ANALIZA STALNIH SREDSTAVA

Osnovni zadaci analize

-

apostate strukturu svih sredstava privredne organizacije

upoznati strukture samih stalnih sredstava.
Analizirati iskoritenje i zaposlenost stalnih sredstava (iskoritenje kapaciteta)
Analizirati tehniki bonitet stalnih sredstava (tehniku opremljenost i starost)
Analizirati statiku i dinamiku stalnih sredstava

Struktura sredstava i njezina uvjetovanost

-

Struktura sredstava nam omoguuje da o privrednoj organizaciji saznamo vrlo vane injenice, kao to je npr.:
- uravnoteenost sredstava s njihovim izvorima s abzirom na namjenski i planski
karakter izvora (normalno je da su izvori sredstava u ravnotei sa samim sredstvima i
da je, prema tome, iz strukture sredstava gotovo uvijek mogue nazreti i strukturu
njihovih izvora)
- organski sastav sredstava
o definicija
o organski sastav zavisi kojoj privrednoj grani pripada preduzee
o uzroci odstupanja organskog sastava od grupacije mogu biti
vei ili manji stepen mehanizacije
tehniki nivo stalnih sredstava
- proporcionalnost sredstava i dr.
o slijedi iz normalnog organskog sastava sredstava
Vei stupanj mehanizacije ili automatizacije, to znai redovno
poveanje kapaciteta, povlai za sobom - mogli bismo rei - gotovo
automatski i poveanje obrtnih sredstava.
vii tehniki nivo stalnih sredstava uvjetuje vei kvantum utroka
obrtnih sredstava u proizvodnom procesu, dok ga, naprotiv, nii nivo
smanjuje.
-

Brzina obrtanja sredstava moe takoer utjecati na strukturu sredstava.

o da brzina obrtanja u prvom redu zavisi od naravi i svrhe privredne
organizacije,
trgovinsko preduzee normalno ima vie obrtnih, a manje stalnih
sredstava od proizvoakog, a i brzina obrtanja je vea.
U proizvoakoj RO brzina obrtanja uvjetovana je osim mogunou
plasmana robe na tritu nego i trajanjem tehnolokog procesa
proizvodnje.

Uzmemo li u obzir da poduzea pripadaju razliitim privrednim granama, struktura

njihovih sredstava bit e otprilike ova:

Struktura
sredstava
Stalna
Obrtna
Ukupna:

Saobraajno
preduzee

Poljoprivredn
o preduzee

80%
20%
100%

60%
40%
100%

Preduzee
lake
industrije
50%
50%
100%

Trgovako
preduzee

Bankovni
zavod

30%
70%
100%

20%
80%
100%

- ovaj pregled strukture sredstava ima samo orijentacioni karakter, ne treba ga smatrati
nikakvim receptom ni standardom za strukturu sredstava privredne organizacije

Analiza strukture stalnih sredstava

-

Struktura tih sredstava zanimljiva je za analitiara uglavnom iz tri razloga :

1. da analizom upozna oblike stalnih sredstava;
2. da analizom sazna kojim je poslovnim i neposlovnim stalnim sredstvima

preduzee raspolagalo, i
3. da analizom utvrdi poveanje, odnosno smanjenje tih sredstava, da bi na temelju
toga moglo doi do potrebnih zakljuaka.

Sva tri ova razloga svode se, meutim, na jedan zajedniki cilj analize, a to je analizom utvrditi:
o kapacitete koje stalna sredstva predstavljaju
o iskoritenost postojeih kapaciteta
o bonitet postojeih kapaciteta.

Analizirati strukturu stalnih sredstava znai ispitati :

o njihov kvalitativni sastav i
o kvantitativne odnose meu njima.
o Oboje je vrlo vano

Strukturu stalnih sredstava moemo, dakle, ispitati:

o prema oblicima stalnih sredstava
o prema karakteru stalnih sredstava
o prema koritenju stalnih sredstava.

- Ispitujui strukturu stalnih sredstava, saznajemo da ona mogu imati ove oblike:
- novana sredstva
- materijalna sredstva
- sredstva u izgradnji
- gotova sredstva
- sredstva u likvidaciji.
-

Norma1no je da e preteni dio tih oblika u strukturi stalnih sredstava sadrati gotova
stalna sredstva,

o samo ona mogu predstavljati potencijalne kapacitete i

o samo ta sredstva mogu biti baza za izraunavanje stupnja iskoritenosti kapaciteta i zaposlenosti.
o Svi ostali oblici stalnih sredstava predstavljaju samo budue kapacitete, dakle
kapacitete u pripremi.
-

pri ispitivanju i utvrivanju kapaciteta treba po1aziti od radne sposobnosti stalnih

sredstava, a ne od same kategorizacije,

Ispitujui, nadalje, strukturu stalnih sredstava prema njihovu karakteru, utvrdit emo
da postoje uglavnom dvije skupine:
o poslovna stalna sredstva
o neposlovna stalna sredstva. (sredstva zajednike potronje)

Da bismo saznali da li su se poslovna stalna sredstva doista koristila i u kojoj mjeri u

radnom procesu privredne organizacije, ispitat emo strukturu tih sredstava prema
njihovoj upotrebi pa emo saznati da je, dakle, bilo sredstava:
o u upotrebi
zanimljiva je i struktura stalnih sredstava u upotrebi
sasvim su razliiti kapaciteti graevinski objekti, oprema i transportna
sredstva)
gradevinski objekti predstavljaju smjetajne kapacitete
strojevi i postrojenja predstavljaju radne kapacitete
transportna sredstva predstavljaju transportne kapacitete.
o izvan upotrebe
o neupotrebljivih.

struktura sredstava u upotrebi zavisi i od toga kojoj privrednoj grani preduzee

pripada, kao npr:

Struktura sredstava u
upotrebi
Graevine
Strojevi i postrojenja
Transportna sredstva
Ukupno

Industrijsko
preduzee
20%
70%
10%
100%

Poljoprivredno
preduzee
68%
22%
10%
100%

Transportno
preduzee
20%
10%
70%
100%

- Stalna sredstva se mogu i dalje klasificirati na:

- smjetajni kapaciteti:
o upravne zgrade
o pogonske zgrade
o skladine zgrade.
- radni kapaciteti:
- radni strojevi (radilice)
- energetski strojevi,
- transportni kapaciteti:
- osobna vozila
- teretna vozila
3

transportna postrojenja.

problemi utvrivanja kapaciteta za cijelo preduzee upravo zbog razliitosti stalnih

sredstava i razliitosti kriterija pogodnih za izraunavanje kapaciteta
o graevinske ili smjetajne kapacitete izraavamo u prostornim jedinicama (m2
ili m3),
o radne kapacitete izraavamo u radnim satima; m; t, hl, kWh,
o transportne kapacitete u /km, t/km, radnik/sati i slino.

- Analizom strukture stalnih sredstava utvrdili smo, dakle, da pomou strukture moemo
ustanoviti kapacitete privredne organizacije, polazei pri tom od prvotnih njihovih oblika do
oblika koritenja, i da prema tome moemo razlikovati:
- budue ili pripremne kapacitete
- sadanje ili potencijalne kapacitete
- bive ili nestale kapacitete,
- zatim prema karakteru sredstava:
- poslovne kapacitete
- neposlovne kapacitete,
nadalje, prema upotrebi sredstava:
- kapacitete u upotrebi
- kapacitete izvan upotrebe
- neupotrebive kapacitete,
napokon, prema koritenju sredstava:
- smjetajne kapacitete
- radne kapacitete
- prijevozne kapacitete.

Analiza koritenja stalnih sredstava

-

Zadatak ove analize bit e u tome da ispita:

o postupak odreivanja kapaciteta i zaposlenosti stalnih sredstava
o primjerenost koritenja i zaposlenosti stalnih sredstava
o uzroke nedovoljnog koritenja i zaposlenosti
o posljedice nedovoljnog koritenja kapaciteta i zaposlenosti.

postupak odreivanja kapaciteta i zaposlenosti stalnih sredstava

o Postavi li se pogreno za odreivanje kapaciteta bit e pogreno postavljen i
stepen koritenja, a prema tome i zakljuak o racionalnom i ekonominom
koritenju stalnih sredstava.
o upravo u tom pogledu ine se vrlo esto krupne pogreke, jer se ne vodi
rauna o ovim injenicama:
da li se postupkom eli odrediti maksimalni (tehniki mogui) ili samo
optimalni kapacitet,
da li je kapacitet i zaposlenost odreena za jednu, dvije ili sve tri
smjene

da li je kapacitet i zaposlenost izraena u onim jedinicama u kojima e

se najbolje odraziti sposobnost toga osnovnog sredstva kao sredstva
rada
da li je odreivanje kapaciteta i zaposlenosti u skladu s uobiajenim
postupkom u toj privrednoj grani ili struci
da li su pri odreivanju kapaciteta i zaposlenosti uzeta u obzir i gotova
stalna sredstva, koja se ve niz godina nalaze izvan upotrebe, iako su
upotrebljiva, kao i da li su uzeta u obzir postojea neupotrebljiva
sredstva.

Ispitivanje primjerenosti koritenja i zaposlenosti stalnih sredstava pretpostavlja da je

prethodno ve utvren stupanj iskoritenja kapaciteta, kao i stupanj zaposlenosti tih
sredstava. Utvrivanje ovih stupnjeva pretpostavlja opet da je prethodno ve valjanim
postupkom utvren kapacitet i zaposlenost stalnih sredstava.
- primjerenost koritenja i zaposlenosti stalnih sredstava
- Ispitivanje primjerenosti polazit e:
o ili od openito utvrenih potencijalnih kapaciteta i zaposlenosti poduzea,
dovodei u odnos ove potencijalne kapacitete i zaposlenost s njihovim
stvarnim koritenjem
o ili od p1aniranih kapaciteta (prema planiranim zadacima RO), dovodei u
odnose ove planirane kapacitete i zaposlenost sa stvarnim koritenjem
kapaciteta.
- Na taj nain, meutim, neemo jo uvijek saznati primjerenost koritenja stalnih
sredstava, nego tek:
o stepen iskoritenja potencijalnih kapaciteta i zaposlenosti i
o stepen iskoritenja planiranih kapaciteta i zaposlenosti.
-

pokazatelji iskoritenja su:

iskoristenje kapaciteta

ucinak kapaciteta

ostvareni kapacitet 100

planirani kapacitet

zaposlenost kapaciteta

ostvareni kapacitet 100

potencijalni kapacitet

planirani kapacitet 100

potencijalni kapacitet

slijedi da je:

Stepen iskoritenja kapaciteta

Stepen zaposlenosti stepen uinka

100

iz toga onda dalje proizlazi da je

Stepen uinka

Stepen iskoritenja kapaciteta 100

stepen zaposlenosti

Stepen zaposlenosti

Stepen iskoritenja kapaciteta 100

stepen uinka

- primjer:
-

Neko industrijsko preduzee ima potencijalni kapacitet izraen u radnim satima, a

utvruje ga na taj nain da od ukupno moguih radnih sati odbije normalni gubitak
(2%) i normalnu pripremu (3%), dakle:
10.000 - 200 - 300 = 9.500

potencijalni kapacitet = 9500 radnih sati

ostvareni kapacitet = 7200 radnih sati
planirani (utroeno) = 8000 radnih sati
stepen uinka (izvrenja plana)
stepen zaposlenosti

7200 100
90%
8000

8000 100
84,20%
9500

stepen iskoritenja kapaciteta

7200 100
75,80%
9500

Provjera:
stepen iskoritenja kapaciteta
stepen zaposlenosti
stepen uinka

84,20 96,00
75,80%
100

75,80 100,00
84,20%
90

75,80 100,00
90,00%
84,20

Primjerenosti iskoritenja stalnih sredstava ispitati emo, dakle, ocjenjujui visinu

spomenutih triju pokazatelja. Pri tom emo se najbolje posluiti komparativnom
analizom, tj. usporeivanjem:
1. pokazatelja u istoj RO za razna vremenska razdoblja,
2. pokazatelja srodnih RO za isto vremensko razdoblje,
3. pokazatelja jedne privredne organizacije s prosjenim pokazateljima pripadajue
privredne grane ili struke.

Stepen
Uinka
Zaposlenosti
Iskoritenja
Stupnjevi
Uinka
Zaposlenosti
Iskoritenja
Stupnjevi
Uinka
Zaposlenosti
Kapaciteta

1954
90,00%
84,20%
75,80%

1955
87,00%
85,00%
73,90%

1956
85,00%
82,00%
69,70%

1957
88,00%
84,00%
71,90%

Preduzea
A
90,00%
84,20%
75,80%
A
90,00%
84,20%
75,80%

B
87,00%
85,00%
73,90%
B
87,00%
85,00%
73,90%

Preduzea
C
85,00%
82,00%
69,70%

C
85,00%
82,00%
69,70%
D
88,00%
84,00%
71,90%

D
88,00%
84,00%
71,90%
Prosjek
87,50%
83,80%
73,20%

Ispitivanje uzroka nedovoljne iskoritenosti i zaposlenosti stalnih sredstava

o Uzroci mogu biti razliiti,
o svode se uglavnom na postavljene planske zadatke, odnosno njihovo izvrenje,
o promjena situacije na tritu, koju nije mogue uvijek predvidjeti ni uz
najpomnije ispitivanje trita.
o i dr.

Ispitivanje posljedica nedovoljnog koritenja kapaciteta i zaposlenosti

o treba da nam pokae kako se smanjenje stepena zaposlenosti i stepena
iskoritenja kapaciteta i uinka odraava na visinu fiksnih trokova po jedinici
proizvoda.
o Redovno se takvo smanjenje odraava na fiksne trokove nepovoljno, tj. oni
rastu po jedinici proizvoda.
o To, meutim, zavisi od brojnih faktora, kao to su:
vea mogunost proe robe na tritu (bez snienja cijena),
bolji sastav proizvodnog programa i plana,
poveanje izvora financijskih sredstava,
poveanje proizvodnosti rada i dr.

Broj komada
proizvoda
8.000
16.000
24.000
32.000
40.000
48.000
56.000
64.000
72.000

Ukupno
fiksni
trokovi
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000

Stupanj
zaposlenosti
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%

Fiksni
Proporcional
trokovi za 1 ni trokovi za
komad
1 komad
50,00
12,50
25,00
12,50
16,67
12,50
12,50
12,50
10,00
12,50
8,33
12,50
7,14
12,50
6,25
12,50
5,55
12,50

Ukupni
trokovi za
jedan komad
62,50
37,50
29,17
25,00
22,50
20,83
19,64
18,75
18,05

80.000
400.000
100%
5,00
12,50
17,50
- Ovaj u tabeli prikazani pad fiksnih trokova po jedinici proizvoda prema stupnju
zaposlenosti moemo grafiki predoiti kao to smo to uinili u grafikonu

100
90
80

Stepen zaposlenosti u %

70
60
50
40
30
20
10
0
5,00

5,55

6,25

7,14

8,33

10,00

12,50

16,67

25,00

50,00

Fiksni trokovi

Grafikon 12

vani pokazate1ji su i pokazatelji randmana stalnih sredstava.

Ovaj pokazatelj predstavlja odnos vrijednosti proizvodnje, izraene u prodajnoj cijeni,

i vrijednosti stalnih sredstava.
o Bruto randman - vrijednosti proizvodnje suprotstavlja vrijednost cjelokupnih
stalnih sredstava
o Neto randman - vrijednost aktivnih stalnih sredstava; dakle:

bruto - randam

prodajna cijena proizvodnje

ukupna stalna sredstva

neto - randam

prodajna cijena proizvodnje

aktivna stalna sredstva

za analizu je zanimljiviji drugi pokazatelj, jer vodi rauna o strukturi stalnih sredstava.

Analiza statike stalnih sredstava

- pokazatelji statike su:
1. udio stalnih sredstava u sredstvima privredne organizacije,
2. udio investicija u stalnim sredstvima,
3. tehnika opremljenost privredne organizacije,
4. funkcionalnost stalnih sredstava.

Udio stalnih sredstava u sredstvima privredne organizacije izraen je u procentu,

pokazuje koliko je stalnih sredstava angairano za izvrenje planiranih zadataka RO.
saznajemo njihovu konstituciju ili organski sastav sredstava.
pokazatelj

stalna sredstva 100

ukupna sredstva

Udio investicija u stalnim sredstvima privredne organizacije izraava se takoer

procentualno,
pokazuje u kojoj mjeri privredna organizacija namjerava poveati kapacitet postojeih
stalnih sredstava.
pokazatelj

investicije 100
stalna sredstva

Tehnika oprem1jenost stalnim sredstvima, odnosno nivo te opremljenosti,

saznajemo na dva naina:
o iz odnosa aktivnih stalnih sredstava i broja zaposlenih radnika i slubenika, i
koliko novanih jedinica vrijednosti stalnih sredstava otpada na jednog
radnika ili slubenika privredne organizacije, te ima openitiji znaaj
jer se odnosi na cijelu privrednu organizaciju

pokazatelj

stalna sredstva
osoblje preduzeca

o iz odnosa broja utroenih jedinica energije i broja zaposlenih radnika u

pogonu.
Iz drugog odnosa dobijemo natura1ni pokazate1j, koji nam kazuje
koliko jedinica neke energije (kwh elektrike, tona pare, m 3 plina)
otpada na jednog radnika u pogonu. Prema tome, ovaj pokazatelj je
specifiniji

pokazatelj

broj jedinica utroene energije

broj radnika pogona

Funkcionalnost stalnih sredstava,

o ne bi trebalo identificirati s trajnou ili starou (tehniko-ekonomskom) tih
sredstava, jer niti se sva sredstva u jednakoj mjeri koriste i uvaju, niti u
jednakoj mjeri zastarijevaju.
o Funkcionalnost bi stoga trebalo individualno prosudivati prema sposobnosti,
to bi moglo doi do izraaja u manjoj stopi otpisa, koja bi se u sluaju vee
sposobnosti mogla primijeniti. Pokazatelj funkcionalnosti predstavlja odnos
izmeu konane i poetne vrijednosti stalnih sredstava.
pokazatelj

konacna vrijednost stalnih sredstava 100

pocetna vrijednost stalnih sredstava

- S ovim pokazateljem usko je povezan

pokazatelj istroenosti stalnih sredstava

ispravka vrijednosti stalnih sredstava 100

pocetna vrijednost stalnih sredstava

prema tome, analiza statike stalnih sredstava predstavlja, dakle, analizu stanja tih
sredstava pomou odgovarajuih pokazatelja. Rezultat ove analize pokazuje nam
bonitet stalnih sredstava, jer
o udio stalnih sredstava u cjelokupnim sredstvima kazuje nam kojim
kapacitetima privredna organizacija raspolae
o udio investicija u stalnim sredstvima kazuje nam nastojanje privredne
organizacije da postojee kapacitete proiri
o tehnika opremljenost nam kazuje koliko sredstava rada otpada na svakog
radnika i slubenika privredne organizacije i
o funkcionalnost stalnih sredstava kazuje nam njihovu sposobnost da kao
sredstva rada vre svoju funkciju u privrednoj organizaciji.

Pomou ove analize dobit e analitiar svoj sud o prikladnosti stalnih sredstava za
njihovo iskoritenje u radnom procesu te privredne organizacije.

Analiza dinamike stalnih sredstava

- Objekt ove analize je kretanje stalnih sredstava u privrednoj organizaciji:
- poveanje stalnih sredstava i
- smanjenje stalnih sredstava.
-

Analizirati poveanje i smanjenje stalnih sredstava znait e dvoje:

o ispitivati da li je poveanje, odnosno smanjenje, stvarno ili samo prividno
o ispitivati znaenje poveanja, odnosno smanjenja.

Poveanje stalnih sredstava

o saznajemo usporedbom stanja stalnih sredstava ili njihova fonda u dva ili vie
vremenskih razdoblja.
o Poveanje moe biti
stvarno ili
prividno,

Poveanje supstancije rezultira redovno iz nabave ili vlastite proizvodnje stalnog sredstva,
poveanje vrijednosti moe izuzetno biti i posljedica rasputanja tihih
ili tajnih rezervi koje su postojale u privrednoj organizaciji, ali se nisu
vidjele jer nisu iskazane u bilanci.
moglo je takvo poveanje u vrijednosti rezultirati i iz revalorizacije
stalnih sredstava, a da fizikog poveanja nije bilo.
uzrok poveanja mogla je biti i tehnika racionalizacija, dakle fiziko i
vrijednosno poveanje stalnih sredstava bilo zbog modernizacije ili
rekonstrukcije, bilo zbog aktiviranja sredstava i sl.

Znaenje poveanja stalnih sredstava moe biti razliito.

o Radi li se o prividnom poveanju, onda to poveanje tei u prvom redu za
realnijom procjenom.
o To vrijedi i za rasputanje tajnih rezervi i
o za revalorizaciju, bez obzira na namjeru od koje se pri tom polazi.
10

o Radi li se pak o stvarnom poveanju stalnih sredstava, onda to moe biti

rezultat poveanja planskih, osobito proizvodnih zadataka poduzea.
-

Smanjenje stalnih sredstava

o saznajemo takoer usporedbom stanja tih sredstava ili njihova fonda u dva ili
vie vremenskih razdoblja.
o Smanjenje stalnih sredstava moe biti
stvarno i
prividno,

Smanjenje supstancije stalnih sredstava rezultira redovno iz otuivanja,

rashodovanja ili poklona,
iz stvaranja tajnih rezervi (niom procjenom ili ubrzanim otpisom).
Snienje vrijednosti stalnih sredstava vrlo je rijetko rezultat
revalorizacije, jer se tim postupkom redovno poveava vrijednost
sredstava.
Stvarno smanjenje stalnih sredstava obino je uvjetovano smanjenjem
planskih zadataka, osobito proizvodnih, no moe biti uvjetovano i
promjenom tenholokog procesa, kao i naputanjem proizvodnje nekog
proizvoda, pa su zbog toga poduzeu nepotrebni kapaciteti stalnih
sredstava u dosadanjoj visini.

Normalno se ne moe oekivati velika dinamika kod stalnih sredstava jer se nove
investicije vre tek pomou prethodnih opsenih investicionih elaborata i programa,
kojima opet prethodi ispitivanje trita, kao i osiguranje rentabilnosti buduih
investicija, prije nego se pribave i uloe financijska sredstva.
Analitiar dinamike stalnih sredstava treba, dakle, da tu dinamiku usporeuje
o s dinamikom proizvodnje, kojoj su stalna sredstva, u prvom redu namijenjena;
a zatim i
o s dinamikom prometa i realizacije,
o a ne da dinamiku stalnih sredstava promatra izolirano.

1. Analiza statike stalnih sredstava vrit e se pomou odreenih pokazatelja, koji e

nam pokazati stanje, bonitet i funkcionalnost stalnih sredstava u privrednoj
organizaciji.
2. Analiza dinamike stalnih sredstava ispitivat e poveanje i smanjenje stalnih
sredstava te znaenje koje takvo poveanje i smanjenje moe imati za privrednu
organizaciju.

11