed naroda kod Aristeja4 ;kiti S >sedonci S Arimaspi S griBoni S #iper!orejci S more4
#erodot vjer1je priama do >sedonaca, ali dalje poinje s1mnjati.
Arimaspija je izg1!ljena veE 1 antici i o njoj se malo znalo, osim legendi, a malo se znalo i
o njezin1 a1tor1 7neki smatraj1 da je !io aro!njak ili %aman pa ak kaD1 da Arimaspija
nije opis Nzikog p1tovanja, veE p1tovanja d1%e8.
!. P/) A2")" $ 2','-.' * $A9*6/ "A$%(0*, A2")"
+. M",-" G6"'#$"
1. F*0'%(0" ;2*9$.4"
3. N"/06")$(
5. G680" ('*4" / M"2/ AA$%/
:. E*2(0* ;*.6/8%' $ ,6".*9$ / M"2*% AA$%$
<. D*6(0* ;*.6/8%' $ ,6".*9$ / M"2*% AA$%$
=. O.$('%" $ ;2*9$.4" ;6'&" A";"./
>. P*9*.$ ,680' 0*2*-$A"#$%'
!@. P$)'0/("
+itek1sa, dana%nja >schija, prva je naseo!ina 6rka na zapad1. ;redinom ?.st.pr."r. osnovali
s1 je kolonisti iz #alkide i 5retrije na 51!eji, te 1spostavili trgovake odnose s 5tr1%Eanima
i narodima "ampanije. Trgovin1 potvrJ1j1 i metal1r%ke radionice pronaJene na lokalitet1
-azzola, 1 kojima s1 o!raJivali Deljezo dopremljeno s otoka 5l!e, a !rojne s1 i grke
keramike pos1de pronaJene 1 gro!ovima lokalnog stanovni%tva na o!ali.
15
;a >stoka je na zapad stizala svila, Deljezo 7naj!olje Deljezo stizalo je iz "ine8, kamBor, Dad, cimet.
)+
6. 21chner je prona%ao Bragment kratera s kraja ?.st.pr."r. na kojem je prikazan jedan lik
za kojega on kaDe da predstavlja neko krilato !iEe, moDda sNng1. +er1zzi daje nov1
interpretacij1 tog lika, naime, smatra da nije rije o kril1, veE o rep1 majm1na koji se
r1kama drDi za glav1. $stali nazivi otoka koji se javljaj1 s1 >narime i Aenaria. >narime se
pojavlj1je samo 1 poetskim tekstovima. ;ervije o!ja%njava da naziv potjee od #omera koji
1 >lijadi spominje TiBeja 1 zemlji Arima koja se nalazila pod >schijom. (atinsko ime >schije,
Aenaria, veDe se 1z 5nejevo p1tovanje iz Troje 1 (acij, otok se nalazio na r1ti kojom je i%ao
5neja.
+odaci o +itek1si dolaze 1glavnom iz nekropole ;an -ontano, koja je !ila 1 1pora!i od
sredine ?.st.pr."r. do prve etvrtine 9.st.pr."r. Nekropola se nalazi podno !rda -onte di
Cico, na ijem je vrh1 nekada !ilo naselje, od kojega nije gotovo ni%ta sa1vano.
Arheolo%ka iskopavanja pokazala s1 da je +itek1sa !ila podijeljena na o!iteljske parcele.
CeEin1 predmeta koji s1 pronaJeni ine keramike pos1de, ima importa iz matine zemlje i
s istonih dijelova ;redozemlja.
$d lokalne prod1kcije izdvaja se krater sa likovima 1 kasnogeometrijskom stil1 sa
prikazom !rodoloma, !rod je veE poton1o, a ispod njega ri!e jed1 tijela koja ton1. :
jednom gro!1 na nekropoli ;. -ontano 7(acco Ameno8, iz sredine ?.st.pr."r., pronaJena je
jedna kot.le sa tri 1rezana stiha, tzv. ))Nestorov pehar)) iz kasnog geometrijskog razdo!lja.
"ot.le je import s &odosa, no natpis je na e1!ejskom alBa!et1, pa je najvjerojatnije nastao
1 +itek1si.
$d 9. st.pr."r., sve veEim razvojem "1me koj1 s1, 1z 6rke iz #alkide i "ime 1 51!eji,
osnovali kolonisti s +itek1se, njena vaDnost sve vi%e opada. ;tra!on navodi da je veEina
stanovnika oti%la s otoka, najprije z!og 1n1tarnjeg neslaganja, a potom i z!og er1pcije
v1lkana 1 !lizini.
!!. K/&"
+rva kolonija 6rka na zapad1 !ila je "1ma. $snovali s1 je, izmeJ1 9,0. i 92,.g.pr."r.,
kolonisti s +itek1se zajedno s 6rcima iz #alkide i "ime 1 51!eji. Nalazi se na kampanijskoj
o!ali, sjeverno od Nap1ljskog zaljeva. Akropola, koja je od +itek1se 1daljena samo 10 km,
!ila je smje%tena na izdvojenom !reD1ljk1 ispod kojeg se, j1Dno od akropole, nalazila l1ka.
ahvalj1j1Ei povoljnom geograBskom poloDaj1, kontroliraj1Ei pomorsk1 trgovin1 1z o!al1,
grad se !rzo razvijao od samog osn1tka. 2ila je najsjevernija grka kolonija, koja je
trgovala sa "ampanijom, (acijem, 5tr1rijom, 1!rzo se pro%irila i kontrolirala itavo podr1je
nap1ljskog zaljeva. "1ma je snaDno 1tjecala na s1sjedne narode, kao %to svjedoi %irenje
grkih k1ltova i alBa!eta. "ojega s1, djelomino modiNciranog, pre1zeli 5tr1%Eani i ostali
italski narodi. : 9.st.pr."r., "1ma osniva s1!kolonije ))grad pravde)) S Uikearhij1 7+ozz1oli8 i
+artenope 7!1d1Ei Neapolis8. Njena ekspanzija 1 "ampaniji pro1zroila je s1ko!e s
5tr1%Eanima, koje je "1ma po!ijedila pod Aristodemovim vodstvom ,20.g.pr."r., a
deNnitivno je 5tr1%Eane porazio #ieron iz ;irak1ze 090.g.pr."r. ;amniEani s1 osvojili "1m1
020. ili 021.g.pr."r., ona sve vi%e g1!i vaDnost i s vremenom je zamjenj1je Nap1lj. Civitas
sine s1Bragio je od <<?.g.pr."r, a 1?0.g.pr."r. latinski je 1 1pora!i kao sl1D!eni jezik.
$d razdo!lja osn1tka "1me pa sve do '. st.pr."r. nije gotovo ni%ta sa1vano.
+oznata nam je sjeverna nekropola, koja se nalazila izvan gradskih zidina. +ostojala s1 dva
pojasa zidina, jedan oko same akropole, a dr1gi, pravok1tan, i%ao je oko donjega grada na
o!roncima -onte 6rilla. $!a se pojasa zidina datiraj1 1 '. st. pr. "r. 3edini 1laz 1 akropol1
!io je na krajnjem j1g1 !reD1ljka. : !lizini se nalazio Apolonov hram, %to se moglo
1stanoviti prema natpis1 naroda $ska. Na jednom starijem hram1, veE 1 grko ili 1 rano
samnitsko do!a sagraJen je peripter na niskom podij1, orijentiran sjever S j1g 7<0.'0 m I
1?.<0 m8. : rimsko do!a potp1no je sr1%en i na njegovom mjest1 sagraJen je novi hram 1
1. st., kasnije ga je zamijenila kr%Eanska crkva s !aptisterijem.
Na najvi%oj terasi akropole nalazio se hram posveEen e1s1, a od 2. st. "apitolijskj trijadi.
: ,. ili '. st. na njegovom je mjest1 sagraJena petero!rodna !azilika s !aptisterijem.
$d ostalih gradnji iz grkog i samnitskog razdo!lja, sjeverno od Apolonovog hrama nalazi
se cisterna trapezoidnog presjeka i portik koji je stradao 1 carsko do!a.
;>2>(>N$ +&$&$b>GT54
Na j1Dnoj strani akropole, 19<2.g. Amedeo -ai1rini otkrio je d1g1 galerij1 1sjeen1 1
stijen1 1 kojoj je prepoznao si!ilino proroi%te, opisano 1 Cergilijevoj 1neidi. To je
potvrJeno pronalaskom !ronanog diska iz 9. st. pr. "r. s natpisom na jonskom dijalekt1
koji svjedoi postojanje proroi%ta 1 "1mi. 6alerij1, d1g1 1<0 m, osvjetljava %est !onih
*,
otvora. Na kraj1 galerije nalazi se nadsvoJeni pravok1tni prostor sa tri ni%e. >z jedne od tih
ni%a prelazi se 1 jedan manji prostor, koji takoJer ima tri ni%e4 t1 je si!ila prorokovala.
6alerija se datira 1 '. i ,. st.pr."r., dok s1 otali prostori rekonstr1irani 1 helenistiko do!a.
!+. N"0(*( -" S$#$2$%$
!1. S$6"0/A"
!3. M',"6" H$42'%"
!5. S'2$-/-)
!:. G680" 0*2*-$A"#$%" %/J-' I)"2$%'
!<. L*06$ E;$A'P6$
(ocri se nalazi na istonoj o!ali "ala!rije. Antiki grad iz klasinog i helenistikog do!a
o!1hvaEa podr1je od oko 2<0 hektara, a !ranile s1 ga zidine d1Dine oko 9., km. Najranije
naselje nije jo% tono locirano, no teorija da se nalazilo na !reD1ljk1, na mjest1 kasnije
akropole je najvjerojatnija. $d ;tra!ona saznajemo da s1 kolonij1 osnovali 6rci iz (okrije 1
sredi%njoj 6rkoj, a oikist je !io 51anthes. 51ze!ije nam donodi '99. ili '9<. g.pr."r. kao
godin1 osn1tka kolonije, najranije pos1Je koje je pronaJeno 1 grkim gro!ovima je iz oko
'90. S ',0. g.pr."r. :glavnom je prihvaEeno ;tra!onovo mi%ljenje da s1 se kolonisti najprije
naselili na rt1 eNrio 7dana%nji Capo 2r1zzano8 na jonskoj o!ali "ala!rije, 1daljenom oko 20
km od (ocrija. $dmah po osn1tk1 grada, ale1k je stanovnicima (okrija sastavio zakone,
najstarije poznate 1 51ropi. &azdo!lje najveEeg razvoja (okrija je '. i ,. st.pr."r. kada je
grad pro%irio svoj dominij od 3onskog do Tirenskog mora, o!1hvaEao je i gradove -eta1ros,
-edm1 7&osarno8, #ipponi1m 7Ci!o Calentia8. !og prvenstva 1 trgovini (okri se 1 prvoj
polovini '.st.pr."r. s1ko!io s "rotonom. $dl11j1Ea !itka !ila je oko ,,0. g.pr."r. na rijeci
;agras gdje je !ila granica izmeJ1 teritorija (okrija i "rotona. +rema legendi (okrij1 s1 1
pomoE pristigli Uiosk1ri, "astor i +ol1ks i pomogli m1 da po!ijedi "roton.
: vanjskoj politici kolonija je !ila povezana sa ;partom, Tarentom i ;irak1zom, iji je
saveznik !ila za vrijeme atenske ekspedicije na ;icilij1. "asnije je pomogla Uioniz1 >. 1
vojnim operacijama protiv &hegi1ma, a za1zvrat je do!ila pro%irenje svog teritorija.
<,'. g.pr."r. primila je Uioniza >>. "oji je !io prognan iz ;irak1ze, no 1!rzo je protjeran i iz
(okrija z!og svoje okr1tnosti i nasilja. Nakon tog dogaJaja stanovnici (okrija s1 od!acili
tiranij1 i prihvatili demokracij1. ;cipion je osvojio (okri 5pizeNri 20,. g.pr."r. i otada njena
vaDnost opada.
"rajem '. st.pr."r. itav je gradski prostor okr1Den o!ram!enim zidinama koje s1 sa
sjeverne strane !ile ojaane k1lama z!og prodora lokalnog stanovni%tva. Takvo planiranje
gradskog prostora odraDava neprikosnoven1 moE koj1 je imala aristokracija (okrija, tzv.
aristokracija ;to k1Ea 7Rdelle Cento camereg8, tj. stotin1 o!itelji koje s1 izravni potomci
prvih grkih kolonista.
b5TC&T RC5NT$CA-5&5g4
>skopavanja 1 etvrti Centocamere pokazala s1 da je ta gradska etvrt 1 kojoj se o!itavalo
od '. S <. st.pr."r. organizirana prema #ipodamov1 model1. 2lokovi k1Ea razliite veliine
graJeni s1 1z 1lice, tzv. stenopoi, %irine etiri metraK ti stenopoi !ili s1 postavljeni pod
pravim k1tom 1 odnos1 na glavn1 1lic1, tzv. plateia. "1Ee s1 jednostavne, na kat i s
jednim 1lazom. Nalazi peEi i proizvoda od terracotte pokaz1j1 da je to !ila o!rtnika etvrt
1 kojoj s1 se proizvodili predmeti od terracotte.
R;T$A : $2(>"Ag4
: istoj gradskoj etvrti pronaJen je i trostrani portik sa mnogo malih so!a postavljenih 1
niz1. ;agraJen je izmeJ1 kraja 9. i polovine '. st.pr."r., a poznat je pod nazivom Rstoa :
o!likag, vjerojatno je !ila sakralnog karaktera. : sredi%njem dvori%t1 pronaJeno je <,'
Drtvenih jama sa Ng1ricama od terracotte, pos1dama i kostima domaEih Divotinja. ;matra
se da je !ila posveEena ABroditi, !1d1Ei da s1 naJene pos1de s njenim imenom.
5:;$C #&A-4
>z istog je razdo!lja i e1sov hram, tzv. hram -arasz, koji se nalazi 1 sjeveroistonom
dijel1 grada. To jedan od dva grka hrama jonskoga stila na zapad1 7dr1gi se nalazio 1
#ipponi1m1, koloniji (okrija8. : najstarijoj Bazi gradnje, krajem 9. st.pr."r., imao je izd1ljen1
cel1 7?.0<m I 2,.?'m8 koja je !ila podijeljena 1 dva !roda. 2io je o!loDen ploama od
terracotte s motivom meandra. : '. st.pr."r. celi je dodana peristaza, vjerojatno 1
heksastil1 719.0<m I <,.<0m8. : dr1goj polovini ,. st.pr."r. arhajski je hram sr1%en i na
*1
njegovom mjest1 sagraJen je jedan veEi hram 719.0<m I 0,.02m8 s pronaosom,
opistodomom i peristazom 1 jonskom stil1. #ram je !io heksastilni, sa 19 st1pova na
d1Dim stranama. +oznata je akroterijska dekoracija 1 mramor1. ;redi%nja je !ila gr1pa s
nereidom 1 sredini i Uiosk1rimana koji silaze sa konja koje podrDavaj1 tritoni sa o!ij1
stranaK 1gaoni akroteriji !ili s1 s palmetama. ;a1van je i Drtvenik koji se nalazio ispred
hrama, iz ,. st.pr."r.
TC. #&A- -A&AH>$T>4 7nazvan po vlasnik1 zemlji%ta na kojem je naJen8
Uorski hram iz '.st.pr."r. poznat je po arhitektonskoj plastici, kao npr. pentagliB 1mjesto
1o!iajenog trigliBa, sima sa lavljim glavamaK pronaJen je akroterij od terracotte koji
prikaz1je konjanika i sNng1. #ram je !io ograJen zidom i pretpostavlja se da je taj temenos
!io posveEen e1s1 $limpijskom o kojem govore !rojne !ronane ta!lice administrativnog
karaktera, pronaJene nedaleko hrama.
+5&5H$N>N$ ;C5T>GT54
$ njem1 govore antiki pisci kao o najvaDnijem hram1 1 grad1. : dolini, izmeJ1 !rda
A!!adessa i -annella, izvan zidina, pronaJena je velika ostava eI vota koji se odnose na
+erzeBonon k1lt4 mnogo je ta!lica, piakesa i natpisa posveEenih toj !oDici. ;am hram jo%
nije pronaJen, neki pretpostavljaj1 da se radilo o k1lt1 na otvorenom.
"AA(>GT54
: !lizini hrama R-araNotig nalazi se kazali%te s kraja 0. st.pr."r. +rirodan pad terena
iskori%ten je za gradnj1 kavee. +retpostavlja se da je kazali%te moglo primiti oko 0,00
gledatelja. -odiNciran je 1 rimsko do!a.
+>NA"5; 7+>NA\84
6linene ta!lice sa Ng1ralnim prikazom 1 reljeB1, esto polikromne, !ile s1 naje%Ei eI voto
1 sveti%t1 koje se nalazilo na !rd1 iznad antikog grada, a koje je vjerojatno !ilo posveEeno
+erzeBoni. &adi se o pravok1tnim ta!licama, ovisno o sceni koja je prikazana poloDene s1
vertikalno ili horizontalno, ija je veliina rijetko veEa od <0 cm. Te s1 se ta!lice vje%ale na
zidove a moDda i na sta!la 1n1tar temenosa. $sim 1 sveti%t1, pronaJene s1 i 1 k1Eama i
gro!ovima. &eljeN s1 izraJeni 1 lokalnoj glini. Na njima s1 prikazane scene vezane 1z
+erzeBon1, npr. svete Divotinje, namje%taj, #ad otima "or1 itd.
!=. S$4"6$(
;i!aris s1 osnovali Ahejci s +eloponeza oko 900. g.pr."r. na kala!rijskoj o!ali. ;am grad se
nalazio izmeJ1 rijeka ;i!aris 7dana%nja Coscile8 i "ratis 7dana%nja Crati8, no arheolo%ka
iskopavanja pokazala s1 da je ;i!aris od samog osn1tka kontrolirao i itav1 dolin1 ;i!arisa
i okolna !rda. 3o% prije 900. g.pr."r. podign1li s1 hram na mjest1 gdje se 1 to!a nalazilo
naselje lokalnog stanovno%ta koje je kolonistima sl1Dilo kao radna snaga. 2rzom razvitk1
polisa i poveEanj1 stanovni%tva pridonijela je li!eralnost njegovih graJana koji s1 rado
prihvaEali strance. ;tra!on navodi da je ;i!aris kontrolirala 2, gradova i etiri plemena.
;i!aris je !io veoma !ogat grad z!og plodnosti tla i raznolikosti poljoprivrednih
proizvoda kojima je trgovao. #erodot pi%e da je ;i!aris !io posrednik 1 trgovini izmeJ1
jonske Azije i tirenske o!ale, trgovao je sa -iletom i 5tr1%Eanima. "1da se sve ;i!aris %irio
nije jo% posve jasno, no sig1rno je da je osnovao (aos 1 kojem se dio stanovni%tva sklonio
nakon pada ;i!arisa, a veEina se preselila 1 +osidonij1, iji je tagoJer !io osniva. "rajem
'. st.pr."r. 7,11. S ,10. g.pr."r.8 "roton je osvojio i razr1%io ;i!aris, prema ;tra!on1
pre1smjerili s1 tok rijeke "ratis na grad i time ga potp1no 1ni%tili. 00'. g.pr."r. ;i!ariEani
s1 1z pomoE Atenjana pok1%ali o!noviti grad. +osl1%ali s1 savjet UelBtskog proroi%ta i
novo naselje osnovali na izvor1 Th1ria. Taj novi grad, T1ri, sagraJen je prema
#ipodamovom 1r!anistikom plan1. 2ila je rimska saveznica 1 rat1 protiv Tarenta i
#ani!ala.
$d antikog grada je malo toga sa1vano. : +arco del Cavallo, na lijevoj o!ali rijeke
Crati, pronaJeni s1 Bragmenti Ng1ralnog reljeBa koji je vjerojatno pripadao Briz1 malog
dorskog hrama koji se datira 1 ,<0. g.pr."r. +ronaJena je i grka keramika, novac, nakit.
!>. P*($.*-$%" CP"'()/&G
6rki grad +osidonija 7rimski +aest1m8 smje%ten je ?0 km j1Dno od Nap1lja, na o!alama
"ampanije. $snovali s1 ga grki kolonisti iz ;i!arisa oko '00. g.pr."r. >me je do!io 1 ast
!og1 +osejdon1, iji se lik nalazi i na njegovom novc1. +osidonija je tijekom cijelog ,.
st.pr."r. !ila vaDan trgovaki centar. :ske veze sa ;i!arisom potvrJ1je natpis pronaJen 1
*2
$limpiji, 1 6rkoj, na kojem se +osidonija spominje kao garant 1govora izmeJ1 ;i!arisa i
neidentiNciranog naroda ;erdaioi. "rajem ,. st.pr."r. grad s1 osvojili (1kanci i tada mijenja
ime 1 +aistom. <<,. g.pr."r. epirski kralj Aleksandar >. osvojio je grad, no nakon njegove
smrti, <<0. g.pr."r., ponovo je pod (1kancima. : <. st.pr."r. postaje rimska kolonija i
mijenja ime 1 +aest1m.
(:"A4
"ako antiko sidri%te jo% nije pronaJeno, a o!alna linija nije ista kao 1 antiko do!a, postoji
vi%e teorija o tome gdje je !ila smje%tena. Neki smatraj1 da se l1ka nalazila na 1%E1 rijeke
;ele, 1 !lizini #eraiona ili 1 Agropolij1, no nema nikakvih arheolo%kih nalaza, a i o!a mjesta
s1 dosta 1daljena od samoga grada. +retpostavljalo se i da se l1ka nalazila sjeverozapadno
od +orta -arina, no istraDivanja s1 pokazala da je 1 to vrijeme more !ilo preplitko za
!rodove.
>U>N54
Ne moDe se tono datirati kada s1 zidine nastale, no sig1rno je da s1 graJene 1 nekoliko
Baza, a !ile s1 planirane odmah po osn1tk1 grada. 6rad je !io sa svih strana okr1Den
zidinama koje s1 imale etiri glavna 1laza4 "orta &urea na sjever1, "orta Giustiia na j1g1,
"orta Sirena na istok1 i na zapad1 "orta Marina.
+@. H6"&*9$ / P"'()/&/
: Celikoj 6rkoj se izvana pre1zima tip dorskog periptera, no dr1gaiji k1ltni o!iaji i
predodD!e prostora veE vrlo rano vode stvaranj1 pose!na regionalnog tipa.ela je o1vala
drevni 1ski o!lik s jednim straDnjim prostorom, nedost1pnim aditonom. &ano o!likovanje
krovnih konstr1kcija velikog raspona pospje%ilo je %irenje ophodnih trijemova. $so!ito
prostrani eoni trijemovi i sklop otvorenih st1!i%ta s1elice oltar1 nagla%avaj1 1smjerenost
graJevine.
#5&>N #&A- 7tzv. 2azilika84
$vo je najstariji hram 1 +osidoniji, sagraJen izmeJ1 ,,0. i ,2,. g.pr."r. +ronaJeni natpisi i
votivne terakote pokazale s1 da je posveEen #eri. #ram je dorski peripter. ;a1van je cijeli
pteron s arhitravom. >ma po 9 st1pova na eonim stranama i 1? na !onim stranama
7dimenzije hrama s1 20.,1 I ,0.29 m8. +ristaza o!ilazi cel1 1 %irini dva traveja. Cela je
podijeljena na dva !roda aksijalno postavljenom kolonadom od sedam st1pova. Neki
smatraj1 da je cela dvodijelna jer s1 se t1 %tovala dva !oDanstva, #era i e1s, na %to !i
1p1Eivala i dva 1laza 1 hram. +ronaos se otvara 1 peristaz1 s tri st1pa in antis, a straDnja
je strana naosa zatvorena. >za cele nalazi se aditon koji je iste veliine kao i pronaos.
;t1povi se na gornjem kraj1 jako s1z1j1, a ispod kapitela 1kra%eni s1 razliitim [oralnim
motivima4 lotosovim cvijetom, palmetama, rozetama itd. +ronaJeni s1 !rojni Bragmenti
oslikanih terracotta koje s1 1kra%avale hram. -etope nis1 sa1vano, no 1tori za klinove na
Briz1 pokaz1j1 da s1 one mogle postojati.
AT5N>N #&A- 7tzv. Cererin hram84
;mje%ten je 1 sjevernom temenos1 na najvi%oj toki 1n1tar gradskih zidina, a datira se oko
,00. g. pr."r. Uimenzije s1 <1.,2 I 1<.10 m. #ram je heksastilni peripter sa 1< st1pova na
!onim stranama i pronaosom i naosom !ez opistodoma. >znad arhitrava !io je Briz sa
trigliNma i metopama koje nis1 !ile iste veliine. +ronaos je imao ante i %est jonskih
st1pova S etiri na istonoj strani i po jedan na j1Dnoj i sjevernoj. Na hram1 se javlja
nekoliko inovacija4 1potre!a razliitih materijala na Briz1, izostavljanje horizontalnog
geisona, 1potre!a jonskih st1pova 1n1tar dorskoga hrama. Cratovi dorskih st1pova, kao i
kod #erinog hrama, imaj1 cvijetne motive.
#5&>N #&A- 7U&:6>8 7nekad pripisivan +osejdon1 ili Nept1n184
NajveEi je grki hram 1 +aest1m1, dimenzija '0 I 2, m. Uatira se 1 ,. st.pr."r. To je dorski
peripter sa 10 st1pova na d1Dim stranama i po %est st1pova na kraEim stranama. "olonada
je postavljena na visokom postolj1 sa tri stepenice. :n1tra%nji amNprostil ima cel1,
pronaos i opistodom. Cela je podijeljena na tri !roda s dva reda od po sedam st1pova.
;t1povi s1 i vertikalno podijeljeni 1 dva niza, iznad donjih st1pova nalazi se red manjih
st1pova. +ronaos i opistodom imali s1 po dva st1pa in antis. >zmeJ1 pronaosa i cele, sa
svake strane 1laza nalazila se po jedna mala prostorija. : onoj s desne strane 1laza !ilo je
stepeni%te.
#5&>N$ ;C5T>GT5 NA H$C5 U5( ;5(54
;mje%teno je izvan gradskih zidina, na 1%E1 rijeke ;ele, na sjevernoj granici teritorija
+aest1ma, 1daljeno oko ?., km od samoga grada. ;veti%te ine dva trijema, riznica s koje
*3
potjee najveEi dio sk1lpt1ralnih metopa, hram posveEen #eri, dva Drtvenika, jedna
etverok1tna graJevina, tzv. 5diNcio W1adrato.
"rajem '. i poetkom ,. st.pr."r. sagraJen je #erin hram od kojeg je sa1van samo
stereo!at. 2io je to dorski peripter sa ? st1pova na istonoj i zapadnoj strani, a 19 na
sjevernoj i j1Dnoj. Cela se sastojala od pronaosa sa dva st1pa in antis i aditonom na
zaelj1. Gest metopa #erina hrama prikaz1je procesij1 plesaica.
>spred hrama nalazila s1 se dva kamena Drtvenika.
$d riznice je malo toga sa1vano4 temenji trij1 zidova, !ez tragova etvrtog. To je !ila
jednostavna pravok1tna graJevina s trijemom s etiri dorska st1pa. Najznaajniji dio
riznice !io je dorski Briz s trigliNma i sk1lpt1ralnim metopama. ;a1vano je <, metopa.
Neke s1 izraJene 1 d1!okom reljeB1, neke 1 plitkom, a neke prikaz1j1 likove kao kont1re.
CeEina metopa posveEena je mit1 o #erakl14 #eraklo 1 !or!i s Antejem, #eraklo koji nosi
divljeg vepra A1ristej1, ;iziBov posao, #eraklo i kerkopi itd.
6&$2N>CA ;"A"AbA : C$U:4
6ro!nica se nalazi na lokalitet1 Tempa del +rete, oko 1., km j1Dno od samog grada. Uatira
se 1 0?0T090.g.pr."r. ;astoji se od pet vapnenakih ploa, a 1n1tarnje stijene, kao i
natkrivna ploa, 1 cijelosti s1 oslikane Breskama4 natkrivna ploa prikaz1je skakaa, po
kojem je gro!nica do!ila naziv, a etiri 1n1tarnje strane oslikane s1 scenama grkog
simpozija.
!:
Na ploama d1Dih strana naslikani s1 m1%karci ispr1Deni na klinai, ispred kojih
se nalaze niski stoliEi4 netko razgovara, a netko pr1Da vr ili ga okreEe iz!ac1j1Ei iz njega
kapljice vina 1 igri zvanoj kotta-os. Na kraEim ploama je s jedne strane naslikan sl1ga
kako toi vino iz velikog kratera postavljenog na stol 1kra%en grancicama, a s dr1ge
strane, predvoJeni sviraicom Br1le, dvojica 1zvanika dolaze za1zeti mjesto na simpozij1.
Na gornjoj ploi lik je realistiki prikazan kako skae sa skakaonice, neki s1 ga t1maili kao
prikaz premin1log sporta%a, a vjerojatnije je da je skok 1 vod1 sim!ol p1tovanja d1%e na
dr1gi svijet.
+!. K6*)*-
31Dno od ;i!arisa, na istonoj o!ali "ala!rije, Ahejci s1 osnovali kolonij1 "roton. CoJa
kolonizacije je !io -.skello iz &h.pesa. 51ze!ije datira osn1tak kolonije 1 909. g.pr."r.,
vjerojatno je ta datacija ispravna, po%to je na lokalitet1 +o%ta pronaJena keramika iz 92,. S
900. g.pr."r.
>straDivanja s1 pokazala da se grad !rzo %irio. idovi najranijih k1Ea odgovaraj1 pravilnom
plan1 1lica, %to se nije mijenjalo niti 1 klasino, ni 1 helenistiko do!a. -aterijalnih
ostataka grkog "rotona je veoma malo. >ako se radilo o velikom grad1, ne zna se tono
gdje s1 !ile gradske zidine.
Na rt1 (acinio 7Capo Colonna8 nalazi se hram #ere (acinije. #ram je gotovo potp1no
razr1%en4 ostao je samo jedan st1p. #ram je iz ,. st.pr."r., !io je heksastilni peripter sa
dvostr1kim redom st1pova na kraEim stranama. 2io je poznat po svojim slikarijama koje je
izradio e1si, meJ1 njima najpoznatiji je !io portret #elene Trojanske. 2io je poznat i po
sk1lpt1rama i votivnim st1povima od zlata. : 1'. st. st1povi s1 sr1%eni radi gradnje gata i
resta1racije katedraleK !ila s1 ostala samo dva st1pa, no jedan se sr1%io 1 potres1 1'<?.g.
+ronaJeni s1 ostaci sime i torzo jedne Denske sk1lpt1re.
"roton je 1 9. st.pr."r. osnovao kolonije "a1lonij1 i kasnije Terin1.
Najpoznatiji stanovnik "rotona !io je +itagora 7oko ,90.g.pr."r. S 099.g.pr."r.8.
;1ko!iv%i se s tiraninom ;amosa, +olikratom, nap1%ta rodni otok i odlazi 1 j1Dn1 >talij1, 1
"roton, gdje osniva vlastit1 NlozoBskoMznanstven1 %kol1. To njegovo zatvoreno dr1%tvo Divi
kao ose!1jna vjerska sekta, koja je nakon revolta graJana 1 kojem je po!ijeno nekoliko
pripadnika dr1%tva prisiljena nap1stiti "roton. > sam +itagora nap1%ta "roton i odlazi 1
-etapont, gdje i 1mire.
++. T"6"( CT"6'-)G
Taras je !io spartanska kolonija, a njezin je oikist vjerojatno !io Halant 7+halanth1s8.
51ze!ijeva datacija kolonije 90'. g.pr."r je vjerojatno tona, to potvrJ1je najraniji
arheolo%ki materijal pronaJen 1 Taras1 koji se datira 1 zadnj1 etvrtin1 ?. st.pr."r.
"olonizatori Tarasa !ili s1 djeca roJena za vrijeme rata izmeJ1 ;parte i Atene, tzv.
"art+eniai. Nakon rata oni s1 !ili isklj1eni iz podjele zemlje, pa se odl11j1 na
kolonizatorski pohod. : pisanim izvorima se spominje ;at.ron kao prvotn1 naseo!in1
16
S.mposion / 0$ajedni!ko ispijanje vina1 nakon %o$be u !ast pokojnika
*4
;partanaca, koj1 im je savjetovalo proroi%te 1 UelNma, no nema jo% dovoljno arheolo%kih
podataka koji !i i%li tome 1 prilog.
Najstarije naselje !ilo je smje%teno na prostor1 dana%njeg ;tarog grada 7Cittz
Cecchia8, d1gakog pol1otoka smje%tenog izmeJ1 dvij1 l1ka, 1n1tra%nje M -ar +iccolo i
vanjske M -ar 6rande, dok je nekropola, izvan grada, !ila vjerojatno na mjest1 dana%njeg
Novog grada 7Cittz n1ova8. "asnije, krajem ,. st.pr."r., grad se %iri preko nekropole, a nova
nekropola se gradi vi%e prema istok1.
Akropola je 1 klasino do!a !ila ograniena na j1Dni dio dana%nje Cittz Ceccia. +rema
1n1tra%njosti s1 je !ranile zidine ispred kojih je !io d1!oki jarak 7sr1%ene s1 1 #ani!alovo
vrijeme8. Nije sig1rno da li je akropola imala zidine i s morske strane.
3edino %to se danas vidi je tzv. +osejdonov hram 7no nije sig1rno kome je !io posveEen8.
;a1van je jedan dorski st1p s kapitelom i jo% jedan kapitel 1graJen 1 crkv1 sv. Trojstva.
;agraJen je oko ,9,.g. pr."r.
: pisanim izvorima se spominje da s1 kolonizatori Tarenta 1 UelNma sagradili dvije
zavjetne graJevine4 jedn1 je sagradio #ageladas iz Arga krajem '. ili poetkom ,. st.pr."r.,
a dr1g1 $natas s 5gine oko 0'0. pr."r.
&at protiv Th1risa za posjed ;irisa, okonan je 0<< g.pr."r. s osn1tkom zajednike kolonije
#erakleje. +oetkom 0. st.pr."r. Tarent je !io na el1 konBederacije, koja je sa sjedi%tem 1
#erakleji, o!1hvaEala gradove -etapont i Th1ri. : prvoj polovini 0. st.pr."r., pod Anhitasom
Tarent je na vrh1nc1 svog 1spona.
2rojne !or!e s italskim plemenima dovode do propasti Tarenta, koji 1 <. st.pr."r. pada pod
rimsk1 vlast.
+1. M"("2$%"
+3. P/)*9"-%' P$)'%" $A M"("2$%'
+5. S'2'/0$.$ $ 9"J-$ ,6".*9$ ('2'/0$.(0' .6J"9'
+:. A)"2$.$ $ 06"2%'9()9* P'6,"&
+<. P'6,"&*-
+=. A2'0("-.6$%" / E,$;)/
+>. A2'0("-.6$%(0" B$42$*)'0"
*5
RELIGIJA
!. H'0")*&4"
: antikoj 6rkoj postojalo je mnogo razliitih o!lika Drtvovanja i Drtvi. Zrtvovalo se
sva%ta4 voEe, Dito, cvijeEe, kolai, vino, krv. Naj!itnije s1 ipak Divotinjske Drtve. Naje%Ee s1
se Drtvovale ovce, koze, svinje i kr1pnija stoka, dok s1 se 1 odreJenim k1ltovima koristile i
ri!e i perad, rijetko divlja, a samo ponegdje psi i konji. (j1dske Drtve pris1tne s1 samo 1
mitovima. +ravi razlog koji stoji iza tolikih Drtvovanja nije poznat, jer iako TeoBrast 7cca <90M
2?'8 navodi razloge M ast, zahvalnost, potre!a M Drtvovanje 1 skoro svakoj prigodi nije 1
sklad1 s time. "od #omera se za veEin1 Drtava ne navode motivi. $ne se prinose zato %to
s1 odreJene starim o!redom, a njegovo 1praDnjavanje je moglo znatno nadDivjeti izvorni
osjeEaj i znanje o tome. Zrtva je o!lik zavjetnog dara, tj. poklona !og1, a sam in
Drtvovanja ne mora se n1Dno vidjeti kao trgovina 1 kojoj 6rk !ogovima prinosi Drtv1, a
za1zvrat traDi nekakv1 1sl1g1. Zrtvovanje je iznad svega znak zahvalnosti i po%tovanja
prema onome kome se Drtv1je. Celika javna Drtvovanja !ila s1 pose!ni dogaJaji. >ako vrlo
sveana, imala s1 i jedan jednostavan proBani, ali vrlo vaDan, aspekt M prehran1
mnogo!rojnog i siroma%nog naroda. +ri javnim Drtvovanjima Drtvovala se hekatom!a, koja
je !ila i najpop1larnija Drtva 1 antikoj 6rkoj. Naziv dolazi od rijei FGHIJK i LMNO, %to
doslovno znai L100 volovaL, no prva rije ima i znaenje vrlo velikog !roja pa se
hekatom!a odnosi na Drtvovanje velikog !roja raznih Divotinja, a ne n1Dno na Drtvovanje
stotine volova.
+roces Drtvovanja hekatom!e je sljedeEi4
1.+&>+&5-A
Zivotinje, esto 1kra%ene vrpcama i vijencima, doved1 se do Drtvenika 7o!ino 1
procesiji8 i rasporede oko njega. Zeljezne karike pronaJene za!ijene 1 zemlj1 oko nekih
oltara sl1Dile s1 najvjerojatnije da se za njih veD1 Divotinje kako se ne !i micale za vrijeme
Drtvovanja. ;1dionici se ok1pe 1 kr1g i per1 r1ke vodom koja je prethodno proi%Eena
gor1Eom cjepanicom te 1zimaj1 zrnje jema 1 %ake, a Divotinja se poprska po glavi vodom,
da kimne kao da odo!rava Drtv1. 6lavni Drtvovatelj, koji nije n1Dno sveEenik, odreDe ne%to
dlaka s glave Divotinje, stavi ih 1 vatr1 koja gori na Drtvenik1 i izgovori molitv1, a ostali
!ace zrnje jema prema Divotinji. a vrijeme izgovaranja molitve ok1pljeni %1te, a 1
protivnome se poinje ispoetka. 6lavni Drtvovatelj nije n1Dno sveEenik, no !1d1Ei da s1
postojale kazne za svetogrJe, tj. pogre%ke pri o!red1, esto je sveEenik 7ili sveEenica8 !io
pris1tan. "ao plaE1 sveEenik je do!ivao ili novac ili povla%teni dio mesa Drtve.
2."(AN35
Zivotinje s1 se klale tako da im se noDem prerezalo grlo, a veEe Divotinje !i se prvo
o%am1tile 1darcem sjekire. : Atici je !ilo vaDno zakrvaviti oltar pa s1 manje Divotinje
Drtvovane iznad njega, a krv veEih se sk1pljala 1 zdjel1 te zatim izljevala po oltar1.
<.+$;T:+A" ; -5;$-
aklana Divotinja se mesari na sljedeEi nain. 2edrene kosti, osk1dne mesom a o!avijene
lojem i ma%E1, reD1 se i spalj1j1 na Drtvenik1 te dok gore polijevaj1 vinom. To je dio
namijenjen !ogovima 7ponekad s1 se dodatne porcije stavljale 1 r1ke ili na koljena stat1a
!ogova, no to je s vremenom postao dio za sveEenika8. >z gorenja kostij1, kao i iz stanja
1tro!e, itali s1 se predznaci. Ako s1 !ili lo%i, to se esto pripisivalo pris1tstv1 neistih
lj1di, tj. zloinaca. "ada to dogori, izn1trice se pek1 na raDnj1 i podijele pris1tnima. atim
se pripremi i preostalo meso te takoJer podijeli ok1pljenima. besto s1 lj1di taj dio mesa
nosili k1Eama, gdje nis1 esto imali takve o!jede.
a%to !i lj1di !ogovima 1 ij1 ast Drtv1j1 posvetili najlo%iji dio zaklane DivotinjeV Taj
o!iaj ima podrijetlo 1 mit1 o +rometej1. :kratko, 1 ;ikion1 1 6rkoj na goz!i s1 se sastali
!ogovi i tek nedavno stvoreni lj1di, da !i se odredile d1Dnosti i prava smrtnika. +rometej je
1 ime lj1di zaklao velikog !ika, razdijelio ga na dvije hrpe i dao !ogovima da !iraj1. 3edn1
hrp1 inilo je p1no mesa o!avijenog koDom, sa Del1cem na vrh1. : dr1goj, veEoj, hrpi !ile
s1 kosti o!avijene lojem. e1s je iza!rao veE1 hrp1, a kad j1 je razmotao i shvatio prevar1,
razlj1tio se i za kazn1 lj1dima 1skratio vatr1.
"ao %to je veE reeno, Drtvovalo se na mnogo naina, 1 razliitim o!redima i k1ltovima.
Tako se 1 o!redima posveEenim podzemnim !oDanstvima Drtvovalo 1 s1mrak ili noE1 na
oltarima od na!ijene zemlje izraJenima za t1 prilik1. ;lian se o!red koristio i 1 k1lt1
heroja, koji s1 spona izmeJ1 o!inih mrtvih i !ogova podzemlja, jer se vjerovalo da heroj i
1 podzemnom svijet1 1Diva 1gled %to ga je 1Divao i meJ1 Divima. ato s1 im Drtve iste kao
*6
za htonika !oDanstva4 njima se naveer ili noE1 na eshari kolj1 Drtve i to m1%ke Divotinje,
crne !oje ija krv otjee na zemlj1. Te se Drtve ne jed1 7ponekad se potp1no spalj1j1 S
holoka1st8. 5shara !i trte!ala !iti okr1glog o!lika i sl1Diti za ljevanice i paljenice, dok !i
!othros !io 1glavnom za ljevanice. besto je kori%tena svinja, koja je izrazito htonika
Divotinja. "ao li!acije kori%teni s1 71z Divotinjsk1 krv, za koj1 se vjerovalo da oDivljava
pokojnika8 med, 1lje, voda i ponekad vino. : klasinom razdo!lj1 tradicionalna Drtva za
mrtve !ili s1 jemeni kolai s medom.
Uvojnost o!reda neki t1mae dvjema glavnim vrstama !oDanstava, ne!eskim 71ranskim8
i podzemnim 7htonikim8. Ne!eska !oDanstva donose pomoE lj1dima pa im se stoga
1kaz1je poast, dok se podzemnih !oDanstava lj1di !oje pa o!redim gn1%anja otklanjaj1
prijetnje zlih sila. -eJ1tim, sit1acija je mnogo kompleksnija, jer !oDanstva esto imaj1 o!a
o!iljeDja, a i 1 o!redima postoje iznimke. Tako npr. e1s 1nato tome %to je vrhovno
ne!esko !oDanstvo ima i htonik1 stran1 1 vid1 -ilihija. #eraklo na Tas1 ima dva o!lika
k1lta, a 1 Tronidi 1 Hokidi se, prema +a1zaniji, lokalnom heroj1 p1%tala krv kroz otvor 1
gro!, no meso se jelo.
Crlo vaDan !io je i o!red izlijevanja vina 7li!acija8 prije svake goz!e. TakoJer s1 zase!ne
porodice imalo svoje vlastite k1ltove 7npr. agatos daimon M do!ri k1Eni d1h8, Bratrije svoje
zajednike k1ltove, itd.
CaDan izvor koji prikaz1je o!rede i Drtvenike s1 slike na keramikim pos1dama i nadgro!ne
stele.
+. V'2$0' P"-")'-'%'
VELIKE PANATENEJE 7+anathenai -egala8
+anatenejska sveanost, najveEa Atenina svetkovina, se slavila svake godine 2?.
hekatom!eona 7svi!anj8 na !oDiEin roJendan. ;vake treEe olimpijske godine sveanost !i
se protegn1la na ' dana. :stanovljene s1 1 vrijeme +izistrata. ;vetkovina !i zapoela
noEnom 1trkom sa z1!ljama, a sljedeEih !i se dana smjenjivala gimnastika i m1zika
natjecanja 7npr. +les 1 or1Dj1 i natjecanje 1 veslanj18. a e1andrij1 !i nagrad1 do!ila ona
Nla koja !i pred narod dovela najljep%e i najsnaDnije lj1de. Nagrade 1 natjecanjima s1 !ili
vijenci, trono%ci i amBoresa 1ljem od svetih maslina. Crh1nac povorke je !ila povorka ija je
svrha !ila da se Ateni +olias donese novi peplos koji s1 napravile atenske gospoJe i
djevojke, a 1kra%en je !io izvezenim slikama !ogova. : povorci s1 s1djelovali svi graJani.
"retala je od "eramejkosa kroz Uipilonska vrata pa dromom i trgom, zatim sjeverno od
Akropole do Trono%ke ceste, pa njom Akropoli na j1g do +ropileja.
1. G680$ J6)9'-$#$
+rimarni tip grkog Drtvenika je LPQJO $-om0s%, h1mak od zemlje i kamenja, na kojem se
palila vatra za o!redno spaljivanje i peenje. 2omosi s1 podizani 1 prirodi, podno starog
drveEa, 1 peEinama i na slinim mjestima, gdje s1 6rci vjerovali da s1 !ogovi pris1tni.
;mje%taj Drtvenika na otvorenom !io je n1Dan i z!og dima, a i z!og velikih koliina lj1di i
Divotinja koji s1 s1djelovali 1 o!redima. $ko Drtvenika je !io sveti okoli%, IRQFKMO
$t8menos%, koji je o!ino !io ograJen.
+ose!ni o!lik !ili s1 Drtvenici izraJeni isklj1ivo od pepela i ostataka spaljenih kostij1
Drtava paljenica. Najpoznatiji takav je e1sov Drtvenik 1 $limpiji, kojeg spominje +a1zanija,
no do danas m1 nije ostalo ni traga. To je !io !reD1ljak o!1jma <9m 712, stopa8 1 !azi i
9.,m 7<2 stope8 pri vrh1, a visina m1 je iznosila '.,m 722 stope8. Uo ravnine na vrh1 vodile
s1 1sjeene stepenice. Toliki !reD1ljak nastao je od ostataka svakodnevnih Drtava, ali i
ostataka svih Drtava tokom godine, iji s1 pepeo sak1pljali lokalni vraevi i jednom
godi%nje ga dodavali Drtvenik1, prethodno pomje%anog s vodom rijeke AlBej. Zrtvenik od
pepela stajao je i 1 sveti%t1 Apolona 1 Uidimi, a njegovo podizanje se pripis1je #erakl1.
Crlo zanimljiv je zasig1rno !io i Apolonov Drtvenik na Uel1, kojeg s1 nazivali L.eratonL, jer
je !io izgraJen od kozjih rogova, a po legendi koj1 prenosi "alimah, podigao ga je sam
Apolon, od rogova divljih koza koje je 1!ijala njegova sestra Artemida.
"ameni Drtvenici 1 sveti%tima arheolo%ki s1 potvrJeni od '.st.pr."r. : pravil1 s1 to
povi%eni Drtveni stolovi izd1Denog pravok1tnog o!lika, na postolj1 i esto sa prilaznim
stepenicama. +ovr%ina samog stola !ila je sa tri strane ograJena zidiEem koji je %titio vatr1
od vjetra i sprjeavao pepeo da leti naokolo. besto s1 Drtvenici !ili 1kra%eni dorskim
Brizom, jonskim vol1tama, girlandama i sl. ;tajali s1 1glavnom ispred vrata hrama, koja s1
*)
za vrijeme Drtvovanja !ila otvorena kako !i !og, tj. k1ltna stat1a koja se nalazila 1 hram1,
mogao nadgledati ceremonij1, a sa hramom s1 esto !ili spojeni rampom. Zrtveni stolovi
postepeno s1 postajali sve veEi i prerastali 1 mon1mentalne graJevine. 3o% 1 arhajsko
do!a !ili s1 do <0m d1gi i 1<m %iroki. +rimjer takvog Drtvenika jest onaj iz Atenina sveti%ta
1 +aest1m1. Uatira s kraja arhajskog razdo!lja, visok je preko 2m, a Drtveni stol je
dimenzija 1,e<m. ;veEenik pri o!avljanj1 sl1D!e stoji na povi%enom postolj1, a sve je
zajedno podign1to stepenastom podgradnjom. >z arhajskog razdo!lja je i Apolonov Drtvenik
1 "ireni te Drtvenik 1 sveti%t1 ABaje na 5gini, koji je s hramom povezan pomoE1 rampe. :
'.st.pr."r. je svoj mon1mentalni o!lik do!io i tzv. &ekov oltar 1 #erajon1 na ;am1. Zrtveni
stol je sa tri strane okr1Den visokim zidom, koji oko samog stola praktiki stvara dvori%te
veliine <0I10m. :n1tar dvori%ta se nalazi i sveto ligovo sta!lo.
: klasino do!a Drtvenici se i dalje razvijaj1, a reprezentativni primjerci s1 iz sveti%ta
Atene Aleje 1 Tegeji te #erin oltar 1 Agrigent1, koji je !io dimenzija ,'I12m.
: helenizm1 veliki Drtvenici napred1j1 do zatvorenog arhitektonskog sklopa, kao npr. 1
-agneziji, +rijeni i 5Bez1, a najpoznatiji i najrasko%niji primjer je svakako veliki oltar 1
+ergam1, koji je !io i 1zor navedenim oltarima. NajveEi helenistiki oltar dao je sagraditi
sirak1%ki vladar #ijeron >> 72',.M21,.pr."r.8. $ltar se nalazio nedaleko od o!novljenog
teatra, a !io je d1gaak 199.09m te je mogao istovremeno primiti i do 1000 Drtvenih
Divotinja.
: k1lt1 heroja, k1ltovima podzemnih !oDanstava te k1ltovima mrtvih sit1acija je sasvim
s1protna. T1 se koriste FSTUVHW, Drtvena ognji%ta. $!likom s1 to mali h1mci od nas1te ili
na!ijene zemlje, na kojima s1 se izljevale li!acije ili Drtvovale Drtve paljenice. a Drtvovanje
htonikim !oDanstvima sl1Dili s1 i LJXVMW $-0t+roi%, r1pe 1 zemlji 1 koje !i se izljevale
li!acije. Gto se podzemnih !oDanstava tie, ;matra se da 1opEe nije !ilo ni jednog oltara
posveEenog #ad1, samo %to +a1zanija kaDe da je postojao #adov hram 1 5lidi, te da s1
5lejci jedini za koje se zna da %t1j1 #ada. :mjesto #ad1, Drtve s1 se prinosile -ilihij1, koji
je predstavljao Divotn1 snag1 onih )koji s1 !ili).
Zrtvenici s1 takoJer !ili sastavni dio grkog kazali%ta od njegovih poetaka. 21d1Ei da s1
dramske igre !ile posveEene Uioniz1, predstave s1 se 1 poetk1 izvodile na okr1gloj
orhestri 1z Uionizov hram, a 1 sredi%t1 orhestre nalazio se mali Drtvenik, XNQRYZ, koji se s
razvojem kazali%ta postepeno sve vi%e pomie prema njenom r1!1.
3. D$*-$A*9 0/2)
D$*-$A M etimologija imenaK !io M gen. od e1s i n7sos M traka rije za sina
M !og plodnosti zemlje, !og vegetacije, vina, Dena, !og !ik
M poznat i pod dr1gim imenima, kao npr. 3akh1s ili agrej
M sin ;emele i e1saT+erzeBone i e1saTUemetra i e1sa
M lj1!omorna #era nagovorila je ;emel1 da traDi od e1sa prilik1 da ga vidi 1 njegovom
pravom o!lik1 7grom8 te je 1mrla
M shrvan, e1s vadi dijete iz njezine 1tro!e i stavlja ga se!i 1 !edro, odakle se Uioniz i raJa
M ostatak mita
M porijeklo samog !oga je disk1ta!ilno iako je najvjerojatnije da je s "rete 7pronaJeni s1
natpisi na linear1 2 1 +ilos1 s njegovim imenom8
M dr1gaiji od svih ostalih grkih !ogova
M 1 odnos1 na e1sa, Aten1 i Apolona [kao da ci'eli -itkovni poredak ostali+ -ogova
rastvara u kaos onog prasv'etskog[
M pripada predolimpijskom !ogo%tovlj1 M postaje $limpljaninom
M sin ne!eskog !oga i smrtne Dene, [progon'eni, pate@i i po-'eDu'u@i, umiru@i i
uskrsava'u@i, na stanoviti 'e nain postao ?limpl'aninom[
M maska je njegov sim!ol M neposredna pojava tajnih d1hova
M njegov prizor 1kida sve granice valjano sreJena opstanka
M ne priznaje rang ni spol, jednakomjerno o!1hvaEa i sjedinj1je sva Diva !iEa
M svijet istog 1da, prelijevaj1Ea !1jnost rastenja, aro!na moE vinove loze
M on nam 1kaz1je na to da nema razlike izmeJ1 ovjeka i Divotinje
M za razlik1 od promisk1itetnosti ostalih !ogova, on je vi%eMmanje privrDen svojoj lj1!avi
Ariadni
M gospodar Divih i mrtvih
M na $limp1 je s desna e1s1
**
M pridaj1 m1 se mnogi epiteti4 Megapent+es 7)on od velike patnje)8, .issos 7)!r%ljan)8,
?inops 7)vino)8
K/2) M njegovi k1ltovi pro%irili s1 se po cijelom antikom svijet1 7tj. 6rka i &im8
M toliko ima varijacija 1 Uionizovim k1ltovima, ali opet imaj1 neke elemente zajednike
- korovi pjevaica i plesaica
- povorke 7koje mog1 !iti i jes1 izrazito vesele i !1ne, a o!ino se 1 njima nosi
sim!ol m1%kog spola, falus, pa ih nazivamo i p+allop+oriai
M mistini zanos
M negdje s1 se 1esnici povorke rado pretvarali 1 legendarne pratioce Uioniza, satire pa s1
stavljali njihov1 odjeE1, kozje koDe oko !edara, rep i laDni Bal1s
M korovi s1 izvodili ditiram-
\]
M 1 Ateni s1 se krajem st1denog odigravale Celike Uionisije, a od ,<0. 2C kao sastavni dio
sveanosti je i izvoJenje dramskih predstava
M nastankom tragedije i komedije k1lt nije postao manje svet, dapae, arhitekt1ra odraDava
1pravo t1 svetostK kr1Dni prostor 1 kome se kreEe kor opkoljava Drtvenik, Uionizov
sveEenik za1zima poasno mjesto, a predstave se izvode samo tokom svetkovina
M narod je pose!no 1Divao 1 komedijama koje s1 ismijavale sve i svakoga, pa i !ogoveK
davaj1Ei !ogovima lj1dska o!iljeDja, oni sti1 i pokoj1 sla!ost, no to ne 1manj1je
po%tovanje koje lj1di osjeEaj1 prema njima
M Uionizovi k1ltovi, pored 1o!iajene Drtve, o!rednog prizivanja i zaklinjanja zapoin1
jadikovanjem i klicanjemK pokreEe se 1k1pno stanovni%tvo koje je poneseno k1ltom
- kako Uioniz pati, 1mire i 1skrsava tako on prisiljava lj1de da s1djel1j1 1 doDivljenom,
%to Ee !iti sastavni dio njegovih misterija
M prema prianj1, Uioniz1 s1 se prinosile i lj1dske Drtve
M prema nekim a1torima, Uionizov nast1p je nast1p t1JincaK on zahtjeva po%tovanje i
priznavanje, %to grka religija nikada nije traDilaK tako neki tvrde kako je Uioniz jedna od
personiNkacija hamitskog 72liski istok8 !oga koji pati
- jo% jedan od Uionizovih k1ltova s1 i :ri'etri'ske
\^
!ioniove sveanosti
M s1djel1je Denski dio stanovni%tva
M one !jeDe 1 planine na vi%e dana 1sred zime
M prinose Drtve
M !ijesne
M vitlaj1 zmijama
M t1maraj1 1 ast UionizaTagreja
M vjerovale s1 da s1 trgale !ika ije s1 meso sirovo jele 7prikaz !oDijih stradanja8 M
zavr%avaj1 velikim Drtvovanjem
M npr. UelN zimi pripadaj1 Uioniz1, jer se 1 !rdima odvijaj1 ove sveanosti
M s vremenom taj o!iaj slavljenja k1lta sve vi%e sla!i
M takvi k1ltovi mogli s1 esto mijenjati o!lik, sve dok iz toga nis1 nastale ozlogla%ene
italske !akanalije
19
M pojavom or=ka i or=ma Uionizov k1lt poprima dr1gaija o!iljeDja
M prema orNkom shvaEanj1 svijeta Uioniz je naslijedio e1sa 7makar i nakratko8 te mi, tj.
oni Dive 1 tzv. !ioniovo' eri
M oni se pozivaj1 i na mit o agrej1TUioniz1 pa kaD1 kako s1 lj1di nastali od titana 7tj. od
tvari nastale kondenzacijom pare koja je isparila kad je e1s m1njom 1!io titane nakon %to
s1 proDdrli malog Uioniza8, te da 1 se!i sadrDe i ne%to Uionizovog M centralna dogma
or=ke =loo='e
M k1ltne inove moDemo podijeliti na dva osnovna tren1tkaK 1. "o'ava :itana i _oA'e !i'ete,
2. Mit vatre 7Uioniz nestaje8
M 1 njegovim k1ltovima zmije i !r%ljan se !lisko veD1 1z njega
M zmija se smatra Benomenom Divota, hladnoEe i pokretljivosti, dok se !r%ljan smatra 7za
razlik1 od vinove loze8 hladnom !iljkom, a period od cvata do dozrijevanja je 1pravo period
Uionizove epiBanije 1 zimskim mjesecima
1)
prema 2ristotelu upravo je i$ ditiramba nastala tra%edija" dok je komedija nastala i$ #ali!kih povorki i pjesama" te
laika koji su ih pratili- 534- 34 i$vedena je prva dramska predstava u 2teni" a 4*6- 34 prvo natjecanje u komediji na
5elikim 6ionisijama u 2teni-
1*
odr7avale su se svake dvije %odine
1+
1*6- 34 Senat je vie od polovice otkrivenih sudionika &a smatralo se da ih je bilo vie od ) ,,,( dao po%ubiti" a same
bakanalije su $abranjene &ova pri!a nije provjerena" a i nisam uspio na8i navode i$vora(
*+
M prema jednoj legendi Uioniz je od zmije na1io kako se pravi vino
M koza
M misterije i k1lt 1 &im1
M 1 Uionizovim k1ltovima, a i mitologiji esto se spominje `srce`, st1dije pokaz1j1 da !i srce
moglo !iti falus
M odatle 1 Uionizovim k1ltovima Bal1s kao k1ltni predmet
M o!ino je od drveta 7i to smokvinog drveta, prema mit1 iz Uionizove krvi je nastala
smokva8 i postoje razlike kad s1 1 k1lt1 m1%ki inicijanti, a kad Denski
M kod inicijantica se on 1vijek nosi 1 liknonu te im se sadrDaj pokaz1je
M inicijanti liknon nose na glavi, a prilaze m1 zatvorenih oij1 M nositelj se identiNcira sa
sadrDajem ko%are
M jedan od naj!oljih i najpoznatijih prikaza Uionizovog k1ltaTmisterija s1 svakako Breske iz
Cilla dei -isteri
5. D'&')6" $ P'6A'I*-" C4*J$#'G
- D'&')6" M etimologija imenaK 1. gea mater M majka emlja 2. do mater M majka doma
- !oDica plodnosti zemlja, Dita, poljoprivrede M ima i 1log1 1 sklapanj1 !rakova
- esto se poistovjeE1je s &eom i 6ejom
- sa e1som je imala "or1 i 3akha
- iz lj1!avi s titanom 3azionom roJen je +l1t M e1s je z!og toga 1!io 3aziona 7neki
kaD1 da s1 ga rastrgali konji ili da ga je 1!io !rat Uardan
- inae je njeDno i lj1dima naklonjeno !oDanstvo
- nakon otmice "ore izg1!ila je vesel1 narav
- nakon 9 dana l1tanja 10. dana dolazi prer1%ena 1 5le1zin1 gdje s1 je 1gostili kralj
"elej i njegova s1pr1ga -etanira
- njihova hroma kEi 3am!a pok1%ala j1 je 1tje%iti smije%nim lascivnim stihovima, a
stara dadilja 2a1!a 1 %ali j1 je nagovarala da pije jemen1 vod1K ja1kala je kao na
porod1 i ispod s1knje izv1kla njezina sina 3akha koji je skoio 1 majino krilo i
polj1!io je
- pon1dili s1 joj sa 1va UemoBoonta kojega Ee pok1%ati 1initi !esmrtnim jer se
posramila nakon %to je nehotice "elejeva sina A!asa pretvorila 1 g1%tera
- dok je 1ni%tavala nad vatrom UemoBoontov1 smrtnost 1 so!1 je 1%la -etanira i
prekin1la arolij1 te je UemoBoont 1mro
- pon1kana tim dogaJajima odl1ila je Triptolema nagraditi tako da "elejTUisa1l
za!oravi dvostr1ki g1!itak
- Triptolem je prepoznao Uemetr1 i priopEi joj vijesti koje je traDila 7!ez imena krivca8
- odlazi s #ekatom do #elija i prisiljava ga da kaDe %to se stvarno dogodilo
- !ila je toliko lj1ta da se nije vratila na $limp, a na zemlj1 je !acila kletv1 da ne raJa
- dogovor s1 postigli M "ora mora 1T< godine provesti 1 #ad1, a ostatak s majkom na
$limp1 M zato %to je pojela 9 sjemenki naraT%ipka
- Triptolem1 je dala Ditno sjeme, drveni pl1g i koije koje s1 v1kle zmije M naredila m1
je da lj1de po1i poljoprivredi
- Triptolema, 51molpa i "eneja po1ila je svojim misterijama i o!redima
:. E2'/A$-(0' &$()'6$%'
- K*6"UP'6A'I*-" M nakon otmice mijenja ime 1 +erzeBonaK dolazi od rijei p+ero i
p+onos %to znai Lona koja donosi 1ni%tenjeL
- E2'/A$-(0' &$()'6$%' M 1prizor1j1 mit o traDenj1 "ore
M 1 -isterije s1 mogli !iti inicirani svi govornici grkog jezika, osim ro!ova
M njima s1 r1kovodili sveenici koji s1 pripadali dvjema velikim ele1zinskim o!iteljimaK
+i'erofant
2a
M o!itelj 51molpida, daduk i sveti glasnik M o!itelj "erika
M slave se krajem r1jna 1 5le1zini 7Celike misterije8
M poinj1 k1panjem mista
2\
1 mor1 kod +ireja 7moDe !iti i jednostavno prskanje morskom
vodom8, a s njima s1 se k1pale i svinje koje je svatko donio kao Drtv1 M oi%Eenje
M vraEaj1 se 1 predviJene prostorije gdje se prinosi Drtva
M slijede javne molitve
2,
9onaj koji otkriva svete stvari9
21
inicijanti
+,
M inicijanti se nakon oi%Eenja ne pojavlj1j1 1 javnosti, ekaj1 da povorka krene
M povorka koja se kreEe ;vetim p1tem od Atene do 5le1zine tokom koje Lo!ian p1kL sa
strane do!ac1je ge=rime
22
, a na p1t1 se za1stavljaj1 na odreJenim mjestima, nose slik1
3akha i LsacraL
M za!rana 1laza 1 temenos svima koji nis1 s1dionici misterija M kazna je smrt
M prolazi se kroz nizove mranih odjeljaka od kojih svaki predstavlja dio podzemnog svijetaM
1spon st1!i%tem i 1lazak 1 osvjetljeni megaron
M predoavanje LsvetinjaL M ne znamo %to s1 one !ile
M zavr%ava posveEenjem 1 pravom smisl1 rijei M iznenadni prelazak iz tame 1 LsvjetlostL,
1skrsn1Ee "ore
M samo posveEenje se odvijalo 1 :elesterionu
2b
, a tokom vremena s1 se iskristalizirala tri
stupn'a prosv'e@en'a4 dva pripremna i jedan zavr%ni
M vjerojatno je jedina razlika 1 st1pnjevima !ila ta %to s1 se na vi%im st1pnjevima pokazivali
stariji, tajniji sim!oli
M sva dogaJanja za vrijeme misterija !ila s1 sim!olom L!laDene onostranostiL za
posveEenike
M za vrijeme misterija se izvodila svojevrsna )sveta drama) koja je za svrh1 mogla imati to
da inicijante pri!liDi !oDanskom 7tako %to prolaze kroz iste dogaJaje, te na taj nain oni
postaj1 dijelom tog mitskog vremena8
M posveEenici nis1 morali ni%ta na1iti, tre!ali s1 doDivjeti 7prema Aristotel18
M 1pravo z!og velikog !roja inicijanata nije moglo !iti veEeg pod1avanja, pa s1 se rijei
izgovarale ako je to !ilo potre!no ili s1 se !rzo izgovarale M ples je za1zimao veEi dio
sveanosti
M osim Uemetre i "ore 1 k1lt1 se pojavlj1je i htonini #ermes kojeg predstavlja glasnik
misterija
M k1lt se odnosi na dogaJaje nakon smrti 7v. citat gore8, pa, prema tome, ima i izraDen1
+toniku narav
M misterije s1 imale snaDan d1hovni 1tjecaj na cijel1 #elad1
M 1z misterije se vez1j1 i odreJeni ta-ui 7za!rane8, od 1zdrDavanja konz1macije crvene
hrane, do za!rane promatranja i s1djelovanja 1 misterijama neposveEenicima 7oni koji s1
taj ta!1 prekr%ili na%li s1 se pred smrtnom opasnosti
20
8
M narod je 1 Atenskom 1stav1 odl1io da Uemetri i "ori posveti prve plodove Detve Dita 1
odnos1 1T'00 za jeam, a 1T1 200 za Dito 7ini se da to nije zaDivjelo8
M porijeklo -isterija je nepoznato, ali se zna da s1 se 1 "nos1 odrDavale sline sveanosti,
pa je mog1Ee kretsko porijeklo -isterija %to dodatno podrDava injenica da 5le1zina kao
naselje postoji jo% to mikenskog vremena
M 1 poetk1 s1 se 1 k1lt1 slavile samo Uemetra i +erzeBona, no s vremenom 1 k1lt 1lazi i
%tovanje Uioniza
M a1tori se ne slaD1 oko njegove 1loge pa neki o njem1 govore kao o "orinom mladoDenji,
dok ga dr1gi navode kao +erzeBoninog sina 7plod podzemnog !raka8
M 1 o!a sl1aja nazivaj1 ga 3akhom 7poistovjeE1je se s kretskim Uionizom koji je !io L!og
svjetla koje sazrijevaL8
M ako ga se poistovjeti sa sinom, onda je roJenje Ltajanstvenog djetetaL Uionozovo roJenje,
a inicijanti s1 traDili konano posveEenje od majke djeteta
M roJenje tajanstvenog djeteta je !ilo samo provizorno, roJen je tek 1 zimi i to kao dijete
;emele i e1sa 7em1 1 prilog ide mitologija8
M kr%Eani s1 zapalili sveti%te
M dalje od Alarikova pohoda po 6rkoj 7<9,.M<9'.8 nije mog1Ee pratiti s1d!in1 5le1zine
<. P6*6*8$7)" ,680*, (9$%')"
=. A(02';$%'9 0/2)
22
9ale s mosta9
23
:i$istrat na mjestu prvobitne %ra'evine podi7e novu koju su :er$ijanci 4*,- 34 sruili; :eriklo <htinu &%raditelju
:artenona( povjerava i$%radnju nove %ra'evine koja bolje od%ovara namjeni - prostrana !etverokutna dvorana sa
stranama du%a!kim 5, m" a u unutranjosti" sa svake strane" stepenice uklesane u stijeni i pokrivene krovom koji je
pridr7avalo est redova sa po sedam stubova &ukupno 42 stuba(; manji sredinji pro$or osi%uravao je svijetlo i svje7i
$rak; u sredini dvorane nala$ila se mala %ra'evina" anaktor" u kojoj su se !uvali sveti predmeti
24
2tenjani su 2,,- 34 po%ubili nekoliko 2karnanjana jer su neposve8eni prisustovali sve!anostima
+1
K/2) M Asklepeion je sl1D!eno sveti%te 5pida1ra 1daljeno 2 i pol sada hoda od grada
M poeci se mog1 smjestiti 1 '. st. 2C
M iza !rda starog kazali%ta, oko 1, min hoda prem sjeveroistok1 na dr1gom vrh1 planien
".nortion se nalazi sveti%te Apolona -aleatasa
M sveti%te je !ilo 1sko vezano 1z Asklepeion, ne samo administracijom nego i B1nkcijom
M sveti%te je !ilo vrlo staro, a na mjest1 sveti%ta postojalo je naselje iz rano heladskog
vremena 72?00. 2C8
M 1 ranim godinama mikenske ere 71'00.M1100.2C8 podign1t je veliki oltar na kojem s1 se
prinosile potp1no spaljene Drtve 7pronaJeni s1 ostaci i pepeo8
M k1lt i sveti%te je tip kretskih sveti%ta na !rd1
M iza 1000. 2C osniva se Apolonov k1lt te se otvara p1t novom razvoj1
M '00. 2C M sveti%te na planini ".nortion postaje sl1D!eno k1ltno mjesto 5pida1riJana,
konsonantno s politikom +roklesa 7tirana 5pida1ra iz kasnog 9. st. 2C8 koje je 1spostavio
veze s tiranima "orinta 7koji s1 pose!no %tovali Apolona8 kako !i se rije%io konstante
prijetnje Arga te je sistematski sa1vao predorske elemente 1 pop1laciji
M izvori vode koja je !ila dovoJena do Asklepieiona i njegove doline nizom podzemnih
kanala M glavni razvoj za razvoj svet. jer s1 dovodili vod1 potre!n1 za o!rede i%Eenja
M %tovanje htoninog !oDanstva M kojima se inae pripis1j1 terape1tske sposo!nosti
M 1 9. st. 2C reBormira se k1lt te se otvara p1t %tovanj1 Asklepija
M lokalna legenda kaDe da se Asklepije rodio na planini Tithion ; od Asklepieiona
M do sredine '. st. 2C sveti%te postaje premalo za javne svetkovine, a igre koje s1 se vezale
1z k1lt zahtjevale s1 veEe podr1je
M sveti%te se seli do mjesta gdje je Asklepieion 1 dolini iako se staro k1ltno mjesto nije
nap1stilo
M ranije relikvije4 sveti izvor, otvoreni oltar i malo sveti%te Apolon1 M paralela s1 sa starim
sveti%tem
M 1 ,. st. 2C Asklepije postaje dominantno !oDanstvo, a sveti%te stjee velik1 slav1 i 1tjecaj
M k1lt je vjerojatno !io 1 svrh1 izljeenja em1 svjedoi i hramski kompleks 1 5le1zini
M sljed!enici !i dolazili tamo kada s1 tre!ali izljeenje koje se do!ivalo tako da s1 !olesnici
spavali 1 a!aton1 7nakon Drtvovanja i oi%Eenja8 gdje !i izljeenje primali ili 1 sn1 ili s1
vjerovali da se sam !og pojavlj1je 1 o!lik1 svojih svetih Divotinja 7pas ili zmija8K z!og
pronalaska razliitih medicinskih instr1menata smatra se da s1 i sami sveEenici 7ili
str1nije oso!e8 proBanijim metodama lijeili !olesnike, a pose!na se paDnja posveE1je
vjeD!i, prehrani i Barmace1tskom lijeenj1
M zahtjevala se vjera 1 !eskonaEn1 moE i sposo!nost !oga, a jezgra k1lta !ila je epiBanija
7o!javljenje8 !oga
M ono %to je sig1rno jest da je k1lt !io od velike vaDnosti i 1gleda sve do cara Teodozija koji
za!ranj1je k1lt 702'. AU8
#ram 1 5pida1r1 M sagraJen izmeJ1 <?0. i <9,. 2C
M arhitekt Theodotos
M hram pripada dorskom stil1, ' st1pova na Basadi i po 11 sa svake strane
M kratke Borme, d1!okog i zasjenjenog trijema
M pedimentne str1kt1re i akroterij s1 meJ1 naj!oljim primjercima gracioznih sk1lpt1ralnih
kreacija 0 st. 2C
M krov je !io 1kra%en Cikrotijama i Nereidama
M pedimenti s1 !ili 1kra%eni scenama iz amazonomahije te pada Troje
M na hram1 je radio i Timotej
M poploan p1t vodi iz hrama do Asklepijeva oltara koji je !io malo odvojen i prema istok1
M od oltara ostala nam je o1vana !aza
M sam oltar imao je o!lik d1gog stola, a poivao je na platBormi te je !io za%tiEen laganim
krovom ili otvorenim !aldahinom
M 1z Basad1 i j1Dn1 stran1 hram pronaJeni s1 razliiti votivni predmeti
>. R'2$,$%" / 96$%'&' ?'2'-$A&"
!@. O2$&;$%(0' $,6'
+2
HRAMOVI
!. P"6)'-*-
+artenon je sagraJen izmeJ1 00?. i 0<?.g.pr.k. : C> st. je pretvoren 1 crkv1 ;vete
;oNje, polovicom \C st. Aten1 za1zimaj1 T1rci koji ga pretvaraj1 1 dDamij1, a na kraj1 je
sl1Dio kao skladi%te !ar1ta za T1rke. Celikim dijelom je 1ni%ten 1'?9.g. kada ga je pogodila
mletaka !om!a.
>zgraJen je na temeljima starijeg hrama koji je sr1%en 1 perzijskim ratovima i iji s1
ostaci kori%teni 1 izgradnji +artenona. ;tariji +artenon je graJen izmeJ1 0??. i 0?0.gpr.".
ali nije dovr%en. Uimenzije hrama s1 !ile <1.<9\9'.?2m, a !io je dorski peripter sa '
st1pova na proelj1 i 1' na !onom stranama.
+artenon je graJen 1 nekoliko Baza, ali je veEim dijelom sagraJen do 0<?.g.pr.".
kada je otvoren Hidijin kip Atene +artenos 1oi Celikih +anateneja. -etope s1 !ile zavr%ene
izmeJ1 00?. i 002.g.pr."., Briz izmeJ1 002. i 0<?.g.pr."., a Brontoni izmeJ1 0<?. i
0<2.g.pr.". Arhitekti s1 !ili >ktin i "alikrat, a Hidija je !io zad1Den za dekoracij1. :
potp1nosti je !io izraJen od pantelikog mramora.
+artenon je dorski peripter sa ?I19 st1pova 7oktastil8, a stoji na podlozi od < st1!e.
#ram je d1gaak 90m, a %irok <1m. ;vi nosivi elementi s1 nagn1ti 1 1n1tra%njost
7odst1panja osovina st1pova doseD1 oko 9cm8, dok je vijenac izvijen prema van. 0 st1pa
na 1glovima s1 de!lja od ostalih zato %to do!ijaj1 vi%e svjetla pa !i se inae inili tanji od
ostalih.
:n1tra%nji dio je amNprostil sa po ' st1pova na svakom kraj1, a sastoji se od
pronaosa, istone i zapadne cele, te opistodoma. +ronaos je !io zatvoren re%etkama
izmeJ1 st1pova i p1n zavjetnih darova, a iz njega se kroz dvokrilna mjedena vrata 1lazilo 1
iston1 cel1 koja je !ila podijeljena na < !roda sa dva reda po 9 dorskih st1pova. :
srednjem !rod1 se nalazio 12m visok kip Atene +artenos, a iza njega s1 se nalazila jo% tri
st1pa. >z opistodoma , koji je kao i pronaos !io zatvoren re%etkama i p1n zavjetnih darova,
se kroz mjedena vrata 1lazilo 1 zapadn1 cel1, +artenon 7djevianski stan8 1 pravom smisl1
rijei
2,
, gdje se 1vao peplos !oDice, a sl1Dio je i kao riznica hrama i drDave. +lastina
dekoracija hrama se sastoji od 92 metope, Briza oko 1n1tra%njeg dijela hrama, za!ata i
hrizeleBantinskog kipa Atene +artenos, a sve s1 sk1lpt1re !ile o!ojane crvenom, plavom,
oker i zlatnom !ojom. ;tepenasta osnova, st1povi, zidovi i arhitravi nis1 !ili o!ojani.
METOPE
ajednika tema svih metopa je !ila po!jeda 6rka i !ogova nad njihovim lj1dskim i
mitolo%kim neprijateljima, a svaka metopa je prikazivala dr1g1 scen1 i sastojala se od dvije
Ng1re 1 visokom reljeB1. -etope na istonoj strani s1 prikazivale 6igantomahij1, na j1Dnoj
"enta1romahij1, na zapadnoj Amazonomahij1 i na sjevernoj scene iz Trojanskog rata.
: 6igantomahiji je Hidija prikazao 6igante kako se penj1 na $limp i !ogove,
okr1Dene zvjezdama, kako se !ore na vrh1. !og velikih o%teEenja se te%ko mog1
identiNcirati pojedinani likovi, ali je dovoljno sa1vano da se odredi cjelok1pna tema.
Na 20 od <2 metope "enta1romahije s1 prikazani "enta1ri, a osam izg1!ljenih
metopa sredi%njeg dijela s1 vjerojatno prikazivale , prema starim crteDima, osnivanje
+anatenejskih sveanosti. -etope sa "enta1romahijom s1 naj!olje sa1vane i sve osim
sredi%nji osam prikaz1j1 !or!1 izmeJ1 kenta1ra i lj1di, a nekoliko ih prikaz1je kenta1re
kako odnose Dene.
;ve metope na kojima je prikazana Amazonomahija s1 sa1vane ali s1 jako
o%teEene 7< sredi%nje s1 toliko o%teEene da se 1opEe nemog1 raspoznati likovi8. :sprkos
te%ko o%teEenim metopama prepoznajemo tem1 po odjeEi likova i konjima koji s1 tipini za
amazonomahij1.
Cijeli sredi%nji dio sjevernih metopa je 1ni%ten. ;a lijeva na desno na metopama s1
prikazani #elios, zatim lj1di koji silaze sa !rodova i naor1Davaj1 se. Tri metope prikaz1j1
!ogove i !oDice, a krajnja metopa prikaz1je ;elen1 koja silazi na svom konj1.
-etope sa istone, zapadne i j1Dne strane se nalaze 1 Ateni dok se dio sjevernih
nalazi 1 (ondon1, dio 1 +ariz1 i dio 1 Ateni.
FRIZ
Hriz koji prikaz1je panatenejsk1 povork1 je i%ao oko cijele cele i !io je d1g 1,9m.
+ovorka poinje na j1goMzapadnom k1t1 i zatim se nastavlja 1 dva smjera S jedna ide
25
:artenon je posve8en 2teni :olias a da bi se ra$likovao od dru%ih hramova posve8enih njoj $vali su %a
=ekatompedon &hram du%a!ak 1,, stopa( i tek je 1,, %odina nakon to je i$%ra'en na$van :artenon-
+3
sjevernom, a dr1ga j1Dnom stranom hrama, da !i se spojile na sredini istone strane gdje
je !io glavni 1laz.
Na zapadnoj strani hrama povorka se tek ok1plja S mladiEi veD1 sandale, drDe ili
1zjah1j1 konje koje vode sl1ge. Na sjevernoj i j1Dnoj strani povorka 1!rzava i kreEe se
redovima S omladina na konjima 1 galop1, !ojna kola, stariji lj1di, svirai, nosai vreva sa
vodom, Drtvene Divotinje 7tri ovce i etiri !ika8. "ako se povorka pri!liDava istonoj strani,
njeno se kretanje 1sporava i postaje sveanije.
+ovork1 na istonoj strani predvode Dene S 1' sa j1Dne strane i 1< sa sjeverne. a
njih se smatra da predstavljaj1 ergastinaii, Dene koje s1 tkale peplos koji se nosi 1 povorci.
atim se na Briz1 nalaze m1%ki likovi S %est na j1g1 i etiri na sjever1. Njih se naje%Ee
identiNcira kao deset eponimnih heroja deset atenskih plemena, a do njih s1 !ogovi 1
sjedeEem poloDaj1.
Na j1Dnoj je strani prvi #ermes, koji sjedi sa p1tnom kapom na koljenima i odjeven
je 1 p1tn1 odjeE1. Na njega se naslanja Uioniz, a lijeva m1 je r1ka podign1ta 1 znak1
slavlja. Uo njega sjedi Uemetra sa !akljom 1 lijevoj r1ci i desnom r1kom na !radi, a zatim
Ares koji je r1kom o!avio desno koljeno. -alo odvojeni od njih sjede #era i e1s. +ored
#ere stoji >rida koja kao glasnik !ogova predstavlja vez1 sa povorkom, a prikazana je kako
popravlja kos1 i odjeE1 nakon leta. e1s se doima ne%to veEi od ostalih i ini se kao da
mora malo sagn1ti glav1 da !i stao 1 Briz. +la%t m1 je sklizn1o s ramena, lijeva r1ka m1 je
na naslon1 stolice, a desna, sa Dezlom, na koljenima. $n sa divljenjem promatra #er1 koja
skida veo sa glave.
+rva !oDica na sjevernoj strani je ABrodita. :z nj1 se privija mali 5ros. $n stidljivo
skriva jedn1 r1k1 meJ1 na!orima njene odjeEe ali istovremeno ist1ra gornji dio tijela
ponosna pogleda, dok je ABrodita, 1 majinskoj !rizi, stavila r1k1 na s1nco!ran da m1
za%titi nago tijelo od s1nca. Uo nje je ABrodita, te +osejdon i Apolon 1 razgovor1. +osejdon
je napravljen 1 snaDnom proNl1 sa raz!ar1%enom kosom, a Apolon je nosio metaln1 kr1n1 i
vjerojatno drDao lovorov vijenac 1 lijevoj r1ci. -alo dalje, takoJer 1 razgovor1, sjede Atena
> #eBest. 3edino Atenino o!iljeDje je koplje dok joj je %tit leDi na koljenima, a #eBest sjedi
oslonjen na %tap.
: sredini s1 prikazane dvije mlade djevojke donose stolice sa jast1cima, a najvi%a
sveEenica 1 sl1D!i Atene +olias im pomaDe da ih postave. >za nje !lagajnik predaje sl1zi na
1vanje novi peplos koji je donijela povorka.
ISTONI FRONTON
>stoni Bronton prikaz1je roJenje Atene, a scena se odvija na $limp1. -eJ1
centralnim se Ng1rama samo neke mog1 prepoznati S #eBest, e1s na prijestolj1, #era iza
njega, Atena 1 p1noj ratnoj spremi i Nika koja j1 kr1ni. 2one Ng1re reagiraj1 na dogaJaj 1
sredini, a smatra se da veEinom predstavljaj1 $limpijske !ogove ali se, z!og o%teEenostti,
nemog1 svi identiNcirati. : lijevom 1gl1 #elios 1 !ojnim kolima, koja v1k1 2 konja, izlazi iz
mora i prilazi leDeEoj stat1i Uioniza koji se odmara drDeEi 1 r1kama kantaros. Uo njega s1
dvije Denske Ng1re S Uemetra i +erzeBona. : desnom se 1gl1 ;elena 1 !ojnim kolima
sp1%ta 1 ocean. Uo nje s1 tri Denske Ng1re S prve dvije prikaz1j1 ABrodit1 koja se odmara
naslonjena na +eit1, !oDic1 1dvaranja i lj1!avnog nagovora, a treEa nije identiNcirana
ZAPADNI FRONTON
apadni Bronton prikaz1je !or!1 Atene i +osejdona za za%titnika grada i odvija se na
atenskoj akropoli. Uok sve Ng1re na istonom Bronton1 mirno stoje, na zapadnom Bronton1
nalazimo krajnj1 nagla%enost pokreta. : sredini s1 Atena i +osejdon, a izmeJ1 njih je sveta
maslina. Atena 1 r1ci ima koplje, a +osejdon troz1!ac. $ni ne ni%ane jedno na dr1go veE na
isti cilj da !i za!ili or1Dje 1 zemlj1 1 znak svoje prevlasti. :okvir1j1 ih konji koji v1k1 !ojna
kola, a gr1pa mitskih heroja Atene isp1njava prostor do r1!a Brontona. $d kompozicije s
mnogo Ng1ra sa1vane s1 samo < o%teEene stat1e i mnogo Bragmenata ostalih.
+. A)'-$- ?6"& / P6$%'-$
6rad +rijena nalazi se na istok1 -ale Azije, 1 pokrajini "ariji. $snivanje grada stavlja se 1
sredin1 0. stoljeEa pr."r. 1 isto vrijeme se datira i poetak gradnje Ateninog hrama,
najvaDnije prijenske graJevine koja svojim centralnim poloDajem dominira gradskom
panoramom. +rijena je takoJer vaDna i z!og svog pravilnog tlocrta, mreDe 1lica koje se
sijek1 pod pravim k1tom i tako odvajaj1 !lokove zgrada po 1zor1 na dr1ge kolonije 1 3oniji
7-ilet8 i Celikoj 6rkoj. $sim samog hrama od vaDnosti s1 i zgrada gradske sk1p%tine, 1
+4
sredini koje se nalazi etverostrani oltar 1kra%en l1!anjama !ikova i vijencima od cvjeEa.
6radska sk1p%tina mogla je primiti oko '00 lj1di.
#ram Atene +olijade 7polias8, za%titnice grada orijentiran je 1 sklad1 s planom grada
1zd1D osi istokMzapad, dok je sam 1laz hrama okren1t prema istok1. +redstavlja najstarij1,
najveE1 i najvaDnij1 graJevin1 +rijene. 6radnja hrama poela je oko <,0. godine pr."r.
namo da je Aleksandar veliki <<0.g. pr."r. donirao sredstva za nastavak gradnje hrama, o
em1 svjedoi jedan od dva natpisa na hram1. >pak sam hram nije dovr%en do sredine 2
stoljeEa pr."r. #ram je potp1no 1ni%ten prvo 1 jakom potres1, a zatim i 1 poDar1 koji je
slijedio.
"ao arhitekta spominje se +itej, takoJer arhitekt ma1zoleja 1 #alikarnas1. $vaj hram
esto se navodi kao njegov kanon z!og svog jasnog shematskog plana. +retpostavlja se da
je +itej s1djelovao i 1 izradi 1r!anistikog plana same +rijene.
"ao materijal za konstr1kcij1 kori%ten je lokalni plavoMsivi kr1pnoMzrnati mramor iz -ikale.
Atenin hram je klasian primjer arhitektonske estetike nazvane jonskom renesansom. $va
graJevina vr%ila je 1log1 1zora i prototipa i to od kasnije klasike i rimske epohe, sve do
renesansnog klasicizma.
;astoji se od pronaosa, naosa i opistodoma. +ronaos je ne%to d1Di nego %to je prije !io
sl1aj, a takoJer je novost i pojava straDnjeg djela, tj. opistodoma. $ve karakteristike +itej
je pre1zeo iz dorskog stila i tako postavio model za kasnije hramove. Uakle sam hram je
kom!inacija elemenata dorskog i jonskog stila.
+lan hrama je peripter, sa ' st1pova na kraEim stranama i 11 st1pova na d1Dim
stranama. ajedno sa po 2 st1pa 1 pronaos1 i 1 opiatodom1, 1k1pni !roj st1pova je <2.
graJevina se nalazi na stepenastoj platBormi 7stilo!at8, dimenzija <9.19 metara 1 d1Din1 i
19.,< metara 1 %irin1. Girina st1pa iznosi jedn1 desetin1 njihove visine od 10.10 metara,
%to je klasina karakteristika jonskog stila. 2aze st1pova nainjene s1 1 5Be%kom tip1 sa 20
kanelire.
"ao jedinica mjere 1 izgradnji hrama 1zeta je jonska stopa koja iznosi 0.29, metara.
+rema tome d1Dina cele je 100 stopa, %to je jednako hekatompedon1.
5nta!lat1ra hrama koja poiva na kapitelima sastoji se od arhitrava 1kra%enog !iljnim
motivima i garg1ima 1 o!lik1 lavljih glava. $vi dijelovi !ili s1 o!ojani 1 Darke !oje,
preteDito 1 crven1 i plav1.
$sim k1ltne stat1e 1n1tar cele, nis1 pronaJene dokazi dr1gih sk1lpt1ra, osim Bragmenta
Denske glave, koji !i mogao pripadati nekoj votivnoj stat1i iz pronaosa. "1ltna stat1a Atene
raJena je kao kopija Hidijine Atene +artenos. Njezin prikaz nalazi se na novc1 grada iz
rimskog perioda. ;ama stat1a !ila je visoka oko '., metara.
$ko 29. godine sveti%te je posveEeno Ateni +olijadi i imperator1 A1g1st1, te je nastavilo
svoj1 B1nkcij1 kao vaDno k1ltno sredi%te perioda Carstva. a vrijeme vladavine A1g1sta
podign1t s1 propileji na istok1 hrama, povezani s 1licom ispred.
>stono od hrama nalazio se oltar Atene, podign1t sredinom 2. stoljeEa pr."r. smatra se da
je to model velikog oltara e1sa 1 +ergam1. $!likom konjske potkove, !io je okr1Den
portikom sa st1povima, izmeJ1 kojih s1 stajale stat1e Denskih likova. Na Briz1 oltara
prikazane s1 scene iz 6igantomahije pod 1tjecajem kiparske %kole iz +ergama.
TakoJer je 1 isto vrijeme podign1t na sjevernoj strani hrama portik sa kolonadom 1
dorskom stil1. +ortik se nalazi na 9 metara visokom terasastom 1zvi%enj1, d1g je 9?.00
metara i !roji <2 st1pa. +ortik je !io mjesto trgovine i javnih ok1pljanja 1 +rijeni
VK6"2% A2'0("-."6 ;*(9'B/%' *9"% ?6"& A)'-$ P*2$%".$V
Natpis na arhitrav1 posveE1je hram Ateni i A1g1st14
[6arod posve@u'e +ram &teni "oli'adi i -oAanskom caru &ugustu, -oA'em sinu.[
1. H'6"%*- -" S"&*(/
$tok ;amos nalazi se 1 j1goistonom djel1 5gejskog mora pred samom o!alom -ale Azije.
+ripada otonoj sk1pini 31Dnih ;porada. $tok je naseljen od poetaka jonske kolonizacije, 1
10. stoljeE1 pr."r.
Arheolo%ka istraDivanja na otok1 otkrila s1 da je #erin hram podign1t prvi p1ta 1 ?.
stoljeE1 i da s1 kasniji hramovi podizani na istom mjest1. +rvi hram !io je 1 osnovi izd1Den,
a njegova cela je !ila podijeljena redom st1pova po d1Doj osi. Tijekom ?. stoljeEa oko
hrama je dodan kontin1irani niz st1pova, ime je #erin hram postao prva peripterna
graJevina i model za sve ostale grke hramove.
+5
+ose!no je zanimljiv hram podign1t oko ,9,. godine pr."r. To je prvo djelo graditelja &oika i
Teodora, sagraJeno od domaEeg mramora i 1voznog samoskog mramora. #ram je razoren
oko ,19. godine pr."r za vrijeme provale +erzijanaca na otok. ;pada 1 najznaajnija
sveti%ta jonskog stila i istie se svojom masivno%E1.
Tlocrt hrama sastojao se od pronaosa i cele, ali !ez opistodoma, ime podsjeEa na grki
megaron. Na d1ljim stranama imao je tri reda po ? st1pova na istonoj strani i tri reda po
9 st1pova na zapadnoj strani. : pronaos1 je imao dva reda po , st1pova koja s1 djelila
pronaos na tri jednaka !roda.
+ose!no s1 zanimljivi kapiteli ovog hrama. Na vrh1 st1pa ispod samog kapitela nalazi se
reljeBni vijenac s motivima palmeta i cvjetova lotosa meJ1so!no povezanih !iljnim
viticama. ;vaki st1p ima svoj1 varijacij1 osnovnog motiva. > same vol1te 1kra%ene s1
sitnim ornamentima granica i listova. $vakao o!lik kapitela s1sreEemo po prvi p1t 1pravo
na #erinom hram1.
;a herinim k1ltom na ;amos1 povezana je i mramorna stat1a #ere iz '. stoljeEa pr."r.
6lava kipa je 1ni%tena, a tijelo podsjeEa na okr1gli st1p. 2oDica je odjevena 1 d1gi hiton
koji 1 potp1nosti prekriva donji dio tijela, dok je gornji prekriven himationom. : desnoj r1ci
!oDica drDi r1! odjeEe, dok je 1 lijevoj moDda drDala ja!1k1 pronaJena je posveta nekog
#eramiesa !oDici #eri sa ;amosa. "ip se nalazi 1 (o1vr1.
3. V'2$0$ ?6"&*9$ J*-$%'
5. H6"& Z'/(" O2$&;$%(0*, / A06","-)/
:. Z'/(*9 ?6"& / O2$&;$%$
<. P*('%.*-*9 ?6"& -" S/-$%/
=. H'I'()$*- -" A,*6$
>. N'&'A$- ?6"& / R"&-/-)/
!@. P6*;$2'%$ A06*;*2' / A)'-$
!!. H'0")*-;'.*- -" ")'-(0*% A06*;*2$
!+. T'2'()'6$% / E2'/A$-$
+izistrat na mjest1 prvo!itne graJevine podiDe nov1 koj1 s1 +erzijanci 0?0. 2C sr1%iliK
+eriklo >htin1 7graditelj1 +artenona8 povjerava izgradnj1 nove graJevine koja !olje
odgovara namjeni M prostrana etverok1tna dvorana sa stranama d1gakim ,0 m, a 1
1n1tra%njosti, sa svake strane, stepenice 1klesane 1 stijeni i pokrivene krovom koji je
pridrDavalo %est redova sa po sedam st1!ova 71k1pno 02 st1!a8K manji sredi%nji prozor
osig1ravao je svijetlo i svjeDi zrakK 1 sredini dvorane nalazila se mala graJevina, anaktor, 1
kojoj s1 se 1vali sveti predmeti
!1. H6"& N$0' -" A06*;*2$ A)'-' CA,*6"06$)G
6radnja hrama je poela 009.g.pr."., ali je dovr%en tek nakon 021.g.pr.k., a
010.g.pr.". je ograJen !al1stradom 1kra%enom reljeNma. Arhitekt hrama je !io "alikrat.
#ram je stajao netakn1t do 1'?'.g. kada s1 ga T1rci rastavili da !i na platBorm1 na kojoj je
sagraJen postavili top. ;astavljen je izmeJ1 1?<'. i 1?02.g., te ponovno rastavljen i
sastavljen 19<'.g.
#ram je jonski amNprostil sa 0 st1pa na proelj1 i zaelj1, a izgraJen je na
mikenskim temeljima. Cisok je 9m, d1gaak ?.20m, %irok ,.'0m, a st1povi s1 visoki 0m.
:n1tra%njost se sastojala samo od cele iji zidovi nis1 !ili 1kra%eni. Arhitrav je 1kra%en
Nnim plitkim Brizom koji prikaz1je olimpijske !ogove, na prednjoj strani, kako promatraj1
!itk1 izmeJ1 6rka i +erzijanaca kod +lateje 7099.g.pr.".8, na straDnjoj i !onim stranama.
3edine originalne ploe Briza se nalaze na prednjoj strani. $stale ploe s1 odljevi originala
koji se 1vaj1 1 2ritanskom m1zej1. Na prednjoj strani, 1 sredini Briza, se nalaze Atena sa
%titom i e1s, a oko njih s1 ostala !oDanstva. a!ati s1 !ili 1kra%eni zlatnim krilatim
Nikama.
2al1strada koja je i%la oko hrama se sastojala od mramornih ploa 1kra%enih
reljeNma. U1D cijele !al1strade se ponavlja ista tema S 1 pris1tnosti Atene koja sjedi na
prijestolj1, Nike prinose !ikov1 krv kao Drtv1, 1zdiD1 svoje troBeje i sipaj1 tamjan na oltare.
: ovom prizor1 k1ltnog ina pred !oDanstvom kao promatraem primjeE1jemo slinost sa
partenonskim Brizom. Hriz na !al1stradi je d1g <0.,m i na njem1 je prikazano ,0 likova. :
+6
izradi reljeBa najvi%e je paDnje posveEeno na!orima haljina koji ``nisu viEe potin'eni
plastino' graDi, kao na postol'u 6emee, ve@ u nekom stalnom mi'en'an'u i leprEavosti
senualne radosti o-avi'a'u ti'elo svo'om maEtovitom igrom``, a ``dr+tave lini'e prate ti'elo
tako da se ono naslu@u'e ispod)). $vi reljeN spadaj1 meJ1 najljep%e tog vremena, a
najpoznatii je Bragment koji prikaz1je Nik1 koja veDe sandal1. +o slinostima sa postoljem
Agorakritove stat1e Nemeze 1 &amnont1, moDemo pretpostaviti da ideja za Briz na hram1 i
izrada ove Nike pripadaj1 njem1.
!3. E6'?)'% CF$2*02* $ K"2$&"?G
!5. A;*2*-*9 ?6"& / B"("&"
;agraden je izmed1 020. > 000. g.pr."r., a arhitekt je, vjer1je se !io >ktinos 7graditelj
+arthenona i Telesteriona8.
3edini povijesni dokaz o njegovoj arhitekt1ri, vremen1 podizanja i tome da je zaista !io
posvecen Apolon1 nalazimo kod +a1zanija. Apolon je 1 2asama %tovan od 9.st.pr."r. +rvo
kao !og rata, a 1 klasinom period1 kao !og ljeni%tva.
#ram 1 Basama je dorski hram tipa heksastilni peripter, a za razlik1 od veine grkih
hramova !io orjentiran j1gMsjever no razlog za to jo% je nepoznat. $d <? st1pova preostalo
ih je ak <'.
a 1redenje 1n1tra%njosti cele koriteni s1 i jonski i korintski elementi.
"orintski je moDda !io samo jedan st1p 7ili tri st1pa8.
Takoder 1 celi postoji i jonski mramorni Briz koji se proteDe sa sve etiri strane. +rikaz1je
kenta1romahij1 7!or!1 (apita sa kenta1rima8 te amazonomahij1 7!or!1 6rka s
amazonkama8, jedan od omiljenh motiva onog do!a.
-etope iz pronaosa, njih %est, predstavljaj1 Apolonov povratak na $limp iz zemlje
#iper!orejaca gdje je provodio zim1. -etope 1 opistodom1 predstavljale s1 Uiosk1re kako
otimaj1 kEeri kralja -esene.
: aditon1, odnosno sveti%t1, je vjerojatno stajala k1ltna stat1a ali za to nema dokaza. a
razlik1 od cele sveti%te nije 1kra%eno. Na istonom zid1 a1ditona nalazila s1 se vrata za
koja se pretpostavlja da s1 sl1Dila kao otvor za svjetlo koje je osvjetljavalo k1ltn1 stat11.
Neki kaD1 da k1ltna stat1a 1opEe nije postojala nego da je korintski st1p sl1Dio kao sim!ol
ApolonaFta teza je neodrDiva jer s1 postojala jo% dva korintska st1pa.
+ostoji i teorija da je stat1a stajala izvana hrama ali ipak je ona prva, da je stajala 1
a1diton1 najvjerojatnija.
$d stat1e s1 pronadeni samo djelovi mramornih r1k1 i nog1, tijelo je vjerojatno !ilo od
drveta.
!:. A(02';$%'9 ?6"& / E;$."/6/
#ram 1 5pida1r1 M sagraJen izmeJ1 <?0. i <9,. 2C
M arhitekt Theodotos
M hram pripada dorskom stil1, ' st1pova na Basadi i po 11 sa svake strane
M kratke Borme, d1!okog i zasjenjenog trijema
M pedimentne str1kt1re i akroterij s1 meJ1 naj!oljim primjercima gracioznih sk1lpt1ralnih
kreacija 0 st. 2C
M krov je !io 1kra%en Cikrotijama i Nereidama
M pedimenti s1 !ili 1kra%eni scenama iz amazonomahije te pada Troje
M na hram1 je radio i Timotej
M poploan p1t vodi iz hrama do Asklepijeva oltara koji je !io malo odvojen i prema istok1
M od oltara ostala nam je o1vana !aza
M sam oltar imao je o!lik d1gog stola, a poivao je na platBormi te je !io za%tiEen laganim
krovom ili otvorenim !aldahinom
M 1z Basad1 i j1Dn1 stran1 hram pronaJeni s1 razliiti votivni predmeti
!<. T?*2*( CT?W&'2'G / E;$."/6/
Tholos
2'
1 5le1zini M graJen izmeJ1 <'0. i <<0. 2C
M arhitekt je !io +oliklet
M tholos je imao podzemni i nadzemni dio
26
vjerojatno je imao va7nu ulo%u u 2sklepijevom kultu
+)
M kr1Dnog je o!lika, promjera 21.2? m
M vanjska je kolonada imala 2' dorskih st1pova koji s1 !ili premo%teni enta!lat1rama
1kra%enim metopama i reljeBnim rozetama te !ogatim cvjetnim 1krasima i lavljim glavama
na simi
M 1n1tarnja kolonada imala je 19 korintskih st1pova
!=. A6)'&$A$% / EI'A/
;tari grad 5Bez nalazi se !liz1 modernog grada ;elc1ka, oko ,0 kilometara j1Dno od
>zmira 1 dana%njoj T1rskoj. : helenistiko do!a 5Bez je !io velika l1ka i trgovako sredi%te
-ale Azije.
+rvi hram posveEen Artemidi vjerojatno je izgraJen oko ?00. godine pr."r. na movarnom
zemlji%t1 !liz1 rijeke 1 5Bez1. ;veti%te je nekoliko p1te r1%eno i o!navljano tijekom stoljeEa.
5Be%ka !oDica Artemida, ponekad zvana i Uijanom, nije istovjetna grkoj Artemidi. Artemida
iz 5Beza imala je mnoge azijske karakteristike i prije svega jer !ila %tovana kao !oDica
plodnosti. Ta njezina 1loga i porijeklo odrazile s1 se i 1 graJi hrama. Artemida je esto
prikazivana pokrivena sa jajima ili mnogostr1kim gr1dima od ramena do str1ka koji
sim!oliziraj1 plodnost. Najraniji hram je vjerojatno sadrDavao sveti kamen ili meteorit.
#ram koji je 1vr%ten 1 sedam svjetskih 1da oznaen je kao veliki mramorni hram ili hram
U. 6radnj1 je oko ,,0. godine pr."r. sponzorirao lidijski kralj "rez . Arhitekt hrama
vjerojatno je !io Theodor1s. +ostolje hrama !ilo je pravok1tnog o!lika, dimenzija ?0
metara 1 %irin1 i 1<0 metara 1 d1Din1. ;amo postolje sa <0 stepenica !ilo je visoko <
metra, %to je 1zrokovalo da se hram istie 1 svojoj plastinosti. +rema Bormi hram je !io
dipter tj. okr1Den sa dvostr1kim redom st1pova. :k1pno je !ilo 129 jonskih st1pova koji s1
podrDavali masivni krov od kojih je 1lazni portik inilo < reda po ? st1pova. <' prednjih
st1pova !ilo je col1mnae caelatae, tj. njihovi donji tam!1ri !ili s1 1kra%eni reljeNma.
+oznati s1 prikazi #eraklovih podviga, "enta1romahije, prikazi raznih !ogova i j1naka npr.
+erzeBone, #ermesa, Tantala, $rBejaF +rikazi se odlik1j1 vedrinom zrele klasike.
;veti%te je takoJer 1domljavalo neka poznata 1mjetnika djela 1klj11j1Ei etiri !ronane
stat1e Amazonke najpoznatijih grkih kipara Hidije, +olikleta, "resila i Hradmona. Na mjest1
hrama naJene s1 takoJer mnoge zavjetne stat1e od zlata i slonovae, te !rojni nakit koji
s1 ostavili hodoasnici.
animljiva pria vezana je 1z s1d!in1 Artemidinog hrama. : noEi 21. srpnja <,'. godine
pr."r spalio ga je #erostrat, 1 Delji da njegovo ime 1Je 1 povijest. : istoj noEi roJen je i
sam Aleksandar Celiki. Nakon tog dogaJaja hram je ponovno o!novljen na istom mjest1 i
oznaen je kao hram 5. "ao graditelj ovog hrama spominje se ;kopas.
"ada je sveti +avle ,9. godine do%ao propovijedati kr%Eanstvo 1 5Bez, njegovi stanovnici
!ili s1 jo% 1vijek odani Artemidinom k1lt1 koji se odrDao sve do provale 6ota 1 2'2. godini
kada je i hram i sam grad razoren. &imski car "onstantin o!novio je 5Bez, ali ne i hram
z!og svog prihvaEanja kr%Eanstva i od!acivanja poganskih k1ltova.
+rva istraDivanja 5Beza i potrag1 za slavnim hramom vodio je 3ohn T1rtle =ood od 1?'<.
do 1?'9.godine. NajveEi pro!lem je !io nepoznata lokacija hrama. Nakon ' godina
prona%ao je !az1 hrama. >straDivanja je poetkom 20. stoljeEa nastavio U.6.#ogarth koji je
preona%ao ostatke pet hramova graJenih 1 niz1 na istom mjest1.
!>. H6"& A)'-' A2'%' / T','%$
#ram Atene Aleje je sagraJen izmeJ1 <90. i <,0.g.pr."., a arhitekt je !io ;kopas i
spada 1 njegov1 prv1, tzv. ))+eloponesk1)) stvaralak1 Baz1. ;agraJen je na ostacima
hrama sagraJenog 1 C>> st.pr.". koji je 1ni%ten 1 poDar1 <9,.T<90.g.pr."., a ;kopas je 1
o!novi hrama 1spje%no 1jedinio dorski, jonski i korintski stil. $ hram1 saznajemo od
+a1zanija koji ga smatra najljep%im i najveEim hramom +eloponeza, a to je !io prvi hram
izvan Atike ili 1 samoj 6rkoj 1 potp1nosti izgraJen od mramora.
#ram je dorski, tipa heksastilni peripter, na proelj1 ima ' st1pova, a na !onim
stranama po 10. Na !onim je stranama postavljen parni !roj st1pova jer se na sjevernoj
strani nalaze vrata. #ram je orijentiran istokMzapad, a glavni 1laz se nalazi na istonoj
strani. ;tilo!at je dimenzija 19.19\09.,,m.
:n1tra%njost hrama se sastojala od pronaosa, cele i opistodoma. Cela je 1kra%ena
sa 10 pol1st1pova sa korintskim kapitelima na kojima s1 se nalazili jonski, ali naDalost od
toga nam nije ni%ta sa1vano. 3edva primjetna zao!ljenost svih ravnih povr%ina, nagi!
+*
st1pova i 1zd1Dnih zidova prema 1n1tra%njosti svjedoi o nadahn1tosti +artenonom, a cijeli
je hram !io 1kra%en mno%tvom ;kopasovih sk1lpt1ra. ;a1vane sk1lpt1re nose 1 se!i sva
o!iljeDja ;kopasovih likova S patetika, etvrtaste glave, pol1otvorena 1sta i oi 1saJene
d1!oko 1 onim d1pljama. >znad pronaosa i opistodoma s1 se nalazile dorske metope koje
s1 prikazivale arkadijske legende, meJ1 ostalima i pri1 o TeleB1. NaDalost one s1 skoro
potp1no 1ni%tene ali s1 jo% vidljivi neki nazivi 1pisani na arhitrav1. Na istonom Bronton1 je
!io prikazan lov na "aledonskog vepra 1 kojem je po!ijedila Atalanta, heroina s1sjedne
Arkadije, a na zapadnom !or!a 6rka pod Ahilejem i Azijanaca pod TeleBom 1 dolini "eike.
Neki ostaci sk1lpt1ra se 1vaj1 1 m1zej1 1 Tegeji dok se ostatak nalazi 1
Nacionalnom -1zej1 1 Ateni.
+@. H'2'-$()$80$ ?6"&*9$ M .6J"9'
+!. Z'/(*9 *2)"6 / P'6,"&/
+ergam se nalazi 1 ; dijel1 -ale Azije, 1 5olidi, a oko stare jezgre danas se prostire grad
2ergama. &azvio se na <<,m visokom !rd1 koje izdiDe nad ravnicom rijeke "aik i 1daljen je
svega 20km od mora. 2rijeg je naseljen veE 1 prapovijesti, a 1 9.st.pr."r. naselje je prvi p1t
1tvrJeno. >zvori spominj1 da je stanoviti 6ong.los, 6rk iz 5retrije, 1 '.st.pr."r. od perzijskog
kralja postavljen za vladara +ergama i okolice. naajn1 1log1 +ergam do!iva tek 1
helenizm1, a za vladavine dinastije Atalida doDivljava procvat. "ralj Atal > 7201.M
199.g.pr."r.8 je 201.g. po!ijedio 6alaEane 1 !itci na "aik1 i time 1dario vrste temelje
svojoj vladavini i dinastiji Atalida. a za%titnic1 svoje dinastije Atal je postavio Aten1
Nikephoros. Naslijedio ga je sin 51men >> 7199.M1,9.8. Nakon mira 1 Apameji 1??.g.pr."r.
+ergamska drDava se znatno pro%irila, 1 1n1tra%njost 1zd1D "aika, a 1z o!al1 po 3oniji i
5olidi. a 51menove vladavine +ergam je na vrh1nc1. ;am grad se %iri prema ravnici, a
51men potie razvoj 1mjetnosti, NlozoNje i dr1gih vidova k1lt1re, nastojeEi stvoriti Lnov1
Aten1L. 1<<.g.pr."r. 1mro je Atal >>> 71<9.M1<<.8, posljednji vladar iz dinastije Atalida, a
!1d1Ei da nije imao nasljednika, opor1no je ostavio +ergam rimskom narod1. +ergam je
postao glavni grad rimske provincije Azije i za vrijeme A1g1sta poinje njegova o!nova. >z
rimskog vremena potje1 i jedini antiki knjiDevni zapis te slikovni prikaz e1sovog oltara.
: svojem djel1 L"njiga znamenitostiL (1cije Ampelij, rimski pisac iz 0.st.n.e., zapisao je4 L:
+ergam1 se nalazi jedan veliki mramorni oltar, 00 stopa visok, sa velikim sk1lpt1ramaK
takoJer sadrDi gigantomahij1.L Na jednom pak !ronanom novc1 iz vremena cara
;eptimija ;evera 719<.M211.n.e.8 prikazana je zapadna strana oltara, sa visokim
!aldahinom 1 sredini. : 19.st. poinj1 ga posjeEivati zalj1!ljenici 1 starine, pop1t Charlesa
TiIiera, te 1 tom razdo!lj1 nastaj1 mnogi opisi i skice drevnih r1%evina.
$staci s1 1 vi%e navrata kompletno prevezeni 1 2erlin, gdje s1 resta1rirani i prvi
-1zej +ergama otvoren je 11.12.1901.
A6?$)'0)/6" *2)"6"
a oltar je, kao i za svak1 dr1g1 velik1 graJevin1 1 +ergam1, morala !iti izgraJena
terasa 71 ovom sl1aj1 poveEana je stara terasa8. Terase s1 pose!na karakteristika
+ergama. 21d1Ei da se grad nalazio na !rd1 izrazito strmih litica, veEe graJevine nis1 se
mogle graditi dr1gaije nego pomoE1 sistema terasa i podzida. Ua !i se sprjeilo ispiranje
zemlje s terasa, oko svake graJevine s1 !ile cca. ,0cm %iroke poploane peristaze.
"aDnjavalo se njihovo o%teEivanje, nasipavanje i svako neovla%teno kori%tenje. Terasa
oltara nalazi se 1z glavn1 gradsk1 cest1, povrh agore, a podno Atenine terase, od koje je
veEa. 21d1Ei da je gradnji na zapadnoj strani smetao stari !edem, njegova konNg1racija je
izmjenjena, a 1klonjene s1 i k1Ee te vjerojatno stari nimBej koji se nalazio na mjest1
gradnje. TakoJer je 1klonjena i padina na sjevernoj strani. +od temeljima oltara naJeni s1
ostaci apsidalne graJevine k1ltne svrhe i ostaci zidova helenistike k1Ee.
: !izantsko vrijeme materijal s pergamske akropole, pa tako i oltara, koristio se za
gradnj1 !edema i k1Ea na nekada%njoj terasi oltara pa je velik dio materijala ostao 1
neposrednoj !lizini. Tek 1 novije vrijeme poeli s1 se njegovi dijelovi koristiti za do!ivanje
vapna.
: neposrednoj okolici +ergama nije !ilo prikladnog mramora za gradnj1 oltara pa je on
dono%en s veEih 1daljenosti. Celik dio graJevnog materijala klesan je i o!raJivan na mjest1
vaJenja i gotov dono%en 1 +ergam, gdje s1 se dijelovi zatim sastavljali 1 cjelin1. Ua !i se
mogli pravilno sastaviti, dijelovi s1 oznaavani prema odreJenom redoslijed1. "ao oznake
++
s1 sl1Dila slova grkog alBa!eta, slova sa zarezima te kom!inacije slova i !rojki. Takav
s1stav oznaavanja primijenjen je na skoro svim graJevinama na akropoli, no naj!olje je
iskori%ten 1pravo na oltar1 i na jonskom hram1 na terasi teatra. +rema tim oznakama
rekonstr1irao je $tto +1chstein poredak dijelova gornjeg vijenca !aze oltara, na kojem1 s1
1klesana imena !ogova s1dionika gigantomahije, po em1 se onda mogao rekonstr1irati i
Briz.
+rist1p terasi oltara !io je sa istoka, a na sami oltar 1spinjalo se sa zapadne strane
dvadesetak metara %irokim otvorenim stepeni%tem. Temelji oltara s1 od t1Ba, a dimenzije
pri dn1 s1 <'.?0I<0.20m. 2aza oltara, podign1ta na , stepenica krepidome, je pravok1tna,
sa dva rizalita koji ograJ1j1 stepeni%te. U1D svih njezinih strana tee velianstveni Briz
gigantomahije. $va velianstvena arhitekt1ra zapravo ograJ1je pepelni h1mak nastao od
ostataka mnogih Drtvovanih Divotinja. 6ornji dio oltara ini velika prostorija sa Drtvenim
stolom 1 sredini 7oltar 1 1Dem smisl1 rijei8 te portici koji sa svih strana okr1D1j1 vanjski
dio graJevine.
+ortike ini niz jonskih st1pova tipinog maloazijsko M eBe%kog o!lika, ij1 !az1 ine
plosnata plinta, spira i jedan tor1s. Na jast1k1 nekih kapitela nalazi se reljeBna dekoracija 1
o!lik1 m1nje. Tra!eacija je jonska, !ez Briza, a strop portika je kazetiran, izraJen od
mramornih ploa. : interkol1mnijima s1 stajale sk1lpt1re nadlj1dske veliine, od kojih je
preko 00 pronaJeno na i 1 !lizini terase oltara. ;vega jedna ili dvije sk1lpt1re s1 jo% imale
glave. CeEina ih stoji, dok nekolicina sjedi, a sve s1 imale razliit1 draperij1. Na krov1 s1 se
nalazile sk1lpt1re kenta1ra, tritona, lavova, griBona i sk1pine od po etiri 1pregn1ta konja.
:k1pna visina cijelog oltara, od temelja do krova, je oko 12 metara.
apadni portik pop1t zavjese odjelj1je vanjski dio oltara od 1n1tra%nje prostorije. ;a
1n1tra%nje strane portika, [ankiran antama, nalazi se niz 1skih dvostr1kih jonskih
pol1st1pova 7preciznije4 <T0 st1pova8, spojenih tankim zidom, a podign1tih na visokim
kvadarnim postoljima. Takvi karakteristini st1povi nalaze se i 1 sjevernoj dvorani Atenina
sveti%ta te na gornjem kat1 Atalove stoe 1 Ateni. U1go se smatralo da je sredi%nji od 1<
interkol1mnija !io %iri, otvaraj1Ei tako 1laz 1 sal1, no 1 novije vrijeme se 1glavnom drDi da
s1 svi interk1l1mniji !ili jednake %irine.
S6'.$7-%" ;6*()*6$%" $ J6)9'-$ ()*2
;redi%te oltara svojevrstan je peristil, kojeg ini niz spomen1tih dvostr1kih pol1st1pova.
>za niza pol1st1pova, d1D sva tri zida i o!je ante tee Briz TeleBa, a 1 sredi%t1 prostorije
nalazi se veliki Drtveni stol d1Dine cca 12m. Cijeli stol, pravok1tnog o!lika, podign1t je na
podij1 visine 1.20m, sa krepidomom od dvije stepenice visine 2<cm svaka. +ovr%ina stola
je sa tri strane okr1Dena ?'cm %irokim zidom. $d cijelog stola pronaJeno je svega
%ezdesetak Bragmenata, od kojih s1 najzanimljiviji ostaci trodijelnog greJa za%titnog zida.
Nije pronaJen ni jedan ostatak donjeg dijela zida. Najdonji dio greJa inila je 9.'m d1ga
traka koja je tekla cijelom 1n1tra%njom d1Dinom zida, a sastojala se od astragala, lez!oske
kime, jonske kime te niza naizmjenino poredanih cvjetova lot1sa i krst1%ka. Taj 1kras
moDe se 1sporediti s 1krasom na oltar1 sveti%ta Atene Aleje 1 Tegeji. ;redi%nji dio se
sastojao od cvjetnog Briza i dentik1la. +rema #. -{!i1s1, takav Briz nalazi se i na oltar1
Atene kraj 5rehtejona, a slijedom do!rih odnosa Atene i Atalida do%ao je do -ale Aziji. Na
vrh1 greJa !io je vijenac sa simom i lavljim glavama, koje nis1 !ile vodorige, nego ista
dekoracija. Na gornjoj strani pojedinih Bragmenata najgornjeg dijela greJa nalaze se r1pe
za klinove. ;chrammen je smatrao da s1 !ile namijenjene privr%Eivanj1 sk1lpt1ra, dok A.
von 6erkan od!ac1je Lnadimljene !ogoveL, tj. postojanje sk1lpt1ra na Drtvenom stol1.
21d1Ei da sk1lpt1re koje stoje na krov1 portika nis1 !ile niim pose!no privr%Eene za
podlog1, vjerojatno je da !i i sk1lpt1re na stol1 stajale samostalno. +ostoji mi%ljenje da s1
klinovima !ile 1vr%Eene plinte st1pova koji s1 nosili !aldahin vidljiv na novc1 ;eptimija
;evera, dok neki pak smatraj1 da s1 klinovi drDali nekakvo metalno osig1ranje od vatre.
"ako god, 1k1pna visina Drtvenog stola je 2.1?m, %to ostavlja jo% <.90m za event1alni
!aldahin, no do danas takvo %to nije identiNcirano.
+rostorija nije !ila natkrivena, %to je odraz tradicije gradnje oltara na otvorenom. +od je
!io poploan mramornim ploama, a 1graJeni s1 !ili i mramorni Dlje!ovi za odvod ki%nice,
koja se moDda sk1pljala 1 staroj cisterni na j1Dnoj strani terase.
F6$A ,$,"-)*&"?$%'
6iganti s1 !ili divovi 1Dasna lica, d1ge kose i !rade, koje je 6eja rodila :ran1. $na ih je
po!1nila protiv e1sa, jer je on 1!io njezine starije sinove, Titane. 6iganti s1 provalili iz
podzemnog svijeta 5re!a na polje kod Hlegre 1 Tesaliji i kren1li k $limp1, gdje s1 se ok1pili
1,,
svi !ogovi. 2ogovi s1 saznali da Ee po!ijediti 6igante jedino 1z pomoE smrtnika pa je e1s
pozvao svog sina #erakla 1 pomoE. 6eja je pok1%ala naEi trav1 koja !i za%titila njene
sinove od smrtnika, no e1s je o!avio emlj1 tamom i pred1hitrio 6ej1 te 1ni%tio trav1
koj1 je traDila. : velikoj !itci !ogovi s1 po!ijedili, a za nagrad1 je e1s s1dionike prozvao
$limpljanima. T1 tit1l1 s1 zavrijedila i dva njegova sina ije s1 majke !ile smrtne M #eraklo i
Uioniz.
6igantomahija je kao tema inae !ila kori%tena za 1kra%avanje hravoma te je ovo
potp1no nova primjena. : ovom sl1aj1 ona je alegorija po!jede +ergama nad 6alaEanima
i sim!ol o!rane civilizacije od !ar!ara te se tako odlino 1klapa 1 koncepcij1 cijelog oltara
kao sim!ola po!jede.
Hriz 6igantomahije, ili Celiki Briz, visok je 2.<0m i d1g izmeJ1 110 i 11,m. Hig1re s1
isklesane na 120 mramornih ploa %irine 90 M 100cm. >zvorni komadi mramora !ili s1 ,0cm
d1!oki, a od toga je <0cm kori%teno za reljeB, %to daje dojam da s1 sk1lpt1re nezavisne od
pozadine. Na Briz1 je prikazano 1k1pno stotinjak %to lj1dskih, %to Ng1ra !ogova i 6iganata
te mno%tvo Divotinjskih Ng1ra. Na vijenc1 iznad reljeBa velikim s1 slovima 1klesana imena
!ogova, dok s1 imena 6iganata 1klesana 1 podnoDj1 reljeBa, manjim slovima. >spod imena
divova 1klesana s1 imena kipara svake sekcije. ;a1valo se 1' potpisa, od kojih je samo ,
potp1nih. To s1 !ion7siades i Menekrates 71 par18, Melanippos, ?restes i :+eorr+etos.
"ipari s1 vjerojatno imali svaki svoj tim pomoEnika i ro!ova, a !ili s1 nadgledani od
glavnog dizajneraTarhitekta, koji je izradio crteD cjeline Briza, po kojem s1 oni radili.
Neki dijelovi Briza !ili s1 izraJeni prije, a neki nakon postavljanja ploa na oltar. Uonji
dijelovi s1 morali !iti izraJeni prije, jer !i 1 protivnome o%tetili podnoDje na koje s1
postavljeni. Najgornji s1 pak dijelovi izraJeni na mjest1, jer s1 gornji 1tori za klinove
praktiki iz!risani estim klesanjem. Nakon %to je Briz !io zavr%en, postavljen je gornji
vijenac, a reljeB je vjerojatno !io za%tiEen daskama tokom izrade nadgradnje.
;a1vano je oko 9,_ Briza, a jedinstvo stila i injenica da je potp1no zavr%en pokaz1j1 da
je raJen 1 poetnim Bazama izgradnje oltara.
Celiki Briz slijedi dva principa klasine naracije Briza4 Ng1re za1zimaj1 p1n1 visin1 Briza, a
cijeli Briz prikaz1je samo jedan moment radnje. Naj!olji je primjer takve naracije Briz na
+artenon1. $stale oso!ine s1 oglavnom neklasine. Hig1re s1 isklesane 1 visokom reljeB1,
%to je 1o!iajeno za klasine metope i okreE1 se !ez o!zira na pozadin1. TakoJer je mnogo
Brontalnih Ng1ra, %to je vjerojatno inspirirano klasinim za!atima hramova. Na klasinim
Brizovima Ng1re s1 prikazane !ono. Uramatinost prikaza pojaavala je tamno o!ojana
pozadina. ;vi atri!1ti, oprema i dr1gi detalji s1 do 1 tanine 1klesani, dok ih se ranije
o!iavalo naslikati. Uetaljno isklesano perje, ri!lje lj1ske i Divotinjska koDa odraz s1
virt1oznosti klesara.
Hriz nema oiti poetak ili kraj, no naj!olje je poeti sa istone strane, jer s1 1pravo nj1
posjetioci prv1 1gledali kad !i st1pili na teras1 oltara. T1 s1 glavni $limpljani4 7s desna na
lijevo8 Ares, Atena, e1s, #eraklo, #era i zatim Apolon, (eta, Artemida i njihova o!itelj.
(ikovi koji se nalaze na s1sjednim krajevima dvaj1 strana Briza povezani s1 lj1!avnim ili
o!iteljskim vezama. Tako s1 prvi likovi na j1Dnoj strani He!a i Asteria, (etina majka i sestra.
;lijede ;elena, #elije, 5os i "i!ela, koj1 6rci identiNciraj1 s &eom. Na j1Dnoj s1 strani
opEenito najzast1pljenija !oDanstva ne!a i svjetla. ;cene na zapadnoj strani podijeljene s1
na dva rizalita. Na j1Dnom se nalaze Uioniz i njegova majka ;emela te srodni likovi, a na
sjevernom s1 Triton, AmNtrita i i njihova morska o!itelj. ;jeverna strana je najzagonetnija,
jer je cijeli sredi%nji dio nepoznat, !ilo z!og nedostatka natpisa, !ilo z!og te%ko
prepoznatljive ikonograNje likova. >pak, prevladavaj1 !oDanstva tame i vode. Nastavlja se
morska tema s +osejdonom te "etom, +ontovom kEerkom i majkom #imere, koja je moDda
predstavljena 1 lik1 lava kraj nje. (ikovi koji slijede se 1 novije vrijeme 1glavnom t1mae
kao 5rinije, -oire i 6raje, iako, kao %to je reeno, njihova interpretacija nije sig1rna.
Gto se tie 6iganata, sa1vano je 19 njihovih imena, no !lokovi na kojima se ona nalaze
nemaj1 oznake za sastavljanje pa je sig1rna identiNkacija prtaktiki nemog1Ea.
;redi%nje Ng1re Briza s1 e1s i Atena. 6r1pa Le1s i tri 6igantaL prikaz1je !or!1 e1sa
protiv 6iganta +orNriona i jo% dvojice. +roNrion je okren1t leJima, a noge m1 se prod1D1j1
1 zmije. Hig1re znaajnijih linosti, e1sa i +orNriona, prikazane s1 veEe, dok s1 manje
znaajna dva 6iganta prikazana manja.
Atena se !ori protiv krilatog 6iganta Alkioneja, kojeg 1!ija zmija 5rehtej 1grizom 1 prsa.
(ijevo od Atene je leteEa !oDica Nika, a do Ateninih nog1 6ea 1pla%enim pogledom
promatra s1d!in1 svojih sinova.
1,1
Neke Ng1re i sk1pine se ponavljaj1 1 inverziji kao 1 ogledal1. Tako sk1pine likova na
zapadnim rizalitima jako podsjeEaj1 jedna na dr1g14 Triton i njegova majka AmNtrita na
sjevernom rizalit1 te Uioniz i njegova majka ;emela na j1Dnom. Neki dijelovi Briza pak
odraDavaj1 reminiscencije na ranija djela. Neke s1 sl1ajne ili s1 !ile namijenjene samo
1enim lj1dima, kao npr. LcitatL Briza +artenona 1 #elijevoj gr1pi na j1Dnoj strani. Ur1ge s1
morale !iti oite, pop1t jasne reBerence na zapadni za!at +artenona 1 likovima e1sa i
Atene na istonoj strani. +ostoje i recentniji odrazi4 Atenin protivnik svojom pozom i temom
napada zmije podsjea na (aokoonta. TakoJer postoje i implicitne reBerence na sk1lpt1re
1mir1Eih 6ala 1 likovima nekih poraDenih 6iganata, kao %to je npr. Tritonov s1parnik.
&eBerence na +artenon imaj1 jasno znaenje za +ergamon kao nov1 Aten1, !ranitelja
helenizma. (aokoont priziva tem1 traginog kaDnjavanja, a galske reminiscencije ine tihe
reBerence na djela Atalida.
;ve Ng1re se meJ1so!no jasno razlik1j1 M !ogovi po spol1, starosti, atri!1tima i odjeEi, a
6iganti, koji s1 goli, po starosti i nogama. -laJi 1glavnom imaj1 lj1dske, a stariji, koji s1
1jedno i !radati, imaj1 zmijske noge. mije imaj1 snaDan htoniki karakter, %to jasno
podsjeEa na vez1 6iganata i 6eje, koja je prikazana 1 svojoj tipinoj pozi, do pola 1 zemlji.
Neki 6iganti imaj1 pose!ne anatomske dodatke M krila i ptije kandDe, glav1 !ika ili lava te
neke ri!lje elemente.
Te%koEe 1 potp1noj interpretaciji Briza 1p1E1j1 na pretpostavk1 da nedostaje neki klj1,
vjerojatno knjiDevni tekst na kojem se !azirao. Tekst je vjerojatno !io helenistiki ep i to
moDda atalidski dvorski ep. 2ogovi s1 mogli !iti pre1zeti iz #esiodove :eogoni'e, no ona se
ne !avi 6igantomahijom, a sa1vana imena 6iganata se, osim jednog, ne nalaze kod
Apolodora, 1 najkompletnijem sa1vanom izvor1 za 6igantomahij1. $vo ide 1 prilog tezi o
postojanj1 atalidskog dvorskog epa o 6igantomahiji. Uvorski ep mogao je !iti i klj1 za
neko vi%e znaenje Briza. Neki !ogovi s1 mogli re[ektirati speciNne pergamske k1ltove,
imena i atri!1ti 6iganata se moDda odnose na odreJene kraljevske neprijatelje, a neo!ino
or1Dje, atri!1ti i Divotinje s1 moDda anegdotske reBerence na odreJene dogaJaje, lj1de ili
mjesta. $va preciznija razina alegorije, ako je postojala, danas nam je nedostiDna.
F6$A T'2'I"
Alej, vladar Arkadije, !io je proroanstvom 1pozoren da Ee m1 1n1k 1!iti sinove te je, da
!i se osig1rao, natjerao kEer A1g1 da se zaredi. Nj1 je ipak zaveo #eraklo i rodio im se sin
TeleB. Uijete je izloDeno i A1ga otposlana na more 1 malom amc1, kojim dolazi 1 -izij1,
gdje j1 prima kralj Te1trant. TeleBa je 1 divljini odgajala ko%1ta, dok ga nis1 prona%li pastiri i
predali kralj1 "orit1. "ada je odrastao, oti%ao je po nalog1 delBskog proroi%ta 1 -izij1
pronaEi majk1. "ada je stigao, protjerao je ABarejevog sina >d1 koji je napadao kralja, te je
za nagrad1 do!io A1gin1 r1k1. :z #erakla se ipak meJ1so!no prepoznaj1. TeleB 1skoro
postaje kralj i Deni se Amazonkom #ijerom. "ada s1 6rci 1 pohod1 na Troj1 pristali na o!ale
-izije, TeleB ih je po!ijedio, no ranjen je Ahilejevim kopljem. +roroi%te m1 odgovara da Ee
ga izlijeiti jedino ono %to ga je i ranilo pa on odlazi 1 Arg po savjet. 6rci m1 ne Dele
pomoEi pa TeleB otima malog $resta te ih tako prisiljava na pomoE. Ahilej m1 lijei ran1
str1gotinama svoga koplja, a TeleB za zahval1 vodi 6rke do Troje, no ne s1djel1je sam dalje
1 rat1.
TeleB je mitski osniva +ergama i njegove vladarske dinastije, a arkadijsko podrijetlo m1
daje dodatn1 vaDnost za pergamske vladare.
Tzv. -ali Briz protezao se d1D zidova i anti 1n1tra%nje prostorije i to 1 d1Dini od 2'm na
istonoj, po 1'm na sjevernoj i j1Dnoj te po 1.<0m na antama. Hriz je visok 1.,?m, a
sastojao se od cca. 90 mramorne ploe %irine 0.'9M1.0,m i de!ljine <,M00cm. <1 ploa
stajala je na istonoj strani, 20 ih je !ilo na sjevernoj, 19 na j1Dnoj i po dvije na antama. $d
toga je sa1vano svega 09 ploa 1 cijelosti ili 1 dijelovima te mnogo Bragmenata. +loe s1
postavljane na zid nakon %to je sama prostorija !ila zavr%ena, a privr%Eivane s1 na zid
Deljeznim klinovima. 6ornji krajevi s1 !ili 1ko%eni, da pri nasjedanj1 ne !i o%tetili kimation
koji tee iznad Briza. Nakon %to s1 ploe postavljene, kren1lo se sa klesanjem Briza.

Hriz TeleBa spada 1 najkasnije zahvate na oltar1 te je jednim dijelom ostao nedovr%en.
Uatacija nije sig1rna, no o!ino se za vrijeme njegove izrade 1zimaj1 zadnje godine
vladavine 51mena >> i poetak vladavine Atala >>.
-ali Briz donosi velik odmak od klasike. Njegova radnja se odvija na razliitim mjestima i
1 razna vremenska razdo!lja, prateEi TeleBov1 Divotn1 pri1, a 1pravo s1 indikacije mjesta i
vremenske naracije elementi nove koncepcije Briza. ;cene se nadovez1j1 jedna na dr1g1
7iako esto sa veEim vremenskim skokovima8, a odvojene s1 prikazom sta!la ili st1pa, ili
1,2
pak ponavljanjem istog lika, koji se nalazi na kraj1 jedne scne i odmah na poetk1 sljedeEe,
ali leJima okren1t svojem prethodnik1.
$tvoreni krajolici s1 prikazani drveEem, kamenjem i !reD1ljcima, a zatvoreni prostori
st1povima, sjedalima i krevetima. ;tat1e !ogova i pose!no drveEe 7lovor, hrast8 1p1E1j1
na odreJena sveti%ta, a !rodovi na o!ale i pristani%ta. Hig1re nikada ne za1zimaj1 vi%e od
2T< visine Briza, ostavljaj1Ei mjesta za pozadin1, a esto s1 rasporeJene i 1 dvije ili tri
razine. (ikovi 1 prvom plan1 izraJeni s1 1 visokom reljeB1, a pozadina 1 niskom 7d1!ine
variraj18. ;ve s1 to jasni 1tjecaji slikarstva.
+ria o TeleB1 poznata nam je iz Cipri'e, djela iz trojanskog cikl1sa, a ranijim dijelom
TeleBova Divota !avili s1 se i atiki dramatiari. >pak, mnoge scene prikazane na Briz1 s1
te%ko dok1ive i odnose se na dogaJaje iz TeleBova Divota koji nam nis1 poznati 1 pisanom
o!lik1 7npr. TeleB na samrti ili scena gradnje oltara8. -ali Briz je kompliciraniji i teDe shvatljiv
nego Briz 6igantomahije, a nedostatak 1klesanih imena likova, kao i njegov smje%taj 1n1tar
sredi%nje prostorije oltara moDda 1p1E1j1 na ogranienij1 p1!lik1.
D")"#$%"
+otp1no precizna datacija oltara nije mog1Ea, no veEina a1tora se slaDe da je to vrijeme
vladavine 51mena >> 7199.M1,9.pr."r.8. -argarete 2ie!er smatra da je oltar sagraJen 1
period1 izmeJ1 cca. 1?0. i 1'0.g.pr."r., a na temelj1 nekoliko krhotina keramike
pronaJenih 1 temeljima oltara !io je predloDen i kasniji dat1m, nakon rata s 6alaEanima
1'?.M1''.g.pr."r. $!1stava radova se pak dovodi 1 vez1 sa smrE1 51mena >> 1,9., ili
napadom iz 2itinije 1,'.g.pr."r. >pak, Atal >> je nastavio mnoge radove 1 +ergam1 pa 1di
pomisao da !i prekin1o gradnj1 oltara te je zadnji mog1Ei dat1m kraja radova 1<9.g.pr."r.,
tj. smrt Atala >>.
++. P*6$%'02* ,680*, ?6"&"
+1. H'6"%*- $A O2$&;$%'
+3. A;*2*-*9 ?6"& / K*6$-)/
3edan je od najstarijih dorskih hramova 1 6rkoj a potie iz '.st.pr."r., tonije, sagraJen je
oko ,00. g.pr.kr.
"ako je izgledao vidljivo je samo po temeljima jer je od <? st1pova preostalo samo 9.
To je dorski hram sagraJen od vapnenca, tipa heksastilni peripter %to znai da 1 proelj1
ima po ' st1pova i da je sa svih strana okr1Den st1povima, po 1, sa svake strane i kao i
kao veina grkih hramova !io je orijentiran istokMzapad.
;t1povi s1 monoliti 71 jednom komad18, visoki oko ' metara.
#ram je imao dvije cele pa se pretpostavlja da je 1z Apolona 1 njem1 %tovano jo% jedno
!oDanstvo, vjerojatno Artemida.
"orint s1 10'. godine razorili &imljani a Cezar ga je ponovo izgradio kao rimsk1 kolonij1,
!a% oko Apolonovog hrama koji je od starih gradevina jedini ostao djelomino sa1van.
$stale grke r1%evine pokrio je novi rimski grad.
+5. A;*2*-*9 ?6"& / D'2P&"
Apolona 1z delBe veze mit o +iton1. "ad je odrastao, Apolon je odl1io potraziti +itona
kojeg je #era poslala za njegovom majkom. Na%ao ga je 1 zemlji +ito, 1!io, a ime zemlje
promjenio 1 UelN. Nakon %to ga je +an po1io proricanj1 na tom je mjest1 1temeljio
sveti%te na kojem se o!javljivala e1sova volja. +rvo proroiste koje je sagradio prema
mit1 je !ilo od lovorova grmlja. e1sov1 volj1 o!javljivao je posredstvom +itije.
>zgraJen izmeJ1 <90. > <20. g.pr."r. ovaj hram je !io %esti po red1 na istom mjest1.
;agraJen je gotovo identino kao i hram !r. , koji je sr1%en <9<. 1 odron1 zemlje. #ram je
heksastilni peripter dorskog stila sa st1povima visokim 10 metara. >ma dva portika a
a1diton je vjerovatno koristila +itija.
a izgradnj1 st1pova iskori%teni s1 tam!1ri prethodnog hrama. Arhitekt je 1 poetk1 !io
;pinthar1s, ali ih se nakon njega jo% p1no izredalo po%to se izgradnja protegn1la na ,0
godina.
: UelNma se nalazio sim!oliki spomenik omBalosa koji je o!iljeDavao sredi%te 7p1pak8
#elade i cijelog svijeta 7kamena kopija izg1!ljenog omBalosa8.
: hram1 se takoder nalazio i sveti tronoDac na kakvom s1 sjedile proroice.
1,3
$d nalaza je najpoznatiji tzv. Coza trij1mBalnih kola i maska od slonovae i zlata koja
najvjerojatnije predstavlja Apolona.
: Apolonov1 ast 1 UelNma s1 se 1 proljeEe i jesen prireJivale rasko%ne sveanosti, a
svake etvrte godine pitijske igre koje je prema mit1 osnovao sam e1s. ;lino je !ilo i 1
Uel1 i -ilet1.
+ored samog hrama nalazio se Oportik atenjanaP iz ,.st.pr.kr. ispod kojeg s1 po!jednici 1
perzijskom rat1 drDali troBeje.
UelNma dominira stadion na kojem s1 se odvijale pitijske igre. $sim njega t1 je jo% i veliko
kazali%te iz 0.st.pr.kr. koristeno i za k1ltna i za k1lt1rna dogaJanja izmeJ1 ostalog kao i
stadion za pitijske igre, zatim tolos posveen Ateni koji je, 1 dorskom stil1, izgradio 1
0.st.pr.kr. Teodor1s.
> na kraj1, 1 UelNma s1 gradani mnogih grkih gradova imali tzv. &iznice. Na primjer
Atenjani, "orinani, ;irak1zani, Te!anci... 1 tim OriznicamaP !ili s1 smje%teni njihovi darovi
!oDanstvima.
+:. D$.$&"%*- 06"% M$2')"
Uidima se nalazi !liz1 dana%njeg grada ;oke 1 T1rskoj. Nalazi%te 1 Uidimi 1daljeno je oko
1, kilometara od tada%njeg centra -ale Azije, grada -ileta i 1 pro%lost je s njim !ila
povezana ;vetom cestom, koja je spajala 1pravo dva sveti%ta, ono posveEeno Artemidi 1
-ilet1 i sveti%te Apolona 1 Uidimi. > samo ime lokaliteta oznaava mitolo%k1 vez1 svaj1
gradova. Naime, Uidima znai !lizanac, %to je 1 direktnoj vezi sa Artemidom i Apolonom,
!lizancima (ete i e1sa. Uidima je !ila jedno od najvaDnijih religijskih sredi%ta 3onije i
najveEe Apolonova sveti%te -ale Azije.
#ram !oga Apolona poznatiji je kao didimajon. +rvi hram na ovom mjest1 sagraJen je jo% 1
arhajskom period1, a njegov helenistiki sljed!enik imao je temelje na istom mjest1.
+a1zanija navodi da je hram prvi p1t podign1t jo% prije grke kolonizacije, no najraniji
arheolo%ki materijal datira se na kraj ?. stoljeEa pr."r.
6radnja posljednjeg i najpoznatijeg hrama Apolona zapoeli s1 -ileEani oko <00. godine
pr."r. "ao prve arhitekte hrama nalazimo +eonija i UaBniza. >ako se gradnja protezala sve
do sredine 2. stoljeEa pr."r sam hram nikada nije zavr%en. "asnije s1 1 njega 1klopljene
mnoge sakralne graJevine nove religije, kr%Eanstva.
;am hram je najznaajniji predstavnik jonskog stila. Uimenzije njegove !aze s1 9< metra 1
%irin1 i 1<2 metra 1 %irin1. +ostolje hrama inilo je 9 stepenica, zajedno visokih <., metara
nad kojima se izdizalo dipterno zdanje s dva reda po 21 st1p na d1Dim stranama i dva reda
po 10 st1pova na 1Dim stranama. Takva Borma naziva se dekastil. : pronaos1 hrama
nalaze se jo% 12 st1pova koji s1 nosili krovn1 konstr1kcij1. >ako je veEina st1pova jonska
vidljiv je 1tjecaj raznih stilova. ;ame !aze st1pova reljeBno s1 o!raJene. : pronaos1 se je
sa svake strane nalazilo po stepeni%te koje je vodilo 1 veliki otvoreni prostor koji je !io
okr1Den zidovima s pilastrima i imalo je B1nkcij1 cele. : nenatkrivenom aditon1 7dvori%t18
nalazio se mali jonski hram 1 kojem se drDala stat1a !oDanstva. >z aditona se visokim
stepeni%tem dolazilo do zatvorene prostorije 1 kojoj s1 apolonove sveEenice izricale
proroanstva. "od proricanaj koristile s1 se svetim izvorom koji se nalazio ispod lovorovog
drveta. >znad arhitrava nalazi se Briz koji je 1kra%en listovima akant1sa i prikazima
6orgone. "ao a1tora Briza spominje se kipar ABrodizij.
Apolonov hram 1 Uidimi !io je dr1gi po veliini Apolonov hram 1 grkom svijet1 i ispred
njega je !ilo samo kompleks 1 UelNma. :z Artemidin hram 1 5Bez1 i #erin hram na
;amos1, to je takoJer i najznaajniji hram 3onije.
"1lt Apolona 1 Uidimi poinjao !i prolaskom cijelom d1Dinom ;vete ceste, s poetkom 1
-ilet1. Nakon dolaska do sveti%ta hodoasnici !i se polijevali vodom iz svetog vrela da !i
se oistili od zla. N1Dno je !ilo prinijeti !og1 i Divotinjsk1 Drtv1, kao i darovati tono
odreJene novane priloge, ako se Deljelo 1ti proroanstvo. "ao i o!ino proroanstva s1
!ila potp1no neraz1mljiva i t1maili s1 ih sveenici. +rema legendi i kralj Aleksandar je 1
Uidimi traDio savjet prije pohoda na +erzij1.
+<. H6"& Z'/(" O2$&;$%(0*, / A)'-$
+=. S9')$7)' K"4$6" -" *)*0/ S"&*)6"0$
1,4
UMJETNOST I ARHITEKTURA
!. A/6$," $A D'2I"
A1riga iz UelBa, odnosno Coza trij1mBalnih kola votivni je predmet izraden ili 09?. ili 090.
g.pr."r.
Cisok je 1?0 cm i ima sve odlike klasine 1mjetnostiK glava sa trakom 1 kosi, na!ori t1nike
podsjeaj1 na kanel1re st1pova, oi od emajla 7cakline8.
Cozaa je 1zradio +itagora iz &egija po nalog1 Anaksena S tiranina iz &egijaM i +olicijala S
mlaJeg !rata 6elona iz ;irak1ze.
+olicijal je a1rig1 posvetio svojoj po!jedi 1 1trci koija na pitijskim igrama. 3edino %to je
preostalo od Osk1lpt1reP je koija% sa 1zdama 1 desnoj r1ci.
Cijela sk1lpt1ra sastojala se od koija%a na koiji koj1 v1k1 dva konja4
+. G'*&')6$%(0$ ()$2
1. D$;$2*-(0$ ()$2
3. A60'($2"%'9" ;2$)$#"
5. O6$'-)"2$AA"-)' ;'6$*.
:. K2"A*&'-(0$ ("60*I"A$
<. D'&')6" K-$.(0"
=. G680' )'6"0*)' S$#$2$%' $ %/J-' I)"2$%' C"6?$)'0)*-(0' $ &"2'G
>. G6"-$#' ;'6$*." 02"($8-' /&%')-*()$
!@. S0/2;)/6" DT$6"-*/4*%$#'F
!!. S2$0"6 DB6$,"F CB6W,*(G
!+. S2$0"6 D/6$.
!1. G680* &*-/&'-)"2-* (2$0"6()9*
!3. S2$0"6$ P*2$,-*) $ M$0*-
!5. E,$-(0' 2$%'9"-' 46*-#' $ &"%()*6$
!:. A6, 0"* /&%')-$80* (6'.$7)' 02"($8-' ';*?'
!<. F6*-)*-$ Z'/(*9" ?6"&" / O2$&;$%$
!=. M')*;' Z'/(*9" ?6"&" / O2$&;$%$
!>. N'06*0*6$-)$%"
+@. U&%')-$80' 70*2' 6"-*, 02"($8-*, ;'6$*."
Tijekom ,.st.p.". arhajski stil se post1pno transBormira i razvojni slijed 1mjetnosti dovodi
do raJanja onoga %to danas nazivamo ,680*& 02"($0*&. To je do!a kada 1 grkoj
istovremeno egzistiraj1 dva vodea Dari%na centra,tj. k1lt1rna sredi%ta, A&6$; i AT5NA. Ta
1,5
dva 1mjetnika epicentra danas drDimo sininimima za pojam grke klasine 1mjetnosti.
"ipar M$6*-, s poetka ,.st.p.". se 1zima kao granina, prijelazna toka arhajskog 1
klasino razdo!lje, dok s1 F$.$%" $ P*2$02') predstavnici istog klasinog stila.
:laskom 1 novo stoljeEe AT5NA pre1zima 1log1 nezamjenivog nositelja glavnih k1lt1rnih
z!ivanja 1 6rkoj, tj. predstavlja kolijevk1 razvijenog klasinog, slo!odnog stila. :z atik1
1mjetnost koja je 1 0.st.p.". pr1zela vodstvo 1 grkom 1mjetnikom stvarala%tv1,
neiz!jeDno veDemo ime jo% jednog velikog kipara, koji 1 svom rad1 1tjelovlj1lje glavne
oso!ine izraza svog vremena, a to je P6"0($)'2. +raksitel, kao predvodnik razvijene
klasine 1mjetnike ideje svojom je plastikom najavio svojevrsno stvaralako
oslo!oJenje...1mjetniki akter okreEe se s1!jektivnom doDivljaj1 i izraz1, nap1%ta
tradicionalno impersonaln1 1mjetnik1 realizacij1 d1!oko inkorporiran1 i 1korijenjen1 1
predhodnom Hidijinom stil1, prigodno jo% zvanom ;T&$6> ;T>(.
"raj 0.st.p.". o!iljeDen je 1mjetnikim korp1som kipara L$A$;", 1 ije je vrijeme
okonana atika prevlast. To je do!a, kada se ponovno !1de i oDivljavaj1 stari, 1spavani
1mjetniki centri 1 6rkoj, %to neminovno oznaava kraj klasinog stila, ali i pojav1 novih
1mjetnikih %kola.
+od 1tjecajem razliitih str1ja iz !rojnih 1mjetnikih Dari%ta, raJa se i razvija ose!1jna
helenistika 1mjetnost drDave Aleksandra Celikoga.
a grk1 likovn1 1mjetnost je karakteristian konkretan o!lik. To je 1mjetnost li%ena
apstrakcije izraza. : centr1 1mjetnikove pozornosti i sredi%t1 njegovog stvaranja 1vijek se
nalazi ovjek...sve se okreEe oko lj1dskog lika. ;tav prema kojem je ovjek mjerilo svih
stvari inkorporiran je i 1 samoj grkoj religiji, jer grki s1 !ogovi pravi predstavnici lj1dske
prirode, svojevrsni savr%eni lj1di. Centralni likovi grke k1lt1re, NlozoNje, 1mjetnosti, pa
time i plastike s1 dva, na vi%e naina oprena !oDanstva, Apolon i Uioniz. +rvi kao
predstavnik svjetlosti, raz!oritosti, jasnoe, smirenosti i dr1gi kao predstavnik plodnosti,
opojnosti nastajanja i nestajanja, zajedno stvaraj1 odreJen1 kozmik1 ravnoteD1 i
prezentiraj1 ideal grke 1mjetnosti. Ta je opreka i ravnoteDa vjeno pris1tna 1 grkom
kosmos1, grkom ovjek1, grkoj 1mjetnosti.
+ol.1?.st.mi gotovo i ne poznajemo orginalna djela grke 1mjetnosti. Uo tada smo mogli
vidjeti samo antike kopije grkih originala. Tek 1?1'. kada je 2ritish -1se1m na!avio
5lgin -ar!les apad po prvi p1ta 1poznaje originalna ostvarenja grke klasine 1mjetnosti.
<0Mih godina 19.st.poinj1 iskopavanja 1 samoj 6rkoj.
,.st.1 grkoj 1mjetnosti oznaava kraj arhajskog i poetak klasinog stila. avr%eno je
naporno razdo!lje perzijskih ratova i Atena je za1zela glavni politiki poloDaj, dok s1 3onjani
1 -aloj Aziji i Argos1 takoJer kroili 1 razdo!lje prosperiteta kao njezini saveznici. Atena se
poinje rapidno razvijati. Nast1pa poznato zlatno razdo!lje. +eriklo se nesmetano zalaDe za
o!nov1 razr1%ene akropoleK sve je ini se podreJeno procvat1 k1lt1re i nosi 1mjetniki
predznak. :mjetnost postaje nerazdvojno povezana sa 1srdnim sl1Denjem !ogovima, a
nerijetko je i 1 sl1D!i promicanja ideje grke drDavnostiK 1 potp1nosti postaje podreJena
javnom Divot1. Arhitekt1ra, poezija, plastika, jednako kao i sportska nadmetanja 1 1skoj s1
i neraskidivoj vezi sa !ogosl1Djem 1 sveo!1hvatnoj ideji drDavnosti..
To je razdo!lje 1 kojem se 1mjetnost 1zdiDe i stasa 1 samostalan i zase!an,neovisan
koncept. 6lavni pokazatelj toga je i socijalan stat1s koji 1Divaj1 vrsni grki 1mjetnici 1 to
do!a. Celiki s1 kipari, primjerice, mogli 1sprkos skromnom porijekl1 1Divati najvi%i 1gled 1
drDavi.TakoJer je poznato da s1 kipari i slikari 1 to vrijeme 1Divali i vrlo visoki ekonomski
stat1s. Ceina 1mjetnika se kretala 1 najvi%im dr1%tvenim kr1govima, a o tome koliko s1
visoko kotirali kao javne linosti svjedoe !rojni literarni zapisiK ak i sami 1mjetnici pi%1
itave knjige o vlastitom rad1. "ipar 51Branor je tako pisao o zakonitostima simetrije, dok
je svima poznato +olikletovo djelo o kanon1, tj.o odnosima i proporcijama.
+!. K$; Z'/(" O2$&;$%(0*,
KIP ZEUSA OLIMPIJSKOG dr1gi je Hidijin hrizeleBantinski kip, te jedno od 9 svjetskih 1da,
no o njem1 se jo% manje zna nego o Ateni +artenos. +oznajemo ga samo preko elidskog
novca kovanog 1 vrijeme cara #adrijana, +a1zanijevog opisa i geme sa e1sovom glavom.
+rema svjedoanstvima koja s1 nam ostavili antiki pisci Hidija je svog e1sa prikazao kao
1zvi%enog i !lagog oca !ogova i lj1di, te se meJ1 literarnim zapisima esto ponavlja da je
e1s sam si%ao s $limpa i 1kazao se kipar1 ili se pak ovaj 1speo na $limp da ga vidi.
"ao i kod Atene +artenos ostvaren je novi tip k1ltne stat1e koj1 krasi !ogati i vi%erazredni
plastini 1kras. Hidija se 1daljio od 1o!iajenog #omerovskog prikazivanja e1sa, koji !aca
1,6
m1nje 1 hod1. Njegov e1s predstavlja odmak od tradicijeK on sjedi, s lijevom nogom malo
pov1enom i desnom r1kom lagano ispr1Denom na koj1 je sletjela Nika. Njegovo je drDanje
vladarsko, nedostaj1 m1 m1nje i orao mirno poiva na skript1 iza njega. $n sada vlada ne
Nzikom, veE d1hovnom snagom. +rijestolje na kojem sjedi je nainjeno od zlata,
e!anovine i slonovae. #iton i sandale s1 takoJer !ili zlatni, satavljeni od zlatnih listiEa,
imao je takoJer zlatni pla%t, koji je !io prekriven ljiljanima, cvjeEem izraJenim od
inkr1striranog stakla. "oDa je !ila od slonovae. Na osnovi se nalazio prikaz roJenja
ABrodite koja izlazi iz mora, 1z pris1tne $limpljane. ;tat1a inkorporirana 1 hram, sa
hramom je inila velianstven1 cjelin1, %to je !ilo relativno te%ko postiEi jer je kip !io
naknadno smje%ten 1 veE postoje1 graJevin1. ;tat1a je sezala do vrha cele, jer je njezina
veliina !ila 9 do ? p1ta vea od prirodne, %to znai da je mjerila vi%e od 12m. : odnos1 na
cjelok1pn1 visin1, visina samog prijestolja je odgovarala omjer1 04,.
++. F$.$%"
Najvjerojatnije je najslavniji meJ1 velikim grkim kiparima, iako je zapoeo i okonao
svoj1 kiparsk1 karijer1 pod nama, nejasnim okolnostima. 2io je Atenjanin, sin nama
nepoznatog #armida, te po tradiciji 1enik #egije i smatra se da je Divio od ,00.god.p.".pa
do nakon 0<?.god.p.". Ne zna se tono kad je poeo stvarati M navodno nakon 090.god.p.".
7votivne stat1e 1 Ateni, UelNma i +lateji8. +rema +linij1, Hidija je zapoeo svoj1 1mjetnik1
karijer1 kao slikar. TakoJer se nagaJa kako je zavr%io Sda li je to !ilo 1 atenskom zatvor1
pod opt1D!om 1taje zlata, ili pak 1 $limpiji. $d velemajstora, kojeg povijest 1mjetnosti
danas drDi sinonimom za stil potp1no razvijene atike zrele klasike i koji je stavio peat na
itav1 jedn1 razvojn1 Baz1 grke 1mjetnosti, koja i nosi njegovo ime, nije nam ostalo niti
jedno originalno djelo.+l1tarh je 1 svom "1c*.LC za!iljeDio da je Hidija na %tit1 svoje Atene
+artenos izradio vlastiti a1toportret. Na jednoj od kopija tog %tita, koja se danas nalazi 1
2ritish -1s., a koji prikaz1je !or!1 6rka s Amazonkama, mog1Ee je meJ1 gomilom
idealiziranih glava raspoznati jedn1, 1padljivo realistiki o!likovan1, te ako se oslanjamo
na +l1tarhovo svjedoanstvo, tada je ta elava glava 1istin1 dok1ment kiparove linosti.
: antikoj tradiciji ostao je najpoznatiji kao a1tor dvije ogrome sk1lpt1re, nainjene
hrizeleBantinskom tehnikom, a to s1 AT5NA +A&T5N$; i 5:; $(>-+>3;">, koji je 1jedno i
jedno od 9 svjetskih 1da.
$drekav%i se 1 potp1nosti !a%tine arhajskog stila, koji se jo% 1 tragovima dao nasl1titi kod
-irona, Hidija je 1 sklad1 s +eriklovim religioznim, koliko i politikim koncepcijama, ostvario
klasin1, 1 samoj s1%tini helensk1 sk1lpt1r1, koja je iznad svega d1!oko lj1dska i prije
svega polazi o samog ovjeka, jer ovjek1 sl1Di.
a hram Artemide 1 5Bez1 napravio je !ronan1 plastik1 RANJENA AMAZONKA, koja je
!ila smje%tena pored Amazonki koje s1 izradili #radmon, "oliklet, .reilas i .iklon.
Njezinom kasnijom kopijom smatra se A-A$N5 -ATT5> iz &ima.
Tradicija m1 pripis1je jo% niz djela, izmeJ1 ostaloga !ronani kip ATENE PROMAHOS koji
je !io visok 1',,m i postavljen na otvorenom na Akropoli, !ronan1 ATENU LEMNIJSKU
7ijom se replikom smatraj1 tijelo kipa 1 Uresden1 i glava 1 2olognni8, stat11 olimpijskog
po!jednika, tzv.APOLONA IZ KASSELA, AFRODITE URANIE iz Atene i iz 5lide.
>z vi%e literarnih izvora nam je poznato da je Hidija !io !liski +eriklov prijatelj, te da m1 je
ovaj povjerio nadzor nad o!novom i novogradnjom +artenona na atenskoj Akropoli, iji s1
arhitekti !ili >ktin i "alikrat. +rema svem1 s1deEi mon1mentalna plastika hrama 7osim
samog 1venog hrizeleBantinskog kipa Atene +artenos8, znai za!atne Ng1re, Briz i metope,
najvjerojatnije s1 kolektivno djelo njegove majstorske radionice, ostvareno prema njegovoj
zamisli i realizirano pod njegovim nadzorom. +l1tarh je 1 svom "1c*.LC za!iljeDio da je
Hidija !io episkopos ili glavni nadzornik svih radova na akropoli, %to znai da najvjerojatnije
nije sam radio na mon1mentalnom 1kras1 +artenona, veE da je veEi !roj razliitih
1mjetnika radio po njegovim zamislima .Cijeloj prii 1 prilog ide i Aristotelovo
svjedoanstvo, prema kojem je Hidija !io vrstan kipar koji je radio 1 mramor1, pa se
pretpostavlja da je mislio na plastini izgled +artenona, jer znamo da s1 sve njegove
samostalne sk1lpt1re !ile ili od slonovae i zlata ili pak od !ronce. +lastina je dekoracija
+artenona 1spjela ostati sa1vana 1 originalima.
(iterarna ant. tradicija spominje nekoliko kasnijih kipara kao direktne Hidijine 1enike.T o
s1 Agorakrit, Alkamen te "olot.
Na $limpiji je svojedo!no otkrivena radionica 1 kojoj s1 pronaJeni originalni kal1pi za
lijevanje odjeEe hrizeleBantinskih kipova, nadalje stilski s1 ti modeli datirani oko
1,)
0<0.god.p."., pa se moDe pretpostaviti da je rije o Hidijinoj radionici koja je dovedena 1
vez1 s radovima na kip1 e1sa $limpijskog.
"ao %to je sl1aj i kod -irona i kod +olikleta i Hidiji, %to oslanjaj1Ei se na kopije, %to na
literarne izvore,geme i novac, poznajemo danas oko 20ak djela. &azlika je dod1%e 1 tome
da svi njegovi kipovi prikaz1j1 isklj1ivo !oDanstva. !og velike pop1larnosti njegovih
kipova, antiki s1 ih pisci nerijetko 1 svojim djelima opisivali 1 detalje. +a1zanija nam je
tako ostavio detaljne opise i e1sa $limpijskog i Atene +artenos.
#rizeleBantinski kip ATENE PARTENOS visok 9m, nainjen je za atenski +artenon i 1
njega postavljen 0<?.god.p.". To je votivna stat1a 7zavjetna, posveEena8 i ne postoje tone
kopije. Najznaajnije replike s1 Carvakeion Atena, koja potjee iz #adrijanovog vremena, a
naJena je 1??0 god., te (enormant Atena. $!je predstavljaj1 slo!odne rekonstr1kcije
helenistikog i rimskog vremena.
+laton 1 svom opis1 otkriva da s1 !oDicine r1ke, noge i glava !ili nainjeni od !jelokosti,
dok s1 joj zjenice !ile od mramora. "ip poznajemo preko literarnih opisa, reprod1kcija,
antikog novca i gema 7Atenina glava na Aspazijevoj gemi8. Hidijina Atena je istovremeno i
lj1dima !liska Dena i 1zvi%ena !oginja. ;im!olizira snag1, te velianstvenost atenskog
polisa. +rikazana je 1 stojeEem poloDaj1, 1 stav1 kontraposta, 1 jednostavnom peplos1
pop1t mlade djevojke, 1 lijevoj r1ci drDi %tit, na ijoj je 1n1tra%njoj strani prikazana
6igantomahija, a na vanjskoj Amazonomahija 7prema +l1tarh1 1 taj prikaz je Hidija
inkorporirao vlastiti a1toportret8. Na vrlo 1skom reljeB1 izraJenom na !oDicinim sandalama
prikazi s1 "enta1romahije, dok je na samoj !azi kipa prikaz roJenja +andore. $sim peplosa,
!oDica na se!i ima egid1 sa 6orgonom, a na glavi nosi atiki %ljem koji je 1kra%en
trostr1kim nakitomMsNnga 1 sredini i pegazi sa strane, dok s1 r1! 1kra%avali griBoni. :
lijevoj r1ci Atena drDi mal1 Nik1, dok joj je desnica poloDena na %tit na ijoj je 1n1tra%njoj
strani zmija, 5rehteon. mije ine pojas na peplos1, dok se dr1ge o!avijaj1 oko samog
%tita. 2oDica 1z se!e ima i koplje, koje se oslanja na !ronan1 sNng1.
+1. P*2$02')
+3. K$; DD*6$I*6F
+5. K6'($2
"resil je grki kipar iz ;idonije iz dr1ge polovice C stoljeEa pr."r. 3edan je od najistakn1tijih
majstora +eriklova do!a.
+oznato je da s1 1 Aten1 dolazili mnogi 1mjetnici na natjecanja, da s1 pisali teoretske
spise o svojoj 1mjetnosti, pop1t Hidije, +olikleta, Hradmona i "resila.
"resil je !oravio i 1 Atini, gdje je , pretpostavlja se, radio nadahn1t Hidijom.
A1tor je kipa &anjena Amazonka, ijom kopijom se smatra Amazonka 1 &im1, i
idealiziranog +eriklovog portreta koji je sa1van 1 antikoj kopiji. $sim Amazonke i +erikla
zna se za jo% jedan njegov rad na Akropoli, a to je kip jednog ranjenika, kojeg je hvalio
+linije. +ripis1je m1 se jo% niz dr1gih djela.
+:. R"-%'-' A&"A*-0' $A A6)'&$A$%" / EI'A/
"od mnogih naroda demoni smrti !ile s1 Dene. Amazonke s1 kod 6rka !ile spoj m1Devne
snage i Denske njeDnosti. : klasici se pok1%ava prikazati njihova Denska, sla!ija, lj1dska,
tragina strana, prikaz1j1Ei ih ranjene i poraDene.
Na natjecanj1 kipova s motivom &anjene Amazonke, za Artemidin hram 1 5Bez1, natjecali
s1 se Hidija, +oliklet, "resil i Hradmon.
+oliklet, koji je za Hidijom zaostajao 1 prikazivanj1 !ogova, ali je !io majstor 1 prikazivanj1
lj1dskog tijela, odnio je 1. nagrad1. Amazonk1 je smjestio kod Artemidinog sveti%ta
naslonjen1 na st1p, te time !io prvi koji je dio teDine prenio na predmet kraj lika.
Hidijina Amazonka !ila je ranjena 1 prednji dio lijevog !edra, oslonjena o!jema r1kama na
d1go koplje, otkrivena lica moleEi !oginj1 za pomoE. $riginal od !ronce, kopija od
mramora. Hidijina sk1lpt1ra je imala lagan1 odjeE1 koja je prianjala 1z tijelo. $svojila je 2.
mjesto.
$d tri Amazonke, naj!olja !erlinska kopija je "resilova. Na njoj je jai polikletski sklad nego
kod samog +olikleta, a sama izved!a je p1no njeDnija. "od +olikleta i "resila hiton ne
otkriva toliko tijelo koliko kod Hidije, a "resilova Amazonka tanja je, mr%avija, nagla%enog
kost1ra 7tanje noge, ravnije gr1di, manje Denstvena8 i sitnijeg lica %to se 1sporeJivalo s
+eriklovim portretom.
1,*
"resil manje paDnje o!raEa na motiv, a vi%e na kontrapostni sklad koji je kod njega naj!olje
1injen.
Neki tvrde da je <. nagrad1 do!io jer je, osloniv%i svoj1 Amazonk1 na koplje, kopirao
+olikleta.
+<. M$6*-
>stakn1ti kipar, koji stvara na samom prijelaz1 grke arhajske plastike 1 slo!odan stil 7prva
pol.,.st.p.".8. +linije ga 1z Hidij1 i +olikleta navodi kao jednog od #ageladovih 1enika. >ako
je sv1 paDnj1 poklanjao tijel1 i kretnji, a nikakv1 d1hovnom inioc1, naravi ili psihi, za
razlik1 od Hidije i +olikleta 1veo je jedinstveni nain primjene klasinog sklada. "od Hidije
osjeEamo prednost d1ha i naravi, kod +olikleta ostvarenje savr%enosti odnosa proporcija i
sklad strogo deNniranog dorskog tijela, dok kod -irona osjeEamo zakonitost 1 tren1tk1
pokreta, te ravnoteD1 !iEa i vremena. +rvi je 1 niz1 grkih kipara koji je postao poznat van
str1nih kr1gova, dakle stekao velik1 pop1larnost 1 %iroj javnosti. : njegov1 se o!likovanj1
kose, primjerice, jo% 1vijek osjeEa arhajska tradicija, no jednom se novinom deNnitivno
odmakn1o od tipine arhajske Brontalnosti, a to je njegova Nksacija lj1dskog pokreta. $n
prikaz1je Dive lj1de 1 svom njihovom Divotnom pokret1, prikaz1je ih 1 speciNnim
sit1acijama, eksplicitno nagla%avaj1Ei konkretan, karakteristian pokret. Uod1%e, valja
naglasiti da svojim kipovima 1 svom tom njihovom lj1dskom pokret1 ipak 1skraE1je !ilo
kakv1 psiholo%k1 karakterizacij1.
+orijeklom je iz 5le1tere, na granici Atike i 2eotije, a radio je 1 !ronci, i to koliko znamo iz
+linijevog svjedoanstva 1 eginskoj !ronci.
+ovijest 1mjetnosti veE m1 d1go vremena pok1%ava pripisati niz antikih kopija, jer mnoge
njegove radove poznajemo samo zahvalj1j1Ei literarnim tekstovima. ;a potp1nom
sig1rno%E1 dosad s1 identiNcirana samo 2 -ironova djela4 6&:+A AT5NA > -A&;>3A i
U>;"$2$(, dok primjerice, jo% do danas nije poznata njegova sk1lpt1ra KRAVA , koja je
s1deEi prema !rojnim literarnim izvorima !ila 1.rimskim kr1govima njegovo najpop1larnije
djelo. Toj je njegovoj plastici, nadaleko slavljenoj z!og realizma i Divotnog prikaza
posveEeno ak <9 sa1vanih epigrama. $slanjaj1Ei se na knjiDevn1 tradicij1 njegova Jjela
moDemo podjeliti 1 2 glavne gr1pe. 3edn1 ine kipovi !oDanstava i heroja 7GRUPA ATENA
I MARSIJAX APOLONMnapravljen za 5BezK DIONIZX HEKATAMnapravljena za 5gin1K GRUPA
ZEUS, ATENA I HERAKLOMnapravljena za #eraion na S"&*(/X TEZEJ8, a dr1g1 kipovi
koji prikaz1j1 istakn1te atletiareMpo!jednike na olimpijskim igrama, te koji s1 !ili
postavljeni 1 sveti%t1 1 $limpiji 7DISKOBOLX trka LADAX hrva TIMANTEJ8.
Uanas nam je najpoznatiji po svom DISKOBOLU, sa1vanom samo 1 antikim kopijama,
od kojih s1 naj!olje Uisko!ol -assimiM(ancelotti,onaj iz Castel +orziana, te onaj 1 2ritish
-1s.
;lian tren1tak, koji neposredno prethodi iznenadnoj kretnji ili akciji realizirao je i 1 GRUPI
ATENA I MARSIJA. +lastika prikaz1je zamrzn1ti moment dvije 1sklaJene kretnje, akcij1 i
reakcij1. 2oginja je zamrzn1ta 1 tren1tk1 kada je od!acila Br1l1, a satir 1 svojoj namjeri da
j1 1gra!i 7mramorna kopija -arsije 1va se 1 (ateranskom m1zej1, a kopija Atene 1
HrankB1rt18.
+rema jednoj verziji mita Br1l1 je iz1mila sama !oDica Atena, te j1 od!acila kao nedostojn1
se!e, a -arsija je taj koji j1 je 1gra!io jer se htio nadmetati s !ogom Apolonom.
: ovoj se plastici osjeEa sva -ironova sposo!nost da jedan jedinstveni tren1tak podigne na
razin1 vjenog, staviv%i odnos snaga 1 ravnoteD1. :ravnoteDio je pokret i oso!ine 2oDice i
;atira, s1ko!iv%i njihov1 Denstvenost i m1Devnost, mjer1 i 1lni nagon. Uvije s1 opreke
s1ko!ljene, ali dva pola s1 ipak nerazdvojna. +okreti o!a aktera s1 1sklaJeni 1 odnos1 na
protivnika, ali i jedno i dr1go ostaj1 slo!odna !iEa, zase!ni entiteti sa vlastitim oso!inama,
koje se prvenstveno osjete 1 njihovim kretnjama.
-arsija se pri!liDava igrakim korakom 1 namjeri da posegne za instr1mentom, dok je
2oDica na to 1st1kn1la za pola koraka 1natrag, stisn1la je strogo lijevi dlan 1 %ak1, te drDi 1
desnoj r1ci koplje koje nije naslonjeno na tlo, veE kao da njime namjerava odalamiti
-arsij1. $na pogledom prati 1pozorenog ;atira, koji je zamrzn1t 1 tren1tk1 1zmicanjaK 1
tren1tk1 Dive kretnje povlaenja, podign1te desne r1ke, dok je lijev1 za!acio 1natrag kao
da se 1 datoj sek1ndi namjerava okren1ti 1 !ijeg.
HrankB1rtska Atena je jedna od najljep%ih i naj!olje sa1vanih kopija. a razlik1 od veine
kopija koje s1 pronaJene o%teEene,oi%Eene ili nadop1njavane i preraJivane, ova je ostala
1,+
netakn1ta. -ajstor kopije je za Atenino tijelo 1potrije!io panteliki mramor, dok je za glav1
koristio paroski.
+=. K$; DD$(0*4*2F
$vjekovejiv%i svog !acaa diska 1 !ronci, -iron je 1spje%no i gotovo savr%eno realizirao
tren1tak najvee tjelesne napetosti, Nzike koncentriranosti sporta%a neposredno prije
!acanja diska. Natjecatelj je 1 pol1okret1 1 desn1 stran1, zadrDan 1pravo 1 tren1tk1
1zimanja zamaha prije !acanja diska kojeg drDi 1 desnoj r1ci. $kret tijela za p1ni kr1g i
pol, koji !i normalno 1slijedio kod !acanja diska, -iron je navjestio jedino desnim stopalom
koje jedva dotie tlo. Na jedinstven nain, 1 tren1tk1 najvee napetosti, kipar je itav1
!rojnost pokreta sveo na jedan jedinstveni.
+&$2(5- U>;"$2$($C># &5"$N;T&:"C>3A. (1cijan daje detaljan opis -ironovog !acaa 1
literarnom zapis1, te osim ostalih detalja istie i to da je sporta% 1 datom tren1tk1 prije
!acanja prikazan zakren1te glave, pratei pogledom disk koji se sprema !aciti, no to nije
sl1aj kod svih kopija. +ote%koe kod identiNkacije rimskih replika grkih plastika jo% 1vijek
nis1 prevladane. +rije nekoliko desetljeEa !ilo je pok1%aja rekonstr1kcije izg1!ljenog
originala sastavljanjem i kom!iniranjem vi%e razliitih kopija, te -1seo delle Terme 1 &im1
ima rekonstr1kcij1 sastavljen1 od torza replike iz Castel +orziana,glave verzije iz (1vra,
desne r1ke od one iz Hirence i stopala kopije iz 2ritish -1s.
+>. A20"&'-
1@. A,*6"06$)
Agorakrit je kipar iz dr1ge polovice C st. rodom sa +arosa, a radio je preteDno 1 Atici. +ored
Alkamena je !io najvaDniji Hidijin 1enik. Njegova djela s1 stat1a -ajke !ogova 7-agna
mater8 raJena za -etroon 1 Ateni, stat1a #ermesa raJena za hram 1 &amnos1 i stat1a
Nemeze 1 &amn1t1
1!. K$;"6 K"2$&"?
1+. P'*-$%' $A M'-.'
11. A6?$)'0) I0)$-
>ktin je !io atenski kipar sa kraja C stoljeEa. &adio je na +artenon1 sa "alikratom i Hidijom,
sagradio je Telesterion 1 5le1zini, #eBestov hram 1 Ateni i hram Apolona 5pik1rskog 1
2asama.
13. T$&*)'%
T$&*)'%, grki kipar iz 5pida1ra ili Argosa. "arijera m1 se proteDe najkasnije do oko <'0.
pr. "r.
+oznat je po radovima na Asklepijevom hram1 1 5pida1r1. Na tom je hram1 radio t+7poi,
tj. modele za sk1lpt1re 1 jednom od za!ata akroterije iznad tog za!ata.
Ujela koja m1 se pripis1j1 s14 Artemida 7mramor, kasnije 1 &im18, Asklepije iz Trezene,
Ares iz #alikarnasa 7akrolit
29
8, #igieja iz 5pida1ra i (eda s la!1dom. +rilikom izgradnje
ma1zoleja 1 #alikarnas1 radio je na j1Dnoj strani.

15. G6".$)'2% P$)'%
P$)'% $A P6$'-'X 6lavni arhitekt ma1zoleja 1 #alikarnas1 vjerojatno je !io +itej iz +rijene
7grad 1 3oniji, 1 !lizini -ileta8, poznati teoretiar jonskog reda
2?
. ;matra se da je,
osim projekta graJevine, 1jedno i a1tor kvadrige s vrha ma1zoleja. "ao %to kaDe
Citr1vije, nakon izgradnje ma1zoleja, +itej je, zajedno s kolegom ;atirom, napisao
knjig1 o svom rad1. Nakon gradnje 1 #alikarnas1, projektirao je hram Atene +olias
1 +rijeni koji se jo% 1vijek gradio za vrijeme prolaska Aleksandra Celikog <<0. pr. "r.
: tom s1 ga pothvat1 vjerojatno pratili i neki 1mjetnici koji s1 radili na ma1zolej1
jer je 1 sk1lpt1ri hrama naJena velika slinost s dekoracijom sa ma1zoleja.
2)
Kip, kome su udovi (glava, ruke i noge) od kamena, ostalo je od drveta s pozlatom ili od bjelokosti.
2*
isto kao i prethodno
11,
1:. K$; DA;*0($*&'-F
1<. K$;"6 S$2"-$*-
1=. K$;"6 K'P(*.*)
1>. K$;"6 L'*?"6
L'*?"6 je atenski kipar. Nakon ;kopasa, naj!olje je literarno potvrJeni kipar iz gr1pe
1mjetnika koji s1 radili na ma1zolej1. Crh1nac njegove karijere +linije datira oko <90. pr. "r.
+laton spominje (eohara 1 svom pism1 Uionizij1 >> ;irak1%kom te m1 govori kako m1 %alje
Apolona i jo% jedno djelo koje je izradio taj kipar.
;matra se da je 1mro oko <20. pr. "r. te da je z!og toga (izip pozvan da dovr%i djelo
Aleksandar Celiki i "rater 1 lov1 na lavove.
3avlja se kao opreka +raksitel1 iako nikada nije dostigao njegovo 1mijeEe. "oncentrirao se
na likove m1%kih !ogova te je naje%Ee radio 1 !ronci.
Ujela koja m1 se pripis1j1 s14
- !oDanstva4 e1s 2rontaios 7&im8, e1s +olie1s 7Akropola8, e1s i Uemos 7+irej8,
Apolon iz hrama Apolona +atrosa na Agori, Apolon s dijademom 7poistovjeE1je se s
Apolonom 2elvederskim iz Catikana8, e1sov orao otima 6animeda
besto m1 se pripis1je i Uiana iz Cersaillesa, ali postoje arg1menti da je to djelo
nastalo 1 kasnijem, helenistikom razdo!lj1.
- portreti4 Aleksandar Celiki i o!itelj 1 Hilipeion1 1 $limpiji 7hrizeleBantina8, Aleksandar
Celiki i "rater 1 lov1 na lavove, (izip, -iron, Timostrat i dr.
Na ma1zolej1 1 #alikarnas1 !io je zad1Den za zapadn1 stran1 graJevine. Nijedno od
njegovih djela nije sa1vano 1 original1.
3@. P6"0($)'2
: kasnom period1 klasike dominiraj1 tri velika kipara 4 ;kopas, +raksitel i (izip. -eJ1 njima
najvi%e se istie +raksitel, atenski kipar koji je djelovao pri!liDno 1 period1 od <90. do <<0.
godine pr."r. 71 nekim izvorima pi%e od <',. do <20. neki tvrde sin i 1enik "eNzodota 8.
"ao i dr1gi kipari toga vremena radio je po nar1dD!ama, a gotovo s1 sva njegova djela !ila
od mramora, jer iako je radio i 1 !ronci, mramor je !io ljep%i iz!or za izrad1 mladog tijela.
Uok se !ronana sk1lpt1ra isticala, mramor se na neki nain lak%e 1klapao 1 okolin1.
Njegova djela nis1 sa1vana 1 original1 veE samo 1 rimskim kopijama koje s1 takoJer od
mramora, najvjerovatnije napravljene prema opisima +a1zanija.
Teme njegovog rada !ili s1 o!ini lj1di ili mlaJi !ogovi pop1t ABrodite, Apolona ili #ermesa.
Njegovi kipovi smrtnika nis1 toliko idealistino prikazani pop1t onih prije, a kipovi !ogova
g1!e nadzemaljsk1 1zvi%enost. +raksitel ne pok1%ava 1init !ogat prikaz, veE zanimljiv
prikaz i !ogat1 karakterizacij1 likova koje prikaz1je.
+raksitel je !io majstor 1 prikaz1 Dena, !oginja i j1nakinja. O ...i m1%kim Ng1rama davao je
mekoE1 i lj1pkost. P, a pose!no je !io poznat po satirima od kojih je najpoznatiji ;atir koji
se odmara. Njegova 1mjetnost snaDno je 1tjecala na izrad1 nadgro!nih reljeBa. : tome m1
je !io !lizak slikar Nikija kojeg je +raksitel veoma cijenio.
Neki tvrde da je +raksitelov op1s najvi%i 1spon grkog kiparstva >C stoljeEa pr."r.
;atir M izloDen na Tripodskoj cesti 1 Ateni
;atir nalijeva vod1 S mramorna kopija prema +raksitelov1 original1 7 oko <90 godine
pr."r. 8
Apolon ;a1rokton
Apolon slian ;atir1 sa1van je 1 rimskoj kopiji najvjerovatnije napravljenoj prema
+linijevom opis1.
Apolon je prikazan kao djeak koji vre!a na g1%tera sa strijelom7 nije sa1vana 8 1 r1ci .
7 Ne zna se a%to je Apolon prikazan kao djeak, pretpostavlja se da ima veze ili sa
Deljama nar1itelja ili iz k1ltnih razloga. 8
111
Artemida
>ako je mramorni kip rimsko djelo, z!og neo!inog motiva !oDice koja o!lai haljin1,
pretpostavlja se da je djelo 1injeno prema +raksitelovoj Artemidi 2ra1roniji 7 oko <00
godine pr."r. 8. 7 Naime, +a1zanija pi%e kako 2ra1ronija na atenskoj Akropoli do!iva
na dar haljin1, kako to proizlazi iz popisa !laga, a ondje je stajao +raksitelov kip. 8
ABrodita iji je donji dio tijela prekriven haljinama smatra se rimskom kopijom jedne od
+raksitelovih !rojnih ABrodita 7 osim "nidske napravio ih je jo% nekoliko 8 z!og stilskih
razloga. $vo !i mogla !iti kopija njegove Cenere iz Arla, prve !oDice gole do pasa.
3!. AI6*.$)" K-$.(0"
+raksitelovo najveEe djelo je &frodita .nidska 7 cca <,0.godine pr."r. 8, koja je sa1vana
samo 1 rimskim kopijama.
+linije pi%e kako s1 mnogi samo z!og nje kretali na teDak p1t morem, kako je "nidska
ABrodita najljep%a sk1lpt1ra na svijet1, a postoji i pria da je !ila toliko realistino
napravljena da s1 je m1%karci koji s1 prolazili lj1!ili i da s1 se zalj1!ljivali 1 nj1. ;vi s1 se
pose!no divili njenom sanjarskom pogled1.
-nogi pisci hvalili s1 kip koji prvi p1t pokaz1je !oDic1 sasvim nag1. UrDeEi svoj1 desn1
r1k1 ispred tijela kao znak skromnosti, postaje primjer za sve !1d1Ee Denske aktove.
3+. H'6&* $A O2$&;$%'
3edino +raksitelovo originalno djelo i jedno od malo!rojnih sa1vanih originalnih klasinih
sk1lpt1ra je Bermes s malim !ioniom 7 cca <<0 S <20 pr. "r. 8 pronaJen 1 r1%evinama
#erina hrama 1 $limpiji 7 kip je esto zvan Uijamantom $limpije 8.
"ip od +arijskog mramora, visok 2.10 m, pronaJen 1?99. godine na istom mjest1 na kojem
ga je vidio +a1zanija , prikaz1je #ermesa, glasnika !ogova, kako je zastao s malim
Uioniozom kojeg nosi nimBama da !i pre1zele !rig1 nad njim.
>za kipa stoji mit. Themela, Uionizova majka, 1mrla je od straha kad se ispred nje s
gromovima pojavio e1s. $n je 1zeo njeno dijete, te ga poslao preko #ermesa nimBama na
"reti. "ada je mali Uioniz poeo plakati #ermes m1 je, da ga oraspoloDi8 pokazao ne%to
svjetl1cavo 7 iako neki izvori pi%1 da je 1 r1ci koja nedostaje drDao grozd 8.
+ovjesniari 1mjetnosti isti1 kontrast njegove gr1!e kose i meke koDe. (ice kipa
napravljeno je tako da kada se gleda s lijeve strane djel1je samilosno, s desne kao da se
smije%ka, a od naprijed potp1no mirno.
Neki vjer1j1 da je 1fe-, !ronana stat1a iz -aratonskog zaljeva !io poetni stadij #ermesa.
31. S0*;"(
S0*;"( je grki kipar iz 0. st. pr. "r. roJen na +ar1. ;matra se da je zapoeo raditi oko <90.
pr. "r., %to ga ini +raksitelovim s1vremenikom. Crijeme rada koje se moDe tono odrediti je
izmeJ1 <'0. i <<,. or. "r. &adio je naje%Ee 1 mramor1, a neka od njegovih djela s14
- !oDanstva4 Apolon "itharoidos 7kasnije 1 &im18, Ares 71 &im18, Artemida 51kleia iz
Te!e, Asklepije i #igieja iz Tegeje, Atena iz "nida, Uioniz iz "nida, #ekata iz Arga,
#estia i dr.
- ostali4 dvije 5rinije iz Atene, 5ros, #eraklo iz ;ikiona, -enada 7sa1van torzo8, reljeN
na jednom od st1pova Artemidinog hrama 1 5Bez1, nacrti za hram Atene Aleje 1
Tegeji i dr.
Na ma1zolej1 radio je glavn1, iston1, stran1, a osim tog rada, nijedan dr1gi ne moDe se
tono datirati.
Njegov dinamini stil prepoznat je na nekim Bragmentima Briza amazonomahije. 3o% se
1vijek osjeEa 1tjecaj +artenona, ali i ono novo, neklasino, nasilje, Nziko kao i psihiko
prikazano pomoE1 o%trih i razigranih pokreta te izraza lica ijeg prikaza je 1pravo ;kopas
zaetnik. "ontin1itet i harmonija Drtvovani s1 da !i svaka Ng1ra imala dovoljno mjesta za
zamah i imp1lzivne geste.
33. K$;"6 E/I6"-*6
35. B6$%"0($.
B6$%"0($. je atenski kipar, roJen oko <90. pr. "r. +ostojala s1 dva kipara imenom 2rijaksid
koji s1 djelovali izmeJ1 <90. i 290. pr. "r. pa je ponekad vrlo te%ko odrediti kojem od njih
112
pripada pojedino djelo. 3edino se potpis na !azi trono%ca iz Atene moDe sa sig1rno%E1
pripisati mlaJem 2rijaksid1. $stala djela koja se pripis1j1 2rijaksid1 s1 Apolonov kip za
UaBnin gaj 1 !lizini Antiohije, ;erapis iz Aleksandrije, Apolon i lavovi, Uioniz iz "nida,
Asklepije iz -egare i +asipaja 7kasnije 1 &im18.
Na ma1zolej1 njegova je !ila sjeverna strana, a smatra se da je 1pravo on a1tor stat1e za
koj1 se vjer1je da prikaz1je kralja -a1zola. "od njega se, mnogo vi%e nego kod ;kopasa,
osjeEa predhelenistiki 1tjecaj te je neoptereEen klasinim standardima.
3:. K$;"6 D'&')6$%' $A A2*;'0'
3<. L$A$;
3=. P'6,"&(0" 0$;"6(0" 70*2"
3>. N$0" S"&*)6"80"
5@. D*6(0$ (2*,
5!. J*-(0$ (2*,
5+. K*6$-)(0$ (2*,
51. P*8'#$ ,680' &*-/&'-)"2-' ;2"()$0' C/)%'#"%G
53. M*(0*I*6*(
55. L$0 G*6,*-' / "6?"%(0*% /&%')-*()$
5:. R*.(0*-&$2')(0" 0'6"&$0"
5<. P6*)*"-)$80" 0'6"&$0"
5=. A6$()$*-*9" ()'2"
5>. P"-")'-'%(0' "&I*6'
:@. U)%'#"% ;'6A$%(0*, *(9*%'-%" A06*;*2' -" ,680/ /&%')-*()
:!. O;B' 0"6"0)'6$()$0' ?'2'-$()$80' (0/2;)/6'
:+. AI6*.$)" M$2(0"
:1. A2'0("-.6$%(0" /&%')-$80" 70*2"
:3. R*.(0" /&%')-$80" 70*2" C?'2'-$A"&G
PROFANE GRADEVINE
!. L$A$06")*9 (;*&'-$0 / A)'-$
+. A2'0("-.6$%(0" 0-%$J-$#"
1. G680* 0"A"2$7)'
3. D"6 A)"2" I. A)'-$
113
OSTALO
!. G680$ "2I"4') C-"%()"6$%$ -");$(G
+. S$2P*-
1. N'()*6*9 ;'?"6
3. D'P-$#$%" ?'2'-$A&"

ETRUKANI
!. C'6')"-(0' ?$.6$%'
+. T'*6$%' * ;*6$%'02/ E)6/78"-"
1. P6*42'& ')6/78"-(0*, %'A$0" $ -"%9"J-$%$ -");$($
3. E)6/78"-(0" )"2"(*06"#$%"
5. G2"9-$ ')6/78"-(0$ ,6".*9$
:. B/##'6*
<. E)6/78"-(0" 6'2$,$%"
=. M/-./(
>. E)6/78"-(0$ 4*,*9$
!@. V/20"
!!. K"-*;'%$ $A C?$/($%"
FENIANI
!. Z";".-$ F'-$8"-$
Henika ekspanzija tijesno je povezana s trgovinom, koja je i odreJivala mehanizam
te ekspanzije. +ravim s1 kolonijama prethodile trgovake postaje odn. naselja d1D Benike
trgovake r1te koja s1 Henianima !ila 1pori%ta i logori na p1tovanjima.
+o grkoj predaji, koja nije !a% po1zdana !1d1Ei da pre1veliava 1log1 Heniana
kao prete1 grkih kolonija, gradovi na dalekom zapad1 osnovani s1 jako rano 4 6ades
1100. a :tika 1100.g.pr."r., za %to nema arheolo%kih dokaza. >sto tako, natpis na jednom
kamen1 naJenom 1 Nori 7rt +1la, j1Dna ;ardinija8 je vrlo 1pitan dokaz aktivnosti Heniana
na samom poetk1 1. tis1EljeEa prije "rista.
+o sicilskome historiar1 T$&'%/ , "artaga je osnovana ?10.g. :nato tome %to s1
&imljani potp1no razorili grad, dosta je materijala pronaJeno 1 p1nskim gro!nicama i 1
ostavama sa zavjetnim prilozima i djejim kostima iz nekropole posveEene kartaDanskoj
!oginji Tanit. >mportirane grke vaze protokorintskog stila jedini s1 predmeti 1 tome
materijal1 koji se mog1 datirati S takva se keramika pojavlj1je na zapadnom -editeran1
tek krajem ?.st. 3edna od tih vaza nalazila se 1 istoj gro!nici 1 kojoj je naJen i jedan natpis
ispisan slovima koja stilski odgovaraj1 znakovima na kamen1 iz Nore. Arheolo%ki podatci o
pris1stv1 Heniana 1 -otji poti1 pri!liDno iz istog razdo!lja kao i oni iz "artage, dok dokazi
o Benikim naseljima na -alti potje1 s poetka 9.st.
Najznaajnija kolonija sjeverne ABrike !ila je "artaga, koja je toliko ojaala da je
kontrolirala sve posjede ;icilije, ;ardinije i >!erskog pol1otoka.
Uo 1temeljenja naseo!ine na >!izi 7po Uiodor1 ;ik1lskom 1'0 godina nakon
1temeljenja "artageK ',0.M',<.g.pr."r.8 ne postoje nikakvi povijesni podatci, a i za kasnije
vrijeme te najranije povijesti oni s1 veoma rijetki. :nato tome, sve 1kaz1je da se "artaga
razvila 1 glavni Beniki grad na apad1 i pro%irila svoj a1toritet na ostale naseo!ine.
6lavni je 1zrok tom1 sve intenzivnije prodiranje 6rka na -editeran. 6rci s1 !ili
konk1rencija, ali i opasnost Benikim naseo!inama. $ni s1 kolonizirali podr1ja 1 kojima
nis1 nai%li na Heniane4 j1Dn1 >talij1, "orzik1 i 6alij1, ali s1 s1ko!i na ;iciliji, gdje je, po
114
T/0$.$./, Benika pris1tnost tre!ala !iti na sjeverozapadnom dijel1 otoka , pokazali da
prijateljska podjela 1tjecaja nije laka.
Uo ?00.g o!razac zapadnih kolonija !io je vi%eMmanje Nksiran. "lj1ne toke S
"artaga, :tica, -ot.a i -alta kontrolirale s1 1ski centralnomediteranski prolaz do 6adesa i
dalje. Naseo!ine na ;ardiniji S Nora, Tharros, ;1lcis i Caralis S drDale s1 6rke podalje od
j1Dnog dijela otoka, dok s1 ih 5tr1%ani prijeili 1 kolonizaciji sjevera i "orzike. 6rci s1 pak
drDali j1Dn1 Hranc1sk1, gdje je Bokejska kolonija -assalia osnovana oko '00.g, , zatim
ogroman dio ;icilije i j1Dn1 >talij1 te Ciren1, vaDn1 kolonij1 na aBrikoj o!ali i nis1 zalazili na
dio aBrike o!ale od ;t.resa do 6i!raltara, gdje s1 Benike naseo!ine imale najjaa
1pori%ta.
"asnije, oko ,00.g , imaginarna linija razgranienja grke i p1nske zone 1 sjevernoj
ABrici je !ila kod Arae +hilenor1m, nekoliko kilometara zapadno od dana%nje 5l Agheile. ;ve
do kraja >>.p1nskog rata , "artaga je s1vereno drDala kompletn1 o!al1 zapadno od te toke.
Noviji arheolo%ki radovi dop1nj1j1 slik1 o ekspanziji "artage na -editeran1.
-aterijal pronaJen 1 :tici, po predaji najstarijem naselj1, nije stariji od 9. st. Nalazi%ta na
&achgo1n1, otok1 kod $rana, i 1 -ersa -adak1, na s1sjednoj o!ali poti1 iz '.st., vrlo s1
rani jo% i #adr1met1m 7;o1sse8 i (eptis -agna. Neki arheolo%ki dokazi s1geriraj1 da s1
odreJeni gradovi na marokanskoj o!ali , pop1t -ogadora, Tangiera i Tam1de naseljeni 1 '.,
ako ne i 1 9.st. S vjerovatno iz Henikije ili 6adesa, !1d1Ei da s1 isti tipovi keramike
pronaJeni 1 gro!ovima 9. i '. st 1 "artagi.
Arheolo%ka iskapanja 1 (iI1s1 i ;idi A!salem1 1 -arok1 pokaz1j1 da je 1 tom
podr1j1 do%lo do razvoja zajednica 1 0.st, kada s1 "artaDani drDali 6i!raltar.

:temeljenje 6adesa 7Cadtz8 po predaji je jako rano. 6ades je !io najpogodnija l1ka
za primanje i izvoz metalnih r1da iz Tartessosa7ili Tarshisha8. To je kraljevstvo 1 j1Dnoj
Gpanjolskoj poznato 1glavnom po !rodskom dnevnik1 ?ra Maritima od grkog pisca iz '.st.
F'()" A9$%'-" i koje se kako se misli , nalazilo 1 dolini 61adal@i1ira. 2ogata ostava sa
zlatnim predmetima naJena 1 Alisedi 1 pokrajini "akaresi 7dr1ga polovina 9.st8 i zlatan
nakit raJen 1 tehnici isk1cavanja iz okolice ;eville7?.st8, mada po nekim stilskim odlikama
izrazito i!erski, raJeni s1 pod snaDnim 1tjecajem Benikih zlatarskih tehnika. Uva !ronana
vra Benikog stila , jedan iz #1elve a dr1gi iz 2adajoza svjedoe o pris1stv1 Heniana na
tom podr1j1 1 to do!a, a tada i 6rci poinj1 dolaziti 1 dolin1 61adal@i1ira.
Na i!erskom je pol1otok1 !ilo i dr1gih Benikih naselja, jer s1 tamo pronaJen
materijal crvene -ucc+ero keramike tipolo%ki datirane 1 ?.st, pop1t vra iz Torre del -ar
pokraj -alage, te "itiona i erM&eta!eha, %to je ipak prerano da !i do%lo iz "artage , iji
1tjecaj na pol1otok1 nije poeo prije osnivanja >!ize. Negdje 1 to vrijeme osnivaj1 se
kolonije 1 A!deri, ;eIij1, -alagi i dr1gdje 1 3>MGpanjolskoj. ;naDan je 1tjecaj na i!erske
centre , pop1t Cillaricosa, gdje je naJeno mnogo p1nskog materijala iz ,.st i kasnije.
;redinom 9.st.7',0T<.8, !ilo je po Uiodor1 osnovano Beniko naselje 5!1s1s na
!alearskom otok1 >!izi, mada na samom otok1 jo% nije naJen materijal stariji od ,.st. koje
je imalo jak1 trgovak1 vez1 sa s1sjednom grkom kolonijom 5mporijem
7Amp1rias8.Cjerovatno je to Beniko naselje tre!alo, 1z eksploatacij1 znaajnih res1rsa sa
>!ize, djelovati i kao s1parnik grkome dijel1 sjeverozapadnog -editerana.Na -enorki je
Benika l1ka najvjerovatnije !ila +ort -ahon 7 po Benikom vlastitom imen1 -agon8.
Neki nalazi otvaraj1 mog1Enost Benike pris1tnosti 1 +ort1gal1.
-ehanizam Benike ekspanzije odreJivala je jedino trgovina, kojoj more nije !ilo
prepreka, veE prometnica. Nema dokaza da s1 Heniani prodirali 1 kontinentalna podr1ja
iz trgovakih razloga S njihovo se trgovako carstvo !ogatilo sna!djevanjem , a ne
eksploatacijom trDi%ta.
"ada s1 ;amniEani oko '00.g oteli "artagi trDi%te 1 Tartes1, a #ispanija postala
glavni izvoznik sre!ra za jonske gradove 1 '.st., "artaga se ipak 1spjela odrDati
zahvalj1j1Ei slonovai i metalima iz sjevernoaBrikog zaleJa, kao i vlastitom o!rtnikom
djelatno%E1, drvodjelstv1, izradi jast1ka, Nnih tkanina i kvalitetnih zavjesa.
+rivreda manjih gradova vjerovatno se zasnivala na eksploataciji sirovina pop1t
!orove smole i drva 7>!iza8 , olova 7;1lcis8, travi esparto 7o!ala oko Calencije8 te dr1gih o
kojima arheolo%kih podatka nema.
-anja s1 primorska mjesta, 1z to %to s1 esto pr1Dala skloni%te trgovakim
!rodovima, vjerovatno imala prihod od ri!olova. P2$-$%' donosi podatak da s1 Heniani
115
naroito !ili vje%ti 1 lov1 na ri!e 1 lag1nama pomoE1 mreDa vezanih za kolce pro!odene
1 plitkoj vodi, te je nes1mljivo da s1 oni 1veli taj post1pak koji se i danas primjenj1je 1
lag1nama zapadnog -editerana. Cylgari 7Caralis8, $l!ia i -ot.a nalaze se pored lag1na, a
vrlo velik !roj p1nskih naselja 7>!iza, Cydiz, Alc1dia de 5lche, ;idi A!salem, Cylgari,
$l!ia8!io je osnovan 1 !lizini prirodnih naslaga soli, potre!ne za 1soljavanje ri!e. >!iza je ,
po A)'-'%/, !ila 1vena po 1soljenim haringama, a velike amBore 1 o!lik1 cigare sa
%irokim 1stima, naJene 1 gotovo svim p1nskim naseljima, kori%tene s1 za trgovin1 solj1 ili
1soljenom ri!om. 3edna takva amBora naJena je 1 -ot.i p1na ri!ljih kostij1, a zgotovljena
je ri!a esto polagana kao dar 1 gro!nice, gdje s1 ri!lje kosti naJene zaljepljene za male
tanj1re s pose!nim dijelom za 1mak.
Ua li s1 Heniani lovili ri!1 i na p1ini , te%ko je reEi. : nekoliko naselja naJene s1
velike 1dice i mali harp1ni, a veliki je !roj 1dica naJenih zajedno s p1nskom keramikom 1
peEini 6orham na 6i!raltar1, te svjedoi o djelatnosti njezinih stanovnika.
-oDda s1 lovljene i t1ne, kao %to s1 lovljene 1 povijesno vrijeme nedaleko od
zapadne o!ale ;ardinije4 t1ne se javljaj1 na najstarijem novc1 6adesa, &1sadira i "artage,
a 1 kom!inaciji sa %koljkom murex i na najstarijem novc1 samog Tira.

No Benike naseo!ine, 1daljene male maritivne trgovake stanice, !ile s1 izloDene
napadima i lokalnog stanovni%tva, oso!ito ako s1 pokazivale znakove sla!osti i
mirolj1!ivosti. > to je !io razlog saveza s gradom koji je izrastao 1 najja1 kolonij1, a
sla!ljenje moEi Tira i Henikije, dod1%e sporo ali oito, smanjivalo je vjerovatnost do!ivanja
pomoEi od matice 1 vrijeme kad je grka ekspanzija 1groDavala p1teve kom1nikacije. Ali
povijesni i arheolo%ki podatci koji stoje na raspolaganj1 nis1 dovoljno detaljni da !i 1kazali
na t1 kriz1 te disj1nkcija Benike i p1nske Baze naseo!ino ostaje jedan od najkompleksnijih
pro!lema 1 povijesti.
+. M*)%"
-ot.a je izvrstan primjer planiranja grada. To je tipino BenikoMp1nsko naseo!ina, 1
zavjetrini na otoiE1 ne previ%e 1daljenom od o!ale. Nakon '.st. okr1Dena je zidinama koje
slijede o!aln1 linij1, vanjskog opsega oko 2,00 m. Ci%e p1ta pregraJivane, predstavljaj1
7PloomdlikeO8 sistem p1n mjera predstroDnosti4 nizovi monolita postavljenih meJ1so!no ne
previ%e 1daljenih prostorom koji je isp1njen manjim kamenjem. $statci k1la 7tornjeva8
1klopljeni s1 1 zidine , koje imaj1 dvije glavne dveri, na sjever1 i na j1g1. 2liz1 j1Dne l1ke
je mali cot+on. -alih je dimenzija 7,1m|<9m8, a prist1pni kanal je %irok jedva oko 9 m,
premalo da !i postao glavna l1ka, koja je oito !ila izmeJ1 otoka i ;icilije. : 1n1tra%njosti
otoka s1 dvije, dosada otkopane, glavne graJevine4 Cappiddazz1, javna zgrada ili hram,
koja vjerojatno leDi na drevnom Benikom sveti%t1 na otvorenom, i Pk1Ea mozaikoO, tako
nazvana z!og poda prekrivenog !ijelim i crnim o!l1tcima s orijentaliziraj1Eim prikazom .
> nalazi 1 -ot.i 1klj11j1 top+et+, stele, 1rne, dokaze tipinog BenikoMp1nskog
Drtvenog k1lta, Denske protome i m1%ke maske od terakote te keramika tijesno povezana s
onom iz "artage.
$d otoka -ot.e jedna je ovja staza, jedva vidljiva pod morskom povr%inom, vodila
do 2rigija na s1protnoj strani o!ale, gdje je !ila gradska nekropola. $na je iz '.st., starija je
pak od one !liz1 sjevernih dveri, i djelomino je prekrivaj1 zidovi iz '.st. Na njoj kao
pogre!ni o!lik premoEno dominira spaljivanje 7incineracija8, dok pokapanje 7inh1macija8
jest pris1tno , a i prevladava 1 mlaJoj nekropoli kod 2rigija. Tijela s1 prije pokapanja
o!ino !ila polegn1ta 1 lijesove sainjene od jednog komada kamena.
1. F'-$80$ "2I"4')
3. B""24'0
Uanas se nalazi 1 (i!anon1. ;pominje se od 9. stoljeEa, a 1 rimsko do!a na tom prostor1 je
kolonija 31lija A1g1sta. &imljani 1 2aal!ek1 grade niz mon1mentalnih graJevina. : arapsko
do!a rimske s1 graJevine 1graJene 1 BortiNkacijske o!jekte. +oetkom 20 stoljeEa
arheolo%kim iskapanjima 1klonjena je arapska prigradnja. : najvaDnij1 sk1pin1
arhitektonskih spomenika na akropoli spada 31piterovo sveti%te koje ima najveEi sakralni
Bor1m rimskog istoka. &imskoShelenistika shema se povez1je s tradicijama sirijskog k1lta
!oga 2aala.
116
#ram 31pitera #eliopolitana S stoji na visokom podij1 s otvorenim, %irokim st1!i%tem. #ram
je peripter s korijenskim st1povima
#ram 2akha S izgradio ga je Antonijo +io polovicom 2 st. n. e. hram je korijenski peripter,
ima veliki podij s otvorenim st1!i%tem.
Cenerin hram S izgradio ga je Antonijo +io, pol1kr1Dnog je tlocrta i nalazi se na povi%enom
prostor1. : proelj1 se nalazi ' korijenskih st1pova pomakn1tih prema naprijed. "rov
zavr%ava 1 k1pol1.
5. G6".*9$ F'-$0$%'
+oetke prvih samostalnih gradova moDemo povezati s Henianima. Zivjeli s1 1
gradovima S drDavama, a nikada nis1 1strojili jedinstven1 drDav1. -jesta za njihov1
gradnj1 iza!ran1 s1 z!og prednosti za pomorstvo, a cilj osnivanja !ila je trgovina. Na mor1
nis1 imali nikakvih protivnika, stoga s1 gradski o!ram!eni !edemi !ili okren1ti prema
kopn1 kako !i za%titili grad od napada starosjedilaca. To je pojaalo geograBsk1 izoliranost
gradova te je svaki od njih postao nezavisan grad S drDava s vlastitim kraljem. Nis1 nikada
pok1%ali pro%iriti svoj teritorij napadakim ratovima. "ada !i se poveEao !roj stanovnika
nekog grada nis1 se %irili prema 1n1tra%njosti, veE s1 osnivali nove naseo!ine 1
prekomorskim zemljama, stvaraj1Ei nova trDi%ta.
:. B$42*(
;pominje se veE kod #omera izvorno oznaavaj1Ei visoke slamke papir1sovog grma
7< S ',, m8 iz movara tropske ABrike
29
. 2i!los je grko ime za Beniki grad Gu-la 76e!al S
danas UD1!ail8. 6rci s1 ga tako zvali jer je njima predstavljao izvor papir1sa na kojem s1
pisali knjige 7R!i!liag8. Arheolo%ka vaDnost grada je 1 tome %to je to jedini Beniki grad s
o!iljem materijala prije 1,00. g. pr. "r.
&ana povijest 2i!losa seDe 1 neolitiko razdo!lje 7keramika, idoli od o!l1taka8. Uo
2?00. g. pr. "r. Bormira se predgradsko naselje i prvo gradsko naselje okr1Deno nasipom.
&ano !ronani period traje od 2?00. do 2<,0. g. pr. "r. &azdo!lje oko 2<,0. g. pr. "r.
o!iljeDena je akadskom prevla%E1 1 -ezopotamijiK Amoriani osvajaj1 Henikij1 i pale 2i!los.
:!rzo nakon toga ponovno je izgraJen. : 1<. st. pr. "r., kada >zraelci dolaze 1 "anaan
Rnarodi s morag napadaj1 i razaraj1 2i!los. "ao i dr1gi gradovi toga podr1ja i 2ilos izvozi
drvo 7 cedrovin1 koja im je omog1Eila gradnj1 vrstih i po tome poznatih !rodova8, tekstil,
F
T$6
;vi tragovi grada do danas s1 nestali, ali nam je poznata lokacija. Nakon osvajanja i
razaranja Aleksandra Celikog o!novljen je i Divi sve do kriDarskih ratova, kada kriDari na
tom podr1j1 grade 1tvrde, tako da danas nema ostataka Benikog Tira.
+oznati je tlocrt izvornog grada koji je !io sastavljen od niza otoiEa koji s1
postepeno povezani. 6rad ima dvije l1ke4 sidonsk1 7sjevern18 koja je i danas 1 1potre!i i
egipatsk1 7j1Dn18. +odr1je je naseljeno od <. tis1EljeEa pr. "r. Trajno naselje 1r!anog tipa
nastaje 1 ranom !ronanom do!1 7spominje ga #erodot, ali ne i egipatski izvori iz ;tarog
kraljevstva8. >zmeJ1 2000. i 1'00. g. pr. "r. nenaseljen je. : pismima iz Amarne navodi se
trgovina s Tirom. 6rad je razoren 1 12. st. pr. "r. nakon ega propada, ali se 1 10. st. pr. "r.
ipak oporavlja i oslo!aJa sidonske dominacije. "ralj #iram 79'9. S 9<'.8 o kojem nam
govori 3osip Hlavije 7prenosi tirske anale8 kom1nicirao je s Uavidom i ;olomonom daj1Ei
jer1zalemskim kraljevima sirovine, a za 1zvrat je do!io hran1 i neke gradove. ajedno s1
pod1zeli ekspedicij1 1 zemlj1 $Nr na Crnom mor1. : 10 st. pr. "r. o!novljeni s1 kontakti s
51!ejom. ;olomon i #iram s1 svake tri godine p1tovali 1 zemlj1 nevjerojatnog !ogatstva S
Tar%i%. +ostoje dvije teorije o poloDaj1 Tar%i%a. +rva teorija kaDe da je to Tars 1 -aloj Aziji, a
li je on pre!liz1 (evant1 i nema kositra i sre!ra. Ur1ga tvrdi da je to Tartes 1 Gpanjolskoj
dovoljno 1daljen grad kojem1 rijetki znaj1 p1t, a podr1je je najveEih nalazi%ta sre!ra na
;redozemlj1. TakoJer je i glavna l1ka za prekrcaj kositra donesenog iz 5ngleske.
Tir je najveEi izvor grke keramike na (evant1, ali veEin1 Bragmenata nije mog1Ee
datirati jer dolazi iz poremeEenih slojeva. : 10. st. pr. "r. grad se poveEava, napred1je
ekonomski i k1lt1rno, razvija se ind1strija 7!ojanje tkanina, radionice !ronce, !jelokosti8.
2+
3rojni spomenici %ovore o mno%ostrukoj primjeni; slu7i kao> podlo%a $a pisanje &od neolitika do 13- st-(" kao jelo"
nakit"?
11)
#ram !oga -el@1arta 7#erakla8 po 3osip1 Hlavij1 je glavni gradski hram. +odigao ga
je #iron 1 10. st. pr. "r. nakon %to je sr1%io ostatke prethodnog hrama. : !lizini je pronaJen
oltar iz 1?9.T1??. g. posveEen -el@1art1. +o #erodot1 taj je hram najslavniji 1 Tir1 i nakon
razaranja grada ,9<. g. pr. "r. i dalje se %t1je. #ram e1sa $limpijskog nalazi se na
najj1Dnijem otok1. 6rci ga tako nazivaj1, a izvorno je moDda !io i 2aalov hram.
S$.*-
+rvi Beniki grad koji se nalazio na pol1otoiE1, s jedne strane !ranjen linijom manjih otoka.
Najstariji ostaci s1 iz 0. tis1EljeEa 7halkolitiko naselje, kasnije nekropola Uakerman8.
NaJena je gro!nica neo!inog tipa 1 !lizini grada s materijalom iz 1, i 1' stoljeEa prije
nove ere 7ciparska keramika, skara!eji od Bajansa, mikenska keramika8. Nekropola
Uakerman intenzivno je 1 1potre!i od 1' do 10 stoljeEa prije nove ere, a 1potre!ljava se
do 1 stoljeEa nove era.
NaJeno je nekoliko stotina gro!nica razliitog tipa 4
3ednostavne ciste 1 pijesk1 S kasno !ronano do!a
;loDene kamene ciste S !ronanoTDeljezno do!a
6ro!ne komore 1kopane 1 stijen1 S 9T' st. pr. n. e.
;arkoBazi od terakote 71 poetk1 od kamena8 S kasno helenistiko i rano rimsko
razdo!lje
"raljevska nekropola S gro!ovi 1sjeeni 1 stijene, ra%trkani po !rdima 1 zaleJ1 ;idona. Na
!rd1 -agheret A!lo1m pronaJen je sarkoBag kralja 5%m1nazara. Taj je sarkoBag izraJen 1
egipatskom stil1 71mjetna !rada, klaBt
<0
, kraljevski pektoral8 i pokopan je na egipatski
nain.
;idon je sredi%te za proizvodnj1 antropoidnih sarkoBaga sa vrh1nskim radionicama. >ma i
sarkoBaga grkih majstora iz 0. stoljeEa koji s1 o!raJivali grki 1vozni mramor. +roizvodnja
sarkoBaga zavr%ava prije <,0 godine.
&adnika etvrt S nalazila se na j1g1 grada. $tkrivena je 1910 godine, a naJene s1 velike
koliine antikog otpada 7sloj de!ljine 00 metara8 iz radionica gdje s1 se !ojale tkanine.
5%m1nov hram S smje%ten na !rd1 !liz1 ;idona, protezao se preko nekoliko terasa na
j1Dnim o!roncima doline Nahr elMA^ah. Terase s1 stajale na piramidalnoj !azi i veEina
pripada ne !a!ilonskoj dominaciji iz '. st. pr. n. e. -oDemo ga povezati s mezopotamskim
zig1ratima, osim %to s1 zig1rati raJeni 1 slo!odnom prostor1, a ovaj hram na stijenama.
A6"./(
@ali stjenoviti otok prema Strabonu bio je prekriven $%radama od po nekoliko katova- Aije imao
obrambene $idine" a vodu su crpili i$ jedno% podvodno% i$vora i$me'u otoka i kopna &posebnom
metodom u$ pomo8 brodova(- Simbol %rada predstavljala je %alija koju nala$imo na novcu- Bodine
332 pr- n- e- $au$eo %a je 2leksandar 5eliki-
<. P/-(0" K"6)","
:spon Tira kao velike pomorske sile imao je znaajnih posljedica za stanje 1
mediteranskom !azen1. Tir je poslije -ikene postao dr1ga kolonijalna sila na (evant1K on
je kolonizirao Cipar, a osnivanjem :tike, 6adesa i "artage do!io je stalne kolonije i na
zapadnom -editeran1.
"artag1 je Tir osnovao 1 !1rnom razdo!lj1 nakon 900.g, kada s1 ga pok1%ali osvojiti
i 5sarhadon i Baraoni 2,. dinastije. '9<.g Tir je doveden pred kritin1 alternativ1 M ili da se
prep1sti 5gipt1 ili da osn1je novo naselje 1 prekomorskim krajevima. '''.g Asirci s1
potp1no pregazili Tir i pretvorili ga 1 vazaln1 drDav1. Tirski je kralj 2al1 sa svojim dvjema
kEerima Uidonom i Anom pre!jegao preko mora i osnovao "artag1. Uidona i Ana poznate
s1 nam kao j1nakinje iz V'6,$2$%'9' 1neide, 1 kojoj se predanje o imen1 njihova oca
sa1valo kao o 2el1 72al18.
$d ovoga moramo razlikovati jedn1 dr1g1 predaj1 koja se mije%a s legendom o
Uidoni, a to je pria o osnivanj1 "artage od strane +igmaliona, jednog ranijeg tirskog
kralja, i njegove sestre 5lisse, ije je ime vjerovatno izvedeno od Alasija S ime za Cipar.
-og1Ee je da se ta starija legenda odnosi na "artihade%t na Cipr1, koji je poetkom
?.st.stekao veliki znaaj.
3,
u starom %iptu pokrivalo $a %lavu mukarca" krajevi s obje strane lica trokutasto padaju na ramena
11*
Ctemel'en'e .artage
(egenda, koj1 je za!iljeDio J/()$-, govori o 5lissi, sestri tirskog kralja +igmaliona i
Deni Achar!asa, sveEenika !oga -el@arta. Nakon %to joj je kralj pog1!io m1Da, ona pridaje
-el@art1 Drtv1 i potajno !jeDi na Cipar. Tamo se pridr1Dila visokom sveEenik1 Astrate, pod
1vjetom da Ee sveEenika sl1D!a, tamo gdje !1d1 osnovali naseo!in1, ostati trajno 1
njegovoj o!itelji. ; njima je po%lo i ? sveEenicaM!l1dnica, da !i se o1vao kontin1itet
Benike religije.
+omorci s1 pristali 1pravo na mjest1 gdje Ee "artaga !iti 1temeljena. Ua !i za to
osig1rala %to veEe podr1je, 5lissa je pri!jegla varki i za dDa!e priskr!ila komad zemlje ne
veEi od povr%ine koj1 je prekrila vol1jska koDa. Tad je t1 koD1 razrezala na tanke trake i
zavezala ih o!1hvativ%i itav !rijeg %to se 1zdiDe nad rtom. >grom rijei, -r7sa na Benikom
znai akropola, a na grkom vol1jska koDa.
"olonizatorima je prireJen topao doek, do%lo je i poslanstvo iz :tike, noseEi darove
za svoje s1narodnjake. -eJ1tim se #ijar!as, lokalni kralj koji je dop1stio do%ljacima da se
nasele, zalj1!io 1 5liss1 i por1io jednom gradskom pisar1 da Ee o!javiti rat ne 1da li se
ona za njega. 5lissa odl1i ostati vjerna 1spomeni na svoga m1Da i izgorje 1 Drtvenoj
lomai. Tradicija toga imena kasnije je zamjenjena s Uidonom, ij1 pri1 donosi V'6,$2$%'
1 1neidi.
&5(>6>3A
&eligija nes1mljivo igra vaDn1 1log1 1 p1nskoj civilizaciji. Zrtvovanje je njezin glavni
element i re[ektira se 1 svakom o!lik1 1mjetnike proizvodnje S 1 hramovima,
gro!nicama, stelama, sarkoBazima, Ng1rinama i am1letima. Tis1Ee votivnih stela te
jedinstvenih ali i predmeta koji se 1estalo pojavlj1j1, povezanih s vjerovanjem 1 magij1,
dokaz s1 da je religija proDimala sve slojeve dr1%tva.
;poznaj1 o kartaDanskim !oDanstvima prod1!lj1je grka i rimska interpretacija koja
kroz asimilacij1 s klasinim !ogovima poja%njava odreJene karakteristike. Tako je 2aal
#ammon poistovjeEen s "ronomT;at1rnomK Tanit s #eromT31nonom a -el@art s #eraklom
7jo% 1 Henikiji8.
Heniki panteon nije !io homogen, svaki je grad imao svoj1 verzij1, iako s1 se glavna
!oDanstva naje%Ee pod1darala 1 trijadi vrhovnog !oga, !oginje plodnosti, te mladog !oga
koji 1mire i opet se raJa.
Uva !oDanstva dominiraj1 nad ostalima, %to se ita iz tis1Ea votivnih natpisa4 Tanit +ene
2aal 7nakon ,.st8 i 2aal #ammon. $!a s1 istonjakog porijekla S Tanit je ekvivalent
Astrate, tamo%nje !oginjeMmajke. T1 je i -el@art, !og grada Tira, 1temeljitelja "artage.
.ult
Zrtva je !ila klj1ni in p1nske religije, na %to 1p1E1je veEina tekstova i spomenika.
asig1rno s1 se 1 odreJenim danima 1 godini odvijale redovite i pose!ne ceremonije 1
hramovima i religiozne sveanosti, ali za to nemamo sa1vanih dokaza , kao za Drtv1.
(j1dska je Drtva opEenito prevladavala nad ostalim o!licima Drtve. Tako je 1 zoni !oginje
Tanit, zapadno od l1ko "artage, pronaJeno na tis1Ee pogre!nih 1rni, zajedno s votivnim
stelama. Na istome mjest1 naJen je i top+et+ S sveti%te gdje s1 se Drtvovala djeca. $vaj
tipini Beniki rit1al arheolo%ki je oso!ito dokazan na p1nskome apad14 osim 1 "artagi jo%
i na ;iciliji 7-ot.a8 i ;ardiniji 7Nora, ;1lcis, Tharros, -onte ;irai8.
2ogovima s1 se Drtvovale i Divotinje4 !ik, janje, ovan, ovca, pticeK a kao dodatak ,
hrana i piEe4 !ra%no, mlijeko, 1lje i slino.
"ompleksni k1lt 1 "artagi zahtjevao je i !rojni sveEeniki staleD, koji je !io nasljedan
1 o!iteljima povezanim s gradskom aristokracijom. Nema dokaza o sveEenicamaM
!l1dnicama, karakteristinim za >stok.
Na vjerovanje 1 dr1gi Divot jasno 1p1E1j1 votivni darovi 1 gro!ovima pronaJeni 1z
pokojnike. +o istakn1tom mjest1 am1leta meJ1 pogra!nim predmetima, vjerovatno je
velik1 1log1 igrala i magija.
11+
be%Ei o!lik pogre!a !ilo je pokapanje, rjeJi spaljivanje.
:-35TN$;T
CeEina Benikih gradova 1 sjevernoj ABrici zakopana je pod srednjovjekovnim i
modernim zgradama. "artaga, iako najprod1ktivniji, nije !ila jedini 1mjetniki centar, serija
sjevernoaBrikih gradova doprinjela je onome %to nazivamo p1nska 1mjetnost.
Arheolo%ki materijal nije 1ravnoteDen4 z!og radikalne destr1kcije "artage od strane
&ima malo je arhitektonskih ostataka. -on1mentalne sk1lpt1re nije !ilo 1 toj koliini kao
na >stok1, 1glavnom s1 pris1tni reljeN i razliite Borme sitne plastike. CeEina materijala,
koji dolazi iz gro!nica, moDe se opEenito nazvati pogre!nim, po svojim karakteristikama i
porijekl1.
;naDna je poveznica p1nske 1mjetnosti s matinom, Benikom, ijim se motivima
pridr1D1j1 i egipatski. "artaga je, vi%e nego Henikija, !ila izloDena kontakt1 s 6rkom , tako
da helenski i kasnije helenistiki 1tjecaj igra vaDn1 1log1 1 povjesti p1nske 1mjetnosti.
:tjecaji 1zrokovani kontaktima s 5tr1rijom potp1no s1 nepoznati 1 Henikiji i na Cipr1.
&r+itektura
Gto se tie geograBskog odreJenja prostora kojeg za1zima, a po arheolo%kim
nalazima, "artaga !i tre!ala !iti !liz1 (e "rama, j1Dno od akropole 2r.se. To je odlian
poloDaj 1 zavjetrini,koji se otvara na %irokom po!reDj1 izmeJ1 dvij1 lag1na, %titeEi tako
periBerij1,a pje%ana prevlaka, koja spaja "artag1 s kopnom, omog1Eava laki nadzor i
o!ran1 grada.
+lan drevne "artage moDe !iti izvrstan temelj za rekonstr1kcij1 tipinog Benikog
naselja i njegovog razvoja, !1d1Ei da s1 &imljani 10' g.pr."r. 1ni%tili gotovo cijel1 p1nsk1
Baz1 grada. >z1zev stela i malih predmeta, osk1dni s1 ostatci zidina, nakropola i top+et+a.
Tlocrt grada je jasan. "artaga je sagraJena na trok1tastom po!reDj1 izmeJ1 dvij1 lag1na S
;e!khet 5r &iana na sjever1 i T1nis na j1g1. +rvo Beniko naselje mora da je !ilo na
podr1j1 ;alamm!o, gdje je otkriven top+et+ i najranije l1ke. Girenje na !rdo 2r.s1 moralo
je !iti rano, !1d1Ei da se 2r.sa tradicionalno spominje kod 1temeljenja grada, a nekropole
sjeveroistono od 2r.se takoJer s1 dale rane nalaze. Uakle, grad je 1 prvim stoljeEima
o!1hvaEao podr1je zaljeva (e "ram na j1g1 pa do akropole 2r.sa na sjever1 i 1klj1ivao
podr1je nekropola Uo1imes i Uermech na istok1. Nakon otprilike ,.st cijeli je pol1otok
morao !iti naseljen.
Akropola 2r.sa !ila je sredi%te grada, zajedno sa dvama !reD1ljcima , 31noninim i
svetog (o1isa. Na akropoli je stajao hram 5shm1na 7Asklepije8, posljednje 1pori%t !ranitelja
"artage. 2r.sa je !ila okr1Dena nizom BortiNkacija, i sve %to je ostalo od cijelog kompleksa
s1 zidovi k1Ea iz <.st.pr."r. 1 j1gozapadnom dijel1 akropole. Celiki kameni !lokovi, za koje
se d1go smatralo da s1 p1nski o!ram!eni zidovi , iz !izantskog s1 perioda.
+odr1je izmeJ1 akropole i l1ke !ila je stam!ena etvrt sa glavnim trgomTBor1mom
okr1Denim porticima, koji je !io trgovaki i administrativni centar grada. Na malenom
zlatnom medaljon1 naJenom na otoiE1 1sred kr1Dnog doka prikazana je k1Ea s 0 kata.
A;$%"- spominje k1Ee s , i ' katova.
&ezidencijalna je etvrt pak !ila 1 zoni -egare, zapadno od akropole, s elegantnim,
ra%trkanim k1Eama, vrtovima i voEnjacima.
Najranija sidri%ta !ila s1 dvije lag1ne sjeverno i j1Dno od po!reDja. Uokovi s1 vrlo
rano !ili podign1ti j1Dno. $vakv1 1mjetn1 l1k1, poznat1 pod nazivom cot+on, naEi Eemo i
dr1gdje na p1nskom apad1. ;astoji se od pravok1tnih dokova za trgovake laJe i
1daljenog kr1Dnog pristani%ta za ratne !rodove. +rist1p pravok1tnoj trgovakoj l1ci !io je
nadziran od 1tvrJene etvrtaste k1le iji temelji s1 o1vani. -aleni kanali !ili s1 izgraJeni
od dokova prema mor1 za mjenjanje i praDnjenje vode. "r1Dn1 l1k1 okr1Den1 arsenalima s
admiralovom rezidencijom na sredi%njem otoiE1 opisao je A;$%"-.
;jeveroistono podr1je za1zimaj1 velike nekropole4 najznaajnije s1 Uo1imesM
Uermech i ;te -oni@1e.
12,
Cijeli je grad !io okr1Den zidom s trima o!ram!enim pojasima za Brontaln1 o!ran1,
nejednake veliine s jarkom i palisadom za vanjsk1 o!ran1. :n1tar s1 !ili nizovi kazamata
koji s1 mogli primiti velik1 koliin1 Divotinja 7slonova i konja8 kao i lj1di 7pje%adije i konjice8
Na o!ali se o!rana sastojala od jedne jedine !arijere, koja se 1tvrJivala 1 intervalima.
Celiki kameni !lokovi koji jo% 1vijek stoje izmeJ1 zaljeva (e "ram i 2ordj 5l Ujedid
vjerojatno s1 rimski, ali stoje na ranijim p1nskim konstr1kcijama.
6rad je vodom opskr!ljivala Hontana tis1E1 amBora na podnoDj1 sjeverne litice 2ordj
5l Ujedid pokraj mora i p1nskog je porijekla. $sim nje, 1 grad1 s1 !ile cisterne koje s1
sk1pljale ki%nic1, !1d1Ei da voda iz !1nara nije !ila za piEe.
$d velikih hramova nije ostalo ni%ta. NajveEi od svih morao je stajati na akropoli
2r.se S hram 5%m1na S okr1Den svetim zidom do kojeg je vodilo '0 stepenica. #ramovi
Tanit i 2aala #ammona vjerovatno s1 !ili izmeJ1 !rijega sv.(o1isa i mora, gdje s1
pronaJene na tis1Ee stela posveEenih tim !oDanstvima.
NajvaDnija religiozna zgrada "artage koja je ostala sa1vana je top+et+, smje%ten
na podr1j1 ;alamm!a, jedva ,0 m istono od pravok1tne l1ke, gdje je 5lissa vjerovatno
pristala i izgorila. Najranij1 Baz1 top+et+a predstavlja Cintas c+apel 4 komora veliine 1 mq ,
s malim sveti%tem 7sancta sanctorum8 izd1!ljenim 1 stijeni, koje je sadrDavalo vaze od
terakote iz ?.st. >spred komore je ne veEe dvori%te s oltarom, ispred njega < zakrivljena
koncentrina zida koja ine jedn1 vrst1 la!irinta kroz koji s1 o!oDavateli tre!ali doEi da !i
do%li do sveti%ta.
Nakon ?.st. 1 slojevima koji slijede, tis1Ee 1rni sa pepelom i djejim kostima,
ponekad ptijim i malih Divotinja, naJene s1 poloDene 1 top+et+u. :z 1rne s1 !ili cipusi
7nadgro!ni st1povi, steEci8 i votivne stele s 1rezima i natpisom.
prvi je sloj iz ?.i ranog 9.st. s 1rnama 1 kojima s1 kosti kremirane djece,
raz!acanim po zemlji i prekrivenim hrpama kamenja
dr1gi sloj sadrDi vi%e 1rna pod veEim kamenim !lokovima ili pod oltarima i
edik1lima ili ak pod stelama s prkazima -et7la 7sakralni kamen 1 stajaEem
poloDaj1, konino o!raJen8 ili znakom !oginje Tanit 7t+imiaterion%. : ovome
sloj1 7po nekima 1 gornjem, mlaJem8 pojavlj1j1 se novi tip stele o!raJen 1
o!lik1 %iljastog o!eliska, s izglaanom jednom od etiri strane,koja nosi 1kras
ili natpis 7,.st8. ;loj zavr%ava s 0.st.
treEi sloj o!1hvaEa razdo!lje od <.st. do razaranja "artageK sadrDi male 1rne i
pone%to stela, i dosta je poremeEen kasnijim graJevinama na nalazi%t1
Cijelo je nalazi%te prekriveno graJevinama iz kasnorimskog i !izantskog perioda. Ni jedno
dr1go sveti%te 1 ABrici nije tako staro, ono 1 ;o1ssi je 1temeljeno 1 '.st.
Gto se tie gro!nica, primjetna je !liskost izmeJ1 Benike matice i sjevernoaBrikih
kolonija. Henike gro!nice, koje se sastoje od %irokih komora isklesanih okomito nekoliko
metara d1!oko 1 Divoj stijeni jednake s1 onima 1 "artagi 1 nekropolama 2ordj 5l Ujedid i
;te -oni@1e4 1pori%ta odsjeena sa strane okomitog prolaza $eng.s+aft% omog1E1j1 prist1p
gro!nim komorama. +ostoje i gro!nice s dromosom, 1vijek 1sjeene 1 stijen1, ali o!ino sa
samo jednom komorom, pop1t one 1 Uje!el -lezzi na Cape 2on1.
> ostale sjevernoaBrike naseo!ine o!il1j1 nekropolama, po kojima s1 1glavnom i
poznate. Najtipinija je -ahdia, j1Dno od ;o1sse, sa okomitim prolazima izd1!ljenim 1 Divoj
stijeni, koji vode do pravok1tnih gro!nih komora, kojima se prist1palo stepenicama.
"omore sadrDe kl1pe za sand1ke i ni%e 1 zidovima za svjetiljke.
: "artagi takoJer postoje gro!nice koje se sastoje od 1d1!ine 1 zid1 7eng.recess%
sagraJenog iznad plitkih jama, pop1t onih 1 nekropoli Uermech. : nakropoli P na otok1O
kod :tike gro!nice se takoJer sastoje od takve 1d1!ine iskopane 1 zemlji, prekrivene
tankim kamenim ploama 7eng.sla-8. -on1mentalne gro!nice, pop1t ma1zoleja 1 Th1ggi
datiraj1 iz <. na 2.st.
6ro!nim nalazima k1ltnoMreligiozne prirode pripadaj1 stat1e, cipp1si, stele,
sarkoBazi, Ng1rine od terakote, maske, am1leti, skara!eji, rez!arije 1 !jelokosti, !ritve,
nakit i keramika.
121
Arheolo%ka istraDivanja vr%ili s1 Hranc1zi.
=. G6". U)$0"
>. F'-$80" -"('2%" -" S"6.$-$%$
Sardini'a pri'e dolaska #eniana
PNarodima s moraO moderna historiograNja naziva sve one !ar!arske narode koji s1
ili kao vojnici ili kao pljaka%i i osvajai prodrli 1 vrijeme 1?. i 19. dinastije 1 5gipat i na
(evant . $d njih se narod Gardana 7sa!ljeK rogata kaciga8 na ploicama iz Amarne
pojavlj1je veE pod AmenoNsom >>> i >C 7oko 101< S 1<,?8 te sl1De Baraon1 i njegovim
vazalima kao vojnici. : velikom ih !roj1 s1sreEemo 1 do!a &amzesa >> 71<01M12<08, kada
s1 1 rat1 protiv #etita 1 !itci kod "ade%a predstavljali elitn1 tr1p1 za !or!1 iz!liza.
Uomovina naroda Gardana je otok ;ardinija
Heniani s1 na ;ardiniji nai%li na nositelje kasno!ronanodo!ne k1lt1re nurag+a. To
s1 graJevine 1 o!lik1 tornja s donjim pol1mjerom od 10M<' visoke 12M20 m. idovi s1 od
gr1!og ili malo otesanog velikog kamenja sloDenog !ez veziva te se donekle mog1
1sporediti s kiklopskim zidinama mikenske k1lt1re.
;rodne se graJevine nalaze i na 2alearima, ne zna se tko s1 im !ili graditelji ni em1 s1
sl1Dile. +retpostavlja se da s1 ti veliki tornjevi !ili nast.am!a cijelim rodovima koji s1 1
njima nalazili za%tit1 od dom aEih ali i od stranih neprijatelja.
6urag+i imaj1 1n1tra vi%e katova odjeljenih PlaDnim svodovimaO 7graJenim od
kamenova koji str%e jedan nad dr1gim8 1 prizemlj1 se nalazila cisterna.
+ored pojedinih tornjeva, koji s1 esto graJeni na dohvat oka jedan !liz1 dr1gog pa
tvore d1ge lance, naJena s1 i naselja gr1pirana oko jednog velikog nurag+a slinog 1tvrdi
S kao %to s1 to 2ar1mini na j1g1 i ;erra $rrios na istok1. Celiki n1raghi podjeljeni s1 1 vi%e
prostorija, a ponaje%Ee imaj1 veliko 1n1tra%nje dvori%te okr1Deno kazamatima. $ito je i
t1 veliki toranj s vi%e katova , koji s1 !ili jedan nad dr1gim, sl1Dio za stanovanjeK taj je
toranj str%io iznad cijelog naselja. $d malih stam!enih tornjeva, koji s1 stajali oko velikog,
sa1vani s1 1glavnom samo temeljni zidovi. : ;erra $rrios1 naJeni s1 ostatci malenog
hrama s naprijed izv1enim !onim zidovima 1 o!lik1 anta, s lako svedenim nad!ratnikom
i s kl1pama za sjedenjekoje tek1 oko zida cele koj1 ini jedna prostorija.
+red1vjeti ove kasno!ronanodo!ne k1lt1re 7oko 1,00 S '008 na otok1 s1 !akar i
kositar koji se nalaze 1 njegovim !rdima
"1lt1ra je dala mnogo !ronanih stat1eta.
"ovi'est
HenikoMp1nski izvori na ;ardiniji iznimno s1 stari, a i ovdje, kao i dr1gdje nailazimo
na pro!lem disj1nkcije Benike i p1nske Baze. a razlik1 od ;icilije, za koj1 postoji vi%e
povijesnoMliterarnih izvora, na ;ardiniji prevladavaj1 arheolo%ki.
NajvaDniji elementi za rekonstr1kcij1 Benike Baze na otok1 s1 epigraBske i
arheolo%ke prirode. Natpis iz Nore smje%ta se 1 9.st., dok je arheolo%ki materijal iz Nore i
;.Antioca iz ?.st.
2ronanodo!na civilizacija n1ragha, koja se protegla do srednjeg Deljeznog do!a ,
oito je !ila pod 1tjecajem Heniana. +ojava 1r!anih naselja na temeljima protosardskih
sela i oito je 1vjetovana dolaskom Heniana. &azvoj plovid!e, koji je protosardsko dr1%tvo
izv1kao iz izolacije, svakako ima korijene 1 mikenskom do!1, ali odl1an imp1ls d1g1je
Henianima.
"artaDani s1 naseljavali ;ardinij1 od '.st. i %irili svoj 1tjecaj po otok1 iz Benikih
naseo!ina na j1gozapadnoj o!ali, Nore i ;1lcisa. T1 s1 vjerojatno !ile i dr1ge, pop1t
>nosima 7CarloBorte8, Caralisa 7Cagliari8 i Tharros, ije osnivanje se pretpostavlja 1 ?.st., jer
s1 im nekropole iz 9.st.
122
Naseo!ine na podr1j1 2ithije smje%taj1 se 1 9.st., pose!no z!og otkriEa one na otoiE1 ;1
Card1lin1.
Corn1s, $l!ia i dr1gi manji gradovi pojavlj1j1 se kasnije, i vjerovatno s1 iz p1nskog
razdo!lja. a1zeto podr1je vjerovatno je o!1hvaEalo cijel1 zapadn1 o!al1 od rta
Car!onara na j1g1 pa do otoko Tavolata i -olara na sjever1. -og1Ee je da Ee !1d1Ea
istraDivanja otkriti BenikoMp1nske naseo!ine na istonom dijel1 otoka, i tako zaokr1Diti
o!aln1 ok1pacij1.
+1nski doseljenici i trgovci sig1rnio s1 prodirali 1 1n1tra%njost, skroz do $thoce, :selisa
7:sell1s8, -acopsise 7-acomer8, -acomadasa, 61r1lisa 7+adria8 i N1rre. CaDna p1nska
tvrJava otkrivena je kod -onte ;iraija.
+odr1ja koja s1 iz!jegla p1nsk1 penetracij1 !ila s1 pri!liDno oko dana%nje pokrajine
N1oro, te 1 1n1tra%njosti $l!ije, 6all1ra.
Uok s1 o!alni gradovi !ili pristani%ta maritimnih trgovakih p1tova, gradovi 1
1n1tra%njosti osnivani s1 da !i drDali 6rke podalje od vitalnog tranzitnog podr1ja
mediteranske trgovine, da !i !ranili o!alne gradove te eksploatirali poljoprivredne i
mineralne res1rse. -ineralni se res1rsi javljaj1 1 vid1 %iroke potro%nje !ronce, a naseo!ine
;1lcis i -onte ;irai s1 1 zoni oso!ito !ogatoj olovom i sre!rom.
&r+eologi'a
Nakon matinog podr1ja i "artage, ;ardinija je nes1mljivo podr1je gdje je
BenikoMp1nska civilizacija ostavila najd1!lji trag. Njezina sprega s lokalnom, sardskom
civilizacijom iznjedrila je originaln1 k1lt1r1, neovisnij1 od grkog 1tjecaja od onih na ;iciliji
i sjevernoj ABrici. 7To se oso!ito vidi 1 -onte ;iraij18.
; o!zirom na Beniki 1tjecaj , koji je svakako postojao prije p1nskog, zanimljivo je da
m1 se ishodi%te stavlja 1 Gpanjolskoj4 tradicionalni 1temeljitelji Nore s1 otamo i izgleda da
s1 najranije naseo!ine !ile orijentirane na trgovin1 sa apadom. >zgleda da je trgovina
!ila aktivna i prije no %to s1 prve sardske naseo!ine 1temeljene, ako je Nora doista !ila
1temeljena 1 9.st, ili malo prije , a 6ades na kraj1 12.st. -og1Ee spominjanje !oga
+1ma.a na natpis1 s Nore i odreJeni elementi ciparske pris1tnosti na glinenim 7cla78
stat1ama 1p1E1j1 na dodire sardskih Heniana s Ciprom.
+1nski elementi pojavlj1j1 se 1 '.st. i nastavljaj1 se na prethodnim elementima
o!alnih naseo!ina, dok s1 1 1n1tra%njosti prvi i jedinstveni .
"oici'a nasel'a
Tipino BenikoMp1nsko planiranje grada, na po!reDj1 T rt1 7promontor7% otoiEa
smje%tenog nedaleko o!ale, s dvijema l1kama na s1protnim stranama rta, koje s1 1vijek 1
1potre!i s o!zirom na smijer vjetra, vidljivo je i na ;ardiniji.
: Nori i Tharros1 prevlaka spaja pol1otok s glavnim kopnom i sl1Di kao o!ostrani
dok. ;lino je i 1 ;1lcis1, na 1skom jezic1 kopna koji se pr1Da nas1prot otoiE1 i prod1Den
je da tvori prevlak1 d1D koje tee kanal spajaj1Ei dvije l1ke. Caralis je pak mogao imati
samo jedn1 l1k1 na istonoj strani lag1ne ;. 6illa, ali to je !ilo zato jer je lag1na !ila stalno
za%tiEena.
Henika i p1nska metoda graJenja l1kih molova moDe se shvatiti iz odreJenih
o!lika d1D o!ala Nore i Tharrosa4 ti o!lici, koji se proteD1 pod morskom povr%inom, izgleda
da s1 1mjetno postavljeni, i moDe se pretpostaviti da je prirodna stijena !ila pode%ena 1
o!lik molova, dok je promjena prvotne razine o!ale sada dosegla do one koja prije !ila
najmanje nekoliko metara pod vodom.
?-lici nasel'a, etvrti i ku@a. Vodovod
; o!zirom na sistem dana%njih l1kih gradova, trgovaka je etvrt morala !iti pokraj
l1ke. Takva etvrt otkrivena je 1 Nori, a zapadno od nje stam!ena etvrt p1nskih o!iljeDja.
T1 s1 i male etvrti odnosno pravok1tna podr1ja, sa zemljanim podovima i r1pama <0Mak
cm od zida , za amBore, te zidovima loomMtipa.
123
"1Ee se ponekad sastoje od dvij1 spojenih prostorija, a ponekad od nekoliko prostorija koje
okr1D1j1 sredi%nji prostor koji je vjerojatno sl1Dio kao dvori%te. Neke k1Ee imale s1
cistern1 tipinog -at+dtu- o!lika S izd1Denog i 1skog sa zao!ljenim kraEim stranamaK
dr1ge s1 k1Ee, otkrivene 1 2ithiji,imale ispred dvori%te.
: Cagliarij1 s1 podovi p1nskih k1Ea otkrivenih 1 etvrti ;. Avendrace !ili od crvene
na!ijene zemlje i s zesanim !ijelim vapnencom inili znak Tanit. "1Ee 1 jednoj etvrti 1
Tharros1, gdje se nemoDe jasno odvojiti p1nska od rimske Baze, imale s1 zanimljiv tip
vodovodnog s1stava od cijevi od terakote 1graJenih 1 zid, koji nigdje dr1gdje nije
pronaJen.

Sistem o-rane. #orti=kaci'a
6radovi s1 deNnitivno !ili okr1Deni zidinama. $statci BortiNkacije pronaJeni s1 1
Nori, ;1lcis1, -onte ;iraij1 i Tharros1, a 1 Cagliarij1 s1 1graJeni 1 rimski zid.
;ve 1p1E1je na sistem o!rane pop1t onnog 1 "artagi S vanjski zid okr1D1je cijelo
naseljeno podr1je, , a 1n1tra%nji zatvara akropol1. idine ;1lcisa s1 do!ar primjer
vanjske o!rane S prilagoJavaj1 se teren1 pr1Daj1Ei sa niz !rijeg koji se kr1Dno otvara s
o!je strane l1ke etvrti, te se pr1Da dalje od naseljenog podr1ja. +rimjer 1n1tarnje
o!rane s1 Nora i Tharros, ije s1 akropole podign1te na naj1daljenijem mjest1 od kopnaK
Caralis , ija je tvrJava morala !iti na 1n1tarnjem !rijeg1K iznad svij1 -onte ;irai, gdje je
19'0. otkrivena dosad najimpresivnija p1nska tvrJava na ;ardiniji.
Akropola -onte ;iraija stajala je na j1Dnom iz!oenom gre!en1 !rijega, i !ranjena je na
vanjskim stranama s prostranih stepenastih litica na kojima s1 zidine !ile sagraJene
megalitikom tehnikom. ; 1n1tarnje pak strane !ila je !ranjena dvostr1kom linijom
BortiNkacija do kojih je prist1p !io mog1E kroz 1ske dveri !ranjene dvijema 1tvrJenim
k1lama. Na najvi%em mjest1 akropole stajao je moEni toranj koji je na !okovima imao
komore 1 kojima s1 naJeni mnogi k1ltni predmeti.
Ceste, putevi, ulice
$ko ;1lcisa je otkopana stara cesta, koja je poinjala kod vanjskih .idina i omog1Eavala
vojsci da se !rzo mijenja pozicije.
>nae se malo zna o cestama 1 p1nskim gradovima4 1 Nori i Tharros1, ipak, izgleda
da je postojala glavna cesta koja je vodila od l1ke kroz etvrti do akropole, te je mog1Ee da
s1 i ostali gradovi !ili podizani oko glavne 1lice.
GraDevine ivan nasel'a
Na prostor1 koji je okr1Divao 1r!ana sredi%ta S ;1lcis je opet do!ar primjer S
naJeno je p1no tragova zgrada i gro!nica iz p1nskog perioda. "ao i oko "artage, k1Ee i
Barme vjerojatno s1 !ile ra%trkane 1 predgraJima s !ogatom agrik1lt1ralnom djelatno%E1.
Tako s1 se vjerovatno razvili manji gradovi , pop1t -azzacare kraj ;1lcisa i ;.;alvatorea di
Ca!ras !liz1 Tharrosa
.ult.Bramovi
CeEina ostataka !rojnih p1nskih hramova na ;ardiniji je kompleksne izvede i iz
kasnijih razdo!lja. "arakteristino Beniko P visoko mjestoO S sveto peodr1je, koje se
sastoji od otvorenog prostora s predmetima k1lta 7-et7l,edik1l8 1 sredi%t1, otkriveno je 1
;.Antioco na Collini del Hortino. To je pravok1tan ograJen prostor o!likovan od velikih
kamenih !lokova , sagraJen na mjesti 1ni%tenog nurag+a.
"ao Pvisoko mjestoO oznaen je i hram Tanit 1 Nori, gdje s1 pronaJeni cipp1si s
anikoninim prikazom Tanit. : Nori je pronaJen i dosad jedini edik1l Benikog tipa.
#ram 2es7a8 1 2.thiji je moDda jedini pdsjetnik na tradicionalan Beniki hram s tri
s1kcesivne komore. $stali hramovi na ;ardiniji, mahom iz kasnijih razdo!lja, imaj1 sveti%te
koje se sastoji od cele do koje vodi strmo stepeni%te i okr1Deno je temenosom 7 oit je
razvoj iz P+ig+ placeO8K pop1t mon1mentalnog hrama 1 Tharros1. #ram otkriven 1 Cia
-alti 1 Cagliarij1 morao m1 je !iti slian.
"onano , hramovi dr1gaijeg tipa pronaJeni s1 1 Tharros1 7&t ;an -arcoK 19,?.8 i 1
-onte ;iraij1. To je malo sveti%te 7sacellum8 pravok1tnog tipa kojem1 se prist1palo strmim
124
stepeni%tem 7eig+t of steps8sagraJenim na d1Doj straniK 1n1tra%njost se sastoji od
nejednako razdjeljenih odajaTprostora, od kojih je najsvetijaTi onaTj za Drtve. +aralele ovom
tip1 hrama mog1 se pov1Ei s odreJenim sakralnim graJevinamana Cipr1 s poetka 1.
milenija.
:op+et+
:op+et+i s1 dr1gi tip religioznih graJevina sa1vanih na ;ardiniji. +ostojali s1 1
Caralis1 i Nori, ali znaaj im nije spoznat, a i danas s1 gotovo 1ni%teni. +ose!no je zanimljiv
onaj 1 Tharros1. Naj!olji za pro1avanje s1 oni 1 ;1lcis1 i -onte ;iraij1.
: ;1lcis1 top+et+ je 1 sjevernom predgraJ1, na kr%evitom !rijeg1, a na ijim je
o!roncima je lokalitet, koji z!og 1rni nazvan Sa guardia de is pingiadas 7 straDarnica
lonaca8. ;astoji se od svojevrsnih etvrtastig dvori%to razliitih dimenzija4 jedno veEe
dvori%te zatvara < manja, dva7jedno 1n1tar dr1gog8 s1 !liz1 vrha !rda, treEe stoji slo!odno
pored podnoDja. 1laz je 1vijek j1Dno. $d zida je preostao samo jedno pr1Danje od velikih
1gaonih i isp1penih paralelopipeidnih !lokova.. +ris1tnost jednok1knih svjetiljki7singled
-eaked lamps% nasl1E1je datacij1 najranijeg sloja 1 9.st, dok s1 slojevi koji slijede iz
razliitih povijesnih razdo!lja. ;totine 1rni koje s1 pronaJene 1 top+et+u sadrDavale s1
djeje kosti i z1!e zajedno s tanj1rima, svjetiljkama, Ng1rinama od terakote, -et7lima, i
votivnim cipp1sima sa slikama od Tanit 1 okvir1.
: -onte ;iraij1, je top+et+ je isto 1 na r1!1 naselja, sastoji se od 1rna i
stelaraz!acanim meJ1 stijenama ili na zemlji meJ1 kamenjem. Najvjerojatnije ima 2 sloja S
prvi je najmanje iz ,.i 0.st. a dr1gi <.M1.st. od top+et+a mon1mentalni prilaz stepenicama
vodi do hrama pop1t onog 1 ;1lcis1K a !1d1Ei da je peE za spaljivanje naJena s ostatcima
kostij1, oito je da se k1lt Drtve odvijao 1n1tar a ne izvan hrama
:+arros
Tharros je 1temeljen 1 ? st. na mjest1 n1ragijske naseo!ine na zapad1 otoka, na rt1
;.-arco.+rvotno je naselje !ilo na !reD1ljk1 ;1 -1r1 -ann1, gdje s1 doseljenici iskoristili
starosardska n1ragijska zdanjakao sveti%te i BortiNkacijske zidine. $d '.st za1zima ga
"artaga kako !i !olje kontrolirala r1te prema >!eriji i Tir1.
6ekropole
"ao i top+et+i i nekropole s1 !ile 1 predgraJima izvan naseljenih podr1ja. No,
gro!nica je !ilo i 1n1tar zidina.
$!lik pokapanja je veEinom inh1macija, a gro!nice s1 razliitog tipa4
iskopane 1 zemlji pop1t ravnog 7plain8 gro!a
izraJene pop1t PkovegaO s kamenim !lokovima
1sjeene 1 stijeni sa s+aftMovima ili dromosom
S+aftdgro!nice sadrDe podzemne komore kojima se prilazilo %aBtovima s 1dlagama za noge
1sjeenim sa strane. "artaDanska nekropola T1viIedd1 kod Cagliarija je takvog tipa.
6ro!nicama s dromosom prist1palo se hodnikom sa stepeni%tem, a sastojale s1 se od
etvrtastih ili pravok1tnih prostorija dovoljno visokih za 1spravan hod. idovi s1 prekriveni
gro!nicama 1sjeenim 1 samoj stijeni ili malim ni%ama za lampe i svjetiljke. : gro!nicama
s1 otkriveni ostaci crveno lakiranih lijesova. +ogre!na je komora mogla !iti podjieljena na
dva dijela ili 1 prdrkomor1 i dvije komora. NajvaDnije nekropole s ovakvim gro!nicama s1
kod ;1lcisa i -onte ;iraija, gdje jedna gro!nica ima 1rezan1 lj1dsk1 glav1,7demonsk1V8 na
strop1. Apotropejske B1nkcije , podsjeEa na slian o!iaj 1 kasnop1nskim gro!nicama
-alte, kao i s gro!nicom na Cipr1 gdje je izrez!arena gorgonina glava..

Na ;ardiniji nije !ilo antropomorBnih lijesova.
Na ;ardiniji je malo lj1dskih stat1a, za razlik1 od malih stat1a od terakote. "od 2.thije je
vaDno nalazi%te votivnih stipeMa pokraj hrama 2es4 na tis1Ee stat1eta od terakote, a 1z njih
i dr1gi predmeti4 plamenici za miomirise, svjetiljke, !ronani prstenovi, , vaze, perlice od
ogrlica, zlatne perlice, am1leti, %koljke.
;ardinija o!il1je votivnim stelama, kamenim reljeNma, rez!arijama 1 kosti i !jelokosti,
zlatnim i sre!rnim nakitom, am1letima , skara!ejima i naravno keramika.
125
!@. F'-$80" -"('2%" / K;"-%*2(0*%
Heniani s1 kolonizirali Gpanjolsk1 z!og kontrole nad izvorima za trgovin1 metalima
zlata, kositra i, iznad svega, sre!ra S koje s1 kasnije prodavali na >stok1 za velik1 marD1.
7D$*.*68
S)6"4*-, citiraj1Ei +osidonija, govori da je treEa tirska ekspedicija prema
#erk1lovim st1povima rez1ltirala 1temeljenjem Cydiza s sveti%tem na istonom i gradom
na zapadnom dijel1 otoka.
V'22'% P")'60/2 smje%ta ga ?o godina nakon pada Troje7 oko 111o.8i dodaje da je
ista ta tirska ekspedicija 1!rzo nakon toga 1temeljila :tic1 711o1.8
$tkriEe nekropole Cerro de ;an Cristo!al !liz1 Alm1}*cara 7drevni ;eIi8 19'<., te
godin1 dana kasnije Cortijo de los Toscanos pokraj Torre del -ar dalo je nalaze od kojih s1
najraniji datirani 1 ?.st. apravo s1 1 prvoj nekropoli otkrivene kart1%e Baraona iz 9. st, no
oito je da s1 naknadno importirane.
>z ?. ili 9.st je peatnjak s Benikim natpisom, stanovitog Naamela, otkriven 1
Cydiz1.
>z 9.st. je peatnjak +sammetich1sa >, pronaJen 1 Alcycer do ;al 7!liz1 ;alacie8,
kao i rez!arije 1 !jelokosti iz Carmone
!og toga s1 arheolozi, 1klj1E1j1Ei Uonalda #ardena stavljaj1 kolonizacij1 Gpanjolske 1
kasnije vrijeme. Ali opEe karakteristike Benike kolonizacije na -editeran1 korespondiraj1 s
1spostavljnjem trgovakih postaja na %panjolskoj o!ali otprilike od poetka 12.st. Uoista,
Heniani s1 naslijedili -ikenjane 1 trgovini sa apadom, i !a% to vrijeme poklapa se s tim
Benomenom.
Cydiz je, s trgovake toke gledi%ta, imao vaDn1 strate%k1 pozicij1, !1d1Ei je nadgledao
podr1je r1dniko sre!ra Tartess1sa. 6ades je !io jedna od najstarijih Benikih naseo!ina ,
a tradicija koja se odnosi na (iI1s, na marokanskoj o!ali, da je osnovan prije 6adesa 7
P2$-$%'G je takoJer znakovita. >z tih dvaj1 gradova Heniani s1 mogli kontrolirati
mediteranske trgovake p1teve i 1 isto vrijeme stvarati p1teve 1z atlantsk1 o!al1.
TarshishMTartess1s, ija je lokacija pro!lem o kojem ovisi itav p1t kretanja
ekspanzije na -editeran1, spominje se jo% 1 !i!lijskim izvorima 7oko 10.st i kasnije84
%to se odnosi na ;olomona P kralj je imao tar%i%ko !rodovlje na mor1 zajedno sa
#iramovim !rodovljem , i svake treEe godine dolazilo je tar%i%ko !rodovlje donoseEi
zlato , sre!ro i slonov1 kost, majm1ne i pa1noveO 71 "r 10,228
3eremija spominje Ptankolisno sre!ro dovezeno iz Tar%i%aO 73r 10,98
5zekiel 1 t1Daljci nad propa%E1 Tira4 Pz!og !ogatstva tvog golemog ak i Tar%i% s
to!om trgova%e, plaEaj1Ei sre!rom i gvoDJem, olovom i kositrom trg tvoj O 75z
29,128
Tradicionalna %panjolska teorija smje%ta ga na podr1je -esas de Asta, drevne Asta
&egie, !liz1 3ereza. Ur1ge s1 teorije da je kod Uo}ane, 1 dolini 61adal@1ivirK zatim 1
#1elviK pa na otok1 ;alt*s... i arheolo%ki s1 nepotvrJene.
Ceoma je znaajno za1zimanje >!ize z!og strate%ke pozicije tog 2aleara za kontrol1
trgovakih p1teva do >!erskog pol1otoka. Heniani s1 drDali 6ades, >!iz1, j1gozapadn1
;ardinij1 i zapadn1 o!al1 ;icilije i tako kontrolirali nepro!ojn1 !arijer1 skroz do atlantske
o!ale.
6lavne s1 p1nske naseo!ine !ile ;eIi, -ylaga i A!dera na j1Dnoj o!ali, a svoj1 s1
vaDnost dokazivale kovaj1Ei novac kasnije, rimskom period1. Tamo s1 morali !iti i manji
gradovi, koji s1 se 1glavnom !avili proizvodnjom 1soljene ri!e.. >stona granica, arheolo%ki
potvrJena, je 2aria , danas Cillaricos.
Naseo!ine po atlantskoj o!ali 1temeljivane s1 od 6adesa i !avile s1 se proizvodnjom
1soljene ri!e.
126
Heniani s1 prodirali i 1 kontinentalni dio pol1otoka 7(i!iBeniani 1 klasinim izvorima
&r+eologi'a
HenikoMp1nski nalazi 1 Gpanjolskoj 1glavnom potje1 s gade%ke i i!iDanske
nekropole, to s1 naj!olje dok1mentirani lokaliteti. No injenica je da s1 to 1glavnom
pogre!ni predmeti, %to ograniava saznanja o civilnoj i nesep1kralnoj arhitekt1ri.
&ez!arije 1 !jelokosti iz Carmone pripadaj1 Benikoj , a sav ostali materijal p1nskoj Bazi, ali
!ez pri!liDne datacije.
$pEenito govoreEi, moDe se reEi da Beniki materijal iz Gpanjolske izgleda mnogo
razvijeniji nego onaj sardski ili sicilski iz -ot.e, ili prije da arhaini elementi 1 ;ardiniji i
;iciliji nedostaj1 na zapad1. &azlog tom1 je p1nsko ishodi%te gotovo cijele proizvodnje ali i
trajan kontakt s grkim svijetom , koji je 1 Gpanjolskoj ostavio d1!ok trag.
HenikoMp1nsko planiranje grada potvrJ1je se i 1 Gpanjolskoj. 6ades je d1gaak otok
%to leDi nas1prot o!ale, a izmeJ1 je jo% otoiE. ;it1acija s -ot.om se ponavlja, 1z sta!ilno
naselje na veEem otok1. Nema ostataka civilnih zgrada, ali je nekoliko od tvornica za
proizvodnj1 soljene ri!e te ri!ljeg 1maka 7fUVMK , garum8.
(iterarni izvori izvje%E1j1 o dvama hramovima4 2aala #ammona na sjevernom i
-el@arta na j1Dnom dijel1 otoka, koji je !io Benikog porijekla i po S)6"4*-/ imao 2
!ronana st1pa s posvetom, a lii na ;olomonov hram 1 3er1zalem1 i ciparske graJevine.
Arheologija je identiNcirala stjenovito sveti%te na otvorenom na lokalitet1 C1eva d)es
C1.ram na >!izi, gdje je naJeno oko 'ooo Ng1rina od terakote. Cotivni natpis 1kaz1je da je
sveti%te !ilo od Tanit.
Ako ovo sveti%te nije top+et+ , onda dosad nije naJen nijedan. Ali , postoje !rojne
nekropole, o!ino 1sjeene 1 stijen1, kojima se prist1palo direktno ili niz kratak prolaz.
: Cillaricos1 postoji kratak dromos ili galerija.
NajvaDnije s1 nekropole4
+1nta de la Caca 1 6ades1, s gro!nicama d1!okim 0M, m, a datira se od ,. do <. st.
i o!il1je dragocjenostima
+1ig d)es -olins 1 >!izi , s gro!nicama d1!okim 2M, m spojenim kratkim prolazom,
!ilo ih je <oooM,ooo, a o!ilovala je Ng1rinama od terakote
Cillaricos, sa gro!nicama skoro na povr%ini i dr1gima kojima se prist1palo kroz
hodnik ili dromos, gdje je pronaJeno mnogo nakita i am1leta
-on1mentalne sk1lpt1re nema, kao ni 1 cijelom p1nskom svijet1, ali je oit nedostatak
stela, karakteristinih za ostala podr1ja, koji je povezan s nedostatkom top+et+a. ;ve to
1kaz1je na neo!inost p1nskog svijeta 1 Gpanjolskoj.
; dr1ge strane, p1nski element koji se pojavlj1je,dod1%e samo jedan, a ne postoji na
;ardiniji, jest antropomorBni lijes iz +1nta de la Caca 1 6ades1, pronaJen 1??9. 6rke je
tipologije i vjerovatno importiran.
+otp1no okr1gla stat1eta S vidi se egipatski 1tjecaj S od !ronce sa zlaznom maskom iz
6adesa, zatim sjedeEe !oDanstvo od ala!astera iz nekropole 1 6aleri 7drevni T1t1gi8 Ali
najvi%e je materijala od terakote i dolazi iz +1ig d)es -olins s >!ize7Denske protome,
maske8T1 je naJeno i !ritava pop1t onih 1 "artagi.
>znimno znakovito otkriEe s >sla +lana pored >!ize je sk1pina glinenih 7cla78 stat1eta
tipolo%ki !liskih onim iz 2ithije.
+ronaJeno je mnogo am1leta od staklene paste ili stijene S kao zrnaca
ogrlica. $so!ito ih je p1no s >!ize.
&ez!arijama od !jelokosti o!il1je podr1je Carmone i $s1ne. To je naje%Ee toaletni pri!or,
k1tije, e%ljevi i zdjele s !iljnim i Divotinjskim motivima. 9.T'. st vjerovatno import iz
Henikije
12)
+rekrasan zlatni nakit pronaJen je 1920. 1 (a Alisedi 7Cyceres8
;kara!eji egipatskih motiva i razliiti peatnjaci za prstenje pronaJeni s1 1 !rojnim
nekropolama S 1 okolici 6adesa S +1erta de Tierra i +1nta de la Caca.
: nekropolama ;eIi i Cillaricos naJena s1 nojeva jaja s crvenim slikarijama na !ijeloj
podlozi , motivi s1 cvijetni, rjeJe Divotinjski.
Na >!izi s1 naJene polikrimne pos1de za mirise.
Novac se kovao posv1da, a !ilo ga je 1vezenog i iz sjeverne ABrike.
"eramika je kao i 1 ostalom p1nskom svijet1 7mus+room lipped'ugs od glazirane
terakote ,p1pasti tanj1ri od istog materijala i vaze 1 Divotinjskoj i lj1dskoj Bormi, klinaste
svjetiljke i amBore i ostali veE poznati o!lici.
!!. P6'.,680$ ()"-*9-$#$ S$#$2$%'
"ad je narod (i!1 7(i!ijci8 pod svojim kraljem -ara.eom napao 5gipat 1 vrijeme Baraona
-erenptaha 7sin &amzesa >>, \>\.dinastija, 1220 S 1210.g8, !io je potpomogn1t Pnarodima
s moraO, ratnicima, pljaka%ima i osvajaima koji s1 za vrijeme \C>>>. i \>\. dinastije
prodirali 1 (evant i 5gipat. meJ1 njima spominj1 se i narod Gekele%, koji se vez1je 1z
j1goiston1 ;icilij1.
T/0$.$. spominje da s1 Heniani na ;iciliji trgovali sa ;ik1lima, a kad s1 6rci poeli
stizati 1 veEem !roj1, povlae se na zapadni dio otoka gdje s1 Divjeli njihovi vjerni
saveznici 5limi. $tamo je p1t od Benikih naseo!ina -ot.e, ;oloeisa 7;ol1nto8 i +anorm1sa
7+alermo8 do "artage !io najkraEi.
Nalazi mikenske kreamike, vjerojatno done%ene od mikenskih trgovaca, dosegli s1
;icilij1 te otoke i o!al1 Tirenskog mora 1 10.st ako ne i prije. 3edan od tih trgovaca je
vjerovatno posjedovao sirijsk1 !ronan1 Ng1rin1 -el@arta7 Beniko !oDanstvoK kao mlkM@rt
Y Pkralj gradaO izvorno !og grada Tira8 10T1<.st koja je naJena kod ;ciacce na j1Dnoj o!ali
;icilije.
!+. F'-$8"-$ -" S$#$2$%$
Cjer1je se da s1 kod ;irak1ze i Thapsosa, a moDda i 1okolo, !ile egejske trgovake
stanice, koje odgovaraj1 T/0$.$.*9/ opis1 PotoiEa i rtova 1zd1D o!aleO, gdje s1 se ,
kaDe , Heniani prvotno naselili , prije no %to s1 se poeli povlaiti na zapad, 1 +anorm1s
7+alermo8, ;oloeis 7;oli8 i dr1ga mjesta, pod naletom grkih kolonista pristiglih 1 kasnom
?.st. Heniani s1 nap1%tali iston1 ;icilij1, DeleEi valjda pred1hitriti 6rke 1 kolonizaciji
zapada. $vo !i potvrdili arheolo%ki dokazi Benike -otje, otonog grada kod -arsale, na
zapadnoj o!ali ;icilije, koja nije !ila naseljena prije ?.st., a !liska srodnost ranomotjanske
keramike s istodo!nim materijalom kod "artage 1p1E1j1 na to da je "artaga igrala vaDn1
1log1 1 njezinom 1temeljenj1.
Henika je djelatnost na zapadnom -editeran1 sredinom 9.st !ila na vrh1nc1. -otja
je do tog vremena postala !ogata tranzitna l1ka na p1t1 izmeJ1 "artage i 5tr1rije. Nema
dokaza da s1 Heniani kolonizirali Apeninski pol1otok, ali , 1 2T0 9. st. trgovina s >stokom
!ila je na vrh1nc1 1 5tr1riji i najvjerovatnije iz tog perioda potje1 pozlaEene sre!rne
pos1de s Benikim ornamentima pronaJene 1 rasko%nim gro!nicama 1 Cerveterij1 i
+raenesti 7+alestrina8., kao i mali antropomorBni vrevi od Bajanse i am1leti koje s1
vjerovatno izraJivali Beniki doseljenici na &odos1.
&r+eologi'a
> danas se str1njaci spore o tome jes1 li ;icilij1 naselili "artaDani 1 9.i '.st, kada i
>!iz1, -alte%ke otoke i +antelleri1, ili s1 Benike naseo!ine na tom otok1 starije.
Arheolo%ka iskapanja 1 -ot.i otkrila s1 Beniko naselje iz ?.st. "oegzistencija
BenikoMelimskih elemenata, koja se nasl1E1j1 iskapanjima, potvrJ1j1 T/0$.$.*9' navode.
+ronalazak !ronane stat1ete morskog !oDanstva pokraj ;elin1nta s1gerira Benik1
pris1tnost na j1gozapadnoj o!ali otoka nekoliko stoljeEa ranije. > na kraj1 , iskapanja
prapovijesnih slojeva 1 j1Dnoj ;iciliji nasl1E1j1 Benik1 pris1tnost oko 10.st.
12*
Neposredni ostataci Benike i p1nske k1lt1re vrlo s1 ogranieni. Najvi%e materijala
pronaJeno je 1 -ot.i, jedinom grad1 koji je 1spio zadrDati svoj neovisan izgled %to je
omog1Eilo istraDivanja %irih razmjera.
Ur1ge dvije tradicionalno BenikoMp1nske naseo!ine s1 +anorm1s i ;ol1nto.
+anorm1s leDi pod kasnijim gradom i od njega s1 ostali samo mali dijelovi zidova, ne%to
gro!nica i malo natpisa i novca. ;ol1nto vjervatno nije na mjest1 gdje je kasnije !io
klasini grad, 7relativno8 nedavno otkriEe dvaj1 antropomorBnih kovega smje%ta ga 1
dana%nj1 Cannit1. T1 je i (ill.!ae1m , 1tvrJeno !aza karta%kog %irenja po otok1, koji je dao
zanimljive nalaze, 1klj11j1Ei votivne edik1le s oslikanim motivima.
Lill7-aiongLili-aeum
: kasnijem (il.!ae1m1 1 nekropoli nazvanoj dei Cappuccini
otkrivene s1 podzemne s+aftdtom-s 7gro!nice 1 kojima s1 pokojnici !ili polagani 1
komorama sa strane , koje s1 se otvarale s dna jame8, ije s1 komore na dn1 !ile veliine 2
mq, sadrDavale s1 lijesove , ostatke drvenih kovega , 1rne i amBore za pepeo.
Ur1ga nekropola, sv.Hrancesca, ima podzemne gro!nice kojima se prist1palo
stepenicama postavljenima izvana, pored !liskog edik1la.
"anormus
: kasnop1nskoj nekropoli iz '.st i kasnije otkopane s1 podzemne komore s
prist1pnim stepenicama. .
Solunto
"lasini grad. +1nski 1tjecaj nadzire se 1 jednom podsloj14
hram sa otvorenim oltarom i !azenom koji sadrDi spaljene kosti malih Divotinja koje
podsjeEaj1 na Drtveni k1lt 1 top+et+imaK
dva mala oltara s religioznim sim!olima pop1t znaka Tanit 7t+7miaterion8 i
kad1cejem
glave Denskog !oDanstva sa znakom pol1mjeseca
dvije k1kaste svijetiljke 7eng.-eakdlamps%
Selinunt
Na takozvanim helenistikim graJevinama nadzire se p1nski 1tjecaj4
loomdlike zidine pop1t onih 1 -ot.i
tipina p1nska keramika 0.T<.st. naJena 1 cisternama
p1nski natpisi
1r7x
-ije%a se p1nski i elimski k1lt 1 %tovanj1 Astrate, Benike !oginje, 1 sveti%t1 na
otvorenom. ;veEeniceM!l1dnice 7D$*.*6G
!1. D$.*-" M E2$(("
!3. B*, M'2Y"6)
!5. B*J$#" T"-$)
!:. A?$6"&*9 ("60*I",
!<. G2"9-$ I'-$80$ )6,*9"80$ "6)$02$
"ol'oprivreda S prva, najranija i najra%irenija Benika ind1strija. Naroito je !ilo
cijenjeno Beniko vino, ali i dr1gi proizvodi pop1t lana 7za odjeE18. $d jestivih !iljaka
1zgajali s1 loz1, masline, dat1lje, smokve itd. 7palme i dat1lje se pojavlj1j1 na
novc1 i stelama8.
12+
Stoarstvo S 1zgajaj1 konje 7primjena 1 ratne svrhe8, magarce 7tranzitna primjena
prijevoza ro!e8, goveda, koze, ovce. $d peradi koko%i, nojeve 7ija jaja pretvaraj1 1
dekorativno pos1Je8. Heniani se !ave i pelarstvom jer je med 1 antici glavni izvor
%eEera. +1nski vosak 7cera p1nica8 takoJer spada 1 pose!no poznate Benike
proizvode.
humarstvo S znaajan izvozni proizvod je li!anonski cedar. Heniani s1 majstori
drvodjelstv1 jer drvo kao sirovin1 ne koriste samo za gradnj1 nego i za izrad1
namje%taja, ljesova i sk1lpt1ra.
*ndustri'a kamena S za gradnj1 1potre!ljavaj1 gr1!i lj1skavi krenjak ili pje%enjak.
$sim 1 arhitektonske svrhe od kamena izraJ1j1 i sarkoBage.
:ekstil S Tir i ;idon s1 najvaDnija sredi%ta ind1strije !ojanja. Tkanine koje s1
izraJivali Beniani s1 vrlo traDen proizvod. Henika odjeEa prikazana je na egipatskim
gro!nim Breskama. "od #omera se spominje vi%e!ojna odjeEa ;idonjana.
*ndustri'a metala S poznati s1 i po o!rtnikim proizvodima od Deljeza, !akra i
plemenitih metala. 2akar s1 1 o!lik1 ingota dovozili s Cipra i iz Azije, a sre!ro i zlato
iz 5tiopije. $sim po masovnoj proizvodnji metalnih stat1a, 1krasnih zdjela i pos1Ja
poznati s1 i po vrlo vje%to izraJenom nakit1 1 zlat1 i sre!r1.
.eramika S naje%Ei keramiki o!lik je vr sa sjajnom, ispoliranom crnom povr%inom
ili !azom od svjetlije gline sa pojedinim dijelovima crveno oslikanim dok neki ostaj1
1 svjetlijoj !oji 1kra%eni jednostavnim linijskim crteDom.
Staklarstvo S od 9 do < st. pr. n. e. proizvode od pje%ane jezgre veEim dijelom s1
inile staklene pos1de, ali !rojni monokromni esto !ez!ojni, hladno rezani
proizvodi od stakla tog perioda s1 nam poznati i 1 o!lik1 perli, privjesaka 7mali
privjesciMmaske8, skara!eja i am1leta.
Slonovaa S na!avljaj1 je iz ;irije, poslije iz >ndije. : izradi drvenog namje%taja
koriste slonova1 kao dekoracij1.
!=. F'-$80$ "2I"4') C-"%()"6$%$ (;*&'-$#$G
!>. F'-$80$ &*6';2*9#$ M $()6"J$9"8$
&edovna Benika p1tovanja -editeranom ne smatraj1 se pravim istraDivanjima s o!zirom
da im je on !io do!ro poznat. #erodot izvje%E1je kako s1 Beniki pomorci 1 sl1D!i
egipatskog kralja Neka 7'09 do ,9< pr. n. e.8 oplovili ABrik1 1 < godine. Na taj s1 p1t kren1li
iz Crvenog mora, a p1tovali s1 1z aBrik1 o!al1. Na posljetk1 s1 kroz 6i!raltar 7#eraklove
st1pove8 1plovili 1 ;redozemlje i vratili se 1 5gipat. ;ljedeEa dva p1tovanja s1 #imilkovo
7oko >!erijskog pol1otoka8 i #annovo 7o!alom sjeverne i zapadne ABrike8.
#amilkov je p1t tre!ao otvoriti trgovin1 kositrom. ;pominje ga Al!ion 75ngleska8 koji kaDe
kako se #amilko nije za1stavio 1 5ngleskoj, nego je pro%av%i kroz kanal otvorio p1t za
trgovin1 kositrom sa sjevernom Gkotskom koji je do tada i%ao kopnenim p1tem. :
5ngleskoj nema arheolo%kih dokaza o tom p1t1. #amilkov nam izvje%taj prenosi rimski
pisac Avijen1s iz 0 st.
#anno je p1tovao sjevernom i zapadnom o!alom ABrike. >zvje%taj o njegovom p1tovanj1
sa1van je 1 grkom prijevod1. +omoE1 tog prijevoda danas sa sig1rno%E1 moDemo
1tvrditi mjesta njegovog p1tovanja. 2io je karta%ki kralj, isplovio je sa '0 pentekontera
7!rod na vesla8 1 kojima je !ilo <0 tis1Ea lj1di. #anno je pro%ao 6i!raltar i 1sp1t i osnivao
gradove te gradio hramove. ;matra se da je rijeka (iksos iz opisa p1tovanja dana%nja Ura
na granici -aroka i ;ahare. Tri dana plovid!e nakon rijeke (iksos osnovan je grad Cerne
koji je najj1Dnije stalno Beniko naselje na zapadnoj aBrikoj o!ali. +se1doskilaks navodi
dokaze kako je Cerne morao !iti kod 1%Ea rijeke ;enegal. &azilaze se mi%ljenja vezana 1z
trajanje #annove plovid!e. Neki smatraj1 da je do%ao do ;ierra (eone, a dr1gi da je 1%ao
d1!oko 1 gvinejski zaljev sve do "amer1na ili 6a!ona. >pak !ez o!zira na prijeJeni p1t
krajnji rez1ltati 1 kolonizaciji s1 izostali.
+@. F'-$80' /06"7'-' &')"2-' A.%'2'
6odine 1?09. 1 arheologij1 je 1%ao pojam Benikih metalnih zdjela. (a.ard je 1 takozvanoj
R;o!i !ronceg 1 palai As1rnasipala 1 Nimr1d1 otkrio ,' metalnih zdjela. #omer i ;tari
zavjet 7knjiga kraljeva8 nam govore o 1gled1 Benikih metal1rga. -atina Henikija nema
13,
prirodnih !ogatstava, pa je !ilo potre!no na!aviti sirovin1. >z izvora znamo kako s1
Heniani !akar na!avljali s Cipra i Azije dok s1 sre!ro dovozili iz 5tiopije i moDda -ale Azije.
: Henikiji nije pronaJena metal1r%ka radionica 1 kojoj s1 se mogle proizvoditi zdjele, ali
sasvim sig1rno znamo za postojanje radionice na Cipr1. CeEin1 zdjela pronaJenih %irom
;redozemlja te%ko moDemo odrediti kao originale Benikih majstora ili kopije lokalnih
majstora.
Tehnike izrade i 1kra%avanja 4
Cdu-l'ivan'e $kovan'e% S tehnika izrade kojom se od metalne ploe odreJene
de!ljine i o!lika kovanjem o!lik1je Deljeni predmet. $!lik tog predmeta napravljen
je 1 drv1 po kojem se k1je metalna ploa.
*skucavan'e S tehnika 1kra%avanja kojom Deljene motive 1k1cavamo metalnim ili
drvenim p1ncama 7odreJenih veliina8 na negativn1 stran1 pos1de kako !i na lic1
do!ili iste motive 1 o!lik1 reljeBa.
Creivan'e S tehnika 1kra%avanja kojom se 1 metal o%trim alatom 1rez1je zadani
crteD.
-otivi koje nalazimo na Benikim zdjelama kom!inirani s1 i pre1zeti iz k1lt1ra s kojima s1
Beniani naje%Ee dolazili 1 kontakt. 5gipatski i Asirski motivi 4 sNnge, griBoni, lavovi, konji,
ptice, egipatska !oDanstva, Baraoni, asirski demoni, strijelci itd. $rnamentalni elementi
odnosno [oralni i spiralni motivi koriste se za isp1n1 prostora.
Natpisi na Benikim zdjelama s1 rijetki. Najee%Ee oznaavaj1 ime vlasnika ili radionice 1
koji je zdjela izraJena. 3ezik koji se koristi najrjeJe je Beniki, 1glavnom je aramejski,
he!rejski i grki. Nema primjera datacije Benikih natpisa na zdjelama prije ' st. pr. n. e.
iz1zev jedne zdjele iz "nossosa na kojoj je Beniki natpis datiran 1 10. st. pr. n. e.
Nedostatak zdjela 1 matinoj Henikiji 1p1E1je na teorij1 kako s1 one izraJivane isklj1ivo
na Cipr1 ili #omerova tvrdnja o rasprostranjenosti Benikih zdjela %irom ;redozemlja
navodeEi kao 1zrok Benik1 kolonizacij1 i razvijen1 trgovin1.
+!. O.-*( F'-$8"-" $ E)6/78"-"
OSTALI NARODI I POJMOVI
!. STIL / "6?'*2*,$%$
Ua !ismo 1opEe mogli deNnirati stil 1 arheologiji, prvo je potre!no deNnirati stil opEenito.
;til dolazi od grke rijei Z[\]^_ 7st1p, potporanj, pisaljka, slog8 koja se 1potre!ljavalja
kao naziv za za%iljen1 pisaljk1 kojom se 1 starini pisalo po navo%tenim ploicama.
"ao i za mnoge termine, tako i za stil postoje razne deNnicije.
$pEa enciklopedija stil povez1je s literat1rom4 [u prenesenom naen'u, pose-an,
svo'stven ili naa'an nain iraAavan'a ili pisan'a. [
(ikovna enciklopedija daje vi%e deNnicija4 [stil 'e skup karakteristika um'etnikoga d'ela, po
ko'ima se ono raliku'e od drugi+ um'etniki+ ostvaren'a iste vrste nastali+ u uAem ili
Eirem podru'u u odreDeno' sredini .i u odreDenim +istori'skim, kulturnim i ekonomskim
uv'etimai pose-an nain ko'im po'edini um'etnik iraAava vlastitu vii'u svi'eta, svo'e misli
i emoci'ei u Eirem smislu um'tnika epo+a, sm'er, Ekolai stil 'e viEe ili man'e o-rtnika,
ma'storska, rutinerska ostvaren'a, podvrgnuta odreDenim formalnim sistemima.[
STIL U ARHEOLOGIJI
;til 1 arheologiji moDemo deNnirati kao stalni o!lik 7elemente, oso!ine i izraze8 1
1mjetnosti jedinke ili gr1pe, te to moDemo primijeniti i na itav1 djelatnost pojednica ili
dr1%tva.
<1
;til se 1 arheologiji ogleda 1 motiv1, %ari ili nekoj oso!ini 1mjetnikog djela koja m1 moDe
pomoEi pri 1tvrJivanj1 nastanka djela, te otkrivanj1 veza izmeJ1 gr1pe djela ili k1lt1ra.
Ua !ih ovo !ilo jasnije dat E1 jedan primjer.
:zet Eemo za primjer nek1 k1lt1r1 \ koja je pravila pos1de stila h. Ako 1 toj k1lt1ri naJemo
jedn1 pos1d1 stila koji je karakteristian k1lt1ri +, onda moDemo reEi da s1 ove dvije
k1lt1re !ile 1 dodir1, da s1 imale trgovake veze %to opet nam ne%to moDe reEi o samom
st1pnj1 razvoja dotinih k1lt1ra.
31
@- S4=2:<CD u 2AECD:DLDB<F2 62A2S" 5uk Gard7i8" 3eo%rad" 1+)2- po%lavlje> SE<L" p- 255
131
STIL U DRUGIM ZNANOSTIMA
Ua !ismo !olje raz1mjeli %to je to stil 1 arheologiji vidjet Eemo %to je to stil 1 nekoj dr1goj
znanosti. a povijest 1mjetnosti stil je vaDan dio ispitivanja4 ona pro1ava nastanak,
razvoj, pro!leme 1 Bormiranj1, promjenama nekog stila. ;til se, nadalje koristi kao kriterij
za odreJivanje dat1ma i mjesta nastanka nekog djela, te veza izmeJ1 %kola, k1lt1ra, no
povjesniar 1mjetnosti 1 stil1 vidi i oso!ni izraz, te pogled na svijet nekog 1mjetnika.
a povjesniara k1lt1re stil je maniBestacija k1lt1re, te znak njenog jedinstva.
+. M"/A*2'% / H"2$0"6-"(/
(ord ;tratBord de &edcliBe Canning 719?'. S 1??0.8
Nnancirao i poticao istraDivanja na tom podr1j1 te je stoga vrlo vaDan za povijest
istraDivanja ma1zoleja 1 #alikarnas1.
;ir Charles Thomas Ne^ton 71?1'. S 1?908
-a1zolej 1 #alikarnas1 istraDivao je 1?,'.T,9. pri em1 m1 je pomagao asistent -1rdoch
;mith. &ez1ltate istraDivanja o!javio je 1 svojim knjigama O#istor. oB Uiscoveries at
#alicarnass1sP 71?'2.8 te OTravels and Uiscoveries in the (evantP 71?',.8.
Nadzirao je gradnj1 ;o!e ma1zoleja 1 -1zej1 7sl. ,8. : njoj s1 smje%teni svi njegovi nalazi
sa lokaliteta te dijelovi dekoracije ma1zoleja koje je prona%ao 1 samom #alikarnas1, tj.
2odr1m1.
>straDivanja Charlesa Thomasa Ne^tona nastavili s1 AlBred 2iliotti i A1g1ste ;alzmann.
Nakon njih iskopavanja je 19''. dovr%ila danska arheolo%ka ekspedicija.
MAUZOLEJ U HALIKARNASU M GRADNJA, GRADITELJI
-a1zolej je zami%ljen i graJen kao spomenMgro!nica -a1zola i njegove o!itelji. CeE 1 antici
prepoznata je njegova pose!nost i ljepota te je 1vr%ten meJ1 ;edam 1da starog svijeta.
;am raspon gradnje je 1pitan. -nogi se ne slaD1 oko toga je li -a1zolej graJen jo% za
vrijeme -a1zolova Divota ili je gradnj1 nar1ila njegova 1dovica. Arg1menti za to da je veE
sam -a1zol planirao svoj1 gro!nic1 1 ovakvim razmjerima je tlocrt grada koji je nastao
kraljevim diktatom, a 1 kojem je na glavnom gradskom trg1 ostavljen prostor za jedn1
takv1 graJevin1. ;toga se smatra da je gradnja zapoela izmeJ1 <99., tj. godine st1panja
-a1zola na vlast i <,<. pr. "r. 7godina njegove smrti8.
;line dileme postoje i oko zavr%etka gradnje. $na je nastavljena i nakon Artemizijine smrti
te +linije kaDe da s1 1mjetnici samoinicijativno nastavili graditi !ez naknade jer je zgrada
!ila i jedna vrsta poasti njihovom 1mijeE1. Cjerojatnije je da s1 zgrad1 Nnancirali
nasljednici -a1zola i Artemizije, >drijej, +iksodar i Ada. 6radnja je vjerojatno dovr%ena prije
<<0. pr. "r, tj. prije Aleksandrova 1pada 1 grad.
>zgled zgrade
-a1zolej je !io kvadratna graJevina smje%tena 1 ograJeni temenos povr%ine 10, I 202.,
m 1 koji se 1lazilo kroz propilon 1 istonom zid1.
Uimenzije o!jekta do!ivene s1 mjerenjima prilikom arheolo%kih iskapanja, ali i
prera1navanjem podataka koje nam daje +linije ;tariji.
- "vadratna !aza ma1zoleja imala je povr%in1 <?,0 I <2,, m. To znai da s1 istona i
zapadna strana !ile kraEe od sjeverne i j1Dne.
- +omoE1 masivnog st1!i%ta 1kra%enog sk1lpt1rama i Brizom Amazonomahije !aza se
s1Dava tako da 1 podnoDj1 kolonade njezine dimenzije iznose
<2 I 2' m.
- Na !azi stoji tzv. "teron ili kolonada od <' jonskih st1pova rasporeJenih tako da je
na istonoj i zapadnoj strani !ilo po 9, a na sjevernoj i j1Dnoj po 11 st1pova. ;t1povi
s1 !ili visoki oko 12 m, a razmak izmeJ1 njih !io je po < m. $vdje je stajalo <'
kipova -a1zolove o!itelji i predaka.
- >znad kolonade 1zdizao se krov 1 o!lik1 stepeniaste piramide koji s1 inile !aza s
Brizom 1trke kola i kipovima lavova te 20 stepenice.
- Na vrh1 krova stajala je kvadriga koja je, zajedno s podijem !ila visoka ',' m. : !azi
kvadrige vjerojatno se nalazio Briz "enta1romahije.
- : 1n1tra%njosti se nalazila gro!na komora iji je strop pridrDavalo petnaest dorskih
st1pova
"ao arhitekti koji s1 gradili ma1zolej spominj1 se +itej 7"7teos8 iz +riene te ;atir 7Sat7ros8.
132
;atir sa +ara, s1radnik +iteja 1 projektiranj1 ma1zoleja vjerojatno je !io sin >sotimosa sa
+araK a1tora stat1a -a1zolovih nasljednika Ade i >drijeja koji s1 stajali 1 UelNma oko <0,.
pr. "r. $d a1tora koji spominj1 gradnj1 ma1zoleja, samo ga Citr1vije spominje kao jednog
od arhitekata.
:tjecaji
:mjetniki dojam ma1zoleja potie na razmi%ljanje o 1tjecajima koji s1 doveli do toga da
on !1de o!likovan 1pravo onakav kakav je !io.
6raJen je 1 sam1 zor1 helenizma pa s1, 1z star1 tradicij1, jasno vidljivi i grki 1tjecaji.
"omemorativni i retrospektivni karakter zgrade koji govori o tome da je lj1dski Divot !or!a,
ili 1trka kola, potp1no je grki motiv. :nato tome, odmah se opaDa negrki nain na koji je
to prikazano. ;ama veliina gro!nice, a pose!no dodatak piramide dolazi iz 5gipta s kojim
je "arija kroz cijel1 svoj1 povijest imala vrste kontakte. Takav nain graJenja tre!a svima
pokazati kako vladar ima veEi stat1s od o!inih lj1di.
Ur1gi slini spomenici koji s1 mogli 1tjecati na izgled ma1zoleja s14 gro! "ira Celikog 1
+asargadi, spomenik Nereidama 1 "santos1, +eriklov #eraion 1 (imiri i sl.
Uekoracija
:pravo s1 mon1mentalnost i dekorativnost atri!1ti koji s1 ma1zolej1 iz #alikarnasa
osig1rali tolik1 slav1 i doveli ga 1 1ski kr1g ;edam 1da staroga svijeta.
$d plastinih 1krasa same zgrade nije ostalo mnogo, ali ono %to imamo svjedoi o tome
kakav je dojam taj o!jekt morao ostavljati na svoje s1vremenike. :pravo injenica da je
zgrada sravnjena sa zemljom i da se istraDivai naje%Ee oslanjaj1 na antike opise i
spek1lacije na temelj1 arheolo%kih nalaza dovodi do mnogih nes1glasica oko toga kako je
sam ma1zolej zapravo izgledao. ;toga postoje mnoge rekonstr1kcije od kojih se ni jedna
ne smije potp1no od!aciti, ali ni doslovno t1maiti.
NajveEi dio dekoracije s ma1zoleja danas se 1va 1 2ritanskom m1zej1 1 (ondon1 te 1
samom 2odr1m1.
Hriz amazonomahije nalazio se 1 samom podnoDj1 kolonade. ;1deEi prema
1gaonom dijel1 pronaJenom 1 tvrJavi sv. +etra 1 2odr1m1, vjerojatno je tekao oko cijele
zgrade. +rema otkrivenim tragovima !oje, pretpostavlja se da je !io !ogato o!ojen.
+ozadina je !ila plava, a m1%ki s1 likovi !ili o!ojeni crveno s pozlatom. $r1Dje likova na
Briz1 i oprema konja !ili s1 !ronani, a moDda i pozlaEeni. $d tri sk1lpt1ralna Briza, koliko ih
se nalazilo na ma1zolej1, 1pravo je ovaj naj!olje o1van. +rikaz1je ekspedicij1 #erakla i
Tezeja 1 amazonski grad Themiskir1 i Destok1 !or!1 s Amazonkama.
$va je tema !ila vrlo omiljena 1 grkoj 1mjetnosti, ali pose!no je !ila vaDna za samog
-a1zola. +rema karijskoj tradiciji, sjekira amazonske kraljice #ipolite 1vala se 1 grad1
(a!ra1ndi, 1 sveti%t1 predaka #ekatomnida.
"vadriga se nalazila na vrh1 stepeniaste piramide koja je nadvisivala ma1zolej.
Cijela gr1pa vjerojatno je !ila d1gaka oko ',,, a visoka oko , m. Uanas se 1 (ondon1
nalaze dva najveEa Bragmentaiz te kvadrige koja je prona%ao C. T. Ne^ton. na glavi konja
jo% se 1vijek nalaze originalne !ronane Dvale.
Tona namjena kvadrige je 1pitna. $sim dekorativne, vjerojatno je imala i pogre!n1
B1nkcij1. Ako je !ila prazna, tada je predstavljala dar za mrtvoga kraljaK o!iaj nepoznat 1
6rkoj. :koliko je imala p1tnike, %to je vjerojatnije, predstavljala je apoteoz1 vladara. :
koiji s1 vjerojatno !ili prikazi -a1zola i Artemizije, ali 1 likovima Apolona 7ili #eliosa8 i
Nike.
-1%ka stat1a
>ako je pronaJena osamdesetak Bragmenata, to je naj!olje sa1vana stat1a s ma1zoleja. C.
T. Ne^ton prona%ao j1 je na sjevernoj strani nalazi%ta gdje je vjerojatno leDala jo% od
potresa koj1 s1 j1 sr1%ili s graJevine. $dmah je pretpostavio da je 1pravo to prikaz kralja
-a1zola te da je, kao i Denska stat1a pronaJena 1 !lizini, dio kvadrige s vrha ma1zoleja.
a to, naravno, nije imao nikakve dokaze. Cjerojatni a1tor stat1e je kipar 2rijaksid. >ako je
prikazan vrlo realistino, s jakom vilicom, malim 1stima, !rkovima, d1gom kosom i %irokom
!radom, ipak je vjerojatno da je to samo izgled jednog tipinog "arijca, a ne samog
-a1zola te se smatra da prikaz1je nekog -a1zolovog pretka. Cisina stat1e je < m.
"ip m1%karca 1 sjedeEem poloDaj1
>mpresivna stat1a !ila je isklesana ih jednog !loka mramora. "ada je naJena, draperija je
imala na se!i p1rp1rn1 patin1 %to je vjerojatno ostatak !oje. +1rp1rna je d1go vremena
!ila povezivana s kraljevskom vla%E1 pa ta stat1a, najveEa od sa1vanih lj1dskih sk1lpt1ra
133
s ma1zoleja, vjerojatno prikaz1je samog kralja -a1zola. -oDda je 1pravo ova stat1a !ila
centar pogre!ne procesije te prino%enja Drtvenih darova kralj1.
-a1zolej je vjerojatno stajao netakn1t sve do srednjeg vijeka kada se smatra da s1 ga
o%tetili potresi. "amen i sk1lpt1re sa zgrade koristilo je lokalno stanovni%tvo, kao i kriDari,
Citezovi ;v. >vana kako !i sagradili 1tvrJenje njihove k1le 1 na otoiE1 ephi.iji 7"raljevski
otok8 oko 1090. Uok s1 pretraDivali nalazi%te 1 potrazi za graJevinskim materijalom, otkrili
s1 gro!n1 komor1, ali 1 njoj nis1 zatekli tijela -a1zole i Artemizije. TvrJava koj1 1 izgradili
p1nim se imenom naziva TvrJava sv. +etra $slo!oditelja reda vitezova #ospitalaca sv.
>vana &oJanina, a danas se 1 njoj nalazi 2odr1mski na1tiki m1zej.
1. M"/A*2, 92"."6 K"6$%'
-a1zol je roJen 1 -.lasi, grad1 iz kojeg je njegov otac #ekatomnos, kao satrap, vladao
"arijom. 2io je oDenjen svojom sestrom Artemizijom, a ostala !raEa !ili s1 m1 >drijej,
+iksodar i Ada. Nakon smrti svog oca, <99. pr. "r, i sam postaje satrapom. Nakon st1panja
na vlast, prijestolnic1 je, iz -.lase, preselio 1 o!alni grad #alikarnas. 6rad je opasao
modernim zidinama d1gim ' km iji s1 ostaci i danas vidljivi, te ga naselio stanovni%tvom
%est okolnih gradova. j u podnoA'u -rda naini trg. C sredini luka i samog avo'a naini
vrlo Eiroku cestu, a usred n'e mauole' s tako krasnim radovima da se spomin'e meDu
sedam sv'etski+ uda. $stale gradnje koje je planirao -1zol, iako s1 dovr%ene nakon
njegove smrti, s1 teatar i hram !oga Aresa.
Celika po!1na satrapa
Najpoznatiji politiki i vojni dogaJaj 1 kojem je s1djelovao -a1zol je Celika po!1na satrapa
protiv perzijskog kralja Artakserksa >>>. +o!1na se odvijala 1 etiri Baze, a trajala je od oko
<92. do oko <'0. pr. "r.
3. S;*&'-$0 CG6*4-$#"G N'6'$." / K("-)/
;pomenik Nereida podign1t je 1 !lizini "santa, grada 1 (ikiji. To je kneDevska gro!nica 1
kojoj je pokopan vladarski par. Uatacija spomenika nije sig1rna te se smatra da je podign1t
izmeJ1 sredine C. > prve etvrtine >C. st. pr. "r. 6ro!nica je najvjerojatnije graJena na
samom kraj1 C. st. pr. "r.
>zgled i dekoracija
6ro!nica se sastoji od !aze na kojoj se 1zdiDe maleni jonski hram. 2aza je podijeljena 1
dva dijela pomoE1 dvaj1 reljeBa koji tek1 njenim sredi%njim dijelom te 1 samom podnoDj1
hrama.
#ram je peripter s po etiri jonska st1pa sa svake strane. :kras epistila hrama sadrDi
scene lova i !or!e konjanika. Na Brizovima cele nalaze se scene goz!e i igaraK al1zije na
pogre!ne k1ltove. : za!atima hrama prikaz je !itke, jednako kao i na reljeNma 1 !azi
zgrade.
Na akroterijima s1 se nalazili Uiosk1ri, a izmeJ1 svakog od st1pova hrama po jedan kip
Nereide
<2
koje !i tre!ale predstavljati spomen na pomorsk1 po!jed1 vladara pokopanog 1
gro!nici.
NajveEi dio spomenika istraDivao je ;ir Charles Hello^s te se danas 1, potp1nosti
re0konstr1iran od originalnih dijelova, nalazi 1 2ritish -1se1m1 1 (ondon1.
5. U&%')-*() DG"-.?"6"F
:. P')6"
+oloDaj
+etra se nalazi 1 !i!lijskoj zemlji L5domL oko 2,9M29< kilometra j1Dno od modernog Amana
na kraj1 !rdovite p1stinje =adi Ara!ia. Uo +etre se moDe doEi sa zapadne strane kroz
=adi -o1sa 71 prijevod1 -ojsijeva Uolina8 gdje je prema 2i!liji -ojsije 1dario %tapom i iz
stijene je potekla voda 7dan danas postoji izvor koji se zove Ain -o1sa8.
; o!zirom na trgovake p1tove 1 pro%losti moDe se reEi da +etra leDi na poveznici sjevera i
j1gaM od 5zionMge!era do Ammona i Uamaska, i na p1t1 istokMzapad za 2eershe!1 i 6az1
32
G. Schwab, Najljepe prie klasine starine III, GZH, Zagreb, 1985. mudri i dobri starac Nerej, ije draesne keri, pedeset
Nereida, na ljupki nain napuuju valove morske: najglasovitije meu njima su Amfrita, ena Posjedonova i Tetida, ena Pelejeva,
mati Ahilejeva.
134
7nalazi se na meJ1narodnom trgovakom p1t1 koji spaja "in1, >ndij1 i 31Dn1 Ara!ij1 sa
6rkom, &imom, 5giptom i ;irijom.8
I&' P')6" L
>me Na!atejske prijestolnice je variralo izmeJ1 grkog o!lika +etra 7%to znai stijena8 i svog
semitskog o!lika &W- 7&e@em8, dok je arapsko ime za +etr1 2atra.
-eJ1tim jo% 1vijek postoje nedo1mice 1 svezi s imenom &e@em jer se ponekad identiNcira
s +etrom, no ponekad i s "adeshM2arnea8.
TreEe ime za +etr1 je ;elah 7he!rejski stijena8 na koje nailazimo 1 2i!liji, neidentiNciran
grad j1Dno od -rtvog -ora no injenice 1kaz1j1 na +etr1.
3o% jedno ime koje se veDe 1z +etr1 je i L&1Diasti gradL z!og crvenkastih stijena koje s1
tipine za ovo podr1je.
P*9$%'() N"4")'%"#" $ P')6'
Na!atejci s1 prvi p1t spomen1ti 1 0. st. pr. "r. 1 2a!ilonskim povijesnim spisima 1 kojima
ih se opis1je kao stanovnike p1stinje koji se !ave ovarstvom i ne znaj1 ni%ta o 1zgoj1
kako izvor kaDe O nis1 gradili k1Ee niti s1 pili vinoP.
Na!atejci s1 !ili prilino divlje pleme o!dareno velikom sposo!no%E1 koja je 1 poetk1
dolazila do izraDaja 1 pljaka%koj trgovini, da !i se kasnije izrazila 1 1mjetnosti 7gro!nice 1
-edain ;aleh1, a zatim +etra8. Toliko s1 razvili to podr1je da s1 prema starim
povjesniarima !ili jedini narod 2liskog >stoka koji s1 imali demokratsk1 vladavin1.
ahvalj1j1Ei do!rom poloDaj1 +etre, Na!atejci s1 poeli zaraJivati opskr!lj1j1Ei karavane
vodom i hranom, te vr%ili razmjen1 ro!1. ;redinom 0. st. pr. "r. Na!atejci s1 se o!ogatili
trgovinom zainima, sre!rom, mirtom i tamjanom.
<21. pr. "r. s1 od!ili napad Antigon1sMa > -onophtslm1sMa 7jednog od generala Aleksandra
Celikog8 i tako sa1vali svoj1 neovisnost. ;ljedeEih 1,0 godina +etra je odolijevala
napadima 5gipta, ;irije i nastavila cvjetati. !og nedostatka pisanih dok1menata, ovaj
period je pomalo nejasan, no smatra se da s1 tada poeli sa sjedilakim nainom Divota, te
da s1 %atore zamijenili k1Eama i tako dotada%nji kamp pretvorili 1 grad.
Na!atejci s1 se nastavili razvijati, te izgraJivati svoje kraljevstvo. +rvi poznati kralj je Areta
i spominje se 1 dr1goj knjizi -aka!ejaca 1 svezi dogaJaja koji se dogodio oko 1'?. pr. "r.
Njegovi nasljednici Areta >> 711,M9' pr. "r.8 i $!od > 79'M?' pr. "r.8 s1 nastavili s
ekspanzionistikom politikom pose!no prema ;e1klidskom kraljevstv1. ?,. pr. "r. Areta >>>
7?'M'2 pr. "r.8 je ok1pirao Uamask. Uo 1. st. pr. "r. na!atejska trgovaka mreDa se pro%irila
1klj11j1Ei nekoliko karavanskih odmori%ta na jednom velikom podr1j1 od #egre
<<
do
gradova Negev, $!oda, -ampsis i ;o!ata
<0
. : !iti na!atejsko kraljevstvo nije imalo vrste
granice koje s1 veEinom zavisile od vojne nadmoEi vladar 1 odnos1 na granine drDave.
6eneralno gledano na!atejsko kraljevstvo se pr1Dalo od j1ga ;irije do A@a!a zaljeva
1klj11j1Ei Negev, ;inaj, TransM3ordan, dio Ara!ije sve do #egre. ajednice na!atejskih
trgovaca s1 se smjestile 1 vaDnijim l1kama >stoka 7;idon8 i apada 7+ozz1oli, !liz1 Nap1lja8
i 1 &im1.
$dnose, iako vrlo zategn1te, sa s1sjednim Zidovima o!iljeDavala je politika neagresije, i 1
isto vrijeme s1 Na!atejci 1spjeli jako odoljeti nadmoEi &ima i sa1vati svoj1 neovisnost.
: meJ1vremen1 +etra se pro%irila ogromnoj dolini izmeJ1 planina :mm el 2i.ara i 3e!el el
"h1!tha, gdje =adi -o1sa
<,
, =adi -ataha i =adi T1rkmani.a 1tje1 1 jedn1 sezonsk1
rijek1 =adi ;i.agh.
$dnosi s glavnim trgovakim gr1pama i rast1Ee !ogatstvo s1 od +etre nainili pravi
kozmopolitanski grad %to se naj!olje vidi na !rojnim spomenicima 1 stijenama koje s1
podigli na!atejski vladari. +etra je o!ogaEena 1 samo nekoliko desetljeEa zahvalj1j1Ei
doprinos1 1tjecaja ;irije, 5gipta i helenistikog svijeta i tako 1jedinila razliite
arhitektonske i dekorativne kanone 1 jedan jedinstveni jezik.
Na svom vrh1nc1 najvjerojatnije je imala izmeJ1 <0 i 00 tis1Ea stanovnika od koji se
veEina !avila trgovinom.
Cladavina Arete >C 7? pr. "r.M 00 AU8 se smatra zlatnim razdo!ljem mon1mentalnog
graditeljstva +etre, tada je sagraJen Celiki hram, te s1 izvr%ene !rojne 1r!anistike
promjene da !i se +etr1 napravilo dostojnom prijestolnicom !ogatog i moEnog
Na!atejskog naroda. Takvo !ogatstvo je samo skrivalo vojn1 sla!ost Na!atejaca. &imski
graJanski rat je veE 1grozio +etr1. Areta >> koji je ', pr. "r. ok1pirao 3er1zalem morao se
33
danas @adain Saleh" Saudijska 2rabija
34
danas 2vat" @amshit" Shivta u <$raelu
35
ime rijeke i doline
135
pov1Ei pred +ompejem, te s1 &imljani opkolili +etr1 no nis1 je osvojili. 6ora sit1acija je !ila
kad s1 se Na!atejci za vrijeme vladavine -alch1sMa > 7,9M<0 pr. "r.8 1dr1Dili s +artima
protiv &imljana, %to je dovelo do toga da &imljani grade nove karavanske p1tove kroz
Ara!ij1 i na taj nain sve vi%e i vi%e marginalizirali +etr1, tako da je vladavina Arete >C
1jedno predstavljala vrh1nac i poetak kraja +etre. +osljednji Na!atejski kralj &a!!el >> 790M
10' AU8 je predosjeEao %to Ee se dogoditi pa je premjestio prijestolnic1 1 2ozrah. &imske
tr1pe s1 napredovale kroz ;irij1, 31dej1, 5gipat i 10'. car Trajan je osvojio +etr1 i pripojio je
+rovinciji Ara!iji. a vrijeme rimske ok1pacije nastavila se izgradnja grada, no dr1gi
karavanski centri kao +alm.ra i 3erash s1 cvjetali i tako je vaDnost +etre sla!ila. +etra je
ponovo postala trgovaki centar za vrijeme Uioklecija 29<. AU kad j1 je proglasio
prijestolnicom provincije +alestina Taertia.
: kr%Eanskom razdo!lj1 mnoge s1 graJevine pretvorene 1 crkve, a poslije potresa ''<.
<'
+etra je potp1no 1ni%tene, te je jo% jednom je pro!1Jena i za!orava kada je 1 12. st. sl1Dila
kao 1tvrda kriDarima.
Z"4*6"9 $ ;*-*9-* *)06$B'
+oslije 11?9M kada je ;aladin osvojio -ojsijev1 dolin1 +etra je za!oravljena za zapad.
;amo s1 neki znanstvenici znali za grad 1 stijeni iz grkih, rimskih, !izantskih i arapskih
pisaca ali siroma%nih detaljima.
NajvaDniji istraDiva je Uavid &o!erts, koji je inae mnogo p1tovao praveEi crteDe, te nakon
%to je proitao (a!ordov1 knjig1 odl1io doEi 1 +etr1. ahvalj1j1Ei !ogatim sredstvima
1spio je prido!iti lokalno stanovni%tvo i ostati , dana, no ne !ez pro!lema kao %to s1
napadi, pljake. 2io je od1%evljen +etrom te s1 nam je ostavio mnoge crteDe.
Uo kraja prvog svjetskog rata +etr1 s1 istraDivali njemaki arheolozi, a od 1921. !ritanski,
da !i danas na podr1j1 +etre radile 2 amerike %kole 7:niversit. oB +enns.lvania i 2ro^n
:niversit.8 te %vicarska %kola iz 2assela.
W".$ M*/(" CM*%($%'9" .*2$-"G
-ojsijeva dolina predstavlja 1laz 1 +etr1. Nalazi se na mjest1 drevne 6aie, prvog naselja
5ndomaca i kasnije 1 ' st. pr. "r. doma na!atejskih kraljeva prije nego se dvor preselio 1
+etr1.
: gornjem dijel1 sela nalazi se Ain -o1sa 7-ojsijev izvor8 gdje je prema 2i!liji
<9
-ojsije
1dario stijen1 i potekla je voda.
"roz selo protie i rijeka =adi -o1sa koja je podarila Divot na!atejsko prijestolnici. >z =adi
-o1sa se 1lazi 1 ;i@ 7vanjski ;i@8.
D%$- 42*0*9$
>za 2a! al ;i@ 7Crata ;i@a8, na mjest1 gdje se dolina postepeno s1Dava nalaze se <
str1kt1re S tako zvani Ujin !lokovi, ogromni monolitni !lokovi 1 o!lik1 kocke najvjerojatnije
iz 1 st. pr. "r.. Cisoki s1 izmeJ1 ' i 9 metara, a jedan od njih pod1pire piramidaln1
str1kt1r1, dok s1 strane dr1gog 1kra%ene etiri pol1st1pa. "apiteli, arhitravi s1
najvjerojatnije !ili od mramora ili !ronce i onda 1graJeni 1 stijen1, no danas s1 nam ostale
samo r1pe i 1rezi 1 koje s1 !ili 1graJeni.
Uanas se smatra da s1 ovi !lokovi najvjerojatnije !ili gro!ovi 1 o!lik1 k1le, meJ1tim kako
rije LUjinL 1 arapskom znai d1h 7do!ar d1h8 tako se smatra da s1 ove str1kt1re Lk1EeL
d1hova sagraJene da %tite 1laz 1 +etr1.
3edna dr1ga teorija kaDe da ove str1kt1re predstavljaj1 !oga U1saresa
<?
, kojeg s1
Na!atejci prikazivali 1 o!lik1 kocke
<9
.
$ve s1 str1kt1re poznate takoJer kao i ;ahrij, %to 1 arapskom znai cisterna. $vo se
moDda ini 1dnim jer str1kt1re s1 potp1no nepogodne za B1nkcij1 cisterne, meJ1tim jo%
2< sline kocke s1 naJene 1 +etri pored rijeka i izvora, tako da se moDe smatrati da s1
Ujini 1vali najdragocjenije %to je +etra posjedovala S vod1. !og ovoga !i tre!alo o!ratiti
paDnj1 na d1gaki horizontalni 1sjek 1 stijeni iza Ujin !lokova. To s1 ostaci kanala koji je
dovodio vod1 s -ojsijevog izvora 1 +etr1.
G6*4-$#" O4'2$(0" CT?' O4'2$(0 T*&4G
36
nakon to su 2rapi 551 osvojili to podru!je
3)
<$la$ak" 1)>1-)
3*
Aajva7niji nabatejski bo% koji je 7ivio u planinama i kontrolirao prirodne #enomene" upravljao je ciklusom %odinjih
doba i plodno8u" te bio $atitinik kraljevske ku8e- Gasnije se asimilirao s Fupiterom i 6ioni$om
3+
Hna se da Aabatejci nisu imali antropomor#ne bo%ove sve do 1 st- 26 kada su u dodiru sa $apadnom kulturom
prihvatili #i%urativno prika$ivanje bo%ova
136
+oslije Ujin !lokova nalaze se gro!nice Asirskog tipa.
$!elisk gro!nica d1g1je svoje ime 0 velikim o!eliscima 1 o!lik1 piramide koji dominiraj1
str1kt1rom. Cisoki s1 oko ' metara i 1raJeni 1 p1nom reljeB1 1 stijeni, te s1 najvjerojatnije
nastali pod egipatskim 1tjecajem. Ni%a iza o!eliska sadrDi m1%k1 stat11 koja stoji, o!1ena
po helenistikoj modi. Crata s1 1okvirena st1povima, a iznad se nalazi dorski Briz koji vodi
do pogre!ne komore 1 kojoj se nalazilo , gro!ova. NajvaDniji gro! je na zid1 nas1prot
1laz1 1 o!lik1 acrosoli1ma
00
. Najpro%irenija teorija kaDe da je svaka piramida 7o!elisk8 S
neBesh M predstavljao jednog od 1mrlih, tako da je gro!nica najvjerojatnije !ila
namijenjena za etiri oso!e, tako da je peti se dao prikazati na novi nain S dao si je podiEi
acrosoli1m.
+ak, ako s1, s dr1ge strane, o!elisci i stat1a iz istog razdo!lja, to pokaz1je kontin1itet
drevnih pogre!nih o!iaja kom!iniranih s grkoMrimskim zapadnim 1tjecajima.
TakoJer postoje a1tori koji smatraj1 da s1 o!elisci zapravo za%titnici grada.
"oja god teorija je tona, injenica je da je gro!nica datirana 1 prv1 polovic1 1. st. AU.
S$Y
:laz 1 klanac je o!iljeDen ostacima slavol1ka. 3edini ostaci s1 st1povi svoda
01
1rezani 1
stijeni i 1kra%eni sa st1povima i s dvije ni%e 1 kojima s1 najvjerojatnije !ile votivne stat1e,
a od samog l1ka ostale je nekoliko tesanih kamenih !lokova.
$va str1kt1ra je imala o!ram!en1 B1nkcij1 zahvalj1j1Ei drvenim vratima, no sr1%ena je 1
potres1 1?9'., a kako je izgledala znamo zahvalj1j1Ei Uavid1 &o!erts1 i njegovim
s1vremenicima.
$vaj spomenik otkriva grkoMrimski 1tjecaj i datiran je 1 dr1g1 polovic1 1. st. AU.
;am klanac je nastao zahvalj1j1Ei tektonskim silama, te kasnije izglaan vodama =adi
-o1se. U1gaak je oko 1'09 km 71milja8. 3ako je 1zak 7 1 pojedinim dijelovima ne vi%e od <
metra8, i zatvoren stijenama visokim izmeJ1 100 i 200 metara 1 kojima se nalaze votivne
ni%e, stele iji s1 natpisi datirani 1 2. i <. st. AU. -noge ni%e imaj1 samo jedan !aet.l1s
02
,
meJ1tim nailazimo i one s njih 10.
animljiv je i nalaz nekoliko stat1a iz 199?. godine. >ako je itav gornji dio stat1a erodiran
jo% 1vijek je mog1Ee prepoznati stat1e dva trgovca od kojih svaki vodi dvije jednogr!e
kamile. Noge Divotinja, kao i noge dvojice lj1di s1 veoma do!ro o1vane, a visina stat1a je
dva p1ta veEa od prirodne veliine.
K?"(-'? CR$A-$#"G
"hasneh 7riznica 1 prijevod1 s arapskog8 je jedan od najpoznatijih i najo1vanijih
spomenika 1 +etri zahvalj1j1Ei svom poloDaj1 koji ga je o1vao od prirodnih elemenata.
$va str1kt1ra je isklesana 1 okomitoj stijeni na mjest1 gdje ;i@ o%tro skreEe 1 desno.
Hasada, visoka oko 00 metara i oko <0 metara %iroka, podijeljena je 1 dvije kompozicije.
Uonja kompozicija je sainjena od portika s za!atom i %est korintskih st1pova visine od oko
12 m. >ako se ini s1protno samo s1 2 centralna st1pa slo!odna, dok s1 ostala etiri
vezana za podlog1. Uvije velike gr1pe konjanika 1rezane 1 visokom reljeB1 izmeJ1 vanjskih
dijelova najvjerojatnije s1 prikazi Uiosk1rida. $ve stat1e s1 jako 1ni%tene kao i ostalih
devet reljeBnih Ng1ra ali samo dijelom zahvalj1j1Ei prirodnoj eroziji, glavna o%teEenja s1
nastala od kr%Eanskih i m1slimanski ikonoklasta jer paDljivim promatranjem mog1 se
vidjeti o%teEenja nastala raBalima iz vatrenog or1Dja.
Hriz iznad st1pova se sastoji od li%Ea i vol1ta s vazama 1okvirenim sa griBonima, ova
dekoracija 1potp1nj1je t.mpan1m koji 1 sredini je imao 6orgonin1 glav1 7prema nekim
a1torima to je orao s ra%irenim krilima8. : k1tovima arhitrava dva lava ili sNnge imaj1
B1nkcij1 akroterija. 6ornji dio potkrovlja koji odvaja dvije kompozicije predstavlja
neprekin1t niz rozeta.
6ornja kompozicija je podijeljena na tri dijela. : centralnom dijel1 je tolos s koninim
krovom na ijem vrh1 je 1rna po kojoj je cijela graJevina do!ila ime "hasneh 7&iznica8 jer
s1 Arapi vjerovali da s1 se 1 njoj nalazila neizmjerna !ogatstva. Tolos je okr1Den
pol1za!atima koji s1 pod1prti k1tnim st1povima. Uvije ni%e s1 naslonjene na zid i nalaze
se izmeJ1 dva para pol1st1pova. betiri Ng1re koje 1kra%avaj1 pol1za!ate i dvije sa strane
tolosa s1 identiNcirane kao amazonke sa sjekirom 1 desnoj r1ci. Uvije sk1lpt1re 1 ni%ama
predstavljaj1 krilat1 Nik1. Zenska stat1a 1 interkolon1 izmeJ1 dva st1pa tolosa nije jo% sa
4,
Aia sa krovom u obliku luka naj!e8e se nala$ila u unutar %robnica i katakombi
41
abutments
42
ne#i%uralan prika$ nabatejskih bo7anstava" naj!e8e u obliku krnje piramide" kocke" paralelopipeda" cilindra ili
ponekad polulopte- 6oslovno termin $na!i 9ku8a bo7anstva9
13)
sig1rno%E1 identiNcirana. : lijevoj r1ci drDi rog o!ilja a 1 desnoj pater1 sim!ole !oDice
T.che, meJ1tim na akroterij1 oko apeI za!ata nalazi se solarni disk izmeJ1 1%ij1 goveda
1okviren s jo% dva roga o!ilja. $vi sim!oli se veD1 1z >zid1. Na osnov1 ovih injenica danas
se smatra da ova stat1a predstavlja >zid1 koja se asimilirala s T.che i Al :zzom
0<
. $va
identiNkacija je pod1prta prikazima T.cheM>zide na aleksandrijskim vazama. Neprekin1ta
enta!lat1ra s Brizom s vijencem listova i orasima nalazi se iznad kapitela dr1ge
kompozicije, dok se 1mjesto akroterija nalaze etiri ogromna orla.
:n1tra%njost graJevine, odnos1 na Basad1 manje impozantna, se sastoji od vesti!1la 10
metara %irokog i d1!okog oko ' metara sa ? stepenica koje vode 1 centraln1 prostorij1
povr%ine od oko 0 metra2 s ije tri strane se nalaze manje prostorije. 3edini 1krasi s1 za!ati
iznad vrata. Uvije sline male prostorije nalaze se sa strane vesti!1la.
NajveEa de!ata se vodi oko datacije spomenika. Uanas se od!ac1je ideja da je "hasneh
podign1t za vrijeme #adrijanove posjete +etri 7129 ili 1<0 AU8, da !i se sve vi%e prihvaEala
ideja da je sagraJen od sredine 1. st. pr. "r. do sredine 1. st. AU.
TakoJer se jo% 1vijek ne zna namjena "hasneha4 gro!nica ili hramV &aspored 1n1tarnjih
prostorija i pris1tnost ni%a 1 kojima s1 se najvjerojatnije nalazili sarkoBazi 1p1E1j1 na
gro!nic1. Ako je to gro!nica postavlja se pitanje ija. $vako lijep spomenik mogao je !iti
samo gro!nica kralja, no kojegV +rema dataciji to !i mogli !iti Aretas >>> +hilhellen, $!odas
>> ili Aretas >C, koji je odgovoran za 1r!an1 o!nov1 +etre. $vo pitanje ostaje jo% 1vijek
otvoreno.
T'")"6
>ako je plan teatra rimski 7pol1kr1Dna orkestra8, porijeklo i datacija nis1 sig1rni. ;matra se
da je sagraJen za vladavine Arete >C 7? pr. "r. S 00 AU8 kada je +etra !ila jo% 1vijek
nezavisna ali veE pod jakim 1tjecajem rimske k1lt1re i 1mjetnosti. : svojoj poetnoj Bazi
teatar je dosegao visin1 dr1gog prstenastog prolaza koji se vidi danas.
+oslije, nakon %to je Trajan anektirao Na!atejsko kraljevstvo 10'. AU, teatar je pro%iren ali
na1%tr! gro!ova iza. $ni s1 1klonjeni da !i se smjestio novi a1ditori1m.
A1ditori1m danas ima 0, redova za sjedenje, veEina 1klesana 1 stijeni, podijeljena 1 <
horizontalna odjeljka i ' vertikalnih stepenicama koje s1 omog1Eavala gledateljima da
doJ1 do svojih sjedi%ta. Teatar je mogao primiti izmeJ1 '.000 i ?.,00 tis1Ea lj1di, po
nekim a1torima ak 10.000.
$rkestra, 1 promjer1 2, metara, takoJer je 1klesana 1 stijeni. +latBorma pozornice je
podign1ta prema rimskim standardima meJ1tim samo je jedan mali dio preDivio potrese i
poplave.
+ozornica, ispred koje se nalazio p1lpit1m
00
!ila je %iroka oko <? metara. >za Brons scenae, s
tri 1laza, najvjerojatnije s1 !ila 2 nivoa sa st1povima koja s1 najvjerojatnije !ila 1raJena
Breskama, stat1ama i mramornim Brizovima.
Uva !arrelMval1ted prolaza nekad o!loDeni sadrom i oslikani se mog1 vidjeti sa strana
pozornice i vodili s1 do pokrivenih prolaza i stepenica do orkestre i gledali%ta.
Celiki potres <'< najvjerojatnije je 1ni%tio teatar, meJ1tim neki a1tori smatraj1 da je veE
!io o%teEen ranije.
P*.6/8%' 06"2%'9(0$? ,6*4-$#" CT?' R*W"2 T*&4 A6'"G
Nedaleko od teatra, na desnoj strani ceste koja vodi od ;i@a do centra +etre nalazi se tako
zvano podr1je kraljevskih gro!nica. >ako ne postoje ni pisani izvori niti arheolo%ki dokazi
da !i potvrdili da s1 ovo zaista kraljevski gro!ovi, ipak veliina i najvjerojatnije visoka
cijena da !i se podigla ovakva zdanja id1 1 korist ovoj injenici.
G6*4-$#" U6-' CT?' U6- T*&4G
NajveEa gro!nica 1 ovom podr1j1. +ose!no je zanimljiva Basada ove gro!nice koja
1klopljena 1 stijen1. +rednja strana ovog zdanja je pro%irena konstr1kcijom podign1te
platBorme, no od platBorme danas s1 nam jedino ostali potporni l1kovi. Cisoka Basada je
1raJena 1 o!lik1 prednje strane hrama koja je 1okvirena s dva k1tna na koja s1 naslonjena
@1arterMcol1mns, dva centralna pol1st1pa na podij1 1okvir1j1 1laz iznad kojeg se nalazi
dorski Briz ije s1 metope zamijenjene kr1govima. > mali za!at.
43
bo7ica koja je vladala svime to je ve$ano u$ 7ivot i ljubav
44
ni$ak $id s niama
13*
6ornji dio prostora interkolona
0,
sadrDi tri loc1la
0'
ali samo kod srednjeg je ostao kamen
koji je zatvarao ni%1 1kra%en veoma o%teEenom m1%kom glavom i torzom po nekima
identiNciran s kraljem -alch1sMom >> 700M90 AU8
Celika trodijelna mansarda kompozicije 7niDi arhitrav odmah iznad kapitela otkriva
pris1tnost etvero !as reljeBnih !ista najvjerojatnije !oDanstava8 sadrDi za!at s t.pan1mom
!ez 1krasa. Na samom vrh1 ovog za!ata nalazi se akroterij 1 o!lik1 1rne po kojoj je
gro!nica nazvana.
:n1tra%njost gro!nice je masivna prostorija najvjerojatnije oko 20 metara %iroka i oko 19
d1!oka. NeoD!1kani zidovi se doimaj1 kao da pokriveni mokrom svilom. Najvjerojatnije je
ova prostorija sl1Dila kao triclin1m, a 009. je pretvorena 1 crkv1M Tada je pod podign1t,
veliki prozor otvoren iznad vrata, i dvoja vrata, a na zadnjem zid1, gdje s1 originalno !ile
etiri ni%e, napravljena je vrsta akrosolija spajaj1Ei dva centralna 1d1!ljenja.
G6*4-$#" (9$2' CT?' S$20 T*&4G
Nalazi se nedaleko od gro!nice 1rne. Uo!ila je ime po spektak1larnoj polikromiji stijene 1
kojoj je 1klesana. 2oje se kreE1 od r1Diaste, !ijele, !lijedo plave, oker, %aBran D1te
kreiraj1Ei oaravaj1Ei spektar.
+ored ovog kolorita, paDnj1 tre!a posvetiti i Basadi koja se jo% 1vijek vidljiva iako je
poprilino erodirana.
Uonja kompozicija je oznaena s etiri prominentna st1pa s karakteristinim na!atejskim
kapitelima. 2oni interkoloni 1okvir1j1 dvije ni%e, koje pomalo ne1o!iajeno sadrDe mnoge
reljeBne Ng1re, koje s1 danas previ%e o%teEene da !i !ile identiNcirane.
Nivo mansadre, sa otvorima za p1%karnice 1 asirskom stil1, je podijeljen s etiri kratka
st1pa s kapitelima 1 nivo1 s onim ispod.
K*6$-)(0" ,6*4-$#" CT?' C*6$-)?$"- T*&4G
;pomenik koji je najvi%e nastradao z!og izloDenosti jakim vjetrovima, stijenama.
Hasada je %iroka 2, metara, a visoka oko 2? metara. >me s1 joj dali >r!. i -angles prema
kapitelima. !og slinost s "hasnehom korintska gro!nica je esto smatrana sla!om
kopijom, no paDljivije pro1avanje pokaz1je s1protno. -oDe se reEi da ova gro!nica
predstavlja pok1%aj kompromisa izmeJ1 tradicionalnog na!atejskog stila i importiranog
helenistikog.
bitav donji dio je 1raJen 1 sklad1 s tradicionalnim lokalnim kanonima4 zdepasti
pol1st1povi, pol1kr1Dni vijenac glavnog 1laza, slomljenim za!atom.
6ornja kompozicija je pak sva 1raJena 1 helenistikom stil1. Uanas nam se to moDe initi
neprirodnim, no tada%njim stanovnicima +etre to je !ilo sasvim normalno.
:n1tra%njost je 1 odnos1 na Basad1 siroma%na. Crata vode do vi%e prostorija raznih
veliina, odvojenih jedne od dr1gih. : glavnoj prostoriji se nalazi vi%e ni%a %to 1p1E1je na
sk1pni gro! nekog moEnika i njegove o!itelji.
Uatacija je nepoznata i znanstvenici se spore oko toga kome je gro!nica pripadala 71
nedostatk1 natpisa8. +o nekima je to Areta >>>, dok dr1gi smatraj1 da je to -alch1s >>.
U2$#" 0*2*-"." CT?' C*2*--".' S)6'')G
Cesta poinje na mjest1 gdje se =adi -ataha spaja sa sezonskom rijekom iz vanjskog ;i@a,
no vjerojatno je poinjala malo dalje na istok1 i pr1Dala se od istoka prema zapad1. :lica
kolonada ide paralelno s ovom cestom otprilike oko 29,M<00 metara. $vo je najvjerojatnije
!ila glavna gradska 1lica i prije Arete >C, no ovaj kralj joj je dao mon1mentalni izgled.
>zgleda, meJ1tim, kameno poploanje i dva portika s kolonadama se mog1 pripisati car1
Trajan1 79?M119 AU8 koji je osvojio na!atejsk1 prijestolnic1 i htio j1 1rediti po
zapadnjakom 1k1s1. : sklad1 s rimskom tradicijom nazvao j1 je Cardo -aIim1s i 1lica je
postala centar metropole.
;ve glavne javne graJevine s1 stajale oko 1lice i svi s1 se poslovi o!avljali t1.
:lica poinje kod nimBeja velike Bontane koja je sna!dijevana vodom iz -ojsijevog izvora.
Na lijevoj strani s prilaznim stepenicama nalaze tri ogromna trga no danas ih je te%ko
razlikovati.
V'2$0$ ?6"&
Uanas se smatra da je !io jedna od glavnih graJevina drevne +etre.
+osveEen je na !rd1 j1Dne citadele i !io je rez1ltat svjesnog iz!ora. Taj poloDaj hrama na
jednoj od najvi%ih toki 1 +etri, te injenica da s1 ga 1klopili 1 dio p1ta istokMzapad
osig1rali s1 m1 vaDnost.
45
pra$an prostor i$me'u dva susjedna stupa
46
po%rebna nia
13+
Celiki hram se nalazi na oko 2, metara iznad 1lice kolonada, i nalazio se na gornjoj terasi i
gornji temenos se nalazi otprilike na ??0.00 metara nadmorske visine. $rijentiran je sjeverM
j1g s Basadom okren1tom k sjever1. 6ornji temenos je !io povezan s gradom
mon1mentalnim stepeni%tem. NiDi temenos se nalazi na prosjenoj visini od ?9?.,0 m.
Celika Basada je !ila je 1raJena 1 tetrastil1 i podign1ta iznad niskog podija. ;t1povi Basade
s1 pretrpjeli o%teEenja od vode, tko da s1 zamijenjeni novim st1povima koji danas stoje
7prosjena visina je 2.00 m8.
Uimenzije velikog hrama s1 impresivne. Na potez1 istokMzapad mjeri 2? metara i 1 d1Din1
nekih 02 metra. ;t1povi portika 1 promjer1 imaj1 1., metar. Najvjerojatnije toliko i 1,
metara 1 visin1, te ako tome dodamo arhitrav iji ostaci jo% 1vijek nis1 pronaJeni,
str1kt1ra je !ila visoka 19 metara. ;vi st1povi hrama s1 stajali na lijepo isklesanoj
mansadri 1 !ijelom krenjak1. ;t1povi od pje%enjaka s1 pokriveni crvenim %t1kom.
$!lik i visina arhitrava i cornice s1 najveEi pro!lem 1 rekonstr1kciji izgleda i o!lika Basade
i krova. ;t1povi centralnog portika s1 %iroko razmakn1ti i dva krajnja st1pa s1 locirana
otprilike 1, metara na istok1 i zapad1. >za ovih krajnjih st1pova otprilike na jo% 0,, metra
stajali s1 krajnji zidovi str1kt1re.
U1!oka str1kt1ra pronaosa mjeri '., metara 1 d1!in1 i 2, metara 1 %irin1. Na 1laz1 1
glavn1 prostorij1 iz pronaosa nalazila s1 se 2 st1pa istok promjera 71., m8 kao i st1povi
portika.
+olovina apsidalne str1kt1re sa sjedi%tima je otkrivena, i prepoznata kao mala na!atejska
str1kt1ra 1 o!lik1 teatriona. $kren1ta prema sjever1 nalazilo se pet redova sjedi%ta 1
cavea sa dva stepeni%ta od %est stepenica iznad 1., metara visokog oD!1kanog zida.
NajniDi dio je poploan prilaz na vrh1 cavea zida s 1., metara 1 %irin1 sa !ijelim i
tamnocrvenim poploanjima od pje%enjaka.
+romjer orkestre je oko '.0 metara. +od orkestre je poploan s pravolinijskim
pje%enjacima postavljenim po d1Dini 1 smjer1 sjeverMj1g i okomitim 1 centr1 cavee.
Najvjerojatnije je pod !io 1kra%en nekim motivom koji naDalost nije sa1van.
Najvjerojatnije je prije !ilo 1< redova sjedi%ta i kapacitet teatra je !io izmeJ1 ,'0 i '20
oso!a.
Teatar ne za1zima cijel1 %irin1 podija, tako je na istonoj i zapadnoj strani 1okviren
mon1mentalnim st1povima s kvadratnim zavr%ecima, te s jo% dodatnih osam st1pova
1kra%enih korintskim kapitelima. TakoJer %est st1pova se nalazilo 1 zadnjem dijel1
str1kt1re koja je imala vezane k1tne st1pove 1 o!lik1 srca. >zmeJ1 st1pova i vanjskog zida
hrama nalazio se hodnik. A oko vanjskog dijela str1kt1re prilaz.
"apiteli hrama s1 !ili od krenjaka. >mali s1 dvodijelni niDi tr1p 1kra%en akant1sovim
listovima i vi%i etverodijelni vi%i tr1p 1kra%en vinovom lozom, voEem, povrEem, %i%arkama,
Dirovima koji izrastaj1 iz peteljki hi!isk1sa. $vi kapiteli s1 jo% 1kra%eni i d1!oko 1rezanim
k1tnim vol1tama.
Na zapad1 se nalazio hodnik iji zidovi 7visine ' metara8 s1 1kra%eni Breskama. +rostor
izmeJ1 zapadnog zida i zida zapadnog hodnika je d1gaak 20 metara, %irok <metra, te
prosjene d1!ine od ,M 10 metara.
31gozapadni hodnik je skretao na istok. : njem1 je otkriven sistem odvoda koji je 1sjeen 1
stijeni 1 dn1 hodnika . "1tni kameni ovog odvoda s1 !ili d1gaki oko 1., metar i !ili s1
nepravilni i nejednaki.
:laz 1 j1gozapadni hodnik je namjerno !lokiran jo% 1 antici i kasnije je moDda kori%ten kao
prozor.
Centralni l1k je sagraJen prije hrama i smatra se da je sl1Dio kao potpora sjedi%tima
teatra. :rezana je 1 stijen1 i pod prostorije s l1kom 7 ?.,2 m \ <.<2 m8 je sadrDavao
sistem odvoda sa etiri kanala s dodatnim manjim paralelnim kanalima. : r1%evinama
poda je naJeno 1'0 noviEa datiranih 1 kasno rimsko razdo!ljeM dr1go stoljeEe AU.
>stoni hodnik hrama ima dimenzije od 11m sjeverMj1g i < metra istokMzapad. $vdje s1
naJeni tr1povi st1pova 1kra%eni voEem i akant1som, te na!atejski !iljni kapiteli. : hodnik1
s1 takoJer naJeni crveni, !ijeli i D1ti Bragmenti D!1ke zidova i st1pova, jedan oksidirani
noviE i nekoliko crjepova s krova.
Uosada%nja istraDivanja nis1 dala podatke koji !i mogli otkriti kome je hram posveEen.
K*&;'0( 4"A'-" CT?' P**2 C*&;2'HG
>stono velikog hrama na j1Dnom dijel1 tako zvane donje trDnice 7lo^er market8, a sjeverno
od zida hrama koji se pr1Da 1 smjer1 istokMzapad istraDivanja iz 199?. donijela s1 jedno
14,
znaajno otkriEe4 otkriEe mon1mentalnog !azena na otvorenom s otonim paviljonom
09
, te
vrtom. Tako da je po!ijena injenica da je ovaj dio trDnica
0?
.
O)*8-$ ;"9$2%*-
$snova paviljona je pravok1tna 711., \ 10., m8 i otvoren je s najmanje < strane. ;jeverna
vrata iznose 0.' m tako za1zimaj1Ei gotovo polovic1 %irine Basade. Uvoje !onih vrata s1
%iroka < m svaka. ;va troja vrata imaj1 okvire s d1plim zatonima kao i mnoge Basade
gro!nica asirskog tipa 1 +etri. -og1Ee je da je paviljon !io otvoren sa
sve etiri strane , s etvrtim vratima na j1Dnom zid1.
+aviljon je postavljen na pravok1tnom podij1, koji je napravljen od pje%enjaka
pomije%anog s !ijelim neprop1stivljim malterom, visine oko 2., m.
idovi paviljona , ija je treEina, odnosno petina visine sa1vana s1 nainjeni od 2 reda
!lokova pje%enjaka povezanih neprop1snim malterom. +od je jo% !io pokriven s tankim
slojem !ijele sadre na koj1 je onda stavljen de!eli sloj vodoneprop1snog sivog maltera
napravljenog od pepela i krea. +od je prvo!itno !io pokriven pravok1tnim poploanjem
koje je izvaJeno jo% 1 antici tako da je naJen njihov otisak 1 sloj1 maltera. "anal ide
dijagonalno preko poda i spaja se s dr1gim kanalom koji okr1D1je vanjski perimeter
paviljona tono iznad maksimalnog nivoa vode 1 !azen1. Najvjerojatnije je vanjski kanal
prvo!itno sl1Dio kao kanal 1 sl1aj1 poplava izmeJ1 paviljona i !azena.
3edno podnoDje st1pa stoji 1 1n1tra%njosti paviljona !liz1 zapadnih !onih vrata. ;trane
podnoDja s1 p1ne d1!okih r1pa, mnoge jo% 1vijek sa Bragmentima Deljeza. $vakve r1pe s1
sl1Dile da !i spojile sadr1 1 vertikalne povr%ine da !i se iz!jeglo iznenadno padanje.
+ored toga naJeno je i nekoliko Bragmenata mramornog kapitela, zajedno s dvije vol1te, te
s1 najvjerojatnije potjecale od korintskog kapitela koji se nalazio na vrh1. TakoJer je
pronaJen jedinstven mramorni cvijet s pet latica 1 visokom reljeB1, te mnogi Bragmenti od
krenjaka i mramora od kojih neki nis1 lokalnog porijekla. -ali komad !ijele sadre 1
sjeverozapadnom k1t1 je sve %to je ostalo od 1n1tra%nje dekoracije. Nekoliko Bragmenata
o!ojenog %t1ka 7!ordo, naranastog i svijetlo plavog8 te daj1 nek1 naznak1 dekora i !oja
1n1tar paviljona.
H$.6"/2$0"
>straDivanja s1 otkrila Nno izraJen i sloDen s1stav koji je dovodio vod1 do !azena, te !io
inkorporiran 1 konstr1kcij1 !azena. Ua !i se 1 !azen dovela voda zid koji se pr1Dao istokM
zapad sl1Dio je kao akvad1kt dovodeEi vod1 cijevima i kanalima iz centralnog rezervoara i
toke distri!1cije. Najvjerojatnije je voda dolazila s istoka iz cisterne za vod1 1 o!lik1 slova
C koja se nalazila na vrh1 istone strmine 7!rda8. :n1tra%nji zidovi i dno cisterne s1
premazani istim !etonom kao i 1n1tra%njost !azena. :ski kanali i keramike cijevi s1
dovodile vod1 preko vrha zida koji se pr1Dao istokMzapad. U1D ovih kanala s1 se nalazili
plitki !azeni M jedan 1 svakom k1t1 i jedan 0 m istono od cisterne S koji si djelovali kao
Nltri za pijesak i m1lj. "ao dodatak 1skom kanal1 istona polovica zida koji se pr1Da istokM
zapad je imala mnogo veEi kanal 1 koji s1 1graJene dvije paralelne cijevi. >ako cijevi nis1
naJene, njihovi otisci s1 sa1vani 1 premaz1 !etona na dn1 !azena i 1 kanalima.
: dijel1 zida istono od centralne osi zida koji se pr1Dao istokMzapad naJena je cisterna za
sak1pljanje vode. ;vi kanali i d1ple cijevi vode do ovog zida i praznile s1 se 1 sa!irn1
cistern1 ili castell1m divisor1m gdje se sk1pljala voda, a zatim dalje distri!1irala. $vaj
castell1m je originalno imao krov na %to 1p1E1j1 ostaci potpornog l1ka. $dmah zapadno
od ovog l1ka nalazi se prolaz 7'0 cm visine i ?0 cm %irine8 koji je dozvoljavao da voda
prolazi izmeJ1 castell1ma i !azena. : jednom tren1tk1 prolaz je !io zapeaEen,
najvjerojatnije za vrijeme izgradnje mosta koji je !lokirao prolaz.
< r1pe koje s1 naJene !liz1 j1goistonog k1ta castell1ma najvjerojatnije s1 reg1lirale nivo
vode i njeno 1tjecanje 1 cistern1. Coda je izlazila iz castell1ma kroz r1p1 !liz1 !aze i i%la je
1 kamene kanale koji s1 i%li sjeverno i sjeverozapadno ispod poploanja koje je i%lo d1D
j1Dne ivice terase.
H6"& 06$2")$? 2"9*9" CT?' T'&;' *I )?' W$-,'. L$*-(G
+reko p1ta Celikog hrama stoje r1%evine #rama krilatih lavova i prvo!itno m1 se prilazilo
preko mosta koji je podign1t preko =adi -o1sa. +rilazilo m1 se preko dvije prostrane
4)
island- pavillion
4*
de#iniranje ovo% dijela :etre kao tr7nice $ajedno s %ornjom i srednjom tr7nicom u!inio je njema!ki arheolo$i
3achman" 2ie%and i Iat$iner &1+21-( i to prema njihovim karakteristikama> veliki otvoreni prostori be$ %ra'evina
terase na razliitim nivoima, niDa je kako se ini !ila okr1Dena kolonadom. ;til je tipini
na!atejski i sam hram je imao ogroman portik podign1t na jakim str1kt1rama
09
koje s1
vodile do celle kroz %iroki 1laz. idovi 1n1tra%njosti s1 1kra%eni pol1st1povima koji s1
1okvirivali d1!oke ni%e. , slo!odnih st1pova, malo odmakn1tih od !onih zidova, stajali s1
1 o!lik1 dva prolaza. : sredi%t1 se nalazila platBorma okr1Dena sa 12 st1pova 1 stil1
peristila, do koje se dolazilo p1tem dva niza stepenica s prednje strane izmeJ1 vanjskih
prostora meJ1 st1povima. +altBorma koja je sl1Dila kao oltar zvala se mota!. :n1tra%njost
1 koj1 se 1lazilo sa straDnje strane o!1hvaEala je mal1 prostorij1 koja je vjerojatno sl1Dila
kao ostava za or1Je i odjeE1.
+od hrama je pokriven tankim ploama od mramora dok s1 mota! i !aza zidova, gornji dio
st1pova, a najvjerojatnije i tavanica !ili pokriveni oslikanim %t1kom.
#ram je do!io ime po 1dnim 1krasima na kapitelima4 1o!iajene korintske vol1te s1
zamijenjene Ng1ricama 1 o!lik1 krilatih lavova.
+ored ostataka hrama s1 naJeni i ostaci jo% jedne graJevine koji, iako jo% 1vijek nis1
s1stavno ispitani, nose ime "raljevska palaa.
D'$6
Njegova geometrijska elegancija pose!no dolazi do izraDaja 1 kontrast1 sa gr1!im
stijenama koje ga okr1D1j1, te dominira krajnjim zapadom +etre.
Cisok je <9 metara i %irok oko ,0 metara. Hasada je podijeljena na 2 kompozicije. Uonja 1
k1tovima ima dva pol1st1!a, te je 1kra%ena sa %est visokih pol1st1pova s na!atejskim
kapitelima. Centralni interkolon ima za!at i 1laz, dok vanjski prostori meJ1st1povima
imaj1 dvije pravok1tne ni%e 1kra%ene pol1kr1Dnim t.pan1mom. Cisoki razlomljeni gornji
dio st1pova !ez ornamenata pod1pire dr1g1 kompozicij1 koja je isklesana 1 visokom
reljeB1 1 stijeni. : centr1 kompozicije je veliki tolos s koninim krovom na ijem se vrh1
nalazi 1rna, a s o!je strane tolosa se nalaze dva pol1Mza!ata koje pod1pir1 st1povi s
na!atejskim kapitelima 1 o!lik1 rogova, a 1 prostorima izmeJ1 st1pova se nalaze
pravok1tne ni%e koje s1, kao i donje, najvjerojatnije sadrDavale stat1e. +ol1st1povi i
pol1st1!ovi gornje i donje kompozicije stoje 1 istoj liniji. Uorski Briz, ije metope s1
zamijenjene kr1govima, povez1je razliite str1kt1re gornje kompozicije jedne s dr1gima.
:n1tra%njost se sastoji od prostorije povr%ine od 0 m
2
!ez 1krasa. ;amo na zid1 nas1prot
vratima se nalazi velika ni%a 1 o!li akrosolija 1okvirena pol1st1!ovima, a sam okvir od
%t1ka 1kaz1je na to da je cijela prostorija najvjerojatnije !ila o!ojena .
: sredini izdign1ta od poda, nalazi se platBorma koja je najvjerojatnije sl1Dila kao oltar, a
d1D zidova s1 pronaJeni temelji 2 kl1pe. Neki a1tori z!og toga smatraj1 da jer Ueir vrsta
ma1zoleja 1 kojoj se %tovan premin1li vladar.
;matra se da je ov1 graJevin1 podigao $!od >. 79'M?' pr. "r.8 koji je 1mro 1 Advat1,
na!atejskom grad1 1 p1stinji Negev. $va teorija se smatra veoma po1zdanom z!og
natpisa 1 kamen1 koji je naJen nedaleko od Ueira koji spominje $!oda i spominj1Ei
spomenik podign1t 1 njegov1 ast. +ostoje a1tori koji smatraj1 da je Ueir podign1t 1
$!odov1 ast ali nakon njegove smrti, te ga je podigao &a!!el >>.
3o% jedna z!1nj1j1Ea injenica je i pris1tnost dvori%ta ispred Ueira. $ko 29 metara od
samog deira s1 naJeni ostaci st1pova, neki jo% 1vije pokriveni %t1kom, te se smatra da se
oko Ueira nalazio portik s kolonadom koji je 1okvirivao nek1 vrst1 temenosa, no to je samo
pretpostavka.
<. P"2&$6"
+alm.ra ili Tadmor 7Tadm1r, T1dm1r8 nalazi se 1,, km istono od #omsa i 210 km sjeverno
od Uamaska 1 src1 ;irijske p1stinje pa je z!og toga domila nadimak L-lada p1stinje. $aza
i sam grad svoje postojanje d1g1j1 izvor1 3e!el -1ntar.
: odnos1 na karavanske p1teve leDi na karavanskim p1tevima koji spajaj1 "in1, >ndij1 i
perzij1 s &imom i o!ratno. +alm.ra se !avila trgovinom svilom, Benikim p1rp1rom,
indijskim parBemima, staklom, maslinovim 1ljem, vinom, sirom, s1him smokvama i zaima,
a poznata je i injenica da s1 njeni trgovci i%li ak do 2ritanije. ;ve ovo je dovelo do toga
da +alm.ra postane jedan od naj!ogatijih gradova 2liskog istoka.
P*9$%'() P"2&W6'
4+
otkrivene $a vrijeme iskapanja 1+)4-
+rema arapskoj legendi 7koja je pogre%na8 +alm.r1 s1 podigli djini kojima je zapovijedao
kralj ;olomon.
+alm.ra se prvi p1t spominje 1 19. st. pr. "r. 1 asirskim spisima iz "1ltepe, drevnog grada
"anish iz Capaadocije gje se spominje L+1z1rM >shtar Tadm1rimL, to o osim natpisa Lo
Tadmor1 koji leDi 1 zemlji Am1r1L iz 1100 pr. "r.
,0
malo se zna o povijest +alm.re sve dok je
-arko Antonije primamljen njenim !ogastvom nije pok1%ao osvojiti 00. pr. "r., no
!ez1spje%no.
a vrijeme Ti!erija 710M<9 AU8 pripojena je &imskom carstv1, no postoje neki a1tori koji na
osnov1 1lomka iz +linija ;tarijeg
,1
iz 99. AU smatraj1 da je +lm.ra 1Divala odreJen1
neovisnost iako je ;irija pripojena Carstv1 veE '0. pr. "r.
Natpisi s kraja 1.st. pr. "r., te poetka 1. st. AU 1kaz1j1 na grk1 organizacij1 sa ;enatom,
meJ1tim nakon %to je pal pod rimsk1 vlast prava moE je pripadala izaslanik1 provincije koji
je Divio 1 Antiohiji i njegovom predstavnik1 koji je Divio 1 +alm.ri.
129. godine, nakon #adrijanove posjete, +alm.ra je progla%ena slo!odnima gradom i od
tada nosi naziv +alm.ra #adriana.
Nakon pada +etre 10'. AU trgovina +alm.re cvjeta.
a vladavine Calerijan za konz1la je iza!ran ;eptimije $deant. "ada je Calerija 2'0. godine
poraDen od ;asanida kod 5dese, $deant 1 poetk1 pok1%ava diplomatskim p1tem +alm.r1
predati +erzijancima, no ipak ostaje lojalan &imljanima, te kao nagrad1 do!iva tit1l1 d1I
$rientis. Na vrh1nc1 svoje moEi, zajedno sa sinom !iva 1!ijen 1 5mesi 2'9. godine, nakon
ega njegova Dena eno!ia pre1zima regenstvo za malodo!nog =ah!allata.
Z'-*4$"
a eno!i1 ;eptimi1 izvori kaD1 da je !ila jako o!razovana4 raz1mjela se 1 politik1,
NlozoNj1, povijest, govorila teno egipatski, latinski, grki, aramejski i sirijski. +rema
grkom NlozoB1 (ogin1s1 !ila je jako lijepa4 !lijede koDe, crnih oij1, lijepih z1!a pop1t
!isera, te s1 je 6rci i 5gipEani smatrali nasljednicom "leopatre i najljep%om i najotmjeniom
Denom >stoka.
a vladavine A1relijana osvojila je cijel1 ;irij1, Antiohij1, Uonji 5gipat 72'9M290 AU8 i
poslala svoje tr1pe 1 -al1 Azij1 sve do 2osBora i nakon toga 1zela tit1l1 A1g1st koj1 je do
tada nosio samo rimski car, te dala kovati noviEe sa likom svog sina i svojim likom, !ez
carskog.
Nakon toga je A1relijan pod1zeo kaznen1 ekspedicij1, povratio izg1!ljena podr1ja, te 292.
godine +alm.ra je pala. eno!ia je po!jegla, no 1hvatili s1 je i okovan1 1 zlato 7prema
legendi8 odveli 1 &im gdje je 290. 1estvovala 1 A1relijanovom trij1mB1.
+ostoji vi%e pria o eno!ijinoj s1d!ini nakon %to je odvedena 1 &im. +rema jednoj do kraja
Divota je Divjela 1 carskoj vili kod Ti!era, po dr1goj je izgnana 1 Tivoli gdje se 1dala za
senatora i izrodila !rojn1 djec1. +o treEoj A1relijan joj je o!r1!io glav1
,2
, no ova teorija je
najmanje vjerojatna.
;1d!ina +alm.re nije !ila ni%ta !olja od s1d!ine njene kraljice. A1relijan je 1ni%tio 29<. AU.,
iako ne potp1no.
Nakon %to je 299. AU car Uioklecijan sklopio mir s +erzijancima +alm.ra se ponovo na%la 1
centr1 trgovakih p1teva.
6lavna cesta koja se zvala ;trata Uiocletiana je povezivala Uamask s 51Bratom i oko <00.
AU namjesnik ;ossian1s #ierocles je dao sagraditi tako zvani Uioklecijanov kamp, a
1tvrJenje ovog zdanja prema historiar1 +rocopi1sM1 je 1radio 31stinijan 7,29M,', AU8.
: vrijeme 2izantije cele hramova 2ela i 2aal ;hamina s1 pretvorene 1 crkve, a izgraJene
s1 jo% dvije 1 zapadnom sektor1 od materijala starih graJevina.
"rajem ,. i poetkom '. st. AU +alm.ra je postala rezidencija dinastije 6hassanida koji s1
1 to vrijeme vladali ;irijskom p1stinjom. '<0. pala je pod vlast arapskog kaliBa A!1 S
2akra. 90,. -ar^an >>, zadnji $ma..adski kaliB je sr1%io 31stinijanove !edeme. "asnije je
pala pod vlast !agdadskog kaliBa i ponovo zado!ila vaDnost pod 2o1ridima Uamaska 712.
st.8, A..1!idima 712. S 1<. st.8 i -aml1cima 71<. S 1,. st.8. 2elov hram je pretvoren 1
tvrJav1, a cella 1 dDamij1 i 1 to vrijeme je izgraJen dvorac 5mira >!n -aan HakhrMal Uina
koji gleda na +alm.r1. 1001. +alm.ra je opljakana, a grad se sve vi%e gasi za vrijeme
$smanlijskog carstva dok nije sveden na razin1 sela 1 kojem pre!ivaj1 razna plemena.
5,
2sirski arhiv i$ @aria
51
Aaturalis =istoriae" v **
52
@alalas sirijski kroni!ar i$ 6- stolje8a
V'2$0" K*2*-"."
Celikom kolonadom se naziva glavna 1lica 1 +alm.ri koja je s o!je strane imala kolonad1 i
smatra se naj!olje o1vanim dijelom grada. U1gaka je vi%e od 1 km, %iroka oko 11m,
orijentirana istokMzapad. +ortici s1 ponovo podign1ti smao na jednoj treEini d1Dine.
animljiva je injenica da je promjer st1pova 70,9, m8 iznosio desetin1 njihove visine 79,,
m8. Na polovici izmeJ1 dva st1pa nalaze se mjesta gdje s1 stajale stat1e. >pak 1 onim
prostorima naj!liDim slavol1k1 nikad nis1 stajale stat1e, %to je najvjerojatnije posljedica
1ni%tenja +alm.re i zaro!ljavanja njene kraljice 292. godine.
Celika kolonada je datirana 1 kasno 2. st. "ada je +alm.ra !ila na vrh1nc1.
B'2*9 ?6"&
;amatra se da je prvo!itno ime ovoga !oDanstva !ilo 2ol, a da je postao 2el tek nakon
asimilacije s !a!ilonskim 2elom -ard1kom. 2ela s1 povezivali sa s1ncem i mjesecom
7harhi!ol i Agli!ol8, te je pored ove postojala jo% jedna triada 2a@l ;hamin, harhi!ol i
Agli!ol.
Uana%nji ostaci hrama s1 sagraJeni na ostacima hrama iz helenistikog perioda koji je
sagraJen na 1mjetnom 1zvi%enj1 koje se kasnije pokazalo kao tell jer s1 na d1!ini od '
metara naJeni ostaci s poetka srednjeg !ronanog razdo!lja 72200M1,00 pr. "r.8.
+osveEen je <2. AU, no izgradnja hrama se nastavila do sredine 2. st. AU
#ram je sagraJen po tradicionalnom sirjskom plan1. "vadratna povr%ina s preko 200
metara sa svake strane, zatvorena je visokim zidovima s porticima s 1n1tra%nje strane.
#ram ima veliko dvori%te 7210 \ 20,m8 koje je karakteristino za orijentalne hramove, te
cell1 na sredini kojoj s1 mogli prist1piti samo sveEenici. Cella je d1Dom stranom okren1ta
prema zapad1 a, sa svake kraEe strane se nalazila d1!oka ni%a ili prostorija 7gr. naziv je
thalamos8 %to odgovara sirijskom plan1 hrama.
;like !ogova s1 !ile 1 prostoriji koja je !ila na sjevernom kraj1 celle, dok se 1 prostoriji s
j1Dne strane nalazio idol !oDanstva koji je kori%ten 1 procesijama na %to 1kaz1je rampa
koja vodi do prostorije.
;tropovi thalamoia s1 mon1mentalni i 1kra%eni s1 geometrijskim ornamentima i rozetama.
: sredini sjevernog stropa Bormirana je 1 k1pol1 koja sadrDi !iste sedam palnetarnih
!oDanstava s 31piterom 1 sredini i sve ovo je okr1Deno zodijakom. "ozmika priroda 2ela se
pojavlj1je 1 o!lik1 orla s ra%irenim krilima koji se izdvaja od zvijezda. ; lijeve strane se
nalazi stepeni%te koje vodi na krov.
31Dni thalamos je okr1Den s dva stepeni%ta, i slina konstr1kcija je naJena na !rojnim
hramovima ;irije, (i!anona > jordana.
3o% jedna orijentalna karakteristika je i to da peristil koji je okr1Divao cell1 nije imao krov
kao kod grkih hramova. Cella i peristil s1 imali svako pose!an svod, dok se terasa celle
izdizala iznad krova peristila. Crijedno je jo% spomen1ti prozore na celi i nepravilnost 1laza
koji se nalazi na d1Doj strani z!og j1Dnog thalamosa.
;trop peristila izmeJ1 1laza i vrata celle je djelomino rekonstr1iran i na njem1 se nalaze
< !oDanstva4 Agli!ol lijevo, 1 sredini harhi!ol, a desno Astarte ili 2elti 2elov1 s1pr1g1.
;t1povi peristila s1 imali korintske kapitele od !ronce. +ol1st1povi koji 1kra%avaj1 sjevern1
i j1Dn1 Basad1 imaj1 jonske kapitele %to 1kaz1je na ranij1 gradnj1.
-alo lijevo od celle nalazio se Drtveni !azen na ijoj desnoj strani se nalazi podij sa
stepeni%tem koje vodi do oltara na kojem s1 prino%ene Divotinjske Drtve. >zmeJ1 rampe i
oltara se nalaze ostaci velike sveane dvorane %to potvrJ1j1 !rojne tesserae.
;jeverni, istoni i j1Dni portici sastoje se od d1plih redova st1pova s prozorima koji
omog1Eavaj1 pogled na grad. apdni portik je imao samo jedan red st1pova , te s1 na
ra1%evinama vidljive stepenice koje s1 vodile na krov, dok je sam krov sl1Dio kao terasa.
Na konzolama st1pova s1 stajale stat1e poznatih graJana na %to 1kaz1j1 grki i palmirski
natpisi.
+rop.lae1m je imao troja glavna vrata koja s1 prema izvorima !ila o!loDena !ronzom.
Codila s1 do vesti!1la sa osam st1pova koji s1 zamijenjeni zidovima 11<2 ili 11<<.
S2"9*2/0
;t1povi j1Dnog portika zavr%avaj1 slavol1kom. ;am slavol1k je rekonstr1irao arhitekt
&o!ert Am. 19<0. godine. Nalazi se na mjest1 gdje 1lica kolonada skreEe j1Dno prema
2elovom hram1. $snova je 1 o!lik1 slova C tako da perspektiva ostaje ista sa svake
strane.
>ma centralni l1k koji s o!je strane ima niDi l1k. $vi niDi l1kovi na sjevernozapadnoj strani
nalazili s1 se ispod portika koji s1 1okvirivali svak1 stran1 1lice, dok s1 oni na j1gMzapad1
prestavljali dio trostr1kog l1ka. +relaz s jedne Basade na dr1g1 je 1raJen na slijedeEi nain.
Uvije Basade kreE1 iz iste toke iz toke slova C centralnog l1ka, 1daljenost meJ1
Basadama je dovoljno %iroka za prijelazni l1k koji postaje dio j1gozapadnog zida velikog
centralnog l1ka.
>znad l1kova zid je pod1pirao d1gako postolje za stat11 7konjanikaV8. +ostolje na malom
sjevernoistonom l1k1 ima ostatke grkog natpisa.
T'")"6
>skapanja s1 poela 19,2. godine a danas se vr%i resta1racija. Uatacija varira od a1tora do
a1tora. ;chl1m!erger ga stavlja 1 kraj 2. st. AU, dok ga -ichalo^sk. stavlja 1 prv1
polovic1 istog stoljeEa.
$rkestra je pol1kr1Dna s promjerom od 20 metara iznad koje se nalazi gledali%te.
Uanas je ostalo smao 9 redova podijeljenih 1 11 sekcija, no smatra se da je
gledali%te !ilo znaajno vi%lje.
+rednja strana pozornice je najvjerojatnije !ila mramorna i 1kra%ena s jedanaest sk1lpt1ra.
prednja strana scaenae ima troja vrata na pozornic1 s dodatkom jo% dvoje malih sa svake
strane. Centralona vrata 7porta rigia8 s1 najveEa i postavljena 1 eksedri, o!ino s1
pol1kr1Dna, no 1 ovom sl1aj1 ona s1 pol1ovalna. $vaj pol1oval je okr1Den s %est
slo!odnih st1pova. $snove ostala dvoja vrata s1 pravok1tne, a dr1ga dvoja manja iznad
imaj1 2 ni%e jedn1 iznad dr1ge. betiri st1pa 7mnogo veEa od dr1gih8 2 jedan iza dr1gog na
svakoj strani s1 okvirivali porta rigia %to je davalo izvjesno teDi%te centralnoj kompoziciji i
mnogo je vjerojatno da je isto ponovljeno na dr1gom kat1.
>za scaenae Brons vrat vode direktno na j1Dni portik velike kolonade.
T'6)6";W2*-
;astoji se od etiri neovisna p.lona svaki s etiri velika korintska st1pa od sivog granita
koja s1 postavljena na k1tovima kvadratne platBorme od 1? m
2
. ;vaki st1p je imao
identian1 platBorm1 i 1n1tar svake je stajala stat1a.
$staci samo jednog st1pa s1 naJeni dok je ostalih 1, napravljeno od !etona koji se
pod1dara 1 !oji i o!lik1. &ekonstr1irani s1 19'<. godine.
D$*02'#$%"-*9 0"&;
Navodno se nalazi na mjest1 eno!ijine palae iji ostaci jo% 1vijek nis1 pronaJeni.
Uioklecijanov kam se nalazi 1 zapadnom dijel1 +alm.re, koji se smatra najstarijim 1r!anim
centrom 1 +alm.ri. $vdje s1 naJeni ostaci nastam!i sa zidovima poligonalnog tipa datirani
1 kraj 1. st. zajedno sa st1pom s natpisom '0 AU. Na ovom podr1j1 s1 naJeni i !rojni
oltar s posvetom LNimenovanom !og1
,<
L.
: kamp se 1lazilo s :lice kolonada Uamaska
,0
kroz 1laz s tri l1ka koji se naziva
portapraetoria 1 zapadnom portik1 1lice i ova str1kt1ra se nalazila na starijoj graJevini. To
je !io 1laz 1 castra &omana i zapadno odatle vodila je glavna 1lica kampa Cia principalis
1okvirena porticima.
Na mjest1 gdje Cia principalis sijee Cia praetoria pod pravim k1tom nalazi se masivni
tetrap.lon 1 o!lik1 etverostr1kog l1ka
,,
.
:lica zavr%ava vrstom prop.laea koj1 je sagradio #ierocles. $vo je vodilo preko
mon1mentalnog stepeni%ta do dijela s oltarima koji je predstavljao 1vod 1 Tempie oB signa
koja je stajala na visokog podij1 koji je stajao na visokom podij1 ispred kojeg se naltio
portik s etiri monolitna korintska st1pa na stepeni%t1 od 1' stepenica. >za ovoga je naJen
zid hrama s krovom 1n1tar kojeg se nalazio #ol. oB #olies. T1 se nalazila i velika dvorana
'0 m d1gaka, 12 %iroka s !ogato 1kra%enim 1lazom prekop1ta celle. Na 1laz1 se nalazion
natpis koji imen1je ;osian1sa #ieroclesa kao graditelja kampa. ;a svake strane centralne
celle s1 se nalazile ostale prostorije 1 koje se 1lazilo kroz 1laze sa st1povima
,'
.
H6"& B""2 S?"&$-"
2aal ;hamin
,9
je gospodar ne!esa
,?
i ol1ja, te plodnosti koja proizilazi iz ki%a, izvora koji s1
p1stinj1 pretvorili 1 oaz1.
;am hram je jedan od rijetkih graJevina 1 +alm.ri koje s1 1 potp1nosti iskopane.
53
9on !ije ime je $auvijek bla%osovljeno" milosrdni i dobri9
54
6amascus colonnade street
55
Juadrapartire arch
56
pillared entrance
5)
:rema nekim autorima 3aal Shamaan
5*
u po!etku je najvjerojatnije bila bo7ica
;a sjevrne strane hrama nalazi se prostrano dvori%te sa sve etiri strane okr1Deno
porticima s kolonadama. Natpisi na st1povima da je gradnja zapoeta 2< AU, iako je
zapadni portik ponovo podign1t 2,9. AU za vrijeme vladavine $deanta
,9
.
+ose!no s1 zanimljivi kapiteli st1pova na zapadnom portik1. Uok s1 oni na j1g1, sjever1 i
istok1 korintski
'0
, oni na zapad1 osnovnim o!likom s1 korintski, no listovi akant1sa s1
zamijenjeni ne1kra%enim listovima lotosa
'1
. $vo 1kaz1je na trgovak1 i politik1
povezanost +alm.re s 5giptom, te egipatski k1lt1rni 1tjecaj.
: temeljima j1Dnog portika s1 pronaJeni temelji prostorije za !ankete
'2
koja je prema
natpisima podign1ta '9 AU i isto vrijeme kad se sjeverni portik poeo graditi. $va
prostorija je pre1reJena kad je sagraJen hram, te je j1Dni portik otvoren s o!je strane.
2liz1 temelja ove prostorije nalazi se st1p sa 1graviranom slikom, %to se rijetko moDe naEi.
6lava nedostaje i ostalo je dosta 1ni%teno, no moDe se vidjeti odjeEa. ; o!zirom na
injenic1 da je pleme 2eni -a)azin d1go !oravilo 1 prostor1 hrama
'<
ovo se pripis1je njima.
31Dno dvori%e je mnogo manje, no takoJer okr1Deno porticima s kolonadama. ;t1povi s1 1
helenistikom stil1 kao i oni na sjevernom dvori%t1. 3edan od st1pova sjevernog portika je
ponovno dign1t i na njem1 je naJen natpis iz 109. AU %to nam daje datacij1 ovog dijela
zgrade.
>zmeJ1 ta dva dvori%ta nalazio se sam hram 2aal ;hamina. #ram je imao portik sa %est
st1pova. >znad prednja etiri se nalazio pediment. ;t1p s lijeve strane nosi natpis iz 1<0.
AU
'0
, te spominje #adrijanov1 posjet1 +alm.ri. #ram ne stoji na na podij1, do njega s1
vodile samo dvije stepenice, %to je 1 sklad1 s orijentalnim tradicijama. 2oni zidovi s1
1kra%eni st1povima, te s1 imali prozore s pedimentima visoko na !onim zidovima.
$no %to ini pose!nim ovaj hram je 1n1tra%njost celle koja je !ogato 1kra%ena st1povima i
osvjetljena prozorima, a Basada ima portik s etiri korintska st1pa.
> ovaj hram je za vrijeme 2izanta pretvoren1 1 crkv1.
U&%')-*() P"2&W6'
:mjetnost +alm.re se moDe smjestiti 1 razdo!lje od 1.st pr. "r. do <. st. AU. Na prvi pogled
se ini grkoMrimskom no daljne pro1avanje otkriva sirijske, mezopotampske, iranske ,
>ndijske 1tijecaje %to se pose!no odnosi na reljeBe koji ostaj1 orijentalni i pod rimskom
ok1pacijom.
; dr1ge strane arhitekt1ra i 1r!anizam otkrivaj1 jake zapadne 1tjecaje. +lan grada je
grkoMrimski4 glavna 1lica sa st1povima koja prolazi kroz grad s istoka na zapad, agora,
teatar i k1pali%ta.
$riginalna palmirska 1mjetnost se ogleda 1 sk1lpt1ri koja je raJena 1 krenjak1 s planina
koje okr1D1j1 sam grad. 6lavna karakteristika palmirske sk1lpt1re je o!jektivnost. ;vaka
oso!a je prezentirana individ1alno.
+alm.ra je poznata po pogre!nim sk1lpt1rama, odnosno reljeNma
',
. $ve stat1e 7reljeN8 se
sastoje od stele koja nosi stat11 1mrlog. $va stela je sl1Dila za zatvaranje ni%e. $ni prikazi
na sarkoBazima i na panelima iznad istih, pokaz1j1 premin1log
''
1 leDeEem poloDaj1
'9
naslonjenog na lakt1, pored nog1 m1 sjedi s1pr1ga, a izmeJ1 njih stoje njihova djeca.
+onekad se na Basadi gro!ne k1le nalazila neka vrsta !alkona sa scenom !anketa iznad.
$vo se t1mai da pokojnik Deli da ga se pamti po sceni iz svakodnevnog Divota gdje je on
prikazan s pompom
'?
.
Neki reljeN pokaz1j1 pokojnika 1 pratnji sestre ili Dene, koja je prikazana kako plae s
r1kom koja dodir1je pokojnika s gestom Daljenja. +ak dr1gi reljeN prikaz1j1 majk1 okr1Den1
djecom koja se od odraslih razlik1j1 po tome %to s1 manja. : r1ci drDe groDJe ili ptic1
'9
;lika 14 +ogre!ni reljeB Dene 1 hiton1 i s himationom koji joj pokriva glav1 kao veo. Na
glavi ima i pokrivalo 1 o!lik1 t1r!ana i dijadem1 s viseEim nakitom. : 1%ima ima viseEe
5+
natpis na jednom stupu %a spominje kao kralja
6,
iako je li8e akantusa stili$irano u helenisti!kom stilu
61
isti detalj nala$imo i kod voluta" koje su ura'ene u helenisti!kom pojednostavljenom stilu
62
3anJuetin% chamber
63
to potvr'uju natpisi
64
ili 131- 26
65
Statue su ve$ane u$ podlo%u" pa ih $bo% to%a na$ivao relje#ima iako neki autori ih na$ivaju statuama
66
naj!e8e se prika$uje mukarac
6)
le7i na le7aju $a bankete
6*
ipak neki autori smatraju da ovo prika$uje %o$bu na dru%om 7ivotu
6+
posebno ako se radi samo o jednom djetetu
na1%nice. Na vrat1 ima dvije ogrlice4 jedna je sa diskom i srpom
90
. Na svakoj r1ci ima
nar1kvice, na prstenjak1 desne r1ke ima prsten i dva mala na malo prst1 lijeve r1ke. Na
hiton1 ima okr1gli !ro% s tri viseEa lanca. Na pozadini reljeBa, s desne strane glave, nalazi
se natpis na grkom.
;lika 24 +ogre!ni reljeB torza m1%karca ija je kosa s loknama. :sne i nos s1 o%teEeni.
>znad 1sana ima !rkove, te !rad1. Nosi hiton i himation preko lijevog ramena. : r1ci drDi
neidentiNciran o!jekt. Na malom prst1 lijeve r1ke ima prsten s peatnjakom. :%i m1 nis1 1
potp1nosti izraJene %to moDe 1kazivati na dodoavane detalja !ojom. Aramejski natpis se
nalazi 1 pozadini s desne glave.
: !ogatijim k1Eama +alm.re nailazimo na mozaike s prikazime iz mitologije. Hreske s1
manje konvencionalne, no na Dalost veEina je 1ni%tena, naroito one 1 hramovima i
k1Eama. Najpoznatija Breska je Breska orla
91
iz 6ro!nice tri !rata. Na pregradnom zid1 iste
gro!nice nalazi se slika #arion i njegove Dene
92
ispod vinove loze
9<
7slik<8. 3o% jedna
poznata Breska je Breska Uioniza koji sjedi ispod vinove loze koja raste iz kantarosa. ;ve
Breske s1 1raJene na glatkom sloj1 maltera i !ojama s metalnim oksidima. -noge Breske
s1 1 !iti o!ojeni crteDi s izraDenim kont1rama.
+ose!no je zanimljivo da se ponekad na reljeNma 71 pozadini8 esto javlja zastor te grane
palme sa svake strane. ;matra se da !i ovo tre!alo pretstavljati podjel1 izmeJ1 Divota i
smrti, no otvorena je i mog1Enost da predstavlja zastor iza kojeg se nalaze !oDanstva.
=. ;mirna
>. Al -ina
),
sunce i mjesec
)1
vjerovalo se da orao umrlo% nosi do sunca
)2
okrenuti su jedno dru%om
)3
vinova lo$a je simbol besmrtnosti
,