Hrvatsko katoliko sveuilite

Studijski odjel povijesti

Ilica 242, Zagreb

Nikolina Domovi

Atenska Akropola
(seminarski rad iz predmeta Povijest Grke i Rima)

Sinia Bili - Dujmui, doc. dr. sc.

(mentor)

Zagreb, 2014.

1. Uvod
Tema ovog seminara je Atenska Akropola, koja je od samog poetka gradnje bila, pa sve
do dananjih dana i ostala prvi i najprepoznatljivi simbol Atene, ali i cijele Grke. Takoer,
Atenska Akropola slovi kao jedno od najposjeenijih arheolokih mjesta na svijetu. Kroz
stoljea bila je najposjeenije mjesto hodoaa za sve pjesnike, umjetnike, povjesniare,
mislioce i druge znatieljnike. Zadatak ovog seminara bio je provesti kroz povijest nastanka
same Akropole i nastanka najimpozantnijih graevina od kojih su se neke sauvale sve do
danas. Seminar sam koncipirala tako da sam ukratko prvo opisala najraniju povijest Akropole,
tj. same povrine na kojoj je ona nastala. Nakon toga, krenula sam s opisom prvih graevina
na Akropoli. Prvo sam opisala i neto rekla o Partenonu, najmonumentalnijoj graevini na
Akropoli, nakon kojeg sam spomenula hram Rome i Augusta, koji se nalazi nedaleko od ulaza
u Partenon. Druga graevina koja je izgraena odmah poslije Partenona su Propileji,
monumentalna vrata koja se nalaze na samom ulazu na Akropolu, a iza kojih se nalazio veliki
bronani kip Atene Prmahos. Slijedi opis hrama Atene Nike i Erehtejona. U zasebnom
poglavlju opisala sam kasniju povijest Akropole, tj. graevina koje su opisane prije. Na kraju
seminara dodala sam nekoliko zanimljivosti koje sam pronala u literaturi te sam ukratko
opisala novoizgraeni Akropolski muzej u kojemu se uvaju zdanja s Akropole koje je trebalo
zatiti. I na samom kraju seminara slijedi zakljuak.

2. Rana povijest Atenske Akropole

Atenska Akropola (Gornji grad) vapnenasta je uzvisina i najvii breuljak u gradu
Ateni. Izduenog je i uskog oblika, a prua se na tri hektara i na 156 metara nadmorske visine.
Kao takva pruala je trajne uvjete za naseljavanje, a na sjevernom obronku bio je izvor vode,1
tako da je bila naseljena ve u mlae kameno doba, oko 4000. godine prije Krista.2 Na
Akropoli je u 2. tisuljeu bila podignuta palaa mikenskog kralja,3 a oko 1500. godine prije
Krista Akropolu naseljavaju Indoeuropljani, grka plemena Ahejci i Jonjani. Ve u 14.
stoljeu prije Krista Akropola dobiva zidine, a u 13. stoljeu prije Krista grade se vri tzv.
kiklopski zidovi. Te zidove zovu i pelazgiki zidovi jer su navodno gradili Pelazgi, prastari
stanovnici Grke.4 Meutim, te zidove su Atenjani oko 510. godine prije Krista po uputi
Delfijskog proroita sruili. U 6. stoljeu prije Krista, za vrijeme Pizistrata, pretpostavlja se
da je bio sagraen jedan vei hram. Mnogi znanstvenici se spore koji bi to hram bio. Neki
smatraju da je to bio hram Hekatompedon - hram dug sto stopa, a drugi da je to bio hram
Atene Polijade, koji je nastao u vremenu izmeu antikog svetita Atene i Erehtejona te
Periklova Partenona. Pred perzijsku navalu, 480. godine prije Krista, Atenini sveenici i neki
graani, koji se nisu povukli na otoke, namjesto starog zida oko Akropole napravili su drveni
zid. Meutim, Perzijanci su se uspjeli popeti na Akropolu te je Kserkso dao grad razoriti i
spaliti, a nije tedio ni hramove na Akropoli. Nakon pobjede nad Perzijancima krenula je
obnova i uljepavanje Akropole.5 Na Periklovu inicijativu, krenulo se u obnovu stare tvrave
kao svetita, u kojem e se obavljati atenske dravne svetkovine. Taj veliki umjetniki
zadatak preuzeli su kipar Fidija i graditelj Iktin, koji su uz sebe imali brojne suradnike i
pomagae.6
Godine 454. prije Krista saveznika blagajna je prenesena s otoka Dela u Atenu te je tako
Atena stekla financijske mogunosti kakve do tada nije imala ni jedna pojedinana grka
drava, te se pristupilo obnavljanju Akropole. Nekoliko godina kasnije, tonije 447. godine
prije Krista, radovi su zapoeli i izvodili su se brzinom koja do tada nije bila poznata u
grkom graditeljstvu. Kako Plutarh, starogrki povijesniar, biografi i esejist, pria: Tako su
se ta djela dizala, divna svojom veliinom, a nenadmaena oblikom i ljepotom. Majstori su se
natjecali da bi obrtniki posao nadmaivali vjetakim izraivanjem. Ali najudnija bijae
1

Pasini, 2004.: 52.

Mesari, 1999.: 44.
3
Cravetto, 2007.: 448.
4
Pasini, 2004.: 52. 53.
5
Isto: 53.
6
www.matica.hr/media/pdf_knjige/623/Katicic43-59.pdf: 49.
2

brzina.7 Takoer, za kvalitetnija zdanja na Akropoli poeo se upotrebljavati skupocjeni

mramor s oblinjeg brda Pentelikona.8

3. Partenon
Za poetak gradnje na Akropoli, novi veliki hram posveen boici Ateni, trebao je
zamijeniti stari Hekatompedon. Atenjani su svoju zatitnicu grada, Atenu, u svetom tovanju
zvali Parthnos (djevica) te po njenom kipu, Atene Parthnos, hram i nazvan Partenon.9
Prvi puta je naziv Partenon upotrjebljen za graevinu, koju je dao sagraditi Periklo, u
Demostenovu govoru iz 355. godine prije Krista.10
Na junoj strani Akropole nalazi se Partenon, a njegov pravi ulaz je s istoka. Sagraen je
na temeljima starih hramova za vladavine Perikla, a gradio se od 447. do 438. godine prije
Krista, te je za njega upotrebljavan bijeli mramor s Pentelikona. Rad je bio povjeren
arhitektima Iktinu i Kalikratu, dok je kipar Fidija nadgledavao itavu djelatnost, ali je bio
zaduen i za skulpturalni ukras hrama.11 U Partenonu su skupljena sva dotadanja iskustva
grkog graditeljstva i u njemu su ujedinjeni svi elementi dvaju glavnih stilova grke
arhitekture. Meutim, prevladava dorski pa su po njegovim pravilima i oblikovani svi bitni
dijelovi hrama: njegova podloga, stupovi i krovna konstrukcija,12 dok se unutranji raspored
hrama razlikuje od uobiajene podjele dorskih hramova na tri dijela. Unutar hrama nalaze se
samo dvije prostorije koje su meusobno odvojene zidom bez prolaza. Vea prostorija
okrenuta je prema istoku i predstavljala je svetite, dok druga, manja prostorija, okrenuta je
prema zapadu, prema Propilejima i sluila je kao riznica. U sredinjem prostoru vee
prostorije nalazio se kip Atene Parthnos, kojeg je izradio Fidija od slonove kosti i zlata. Kip
je bio visok 12 metara, a s postoljem 15 metara. Meutim, do danas kip nije sauvan i vidi se
samo mjesto na kojem je bilo postolje tog velikog umjetnikog zdanja. U manjoj prostoriji,
koja je sluila kao riznica, nalazili su se etiri stupa koja su drali grede iznad prostorije.13
Stilobat, tj. podloga hrama, ima tri stube,koje su blago zaobljene prema gore kako bi se
izdaleka inile ravnima.14 Sam hram se sastoji od 8 stupova na proelju i zadnjem dijelu te sa
svake strane ima 17 stupova, dok se iza elnih stupova nalazi jo red od 6 stupova pred
7

www.matica.hr: 50.
Isto: 51.
9
Isto: 51.
10
Cravetto, 2007.: 448.
11
Pasini, 2004.: 57.
12
www.matica.hr: 51
13
elebovi, 1973.: 93.
14
Dubin, 2005.: 99.
8

kratkim

prednjem

trijemom

(pronaosom)

stranjim

trijemom

(opistodomom).15

Istoni timpanon (zabat) prikazuje kako Zeus prvi puta pokazuje bogovima svoju ker Atenu,
koja je u punoj ratnoj spremi skoila Zeusu iz glave. Dok druge strane, zapadni timpanon
prikazuje Ateninu pobjedu u sporu s Posejdonom tko e od njih dvoje vladati Atikom.
Takoer se sa svake strane hrama nalaze metope i svaka neto prikazuje. Tako na metopama
istone strane vidi se kako je Atena sudjelovala u borbi bogova protiv Giganta, na junoj
strani vidi se kako su Atenjani pod Tezejevim vodstvom pobijedili Kentaure, na zapadnoj
strani prikazane su Amazonke, a na metopama sjeverne strane prikazana je Atenina pomo
Grcima pod Trojom.16
Vjeti i iskusni arhitekti i graditelji znali su za optike varke i iluzije naih oiju te su to
smjelim odstupanjima i krivinama lako uklonili. Tako su krajnji stupovi nagnuti prema sredini
kako ne bi izgledalo kao da iskau u prazno te da budu otporniji na potres. Takoer, krajnji
stupovi su i malo deblji te gue postavljeni kako ih bi se isticali na svjetlu.17 Nadalje, u taj
dorski hram, Fidija i arhitekti, unijeli su i osvjeavajuu novost jonski friz. Postavili su ga
oko naosa u gornji dio zida te s ukraenim skulpturama prikazali panatenejsku povorku, koja
predstavlja najsveaniji i najradosniji dogaaj atenskog stanovnitva.18
Nedaleko od ulaza u Partenon, 27. godine prije Krista, bio je sagraen mali okrugli hram s
jonskim stupovima hram Rome i Augusta. Tada se, u to vrijeme, poeo tovati grad Rim i
imperatori. Meutim , danas se od tog hrama vide samo ostaci.19

15

Pasini, 2004.: 58.

www.matica.hr: 51.
17
Pasini, 2004.: 58.
18
Isto: 60.
19
Isto: 61.
16

4. Propileji
Nakon zavretka Partenona, zapoela je izgradnja Propileja. Propileji su monumentalna
vrata koja se nalaze na ulazu u Akropolu. Pristup vratima s obje strane nadsvoen je krovnom
konstrukcijom poduprtom dorskim stupovima.20 Vrata su isklesana iz Pentelikonskog
mramora, a za njegovu izgradnju zasluan je arhitekt Mneziklo, koji je dao izgraditi iroko
stubite izmeu dva zida, a na vrhu stubita stajao je veliki prolaz, koji se sastojao od est
dorskih stupova, koji su bili povezani gredama i s druge strane isto, tako da je izgledao kao
dorski hram, preko kojeg se ulazilo na Akropolu. Gradnja je trajala 5 godina, poela je 437. i
unato peloponeskom ratu, gradnja je dovrena 432. godine prije Krista. Njihovom je
sredinom nekad ila sveta cesta kojom je prolazila panatenejska povorka.21 Panatenejske
sveanosti odravale su se svake etiri godine sredinom kolovoza u ast boice Atene te se se
Atenjani uspinjali do Partenona na Akropoli i nosili boici darove. Propileji su jedinstvena
graevina koja ovladava prostorom pri uspinjanju na Akropolu, ali dosta su nisko pa po svom
poloaju ostaju podreeni Partenonu.22 U lijevom krilu nalazila se Pinakoteka, prostorija u
kojoj su bile izloene mnoge slike iz grke mitologije, pretea dananjih umjetnikih
galerija.23
Nakon prelaska svetog puta slijedi prostor u koji smjetamo veliki bronani kip Atene
Prmahos, koji je napravio Fidija od plijena kojeg su Grci oteli Perzijancima na Maratonu.
Kip je s postoljem bio visok 9 metara, a Atenu je Fidija prikazao u uspravnom poloaju s
kacigom na glavi. U desnoj ruci dri koplje, a lijevom rukom dri dolje poloen tit. Kao
takva prikazana je kao prava uvarica Atene.24

20

www.matica.hr: 52.
Pasini, 2004.: 56.
22
www.matica.hr: 52.
23
Pasini, 2004.: 56.
24
Isto: 57.
21

5. Hram Atene Nike

Na stjenovitom povienju, zaravnatom u terasu, na desnoj strani Propileja, nalazi se ljupki
hram Atene Nike, Nike Apteros (Beskrilne Nike). Terasa je sagraena nad bastionom
sagraenim jo u mikensko vrijeme, u 13. stoljeu prije Krista. Taj bastion je branio ulaz na
Akropolu neprijateljima i napadaima tako da su s njega bacali strijele i kamenje na desnu
stranu napadaa koju titi ne brani.25 Hram Atene Nike je mala zgrada izgraena od bijelog
mramora i cijela je u jonskom stilu. Graena je u razdoblju od 427. do 424. godine prije
Krista, a sagradio ju je Kalikrat. Prema legendi, s tog se je mjesta kralj Egej bacio u more jer
je mislio da mu

je

sin

Tezej

poginuo

u borbi s

Minotaurom

na

Kreti.26

Hram je sagraen kao zavjetni dar boici Ateni iz zahvalnosti za dugi niz pobjeda to ih je
poklonila atenskom oruju. Boica pobjede obino se prikazivala s krilima, ali su Atenjani
svoju nazvali pteros (bez krila), nadajui se da tako nee odletjeti i napustiti ih.27 Ispod
krovne konstrukcije, na frizu je prikazana odluna bitka s Kserksovom vojskom kod Plateje
479. godine prije Krista. Pred hramom nalazio se jedan rtvenik, a do rtvenika kip trostruke
Hekate, uvarice ulaza, te je sam prostor oko hrama zatvoren ogradom. Na vanjskoj strani
ograde nalazili su se plitki reljefi koji su prikazivali boice pobjede kako namjetaju trofeje.28
Uz akropolski zid bila je zgrada, Halkoteka, u kojoj je bilo skladite izraevina
atenske industrije u bronci oruje, kljunovi laa, a sama boica Atena bila je zatitnica te
radinosti.29

25

Isto: 53.
Dubin, 2005.: 96.
27
www.matica.hr: 53.
28
Pasini, 2004.: 54.
29
Isto: 57.
26

6. Erehtejon
Na sjevernom dijelu Akropole, nasuprot Partenonu, stoji raskoni i kieni Erehtejon,30
hram prozvan po Erehteju, jednom od mitskih kraljeva Atene.31 Prema legendi, na tom mjestu
je udario Posejdon svojim trozupcem u stijenu i na tom je mjestu iknula voda, koja se od tada
zvala Erehtejevo more, dok je pak Atena, u meusobnom sukobu za prevlast nad Atenom, tu
zasadila maslinu, koja se po vjerovanju i danas ista tamo nalazi.32 Hram je graen od 421. do
406. godine prije Krista, a arhitekti su bili Filoklo i Arhiloh. Erehtejon je sklop nevelikih
graevina koje su spojene jedna uz drugu i sluile su u kultne svrhe, a svaka od tih graevina
izgraene su na razliitom nivou zemljita. S istone strane nalazila se cela, prostorija sa
svetitem, u kojoj se nalazio kip Atene Polias, izraen od maslinova drveta, a za koji se po
legendi vjerovao da je pao s neba te ga je tamo postavio i posvetio Kekrop.33 Ispred te cele
nalazio se trijem sa est jonskih stupova, preko kojeg se jedino moglo i ui u hram. Na
sjevernoj strani zemljini nivo se naglo sputa i na tom trijemu nalazi se est stupova, od kojih
su dva bona, a etiri prednja.34 Na junoj strani Erehtejona, koja je okrenuta prema
Partenonu i sredinjem prostoru Akropole, Filoklo je postavio trijem kojem krov nose est
djevojakih kipova, nazvani karijatide. U tome se ogleda tradicija po kojoj se Ateni kao
zavjetni darovi postavljaju kipovi slubenica. Ujedno je Erehtejon bio i posljednja velika
graevina na Akropoli te se s njom zavrava razdoblje cvata velikog antikog graditeljstva.35

30

Isto: 61.
www.matica.hr: 53.
32
Isto: 54. 55.
33
Pasini, 2004.: 62.
34
elebovi, 1973.: 94.
35
www.matica.hr: 56.
31

7. Kasnija povijest Akropole

Promjena na Akropoli dogaale su se tek s pobjedom kranstva. Tada su se zgrade na
Akropoli preobliivale i prilagoavale, ali iz temelja ih nitko vie nije obnavljao.36
Partenon je kao crkva dobio nova vrata, apsidu i krov s lukovima, a u unutranjosti su
izgraene galerije.37 Hram su Turci 1456. pretvorili u damiju, a za opsade Mleana, Turci su
zalihe baruta spremili u Partenon, mislei da nee gaati hram. Meutim, 1687. godine s
oblinjeg brda pogodili su Partenon i velika eksplozija je razorila veliki dio hrama. Propileji
su u kasnijem razdoblju sluili kao nadbiskupsko sredite, franaka palaa, turska utvrda te
oruarnica. U njih je 1645. godine udario grom i otetio ih. Hram Atene Nike obnovljivan je
razdoblju od 1834. do 1838. godine, jer je prije toga 1687. godine bio razvaljen kako bi
branitelji Akropole njegovim kamenjem pojaali utvrde i tako se obranili od Turaka. 38 Kako
se je skoro sav uruio, ponovno je rastavljen i rekonstruiran prema rezultatima istraivanja,
1935. godine. Erehtejon je sluio u mnoge svrhe, tako da je 1463. bio pretvoren i u harem za
ene turskog zapovjednika u Ateni. Tijekom rata za neovisnost, 1827. godine, gotovo je bio
sav uniten zbog turskog granatiranja. Meutim, restauriran je, ali na njemu se nalaze kopije,
dok se originali uvaju u muzeju zbog sigurnosti.39
Kasniji strani gospodari u Ateni odvodili su u svoje matine zemlje vrijedne skulpture s
Akropole, tako da se danas vrijedne skulpture nalaze svugdje u Europi. Najuspjeniji je bio
lord Elgin koji je odnio dvanaset kipova sa zabata, pedeset i est blokova friza i petnaest
metopa s Partenona, dok je s Erehtejona skinuo jednu karijatidu, a s Nikina hrama ponio je sa
sobom neto fragmenata.40
Godine 1831. Grka se izborila za samostalnost od Turaka te je 1834. godine Akropola, po
nalogu kralja Otona, postala arheoloki prostor.41

36

www.matica.hr: 56.
Isto: 57.
38
Isto: 58.
39
Dubin, 2005.: 97.
40
www.matica.hr: 59.
41
Isto: 59.
37

8. Zanimljivosti
Podruje oko Akropole bilo je sredite i drutvenog ivota. Jugoistono od Akropole
nalazi se Dionizijevo kazalite usjeeno u stijenu Akropole. Ruevine koje moemo danas
vidjeti su ostaci teatra kojeg su izgradili Rimljani te je moglo primiti oko 15 000 ljudi. Veina
Atenjana ivi u malim stanovima ili u kuama od kojih, po starim propisima, ni jedna ne
smije biti via od etiri do pet katova, kako bi svaki stanar ima isti pogled na Akropolu, tj.
Partenon. Danas je smog najvei neprijatelj kamenu na Akropoli jer nagriza kamen svih
graevina i alosno je to da zdanja na Akropoli koja su preivjela toliko stoljea na kraju
uniti injenica koja prati sve velike industrijske gradove, ne zaobilazei ni Atenu. 42

9. Akropolski muzej
Novoizgraeni Akropolski muzej smjeten je podno Akropole, a otvoren je 2009.
godine. Muzej se protee na 25 000 etvornih metara, a s izlobenim prostorom veim od
14 000 kvadrata gotovo je deset puta vei od starog muzeja na samoj Akropoli. U njemu su
danas smjeteni skulpturalni i arhitektonski ostaci s Akropole koje je trebalo zatiti.43

42
43

Isto: 44.
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4976
9

10. Zakljuak
Atenska akropola, strmi i stjenoviti breuljak izmeu Ilisa i Kefisa u atikoj kotlini rjeit
je svjedok neprekinutog kontinuiteta od bronanog doba do dananjih dana.44 Ono to je
najimpozantnije na njoj su graevine koje su bile izgraene u kratkome vremenu, tj. u
vrijeme jedne jedine vladavine, u Periklovo doba.45 Iako je gradnja Akropole bila izuzetno
skupa, na primjer Partenon je kotao 700 talenata, sam kultni kip boice Atene 900 talenata, a
Propileji 400 talenata,46 gradilo se jer je u to doba Atena posjedovala velika novana
sredstava. Unato tome to su neki bili protiv izgradnje same Akropole, moe se rei da je
Periklo pametno uloio, mislei moda i na narataje koji dolaze poslije njega. Sve do danas
te graevine uvaju svoju mladenaku svjeinu i privlanost prvih dana, iako smo mogli
vidjeti tijekom seminara kakvu su povijest svaka od njih na poseban nain doivjele, ali ipak
za takav dio povijesti uvijek e postojati i postojalo je zanimanje, ne samo povjesniara, nego
i svih ljubitelja umjetnosti, ali i obinih laika.

44

www.matica.hr: 59.
Zamarovsky, 1978.: 282.
46
Isto: 283.
45

10

11.Popis literature
1. Marc Dubin: Grka : Atena i kontinentalna Grka, Profil International, Zagreb,
2005.
2. Uro Pasini: U zemlji muza, Marijan Tisak, Split, 2004.
3. Enrico Cravetto, Povijest, svezak 2.: Egipat i antika Grka, Piotello, 2007.
4. Rebeka Mesari, Atena nova prijestolnica na antikim temeljima, u Hrvatski
Zemljopis, broj 45, prosinac 1999.
5. Vojtech Zamarovsky, Grko udo, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
6. http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/623/Katicic43-59.pdf,
pristupljeno 28.3.2014.
7. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4976, pristupljeno 29.3.2014.

11