Savremene knjievne teorije

Ljetni semestar 2013

20.6.2013.
Nisveta Hodi

Analiza linosti: Holden Caufield

U ovom eseju, koji je psihoanalitikog karaktera, glavni zadatak je odgovoriti na pitanje zato
Holden Caufield nije htio odrasti.
Holden Caufield, glavni junak romana Lovac u itu, pisca Jerome Salingera, je jedan od
najzanimljivijih i najzbunjenijih likova u povijesti knjievnosti. Roman Lovac u itu je
komponiran kao ispovijest u prvom licu i upravo to pripovijedanje slui karakterizaciji
glavnog junaka. U sreditu romana se nalaze Holdenova svijest i podsvijest, te je fabula
reducirana s ciljem prikazivanja psiholokog stanja glavnog junaka.
Lik Holdena prikazuje tinejdera koji je inteligentniji nego mu godine govore, ima vlastite
probleme i ve formiran pogled na svijet. Iako pomalo problematian, pokazuje znakove
razumnosti i misli da mu svijet ne moe pruiti ono to on eli.
Da bi se razumjela Holdenova linost potrebno je ukratko rei neto o samoj radnji romana.
Roman nedvojbeno ima najbolji uvod koji e neki roman imati: "If you really want to hear
about it, the first thing you'll probably want to know is where I was born, and what my lousy
childhood was like, and how my parents were occupied and all before they had me, and all
that David Copperfield kind of crap, but I don't feel like going into it, if you want to know the
truth."1
Sedamnaestogodinjak iz New Yorka je smjeten u nekoj vrsti psihijatrijske klinike i
rekonstruira dogaaje oko Boia prole godine. Rastao je u relativno dobrom okruenju,
pored oca pravnika koji je mlatio dosta novca, divne majke te sa sestrom i bratom. Njegovi
problemi zapoinju smru njegovog brata kojem je dijagnosticirana leukemija. Svoj bijes
zbog tog dogaaja je iskalio razbijajui sve prozore u garai samo zbog pakla u kojem se
naao. Sebe krivi za tu smrt, i iz te krivnje se raa osjetljivot koja se u rijetkim trenutcima
pokazuje. Negira smrt traei panju. Holden bjei od kue i postaje problematian. U ivotu
mu je ponajvie nedostajala vrsta roditeljska ruka da ga smiri.

"Ako stvarno eli ovo itati, vjerovatno e htjeti znati gdje sam roen, kako jadno djetinjstvo sam imao, ta
su mi roditelji radili prije nego su mene odluili napraviti, i takva David Koperfildska sranja, ali da iskren budem,
neu o tome. (slobodan prijevod)

Savremene knjievne teorije

Ljetni semestar 2013
20.6.2013.
Nisveta Hodi

Ve u prva dva poglavlja otkrivamo kako je neodgovoran. Po etvrti put biva izbaen iz kole
u kojoj se nije pronalazio ponajvie jer je smatrao da ima neto truhlo u kolskom sistemu.
Ni sam ne zna gdje ide jer ne eli da se vrati svojim roditeljima, a koji ga oekuju za par dana.
Njegova neodgovornost se oituje i u jednostavnoj reenici Ovo je etvrta kola iz koje sam
izbaen., kada ga profesor Spencer pita kako e mu roditelji reagovati kada uju. Bilo mu je
svejedno i elio je uzeti nekakav odmor od svega. Odlazi u muzeje, barove, pljakaju ga,
tuku, opija se i poziva nepoznate djevojke samo kako bi uivao panju. Dok boravi u hotelu
ponuene su mu usluge prostitutke Sunny s kojom se ne snalazi, te doivljava veliko
ponienje. Holden luta ulicama New Yorka. Nakon dugog razmiljanja odlazi u roditeljski
stan da vidi sestru Phoebe koja odmah zakljuuje da je Holden izbaen iz kole, te mu govori
o vanosti kole dok on negira sve to ona govori. Po povratku roditelja, neprimjetno se
iskrada iz stana i odlazi kod biveg profesora Antolinija kod kojeg dolazi u dodir sa svijetom
homoseksualnosti pred kojim bjei na kolodvor Grand Central. Holden donosi odluku da
pobjegne sa Sally za koju je rekao da ne uiva u njenom drutvu, ali joj govori kako ju voli i
eli s njom pobjei. Nakon te odluke o bijegu nalazi se sa sestrom i to druenje utie da
promijeni odluku te bira da bude takav neki lovac itu..
Iz ovog kratkog sadraja romana oito je da je Holden, momak visok metar i osamdeset
sedam, svijetle kose, neobinog svjetonazora, neprilagoen, preosjetljiv i buntovan djeak u
pubertetu fiziki odrastao a psihiki djetinjasto iskren. Uplaen i uasnut licemjerjem i
ljudskim karakterom pokuava ostati dijete u svijetu odraslih. Najvie ga mui to se ljudi
meusobno razdvajaju: Svako bi htio da bude kao oni, a niko ti ne kae da bude svoj.
Siromahe smeta kad si meu njima bogat, katolici bi htjeli da bude katolik, ako si muko
mora razgovarati o sportu i novcu, a ako si ensko o modi ili ogovaranju. U svoj toj
izgubljenosti oituje se njegov herojski idealizam, da bude uvar djece koja se igraju u
poljima ita, a ne advokat kakav bi njegov otac htio da on bude.
Holden se opire svijetu odraslih, mada je po njegovim rijeima on ve zakoraio u nj.
Njegove brige ukljuuju elja za neovisnou, ali i elja za bezbrinou, te seksualnost koja
mui tipinog tinejdera. Borei se sa vlastitom depresijom i neodlunou zapada u probleme
sa drutvom. Za Holdena je svijet odraslih laan, ali se on sam nalazi u tom svijetu i bori se

Savremene knjievne teorije

Ljetni semestar 2013
20.6.2013.
Nisveta Hodi

sam sa sobom pa kroz njegovo pripovijedanje vidimo kako taj svijet odrasli vrijea ono
djetinjasto u njemu.
Ve je spomenuto da je Holden psihiki zreo za svoje godine i ta njegova savjest se pojavi u
zavisnosti od situacije. Dok se bori da sauva ono djetinjasto u sebi muku mui sa
samostalnou. Kao simbol te neovisnosti i jedinstvenosti nosi crveni eir. Nosei taj eir
eli pokazati svijetu da je bolji od svih kojih ga gledaju i da stoga oni ne moraju i nemaju
pravo da mu se obraaju. On eli da ima to manje beskorisnih glupih razgovora sa bilo
kim. Iz ovog vidimo da je Holden i sam lanjak, razgovara sa sluajnim prolaznicima a
eli da se odstrani od drutva. Neugodno iskustvo koje ga je zadesilo je ponajvie uticalo na to
da se zatvori u sebe i postane ukoen kao da je u muzeju. Holden se plaio razgovora sa
drugim ljudima, jer se bojao da ga ne povrijede i ne ostave slomljenog. Bio je posebna vrsta
usamljenog momka. Inae su takvi srameljivi i skrivaju se od svih, a on je priznavao da je
usamljen i da se plai ljudskog dodira ali je trao k ljudima. Njegova usamljenost i izolacija
iz drutva mu nanose bol, kad je nekog upoznavao nije u njemu traio dobre strane nego mane
koje bi gasile ljubav koju prema ljudima osjea. Nemoan je da pokae ljubav jer mu je ljubav
oduzela smrt. Boji se ljubavi i ustvari je depresivan i tuan dok nosi osmijeh na licu.
Smatrao je da je iskrena ljubav seks, a na kraju je i sam seks poistovjetio sa neim prljavim.
Na trenutke eli da ga smatraju seksualno zrelim a kad se nae u situaciji da tu zrelost pokae
tad mu savjest proradi i zakae. Zasramio se i ismijavao Sally kada mu je ona predloila da joj
zada kraljevsku bol u stranjicu. Dok je dosaivao Luce pitanjima o seksu zgrozio se nad
samim inom kad se naao u situaciji da izgubi nevinost. Traio je drutvo prostitutke, a kad
se naao nasamo s njom, ono djetinjasto u njemu je proradilo, zacrvenio se kad mu je sjela u
krilo te je ubrzo naao izgovor zato ne moe da ima odnos s njom i ponudio joj novac iako se
nita nije desilo. udio je za razgovorom a ona mu to nije mogla priutiti. Ona je imala
zadatak i za taj zadatak je traila vie novca to je on odbio. Te veeri ne samo da je doivio
udarac nemoi nego ga je njen svodnik izudarao jer joj nije platio usluge. Jo jednom se
razoarao u ljubav i zatvorio se u svoju ahuru. Poelio je da promijeni sebe i svoj ivot a
mislio je da e se to desiti kad izgubi nevinost. Nevinou nije smatrao ono to se gubi inom
seksa. Za njega je nevinost bila bezuvjetna ljubav prema bratu koju mu je smrt ukrala. Nije
mogao pronai pravu ljubav u svijetu lanjaka koji ga okruuje.
3

Savremene knjievne teorije

Ljetni semestar 2013
20.6.2013.
Nisveta Hodi

Holden je bio svjestan da je ivot igra, kako mu je i profesor Spencer rekao, ali ta igra ima
pravila koja on ne podrava i ne ivi po njima. eli da je ivot muzej, jer u muzeju sve stoji
na svom mjestu, niko nita ne dira niko nije razliit. Ovom izjavom potvruje da se ne
zna nositi sa svijetom i promjenama koje se svakodnevno deavaju. Ne eli biti u dodiru ljudi
nego biti statian, u tiini i ne mijenjati se. Holden sanja o tome da svijet uhvati i zaustavi pa
se otud javlja i elja da bude takav neki lovac u itu, da spasi djecu koja dou na rub
provalije i da ih uhvati kad krenu u svijet odraslih. S druge strane to je nemogue, jer djeca ne
bi htjela da se oko njih mota neki nepoznati tinejder, a toga je i sam Holden svjestan pa kae:
ne znam da li me ele oko sebe, pa ih putam na miru. U toj neodlunosti da li da se
uplete u svijet djece ili da ostane gdje jeste oslikava se Holdenova nemogunost da razlui
ta je san a ta java. Za njega je sve osim Phoebe, Allie i njega samog bilo lanjak.
Nemoan da se nosi sa obavezama i dunostima tinejdera izgubio se u lanom svijetu
odraslih, u svijetu u kojem ljudi se koluju da postanu neko a na kraju zavre kao niko, u
svijetu u kojem je pokretaka snaga novac a ljubav je umrla.
Holden nije htio odrasti iz jednog jedinog razloga, a taj razlog je bol koju nosi svijet odraslih.
Za njega je svijet djetinjstva nosio jednu bol, bol koju osjea ovjek koji se u sebe zatvara i
iskljuuje osjeanja; a svijet odraslih je nosio bol rizika od otvaranja srca ljudima koji su
cinini i mogu srce slomiti.
Iako nije htio odrasti Holden je bio prisiljen da odraste, smrt s kojom se susreo odvukla ga je
preko provalije.
ezdeset godina nakon objavljivanja romana tinejderi diljem svijeta se poistovjeuju sa
Holdenom jer se problemi s kojima se on susreo ne mijenjaju, moda ba zato to on nije
postao takav neki lovac u itu pa da hvata djecu nad provalijom koja vodi u svijet
odraslih.

Savremene knjievne teorije

Ljetni semestar 2013
20.6.2013.
Nisveta Hodi

Izvor
Salinger, J.D., The Catcher in the Rye, izdanje na engleskom jeziku