PROZORI

Zahtjevi: zvuk, toplina, ....

mr.sc. Zoran Veri, dipl.ing.arh.

Sveuilite u Zagrebu - Arhitektonski fakultet

Varadin, 30. 11. 2007.

PROZORI
U vanjskim pregradama - zidovima graevine izvode se prozorski otvori u
svrhu osvijetljavanja prostorija dnevnim svjetlom i za njihova
provjetravanje.
U prozorske otvore ugrauju se prozori, koji kao i pregrada / zid u kojem
se nalaze, odvajaju unutarnje prostore graevine od vanjskog prostora,
preko stakla proputaju dnevnu svjetlost, a pomou krila koja se mogu
otvarati kada je to potrebno, omoguavaju provjetravanje prostorija.

Zahtjevi za prozor
osvjetljenje prostorija
provjetravanje prostorija
toplinska zatita
zvuna zatita
zatita od atmosferskih utjecaja
zatita od osunanja (insolacije)
sigurnost

Osvjetljenje prostorija
Veliina prozora iz razloga osvjetljenja prostorija odreuje se empirijski
omjerom staklene povrine i povrine poda prostorije.
Ovisno o namjeni prostorije ovaj omjer iznosi:
- 1/6 do 1/8 kod stambenih prostorija,
- 1/6 do 1/7 kod uredskih zgrada,
- 1/3 do 1/5 kod kola i bolnica.
Takvo odreivanje povrine prozora nije uvijek dovoljno, jer zanemaruje
ostale faktore koji utjeu na danje svjetlo (dimenzija prostorije, orijentacija
prema stranama svijeta, boja i udaljenost suprotnih objekata, oblik otvora i
njegov poloaj u pregradi, boja zidova, poda i stropa, ....).

Dnevno osvjetljenje
difuzno svjetlo neba
+ sunevo svjetlo

difuzno svjetlo
reflektirano od vanjskih
objekata i povrina

difuzno svjetlo
reflektirano od povrina
u prostoru

= Ukupno dnevno svjetlo

Udio okvira u ukupnoj povrini prozora ovisno o materijalu

metal

PVC / drvo

Zatita od atmosferskih utjecaja

Doputena propustljivost prozora i balkonskih vrata propisana je normama
(kategorije nepropusnosti). Doputena koliina zraka koja prolazi kroz reke
izmeu krila i doprozornika ovisi o razlici tlakova, o mjestu ugradnje, o
visini, obliku i izloenosti graevine vanjskim utjecajima. Osim
propustljivosti na zrak prozori i balkonska vrata ispituju se i na doputenu
propustljivost za vodu.

Sigurnost - osiguranje graevine

Radi osiguranja graevine prozori moraju imati ugraen ureaj za
zatvaranje iznutra, a izvana moraju izdrati tlak od 1 kPa/m2, a posebno
izloene zgrade na visini veoj od 30 m tlak od 1.3 kPa/m2. Balkonska vrata
moraju se otvarati s obje strane, a s unutarnje strane moraju imati ureaj
koji ih osigurava kad su zakljuana.

Sigurnost u koritenju
sigurnosni zahtjevi za staklo (dimenzije, mjesto ugradnje, ....)
sigurnost pri rukovanju (otvaranje, zatvaranje, ....)
ostale sigurnosne mjere ovisno o namjeni i mjestu ugradnje
Odravanje - ienje prozora
Prozori moraju biti projektirani da omogue njihovo ienje s obje
strane.

Zvuna zatita
S obzirom na zvunu zatitu zatitu od buke prozor je najee slaba
toka u vanjskoj pregradi.
Utjecaj na zvunu zatitu:
- prozorski profili,
- brtvljenje (doprozornik krilo, doprozornik zid),
- ostakljenje.

Pregrade sastavljene od vie dijelova

razliite izolacijske moi
Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj povrini ve se sastoje
od vie dijelova - elemenata najee razliite izolacijske moi. To je esti
sluaj sa vanjskim pregradama s prozorima ili unutarnjim pregradama s
vratima. U tome sluaju potrebno je izraunati rezultirajuu izolacijsku
mo pregrade sloene od vie dijelova. Rezultirajua vrijednost
izolacijske moi tako sloenih pregrada uvijek je blia vrijednosti
izolacijske moi dijela sa manjom izolacijskom moi.

R'w,rez = -10 log

Suk
Si
R'w,rez
R'w,i

Rw ,i
n
1

S i 10 10
S uk i =1

(dB)

- ukupna povrina pregrade (m2)

- povrina i-tog dijela pregrade (m2)
- rezultirajua izolacijska mo pregrade koja se sastoji od vie dijelova
razliite izolacijske moi (dB)
- procijenjena izolacijska mo i-tog dijela pregrade (dB)

zid

R'w,z = 50 dB

1/8 prozor

R'w,rez = 29 dB

1/4 prozor

R'w,rez = 26 dB

1/2 prozor

R'w,rez = 23 dB

prozor

R'w,p = 20 dB

Zvuna izolacija prozora i vrata

(HRN U.J6.201 1989.)

Zvuna izolacija prozora i vrata odreuje se izolacijskom moi R koja se

prikazuje dijagramom po frekvencijama u opsegu od 100 do 3150 Hz u
tercama. Za izraavanje zvune izolacije prozora ili vrata jednim brojem
koristi se ponderirana zvuna izolacija Rw.
Prozori i balkonska vrata se prema zvunoj izolaciji Rw svrastavaju u pet
klasa zvune izolacije:
- specijalna klasa

Rw 40 dB

- I. klasa

Rw = 35 do 39 dB

- II. klasa

Rw = 30 do 34 dB

- III. klasa

Rw = 25 do 29 dB

- IV. klasa

Rw = 20 do 24 dB

Ove vrijednosti primjenjuju se na prozore, prozore s balkonskim vratima,

prozore s elementima za zatitu od insolacije (kutije za roletu i sl.)

Klase zvune izolacije za prozore (prema VDI 2719)

Kutija za rolete

Zatita od osunanja
Prozori moraju imati zatitu od izravne insolacije. Zatita od Suneva
zraenja morala bi biti na vanjskoj strani prozora kako suneve zrake ne
bi udarale izravno na staklo. Za zatitu od insolacije upotrebljavaju se
zasloni, aluzije, rolete, lamele, .... . Za zatitu od Suneva zraenja
primjenjuju se i specijalna stakla koja apsorbiraju i reflektiraju toplinske
zrake.

Stakla za zatitu od osunanja

Provjetravanje prostorija
Prema propisima svaka prostorija mora imati najmanje jedan otvor koji se
moe otvarati radi prirodnog prozraivanja, a koji nije manji od treine
ukupne povrine otvora (izuzetak su zgrade s umjetnom ventilacijom i
klimatizacijom).
Provjetravanje:
dovoenje kisika za disanje
uklanjanje oneienja u zraku
(CO2, neugodni mirisi, duini
oksidi, ugljikovodici, ....)
kontrola vlanosti - isuivanje

Apsolutna i relativna vlanost zraka

Temperature unutarnje povrine stakla (oC)

Kondenzat na unutarnjoj
povrini stakla

Rjeenja za provjetravanje - bez otvaranja prozora

Toplinska zatita
S obzirom na toplinsku zatitu prozor je slaba toka u vanjskoj pregradi, pa
transmisijski gubici topline kroz prozore mogu biti veliki.
Smanjenje gubitaka kroz prozore postie se ogranienjem veliine prozora,
viestrukim ostakljenjem, ostakljenjem staklima s poboljanom toplinskom
izolacijom, izborom materijala za okvire te brtvljenjem.

Potronja energije u zemaljama EU

Energetska potronja u zgradama zemalja EU

16%
4%

javni sektor

52%

14%
5%
9%

zagrijavanje prostora

priprema tople vode

kuhanje

rasvjeta

hlaenje

uredska oprema

11%
7%

stambeni sektor
57%

25%

grijanje prostora

priprema tople vode

kuhanje

elektrini ureaji

Toplinski gubici kroz

graevne
dijelove zgrade

18%
36%
10%

36%

vanjski zidovi

Oploje grijanog
dijela zgrade

prozori

pod

krov

18%

52%

18%

12%

vanjski zidovi

prozori

pod

krov

Prozor
- zatita od gubitka topline iz grijanog prostora
- prijemnik za Sunevu energiju

Toplinski gubici kroz prozor:

- transmisijski gubici
- ventilacijski gubici
Koeficijent prolaska topline U (k) W/m2K:
- stare zgrade U = 3.00 do 3.50 W/m2K
- nove zgrade U = 1.40 do 1.80 W/m2K
- niskoenergetske i pasivne kue U = 0.80 do 1.00 W/m2K

Ostakljenje - U i g vrijednosti

U - vrijednost

g - vrijednost

TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE

ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U
ZGRADAMA
(NN 79/2005)

Zahtjevi za prozore

Tehniki propis o utedi toplinske energije i

toplinskoj zatiti u zgradama
Ovim Tehnikim propisom propisuje se bitni zahtjev za graevinu:
UTEDA TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKA ZATITA
na naina da se propisuju:
- tehniki zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih i projektiranja
rekonstrukcije i adaptacije postojeih zgrada koje se griju na temperaturu
viu od 12C,
- sadraj projekta zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku
zatitu,
- iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade,
- odravanje zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku
zatitu.
Propisom se propisuju i tehnika svojstva i drugi zahtjevi za neke graevne
proizvode koji se ugrauju u zgradu u svrhu utede toplinske energije i
toplinske zatite, potvrivanje sukladnosti tih proizvoda s navedenim
zahtjevima te ostali tehniki zahtjevi vezani na utedu toplinske energije i
toplinsku zatitu.

Minimalna toplinska zatita

lanak 23.
(1) Kod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12C koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2K)],
graevnih dijelova zgrade koji granie s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade s temperaturom 12C ne
smiju biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 4. iz Priloga C ovoga Propisa.
(2) U tablici iz stavka 1. ovoga lanka navedene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], vrijede
za svaki graevni element plotine 0,5 m2 ili vei.

(3) Kod zgrade koja se grije na temperaturu 18C ili viu koeficijent
prolaska topline, U [W/(m2K)], prozora, balkonskih vrata, krovnih
prozora i drugih prozirnih elemenata u omotau grijanog dijela zgrade ne
smije biti vei od 1,80 W/(m2K).
(4) Kod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12C, a manju od
18C, mogu se ugraditi prozori, krovni prozori i/ili drugi prozirni elementi
u omotau grijanog dijela zgrade s koeficijentom prolaska topline, U
[W/(m2K)], ne veim od 3,00 W/(m2K).
(5) Kod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12C koeficijent
prolaska topline, U [W/(m2K)], stjenki kutije za rolete ne smije biti vei
od 0,80 W/(m2K).
(6) Kod zgrade grijane na temperaturu viu od 12C koeficijent prolaska
topline, U [W/(m2K)], vanjskih vrata s neprozirnim vratnim krilom ne
smije biti vei od 2,90 W/(m2K) .

Odreivanje koeficijenta prolaska topline UW

lanak 32.

za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2002, ili

prema tehnikim specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjem
prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili prema tehnikim
specifikacijama za proizvode.

Norma HRN EN ISO 10077-1

Toplinske znaajke prozora, vrata i zaslona Proraun koeficijenta
prolaska topline 1. Dio: Pojednostavljena metoda
U ovoj normi su opisani postupci za proraun koeficijenta prolaska topline
prozora i vrata, koji se sastoje od ostakljenja ili neprozirne ispune ugraene
u okvir, sa i bez zaslona.
U normi se uzimaju u obzir:
- razliite vrste ostakljenja (staklo ili plastika; jednostruko ili viestruko
ostakljenje; s ili bez slojeva niske emisije; s meuprostorima punjenim
zrakom ili drugim plinovima);
- razne vrste okvira (drvo; plastika; metal s i bez prekida toplinskih
mostova; metalni okvir s tokastim metalnim vezama, npr. noicama, ili bilo
koja kombinacija materijala);
- u odgovarajuem sluaju, dodatan toplinski otpor zbog djelovanja
razliitih vrsta zaslona, ovisno o njihovoj zrakopropusnosti.

Proraun koeficijenta prolaska topline prozora UW

(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruki prozori

UW =

AgU g + Af U f + lg g
Ag + Af

Ug - koeficijent prolaska topline ostakljenja;

Uf - koeficijent prolaska topline okvira;
g - koeficijent duljinskog prolaska topline
zbog kombiniranog toplinskog utjecaja
ostakljenja, odstojnika i okvira

Proraun koeficijenta prolaska topline ostakljenja Ug

(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruko ostakljenje

Ug =

1
dj

Rse +
j

+ Rsi

Viestruko ostakljenje

Ug =

1
Rse +
j

dj

+ Rs , j + Rsi
j

Rse - vanjski ploni otpor prijelaza topline;

j - toplinske provodljivosti stakla ili sloja materijala j;
dj - debljina stakla ili sloja materijala j;
Rsi - unutarnji ploni otpor prijelaza topline;
Rs,j - toplinski otpor zranog sloja j.

Tablica C.2 Koeficijent prolaska topline Ug dvostrukog i trostrukog ostakljenja

ispunjenog razliitim plinovima
(HRN EN ISO 10077-1)

Ostakljenje

Vrsta

Staklo

Normalna
emisivnost

Vrsta plina u meuprostoru

(koncentracija plina 90 %)

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izraunate su prema EN 673. One vrijede
za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U sluaju odreenih ostakljenja, emisivnost i/ili
koncentracija plina moe se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje uinka starenja na
toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Ostakljenje

Vrsta

Vrsta plina u meuprostoru

(koncentracija plina 90 %)
Staklo

staklo bez dodat.

sloja
(normalno)

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

dvostruko
ostakljenje

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

Normalna
emisivnost

0,89

0,4

0,2

0,1

0,05

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

4-6-4

3,3

3,0

2,8

3,0

4-9-4

3,0

2,8

2,6

3,1

4-12-4

2,9

2,7

2,6

3,1

4-15-4

2,7

2,6

2,6

3,1

4-20-4

2,7

2,6

2,6

3,1

4-6-4

2,9

2,6

2,2

2,6

4-9-4

2,6

2,3

2,0

2,7

4-12-4

2,4

2,1

2,0

2,7

4-15-4

2,2

2,0

2,0

2,7

4-20-4

2,2

2,0

2,0

2,7

4-6-4

2,7

2,3

1,9

2,3

4-9-4

2,3

2,0

1,6

2,4

4-12-4

1,9

1,7

1,5

2,4

4-15-4

1,8

1,6

1,6

2,5

4-20-4

1,8

1,7

1,6

2,5

4-6-4

2,6

2,2

1,7

2,1

4-9-4

2,1

1,7

1,3

2,2

4-12-4

1,8

1,5

1,3

2,3

4-15-4

1,6

1,4

1,3

2,3

4-20-4

1,6

1,4

1,3

2,3

4-6-4

2,5

2,1

1,5

2,0

4-9-4

2,0

1,6

1,3

2,1

4-12-4

1,7

1,3

1,1

2,2

4-15-4

1,5

1,2

1,1

2,2

4-20-4

1,5

1,2

1,2

2,2

Ostakljenje

Vrsta

Vrsta plina u meuprostoru

(koncentracija plina 90 %)
Staklo

staklo bez dodat.

sloja
(normalno)

dvije ploe s
dodat. slojem

trostruko
ostakljenje

dvije ploe s
dodat. slojem

dvije ploe s
dodat. slojem

dvije ploe s
dodat. slojem

Normalna
emisivnost

0,89

0,4

0,2

0,1

0,05

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

4-6-4-6-4

2,3

2,1

1,8

2,0

4-9-4-9-4

2,0

1,9

1,7

2,0

4-12-4-12-4

1,9

1,8

1,6

2,0

4-6-4-6-4

2,0

1,7

1,4

1,6

4-9-4-9-4

1,7

1,5

1,2

1,6

4-12-4-12-4

1,5

1,3

1,1

1,6

4-6-4-6-4

1,8

1,5

1,1

1,3

4-9-4-9-4

1,4

1,2

0,9

1,3

4-12-4-12-4

1,2

1,0

0,8

1,4

4-6-4-6-4

1,7

1,3

1,0

1,2

4-9-4-9-4

1,3

1,0

0,8

1,2

4-12-4-12-4

1,1

0,9

0,6

1,2

4-6-4-6-4

1,6

1,3

0,9

1,1

4-9-4-9-4

1,2

0,9

0,7

1,1

4-12-4-12-4

1,0

0,8

0,5

1,1

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izraunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije
plina. U sluaju odreenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina moe se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje uinka
starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Dodatak D (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Koeficijent prolaska topline okvira - Uf

Vrijednosti Uf odreene pomou numerikih proraunskih postupaka
(konanih elemenata, konanih razlika) u skladu s EN ISO 10077-2, mogu
se koristiti kao ulazni podaci za proraune, isto kao i vrijednosti Uf
dobivene izravnim mjerenjima pomou postupka u vruoj komori u skladu
s EN 12412-2.
Ako nisu dostupni nikakvi drugi podaci, u proraunima se mogu koristiti
vrijednosti za odgovarajue vrste okvira dobivene iz slijedeih tablica i
dijagrama.
Sve vrijednosti prikazane u tablici D.1, i na slici D.2 i na slici D.4 temelje se
na velikom broju izmjerenih vrijednosti, kao i matematiki dobivenih
vrijednosti odreenih koritenjem numerikih proraunskih postupaka. One
ukljuuju utjecaj razvijenih plotina.
Daljnji razvoj ne bi trebao biti ogranien tablinim vrijednostima Uf.
Vrijednosti za okvire koji nisu opisani u tablicama treba odrediti mjerenjima
ili proraunima.

g - koeficijent duljinskog
prolaska topline
zbog kombiniranog toplinskog
utjecaja ostakljenja, odstojnika
i okvira

Ig x g

g - koeficijent duljinskog prolaska topline

Izoterme za: e = -5C, i = +20C

Prozori sa zatvorenim zaslonima

(HRN EN ISO 10077-1)

Zaslon s vanjske strane prozora uzrokuje dodatan toplinski otpor, koji

potjee i od sloja zraka obuhvaenog izmeu zaslona i prozora, i od
samog zaslona. Koeficijent prolaska topline prozora sa zatvorenim
zaslonom, UWS , izrauna se slijedeom jednadbom:

U WS

1
=
1 / U W + R

UW - koeficijent prolaska topline prozora;

R - dodatan toplinski otpor zbog sloja zraka obuhvaenog izmeu zaslona i prozora i zbog
samog zatvorenog zaslona.

Dodatan toplinski otpor za pet razreda zrakopropusnosti zaslona

odreuje se pomou slijedeih jednadba:
- zasloni vrlo velike zrakopropusnosti:
R = 0,08 m2K/W
- zasloni velike zrakopropusnosti:
R = 0,25 Rsh + 0,09 m2K/W
- zasloni srednje zrakopropusnosti (na primjer masivni zasloni od drva,
drvene rebrenice s meusobno preklapajuim masivnim daicama,
drvene, plastine ili metalne rolete sa sudarnim letvicama):
R = 0,55 Rsh + 0,11 m2K/W
- zasloni male zrakopropusnosti:
R = 0,80 Rsh + 0,14 m2K/W
- nepropusni zasloni:
R = 0,95 Rsh + 0,17 m2K/W
pri emu je Rsh toplinski otpor samog zaslona.

Tablica G.1 - Dodatni toplinski otpor (R) za prozore sa zatvorenim zaslonima

Tipian toplinski
otpor zaslona
Vrsta zaslona

Rsh

Dodatni toplinski otpori pri odreenoj zrakopropusnosti

zaslona1)

R
m2K/W

m2K/W

Velika
zrakopropusnost

Srednja
zrakopropusnost

Mala
zrakopropusnost

aluminijske
rolete

0,01

0,09

0,12

0,15

drvene i plastine
rolete bez pjenaste
ispune

0,10

0,12

0,16

0,22

plastine rolete s
pjenastom ispunom

0,15

0,13

0,19

0,26

0,20

0,14

0,22

0,30

drveni kapci
debljine 25 mm do
30 mm
1)

Definicija zrakopropusnosti zaslona dana je u dodatku H.

Dodatak H (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Propusnost zaslona
Za razliite vrste zaslona, mjerilo za ocjenu zrakopropusnosti se moe
izraziti pomou pojma ukupnog efektivnog razmaka izmeu zaslona i
elemenata oko njega u skladu sa slikom.
bsh = b1 + b2 + b3
pri emu su b1, b2 i b3
prosjeni razmaci po rubu,
donje, gornje i bone strane
zaslona (slika H.1).
b3 je ukljuen samo za jednu
stranu, budui da boni
razmaci manje utjeu na
propusnost od razmaka na
gornjoj i donjoj strani.

Tablica H.1 Odnos izmeu propusnosti i ukupnog efektivnog rubnog razmaka izmeu
zaslona i elemenata oko njega

Razred

Propusnost zaslona

bsh

mm
bsh > 35

vrlo velika zrakopropusnost

velika zrakopropusnost

15 bsh < 35

prosjena zrakopropusnost

8 bsh < 15

mala zrakopropusnost

zrakonepropustan

bsh 8
bsh 3 i b1 + b3 = 0 ili b2 + b3 = 0

NAPOMENA 1 - U sluaju razreda zrakopropusnosti 2 i vie, ne bi trebali postojati otvori u samom zaslonu
NAPOMENA 2 - Za zaslone razreda zrakopropusnosti 5 vae slijedei kriteriji:
a) rolete
Uzima se da je irina bonih i donjih rubnih razmaka jednaka 0, ako su u vodilice, odnosno na posljednjoj letvici rolete,
ugraene trake za brtvljenje. Smatra se da je irina gornjeg razmaka jednaka 0 ako su na ulaznom otvoru kutije za roletu
ugraene trake za brtvljenje s usnama ili etkicama na obje strane rolete ili ako je kraj rolete pomou naprave (opruge)
pritisnut uz materijal za brtvljenje na unutarnjoj povrini vanjske strane kutije za rolete.
b) drugi zasloni
Postojanje djelotvornih traka za brtvljenje na tri strane i irina razmaka na etvrtoj strani manja od 3 mm.

Alternativan postupak ustanovljavanja da je zaslon razreda 5 predstavlja provjera mjerenjem

da je tok zraka kroz zaslon manji od ili jednak 10 m3 /(hm2) pri razlici tlaka od 10 Pa.

Zatita od osunanja
lanak 13.

Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom

ljeta potrebno je sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.
Zahtjevi koji se odnose na toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta
primjenjuju se za:
novu zgradu s i (C) 18C
novu zgradu s 12 C < i (C) < 18C
ako se tijekom ljeta troi energija radi njezina hlaenja
ako se tijekom ljeta treba ograniiti porast unutarnje temperature
novu zgradu s i (C) < 12C
u skladu s namjenom zgrade
postojeu zgradu kod rekonstrukcije i adaptacije
kad se obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju: prozori,
balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi proelja

Ovisno o ueu plotine prozora u ukupnoj plotini

promatranog proelja (f):
f 20% za orijentacije proelja (W S E),
f 30% za orijentacije proelja (NE N NW),
f 15% za krovne prozore
(nagib prozora prema horizontali od 0 do 60).
prozirni elementi proelja moraju zadovoljiti produkt gtot . f
gtot . f < 0,20 kada je

e,mj.max (C) 21C

gtot . f < 0,25 kada je

e,mj.max (C) 21C

gtot

stupanja proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo

predviene naprave za zatitu od suneva zraenja

uea plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja

e,mj.max

srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca

na lokaciji zgrade, oitava se prema najblioj meteorolokoj postaji
u prilogu E
Vrijednosti produkta gtot . f odnose se na sluaj kada je pokretna
naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju.

Vrijednosti produkta gtot . f

mogu se poveati:

za prozore orijentirane prema sjeveru (N) ili one koji su cijeli dan u sjeni
gtot . f < 0,20+0,25 kada je

e,mj.max (C) 21C

gtot . f < 0,25+0,25 kada je

e,mj.max (C) 21C

Sjeverna orijentacija je podruje kuta izmeu smjera sjever i pravca

okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od
dvije strane za 22,5.

Stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje gtot:

gtot = Fw . g

Fc

Fw

faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, = 0,9

stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod

okomitog upada zraenja utvruje se prema HRN EN 410:2003,
(tablica 1, Prilog C)

FC

faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja,

(tablica 2, Prilog C)

Vrijednosti veliina g i FC u pravilu, utvruju se mjerenjima, a mogu biti

prema tablicama 1 i 2, prilog C Propisa:

Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7

Tip ostakljenja
Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo)
Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem zraka)
Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja zraka)
Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije
(Low-E obloga)
Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije
(dvije Low-E obloge)
Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od
suneva zraenja
Staklena opeka

g (-)
0,87
0,80
0,70
0,60
0,50
0,50
0,60

Tablica 1. Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije ostakljenja,

g (-), kod okomitog upada suneva zraenja

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, FC (-)

Redni
broj
1
2
2.1
2.2
2.3
3
3.1
3.2
4
5

Naprava za zatitu od suneva zraenja

FC (-)

Bez naprave za zatitu od suneva zraenja

Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala
- bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnosti a)
- svijetle boje i malene transparentnosti
- tamne boje i poviene transparentnosti
Naprava s vanjske strane
- aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano
- aluzine, rolete, kapci (kure, grilje)
Strehe, loe b)
Markize, gore i bono provjetravane b)

1
0,75
0,80
0,90
0,25
0,30
0,50
0,40

a)

Transparentnost naprave za zatitu od suneva zraenja:< manja od 15% smatra se

malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili veem smatra se povienom.

b)

Navedena vrijednost vrijedi za sluaj kad je sprijeeno direktno osunanje prozora.

Solarni dobici topline Qs

Kod prorauna solarnih dobitaka topline (Qs) ne uzimaju se u obzir
neprozirne plohe vanjskih graevnih dijelova koje su izloene sunevu
zraenju, a kod prozirnih povrina potrebno je uzeti u obzir mjeru
zasjenjenosti;

Qsz = Qs, ref

Qsz

g
g , ref

- toplinski dobitak od sunca kroz promatranu vrstu ostakljenja (J);

Qs,ref - toplinski dobitak od sunca kroz referentno ostakljenje, koje je jednostruko ako
je takvo razmatrano ostakljenje i dvostruko u svim drugim sluajevima;
g

- ukupan stupanj proputanja suneve energije razmatrane vrste ostakljenja;

g,ref - ukupan stupanj proputanja suneve energije referentnog ostakljenja.

Efektivna prijemna plotina (As) ostakljenog dijela omotaa zgrade, kao

to je prozor odreena je jednadbom:
As = A x FS x FC x FF x g
A -plotina prijemne povrine (npr. plotina prozora);
FS - faktor zasjenjenja;
FC- faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja;
FF - faktor okvira, jednak omjeru prozirne povrine i ukupne povrine ostakljenih
jedinica;
g - stupanj proputanja ukupane suneve energije.
NAPOMENA: Samo trajni elementi za zasjenjivanje, koji nisu pomini u funkciji
toplinskih dobitaka od sunca ili unutarnje temperature, uzimaju se u obzir u faktoru
zasjenjenja. Automatska zatita od sunca ili ona kojom moe upravljati korisnik
implicitno je uzeta u obzir u stupnju iskoritenja.

Za ostakljene dijelove omotaa zgrade, slijedei podaci moraju biti sakupljeni

odvojeno za svaku orijentaciju (npr. vodoravno i vertikalno juno, sjeverno, itd.):

Faktor zasjenjenja FS
Faktor zasjenjenja (FS), ija vrijednost se nalazi u podruju od 0 do 1,
predstavlja bilo koje smanjenje upadnog sunevog zraenja zbog trajnog
zasjenjenja razmatrane plohe, kao posljedicu nekog od slijedeih faktora:
- zasjenjivanja od drugih zgrada;
- zasjenjivanja zbog obiljeja krajolika topografije (breuljci, stabla, itd.);
- nadstrenica;
- zasjenjivanja od strane drugih dijelova iste zgrade;
- poloaja prozora u odnosu na vanjsku plohu vanjskog zida.
Faktor zasjenjenja odreen je jednadbom:

FS =

I s, ps
Is

Is,ps - ukupno sunevo zraenje koje prima prijemna ploha s trajnim zasjenjenjem
tijekom sezone grijanja;
Is - ukupno sunevo zraenje koje bi bilo primljeno na prijemnoj plohi bez
zasjenjenja.

Faktor zasjenjenja Fs
Faktor zasjenjenja moe se izraunati na slijedei nain
FS = Fh Fo Ff
pri emu je:
Fh

faktor djelominog zasjenjenja za obzor;

Fo

faktor djelominog zasjenjenja za nadstrenice;

Ff

faktor djelominog zasjenjenja za bone zaslone;

Zasjenjenje od obzora Fh
Djelovanje zasjenjenja od prepreka na obzoru, tj. u vidokrugu (npr.
konfiguracija tla, stabla i druge zgrade) ovisi o kutu obzora, zemljopisnoj
irini, orijentaciji, lokalnoj klimi i duljini sezone grijanja. Faktori zasjenjenja
za tipine prosjene klimatske uvjete i za sezonu grijanja od listopada do
travanja navedeni su u tablici G.2, za tri zemljopisne irine i etiri
orijentacije prozora. Za druge zemljopisne irine i orijentacije moe se
koristiti interpolacija. Kut obzora je srednja vrijednost izmeu horizontalne
ravnine i promatrane zgrade.

Tablica G.2: Djelomini faktori zasjenjenja za obzor, Fh

45 sjeverne
zemljopisne irine

Kut
obzora

0
10
20
30
40

55 sjeverne
zemljopisne irine

65 sjeverne
zemljopisne irine

jug

istok/
zapad

sjever

jug

istok/
zapad

sjever

jug

istok/
zapad

sjever

1,00
0,97
0,85
0,62
0,46

1,00
0,95
0,82
0,70
0,61

1,00
1,00
0,98
0,94
0,90

1,00
0,94
0,68
0,49
0,40

1,00
0,92
0,75
0,62
0,56

1,00
0,99
0,95
0,92
0,89

1,00
0,86
0,58
0,41
0,29

1,00
0,89
0,68
0,54
0,49

1,00
0,97
0,93
0,89
0,85

Zasjenjenje od nadstrenica Fo i bonih zaslona Ff

Zasjenjenje od nadstrenica i bonih zaslona ovisi o kutu nadstrenice ili
bonog zaslona, zemljopisnoj irini, orijentaciji i lokalnim klimatskim
uvjetima. Faktori zasjenjenja za tipine klimatske uvjete, za sezonu grijanja
navedeni su u tablici G.3 i G.4.

Tablica G.3: Djelomini faktori zasjenjenja za nadstrenicu, Fo

45 sjeverne
zemljopisne irine
Kut
nadstrenice

0
30
45
60

55 sjeverne
zemljopisne irine

65 sjeverne
zemljopisne irine

jug

istok/
zapad

sjever

jug

istok/
zapad

sjever

jug

istok/
zapad

sjever

1,00
0,90
0,74
0,50

1,00
0,89
0,76
0,58

1,00
0,91
0,80
0,66

1,00
0,93
0,80
0,66

1,00
0,91
0,79
0,61

1,00
0,91
0,80
0,65

1,00
0,95
0,85
0,66

1,00
0,92
0,81
0,65

1,00
0,90
0,80
0,66

Tablica G.4: Djelomini faktori zasjenjenja za boni zaslon, Ff

45 sjeverne
zemljopisne irine
Kut
nadstrenice

0
30
45
60

55 sjeverne
zemljopisne irine

65 sjeverne
zemljopisne irine

jug

istok/
zapad

sjever

jug

istok/
zapad

sjever

jug

istok/
zapad

sjever

1,00
0,94
0,84
0,72

1,00
0,92
0,84
0,75

1,00
1,00
1,00
1,00

1,00
0,94
0,86
0,74

1,00
0,91
0,83
0,75

1,00
0,99
0,99
0,99

1,00
0,94
0,85
0,73

1,00
0,90
0,82
0,73

1,00
0,98
0,98
0,98

Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja Fc

Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja je razliit od
vrijednosti jedan samo ako je ta zatita trajna. Ovaj faktor je definiran kao
omjer srednje vrijednosti suneve energije koja ulazi u zgradu s
napravama za zatitu od sunca i energije koja bi ulazila u zgradu bez tih
naprava.
Udio sunevog zraenja koji prolazi kroz napravu za zatitu od sunca
smjetenu unutar zgrade i koji se u napravi za zatitu od sunca pretvara u
toplinu, obrauje se kao u toplina koja je dospjela u zgradu.

Zrakonepropusnost omotaa zgrade,

provjetravanje prostora zgrade
lanak 18.

- Zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da graevni dijelovi

koji ine omota grijanog prostora zgrade, ukljuivo moebitne spojnice
izmeu pojedinih graevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju
mogunost otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim
stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.
- Zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora
ispuniti zahtjeve propisane hrvatskim normama kojima se ureuju razredi
zrakonepropusnosti utvrene u tablici 3. iz Priloga C ovoga Propisa.

lanak 19.

Zgrada mora biti projektirana i izgraena da osigura minimalno

provjetravanje prostora:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti,
i/ili zbog koritenja ureaja za grijanje s otvorenim plamenom.
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom:
zgrada u kojoj ljudi borave ili rade nmin. = 0,5 h-1
zgrade kada ljudi ne borave
nmin. = 0,2 h-1.
(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi)
lanak 20.

- Ako se za provjetravanje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i

posebni ureaji s otvorima za provjetravanje, tada mora postojati
mogunost njihova jednostavnog podeavanja po potrebi korisnika
zgrade. Ova odredba se ne primjenjuje u sluaju ugradnje ureaja za
provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.
- Ureaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve
utvrene u tablici 3. iz Priloga C ovoga Propisa.

Zrakopropusnost reki
prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora
(prema tablici 3 u prilogu C Tehnikog propisa)

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reki prozora, balkonska vrata i krovnih prozora

Redni
broj

Broj katova zgrade

1
2

do 2 kata
vie od 2 kata

Razred zrakopropusnosti
prema
HRN EN 12207-1:2002
2
3

Dokazuje se:
ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026 prije njihove
ugradnje;
ispitivanjem na izgraenoj zgradi prema HRN EN 13829.

Uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureaji za provjetravanje.

Ureaji za provjetravanje moraju omoguiti jednostavno podeavanje
po potrebi korisnika zgrade, odredba se ne odnosi na ureaje za
provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.
Ureaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve
utvrene u tablici 3. , Prilog C Propisa.

u zgradi koja se provjetrava mehanikim ureajem za provjetravanje

broj izmjena zraka n > 0,7 h-1,
potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.

Zahtjevi kod rekonstrukcije i adaptacije postojeih zgrada

lanak 27.

Kod projektiranja rekonstrukcije ili adaptacije postojee zgrade koja se

grije na temperaturu viu od 12C, kada se tim graevinskim zahvatom
obujam grijanog dijela zgrade poveava za najmanje 30 m3 ili kada se
poveava projektna temperatura na dijelu postojee zgrade obujma veeg
od 30 m3, na te dijelove zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji
se odnose na nove zgrade.

lanak 28.
(1) Ako se u postojeoj grijanoj zgradi obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju, odnosno oblau novim
slojevima vanjski zidovi, te ako ove promjene zahvaaju vie od 20% plotine toga graevnog dijela jednake
orijentacije, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2K)], itavog graevnog dijela te orijentacije na kojem je
proveden graevinski zahvat ne smije biti vii od vrijednosti utvrenih u tablici 6 iz Priloga C ovoga Propisa.

(2) Ako se u postojeoj grijanoj zgradi obnavljaju, djelomino ili potpuno

zamjenjuju: prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni
elementi proelja, te ako ove promjene zahvaaju vie od 20 % plotine
itavog graevnog dijela jednake orijentacije, koeficijent prolaska topline,
U [W/(m2K)], graevnog dijela na kojem je proveden graevinski zahvat
ne smije biti vii od vrijednosti utvrenih u tablici 6. iz Priloga C. ovoga
Propisa.
(3) Ako se u postojeoj grijanoj zgradi obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju, oblau novim slojevima:
vanjska vrata, stropovi iznad vanjskog zraka, ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, zidovi i stropovi
prema negrijanom dijelu zgrade ili prema tlu, te ako ove promjene zahvaaju vie od 30 % plotine itavog
graevnog dijela jednake orijentacije, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnog dijela na kojem je
proveden graevinski zahvat ne smije biti vii od vrijednosti utvrenih u tablici 6. iz Priloga C ovoga
Propisa.

(4) Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi

proelja, uz zahtjeve iz stavka 2. ovoga lanka, moraju ispuniti i zahtjeve
iz lanaka 13., 14. i 17., te lanka 18. stavka 2. u vezi s lankom 21.
stavkom 1.ovoga Propisa.

lanak 29.

(1) Zahtjevi iz lanka 28. ovoga Propisa ne primjenjuju se:

kod obnove vanjske buke postojeeg vanjskog zida zgrade, koji ima koeficijent prolaska topline U = 0,80
W/(m2K) ili manji, odreen prema HRN EN ISO 6946:2002, HRN EN ISO 6946/A1:2003 i HRN EN ISO
6946/A2;

na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu veu od 4 m2;

na staklene dijelove vjetrobrana;
na krov kod kojeg se postojea hidroizolacija samo popravlja kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj;
na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se obnavlja ili dograuje samo
na strani grijane prostorije.
(2) Kod graevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga lanka smatra se da su zahtjevi iz lanka 28.
ovoga Propisa ispunjeni kada je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najveom moguom debljinom
toplinsko-izolacijskog sloja (s 0,04 W/(mK)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.

Kondenzacija vodene pare na povrini graevnog dijela zgrade

lanak 41.

(1) Graevni dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili negrijanim
provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaa) moraju se projektirati i izvesti da se
sprijei nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se sprijei
kondenzacija vodene pare na povrinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanoj
prostoriji.
(2) Raunski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovog lanka provodi se prema
HRN EN ISO 13788:2002, uz sljedee uvjete:
za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, koje nisu klimatizirane,
proraun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka i=20C,
za klimatiziranu zgradu i nestambenu zgradu gospodarske namjene, proraun se
provodi za projektom predvienu vrijednost temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, [W/(mK)], odreuju se u skladu s
odredbama lanka 32. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.

(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i

ostakljenim elementima proelja doputeno je prolazno nastajanje
manje koliine kondenzata ukoliko su predviene odgovarajue
mjere kojima se sprjeava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu
osjetljivim, materijalima.

I za kraj ....

HVALA NA PANJI !