SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVJEST UMJETNOSTI

Katarina Juki

ABRAHAM I IZAK
Seminarski rad

Split,2013

SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVJEST UMJETNOSTI

Katarina Juki

ABRAHAM I IZAK
Seminarski rad

Kolegij: Ikonografija
Nositelji kolegija: dr.sc. Josip Belamari
dr.sc. Ivana apeta Raki,via asistentica

Split,2013

SADRAJ:

1. Saetak1
2. Kljune rijei...1
3. Uvod...1
4. Umjetnika djela Izakovog rtvovanja3
4.1.Rim(Stari vijek).3
4.2. Gotika(Srednji vijek)............................................................................3
4.3.Renesansa(Novi vijek)..4
4.4. Manirizam.. .6
4.5.Barok9
5. Zakljuak...12
6. Popis literature..13

1. Saetak
Tema ovog seminara je znaenje i simbolika Izakovog rtvovanja,poznate teme iz
Biblije(Stari Zavjet,Knjiga Potanka). Izakovo rtvovanje ima izvanredno vano mjesto u
kranskoj ikonografiji zbog svojih viestrukih veza i simbolikog znaenja a da bi otkrili
ta znaenja moramo promatrati umjetnost. Promatranje umjetnosti objanjava kako
temeljitije itati umjetniko djelo i razumjeti to je umjetnik htio postii.

2. Kljune rijei
Aneo,ovan,Izak,trnje,grm,magarac.

3. Uvod
Bog trai Abrahama da mu rtvuje svoga sina jedinca,Izaka. Abraham 1Bogu odgovara
vjerom i posluhom(Post 22,1-19):natovarivi drva na magarca s dvojicom sluga i Izakom
odlazi prema mjestu odreenom za rtvovanje. U podnoju Abraham ostavlja
sluge,premjeta teret na Izaka i popevi se na brdo vee sina na rtvenik. No,kad je
zamahnuo noem,aneo ga sprjeava govorei mu da je bila dovoljna njegova predanost
Bogu,pa mu pokazuje ovna u grmu kojeg e prikazati kao rtvu.
Ikonografija poznaje sve faze ovog dramatinog dogaaja,punog slikovitih prikaza ali se
uredotouje na sam pokuaj rtvovanja Izaka. U seminaru e kroz izbor slikarskih djela
kroz umjetniko povijesna razdoblja biti objanjena razliita umjetnika djela(razliita
veliina,boja,perspektiva,svjetlo i sjena) koja su vezana upravo istom tom temom i u
kojima likovi nose isto simboliko znaenje. Shvatimo li simbole djela,zato i kako je
umjetnik stvorio djelo vie emo uivati u njemu i cijeniti ga.
Abrahamova rtva simbol je Kristove2 rtve na kriu ,a ujedno i euharistije.Izak , koji na
svojim leima, nosi drva za rtvu simbol je Krista koji na svojim leima nosi kri na
kojem e biti rtvovan. Ovan ili janje ,rtvovan kao zamjena za Izaka,simbol je Krista
1

Abraham je prema Bibliji praotac idovskog naroda, a smjeta se u razdoblje izmeu 2000. i 1300. pr. Kr.

Pripada mu povlateno mjesto u tzv. povijesti spasenja. Podatke o njemu daju samo religijski spisi. Svi podaci o
Abrahamu nalaze se u Bibliji(Stari Zavjet,Knjiga postanka 22,1-19)
2

Tako Krist bijae Izak ,kad je nosio drva za vlastitu rtvu(usp. Post 22,6)

rtvovanog za nae grijehe. Grm u koji je ovan bio zapleten je simbol Krista na kriu.
Trnje grma jest trnje na trnovoj kruni Kristovoj. Magarac koji nosi teret za rtvu jest
sinagoga koja prenosi Boju rije.

4. Umjetnika djela Izakovog rtvovanja

4.1.Rim(Stari vijek)
U ovoj fresci iz Rima ,nastaloj 320.god. Abraham podie svoj ma da rtvuje sina
svoga. Tradicionalna ikonografska scena prikazuje rtveni oltar s goruom vatrom i
ovana kojeg je Bog predvidio za rtvu umjesto Izaka . Na slici lijevo vidimo da
nedostaje Abrahamova ruka. Ispod te scene je prikaz sluge s magarcem.

Slika 1,The Sacrifice of Isaac,Catacombs of via Latina,Rome

4.2.Gotika(Srednji vijek)
James Mills posvetio je svoj ivot dokumentaciji i ikonografskoj analizi srednjovjekovnih
slika danskih crkvi. Jedne od tih djela su i prikazi rtvovanja Izaka.
Kikerup c.1350.-Slika prikazuje Abrahama kojemu je dignuta desna ruka u namjeri da
ubije svog sina, dok ga lijevom rukom dri za kosu. Izak klei i dri ruke sklopljene u
molitvi. Desno je prikazana rtvena vatra.
Tirsted c. 1400-U centru slike je Abraham koji podie ma ali aneo koji se nalazi iznad
stabla dri Abrahamovu ruku . Izak je na koljenima,ruke su mu sklopljene u molitvu.
Imamo i prizor ovna koji se zapleo u grm i prizor plamenova u okviru oltara.

Slika 2, Kirkerup c.1350. Sacrifice of Isaac

Slika 3, Tirsted c.1400. Sacrifice of Isaac

4.3. Renesansa(Novi vijek)

Pobijedivi Brunallescija 3i jo petoricu na natjecanju firentinskog Ceha tekstilnih

uvoznika Lorenzo Ghilberti 4je kao nagradu dobio priliku dekoriranje Sj.vrata gradske
krstionice. Trebale su mu 23 godine da zavri reljef za par bronanih vratnih krila. Bio
je tako uspjean da je Ceh naruio i par vratnih krila za Istoni ulaz. Oblikujui
Istona vrata Ghilberti se odmakao od gotikih korijena i postao predvodnikom
renesansne primjene perspektive. Pobjedniki rad za ureenje Sjevernih vrata bio je
Izakovo rtvovanje.
Ghilberti je odluio organizirati svoju kompoziciju oko jedne kosine,stjenovitog
stupa,barijere izmeu zemaljskog prostora gdje smjeta dvojicu sluga,magarca i guter
i prostora boanske radnje. Ovim djelom je umjetnost bronce savreno svladana,djelo
je izliveno od jednog komada.
Nasuprot Ghilbertija ,Brunallesci smjeta scenu unutar trokuta. U podnoju su dvojica
sluga pogrbljenih lea. Na vrhu je Abraham ispruenih ruku i tijela,vrsto dri Izaka
za kosu ,dok boanski vjetar vijori njegovu togu. Na lijevoj strani je aneo koji dri
Abrahamovu ruku pokazujui mu ovna za rtvovanje. Igra ruku i dramatini pogledi
daju sceni veliku napetost. Tehnika je manje inovativna od Ghilbertijeve jer je svaki

Filippo Brunelleschi (Firenca, 1377. Firenca 16. travnja 1446.) je bio talijanski kipar i arhitekt,

prvi renesansni arhitekt i umjetnik koji je znanstveno pojasnio i opisao linearnu perspektivu.
4

Lorenzo Ghiberti (pravog imena Lorenzo di Cione di Ser Buonaccorso), talijanski kipar, zlatar, graditelj, slikar

i pisac (Firenca, 1375. Firenca, 1. prosinca 1455.). Znaajan majstor firentinske bronane plastike u prvoj
polovici 15. st., te sinteze gotike i renesanse inspirirane antikom.

dio bio posebno izliven pa fiksiran na bronanu plou no fino poliranje i najmanjeg
detalja ipak daje veliku vjetinu tehnike niskog reljefa.

Slika 4 ,Lorenzo Ghilberti,1401-1402.

Muzej Bagello,Firenza

Slika 5,Filippo Brunallesci,1401-1402.

Muzej Bagello,Firenza

Donatello5 je za zvonik Santa Marija del Fiore napravio tri skulpture od kojih jedan
prikazuje Abrahama i Izaka. Dramatian trenutak Donatello je naznaio u rotaciji
Abrahamove glave koja se okree od stvarnog procesa rtvovanja.

Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386.

Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antikim idealima.

Slika 6, c.1418. Museo dell'Opera del Duomo,Firenza

4.4..Manirizam
rtvovanje Izakovo Andrea del Sartro6 nastalo je 1527. godine. Djelo je nedovreno
zbog premiljanja umjetnika o poloaju anela na slici. Abrahama je pokazao kao
junaka koji je odjeven u crveni,raskoni plat sa napetim licem,negdje izmeu
propitkivanja,tjeskobe,iznenaenja i olakanja. Njegova skupa odjea i emocije ine
ga herojskim. Izak ima izravan kontakt oima s gledateljem a to renesansa nebi
shvatila. Izakovu golotinju ak ni ne osjeamo. Slikar je prikazao herojski akt,Izak sa
irokim ramenima i vrsto definiranim miiima. Manirizam kroz golotinju govori o
svojoj samosvijesti i drugaijim vrijednostima u odnosu na prola razdoblja. Andrea
identificira Izaka sa drugom herojskom rtvom,Kristovom. Izak klei na kamenom
postolju,njegovom rtvenom oltaru koje podsjea na Kristov grob. S desne strane
moemo uoiti drvo koje ima oblik kria a u blizini njega nejasnu siluetu,poput
uskrslog Krista. Promotrimo li bolje sliku uoit emo i obrise konja,i ljudski lik,koji,
kao da ima problema sa snom.

Andrea del Sarto, pravog imena Andrea d'Agnolo (Firenca 16.srpnja 1486. Firenca,29.rujna 1531.) bio

je talijanski slikar; najistaknutiji majstor firentinske visoke renesanse

Slika 7,Andrea del Sarto, c.1527,Sacrifice of Isaac

Vezellio Tiziano 7je stvorio tri stropne slike(Izakovo rtvovanje,Kain i Abel,David i

Golijat),za strop Santo Spirito u Isoli(sada u sakristiji Santa Marija della salute u
Veneciji )karakteristike slike su spiralno kretanje i likovi postavljeni u dijagonalu. U
tim karakteristikama vidimo manirizam na vrhuncu.

Slika 8,Titian,Sacrifice of Isaac

Tizian je bio jedan od najsvestranijih slikara, podjednako vjet u portretima kao i u pejzaima (dva motiva koja

su ga proslavila), mitolokim i vjerskim temama. Najvaniji je i najutjecajniji umjetnik na prijelazu iz renesanse

u barok.

Alonso Beruguette8 jedan je od bitnih panjolskih slikara. Jedno od njegovih bitnih

djela je i kip Izakovog rtvovanja.Abraham se pojavljuje s jednom nogom naprijed
,odmarajui svoju teinu na jednoj nozi. Miii su mu napeti i spreman je poduzeti
akciju to se vidi po njegovim rukama kojima dri Izaka te se tako stvara dinamika i
dojam pokretljivosti. Lice mu odaje izraz boli i patnje,njegova su usta lagano otvorena
i kao da moli,vapi. U njegovim oima gotovo se moe proitati bol i bijes. Brada je
detaljno obraena i kao realna. Izak je takoer napet,lice mu odraava bol i patnju te
gotovo kao da plae.

Slika 9,Alonso Bergutte,Sacrifice of Isaac

Alonso Gonzlez Berruguete kastiljanski je kipar,sin poznatog slikara,Pedra Bergutte. Jedan je od bitnih

linosti panjolske renesanse

4.4. Barok
Carravagio je bio talijanski slikar,zaetnik baroka i prvi pravi otac tog pravca.U svojoj
prvoj verziji Izakovog rtvovanja kombinira nagovjetaj uasa s pastoralnom
ljepotom. Svjetlo usmjerava gledatelja na prizore poevi s desna na lijevo. Od
anelove lijeve ruke koja pokaziva na Abrahamovo lice do Izakovog desnog
ramena,preko njegova prestravljenog lica sve do poslunog ovna. U prvom planu je
otar no koji se istie na svjetlosti.

Slika 10,Carravagio,1603.,Florence

Domenichino je bio talijanski barokni slikar. Takoer mu je jedna od tema slikanja

bila Izakovo rtvovanje. Abraham ,glavni lik dominira svojom bogatom plavom i
crvenom odorom.

Slika 11,Domenichino,Museo del Padro,Madrid

Cigoli je bio talijanski slikar i arhitekt ranog baroka.Iako je njegovo djelo rtvovanje
Izakovo nastalo u Rimu 1607.god.jasno podsjea na firentinsku tradiciju Ghibertija i
Andrea del Sarto. Slika oskudijeva dramatine napetosti. Abrahamova velika crvena
haljina je suprotnost neokaljanom tijelu Izaka. Kad je slika bila kritizirana zbog
seksualnog sadraja kardinal je obranio umjetnika rekavi da je slika proizvod
njegovih emocija a za drukije poglede krivi su sami gledatelji.

Slika 12,c.1607.,Galerija Palatina,Florence

Rembrandt je jedan od najpoznatijih svjetskih slikara. Njegovo je jedno od rijetkih

imena koje je sinonim za umjetnika. Svoje djelo rtvovanje Izaka je prikazao
drugaije od ostalih te je Abrahama prikazao kao onoga koji stvarno eli sinovljevu
smrt. Djelo je nastalo 1635.godine. Nebesko svijetlo ne pada na Abrahama nego na
Izaka. Iz slike moemo iitati da Izak nije bio spreman na ubojstvo,ve otac vri
nasilje nad njim. Abrahamova je ruka na djeakovom licu-on ne moe disati ni vikati a
njegovo tijelo se previja od uasa. Rembrandovu sliku moemo usporediti sa
Caraviggovom jer je i u njegovoj slici Abraham nasilan. Takoer je i Caraviggov Izak
prikazan gol kao i Rembrandov . No razlika je u Abrahamovom izrazu lica,dok je kod
Caravigga Abraham bez emocija Rembrandt ga je prikazao kao varalicu koja je
ispustila no na iznenaenje anelova dolaska. Zanimljive na ovoj slici su i ruke
anela i Abrahama. Ruka kojom Abraham dri Izaka je poprilino masivna a i ruka
koja dri no je mona,odluna. Te dvije ruke je gotovo nemogue spojiti sa starou
Abrahama. Aneo je stiskao Abrahamov zglob takoer snano,to nam predouju
tamne mrlje izmeu prstiju,a druga ruka prema nebu mu je graciozna ,malena.

10

Slika 13,Rembrandt,Sacrifice of Isaac(1635),Hermitage,St.Petersbug

Ovu je sliku Benkovi radio za dvorac Pommersfelden u Njemakoj, a u Galeriju je

dola preko Francuske (iz dvorca je odnesena kao dio ratnoga plijena Napoleonovih
vojnika) i Engleske (kupljena je u aukcijskoj kui Sotheby), zahvaljujui Drutvu
prijatelja Strossmayerove galerije, koje ju je godine 1936. napokon smjestilo u Zagreb.
Tipino barokna kompozicijska linija.
Kompoziciju ine tri figure - aneo, Abraham i Izak. Sve tri su povezane dominantnim
spiralnim kompozicijskim tijekom masa. Koncentracija pozornosti na Izakovu nagom
tijelu, njegova izloenost i svjetlosna naglaenost upuuje na djeaka kao rtvu.
Sljedei svjetlosni naglasak vodi nas do Abrahamove glave. Na njoj je maestralno,
pastoznim potezima kista portretirana staraka glava, iznurena tekom odlukom o rtvi
vlastita prvoroenca, a do nje zlosutno je obasjan vrak noa. Ta tri svjetlosno
naglaena dijela - Izakovo tijelo, Abrahamova glava i vrh noa - tri su glavna motiva
starozavjetne drame. Tek kada je putem svjetlosnih istaka Benkovi stvorio napetost
teme i kad smo ve u nju uvedeni, vidimo u polusjeni spasonosnu ruku anela koja
zaustavlja Abrahamovu desnicu, a lijevom pokazuje uvis, prema Bogu, objanjavajui
tom gestom odakle dolazi i tko ga alje.

11

Slika 14,Frederik pl.Benkovi,Sacrifice of Isaac

5. Zakljuak
Ovaj seminarski rad pomogao mi je da shvatim koliko je umjetnost orginalana i zahtjevna
u toj svojoj jednostavnosti. Svaki obris na slici ima svoje znaenje i namjeru umjetnika.
Umjetnici u svojim djelima nama priaju priu koja e nam pomoi poblie shvatiti neki
dogaaj,o nama ovisi znamo li paljivo sluati umjetnike. Shvatimo li znaenje i
namjenu umjetnika vie emo cijeniti i uivati u umjetnikom djelu. Iz iscrpne
enciklopedije, koja biljei razvoj umjetnosti od antike pa sve do dvadesetog stoljea,
zapamtila sam jednu reenicu koja po meni sadri bit umjetnosti:Umjetnost ne
reproducira vidljivo,ona stvara vidljivim

12

6. Popis literature
Badurina,2006.
ANELKO BADURINA,Leksikon ikonografije,liturgike i simbolike zapadnog kranstva,
V. izdanje,Zagreb,2006.

Jozi,2009.
BRANKO JOZI,Rije u slici,Split 2009.

Larousse,2003
LAROUSSE,Povijest umjetnosti,(ur.) Claude Frontisi,2003.

Mozaik knjiga,2012.
Umjetnost,velika ilustrirana enciklopedija,(ur.) Andrew Graham-Dixton,travanj 2012.

Novi list,1995
Umjetnost,(ur.) ,Miljenko Marin
http://www.textweek.com/art/abraham_and_isaac.htm
http://www.slideshare.net/hanialhaj94/early-christain
http://www.wga.hu/html_m/d/donatell/1_early/duomo/6isaac_1.html
http://www.haberarts.com/ohiony.htm
http://www.wga.hu/html_m/t/tiziano/01b/4isaac.html
http://www.wga.hu/html_m/b/berrugue/alonso/cisaac.html
http://www.wga.hu/html_m/c/caravagg/06/33isaac.html
http://www.wga.hu/html_m/d/domenich/sacrific.html
http://www.wga.hu/frames-e.html?/html/c/cigoli/isaac.html
http://www.almissa.com/federicobenkovich.htm

13

14